Ujedinjeni narodi su izdali izuzetno rijetko „rano upozorenje” za Sjedinjene Države, tvrdeći da je građanski rat neizbježan u Americi

Odbor Ujedinjenih naroda zadužen za borbu protiv rasizma na globalnoj razini je izjavio da trendovi „alarmantnog rasizma” označuju početak sukoba.

U posljednjih 10-godina, rano upozorenje za građanski rat je izdano u Burundiji, Iraku, Obali Bjelokosti, Kirgistani i Nigeriji.

Odbor Ujedinjenih naroda za eliminaciju rasne diskriminacije pozvao je visokopozicionirane političare i javne dužnosnike SAD-a da osude „rasistički govor mržnje i zločine u Charlottesvilleu i u cijeloj zemlji”.

Anastasia Crickley, predsjednica Odbora Ujedinjenih naroda za uklanjanje svih oblika rasne diskriminacije (CERD) je rekla:

Uznemireni smo rasističkim demonstracijama, uz javne rasističke slogane, skandiranjima i salutiranjima bijelih nacionalista, neonacista i Ku Klux Klana, koji promiču bijelu nadmoć i potiču na rasnu diskriminaciju i mržnju.

Prema Informativnom središtu UNa-:

U odluci koja je izdana pod procedurom „ranog upozorenja i hitne akcije”, koju prati provedba Međunarodne konvencije za ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, piše: „na svijetu ne bi trebalo biti mjesta za ideje rasističkih bijelih supremista ili bilo koje slične ideologije koje odbacuju osnovne principe ljudskih prava, ljudskog dostojanstva i jednakosti.”

Osim kaznene istrage pojedinca koji se svojm automobilom zaletio u gomilu mirnih prosvjednika i ubio ženu, stručnjaci UN-a su zatražili od američkih vlasti da poduzmu konkretne mjere „za rješavanje uzroka širenja takvih rasističkih pojava.”

Jasno je da su Sjedinjene Države namjerno podijeljene.

Ujedinjeni narodi su jasno izdali rano upozorenje kakvo se izdaje samo za zemlje trećeg svijeta u posljednjih 10 godina.

Prema tome, nastavak podjela u Americi će potaknuti samo još više događaja poput onih u Carlottesvilleu koji će polarizirati ovce prema ulicama za klanje.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Leeja je Lincoln prvo zvao na stranu Unije. Bio je protiv rata, ali se priključio Jugu

Upravitelj američke udruge povjesničara (American Historical Association), profesor James Grossman, kazao je kako izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa da se rušenjem spomenika uništavaju povijest i kultura pokazuje da on ne vidi razliku između povijesti i memorije. Uklanjanjem spomenika ne mijenja se povijest, već način na koji je povijest zapamćena, kazao je Grossman.

Prema mišljenju Johna Fabiana Witta, profesora povijesti sa sveučilišta Yale, prosvjedi krajnje desnice u Charlottesvilleu u Virginiji koja se protivi rušenju spomenika generalu vojske Konfederacije Robertu E. Leeju, i Trumpove izjave mogu imati suprotni učinak od onoga kojem se nadaju skupine tzv. boraca za nadmoć bijelaca.

Washington 316, a Lee 63

Sada je srušena statua Roberta E. Leeja. Uočio sam da će biti srušena i ona Thomasa Stonewalla Jacksona. Pitam se kada će doći na red George Washington. Možda sljedeći tjedan? A ona Thomasa Jeffersona kasnije – kazao je Trump uspoređujući generale secesionističke Konfederacije koja je branila rasističke zakone s dvojicom (prvim i trećim) predsjednika SAD-a zato što su i oni imali robove.

Profesorica povijesti na Harvardu Annette Gordon-Reed za New York Times objasnila je ključnu razliku između Washingtona i Jeffersona s jedne strane i Jacksona i Leeja s druge. Washington i Jefferson su bili “nesavršeni ljudi” koji su pripomogli stvaranju Sjedinjenih Država, a druga dvojica (Jackson i Lee) su u povijesnim knjigama jer su se borili za razbijanje Sjedinjenih Država i prije svega za zadržavanje robovlasničkog zakona.

Da, i prvi predsjednik SAD-a George Washington imao je svoje robove, kao i mnogi oci utemeljitelji SAD-a te bogati posjednici toga doba. Washington je prve robove kupio kada je imao 11 godina i s vremenom postao je vlasnik 316 robova. Kada je izabran za predsjednika SAD-a (od 1789. do 1797.), u New York je sa sobom poveo i sedam robova.

Država Pennsylvania počela je postupno od 1780. ukidati ropstvo. Najprije je donesen zakon po kojem oni koji izbivaju iz Pennsylvanije šest mjeseci ne smiju zadržati robove. Da bi izbjegao taj zakon, Washington je svaka tri mjeseca rotirao svoje robove.

No i to je bilo protuzakonito, ali Washington nije bio nikada kažnjen. Ipak, on je bio jedini među ocima utemeljiteljima SAD-a i vlasnicima robova koji se zalagao za njihovu emancipaciju, ali tijekom života nije oslobodio nijednog svoga roba. No, zatražio je da svi njegovi robovi budu oslobođeni nakon smrti njegove žene Marthe koja je umrla 1802.

Afroamerikanac Dred Scott imao je 46 godina kada je 1846. od sudstva SAD-a zatražio da bude oslobođen od ropstva nakon što je umro njegov vlasnik. Vrhovni sud zaključio je da Scott nije građanin Amerike jer je rob. Odluka je izglasana sa sedam glasova “za” i dva “protiv”.

Sudac Vrhovnog suda koji je presudio da robovi nisu američki državljani i da to neće nikada postati bio je Roger Brooke Taney, čiji se spomenici sada također uklanjaju. I ta presuda bila je jedan od razloga za izbijanje Američkoga građanskog rata od 1861. do 1865. nakon kojeg je službeno ukinuto ropstvo. No, od ukidanja ropstva do stvarne emancipacije Afroamerikanaca trebat će proći stoljeće, a i sada ima država u kojima je jasno izražen rasizam.

Glavni zapovjednik snaga Konfederacije u građanskom ratu bio je general Robert E. Lee (1807.-1870.). Karijeru je započeo u vojsci SAD-a, ali je tijekom građanskog rata prešao na stranu Konfederacije. Imao je velikog uspjeha u bitkama.

Njegova se jedinica zvala Armija Južne Virginije i bila je najbolja u sastavu snaga Konfederacije pa je Lee postao i vrhovni zapovjednik svih južnjačkih snaga. Postao je nekom vrstom živuće legende. Poslije građanskog rata djelovao je na pomirenju te je osnovao sveučilište, koje je zatim dobilo i njegovo ime.

Kao pripadnik aristokracije u državi Virginiji, Lee je bio u kontaktu s robovima. No, tek se 1846. doznalo da je bio vlasnik šest robova. Tada je u Rockbridgeu (Virginia) registrirao da će ropkinja Nancy i njezina djeca dobiti određena prava u slučaju njegove smrti.

Zauzimao se za amnestiju

Kada je njegov svekar, George Washington Parke Custis, u listopadu 1857. umro, Lee je preko žene naslijedio 63 roba, muškarce, žene i djecu. No u svojoj oporuci Custis je izrazio želju da njegovi nasljednici oslobode robove u roku od najviše pet godina od njegove smrti.

No, Lee je, kao izvršitelj oporuke, morao platiti i dugove koje je imao njekov svekar, pa je robove tijekom pet godina angažirao da rade na poljima svojih susjeda u Virginiji gdje se tražila radna snaga. Troje robova, Wesley Norris, njegova sestra Mary i njihov bratić, pokušali su pobjeći prema sjeveru, ali su uhićeni na granici s Pennsylvanijom i vraćeni.

Lee ih je bičevao, prema izjavi Norrisa u jednom intervjuu 1866. Lee je braću Norris poslao raditi na gradnji željezničke pruge u Richmondu. Wesley Norris postao je slobodan 1863. Ostali Leejevi robovi su oslobođeni pet godina nakon smrti njegova svekra.

Uoči Američkoga građanskog rata, u travnju 1861., predsjednik SAD-a Abraham Lincoln, preko svog ratnog tajnika Simona Camerona, ponudio je Leeju zapovjedništvo nad snagama Unije. Lee je, zapravo, bio protiv odcjepljenja. U pismu 1861. je o ratu govorio kao da je to “ništa drugo nego revolucija i izdaja napora otaca utemeljitelja”. Ipak bio je vezan za svoju Virginiju i prešao je u redove Konfederacije.

Najprije je bio na čelu svih snaga Virginije, a zatim prvi među petoricom generala Konfederacije. Lee ipak nije htio odjenuti oznake generala Konfederacije, jer, kako je kazao, bio je pukovnik vojske SAD-a. Rekao je da će nositi samo zvjezdice pukovnika, a onda u miru, poslije rata, bude li promaknut u generala vojske Konfederacije, dodat će zvjezdice.

Prvog i jedinog predsjednika Konfederacije, Jeffersona Davisa, Lee je upoznao u vrijeme pohađanja vojne akademije West Point. Lee je postao i vojni savjetnik predsjednika Jeffersona Davisa, koji je umro 1889., dakle više od 20 godine poslije građanskog rata.

Spomenik Davisu podignut je u lipnju 1907. u Richmondu. Poslije građanskog rata, general Lee zauzimao se za amnestiranje boraca. Obrazac sa zahtjevom uputio je državnom tajniku Williamu H. Sewardu, koji je mislio da je to kopija, a da je pravi obrazac upućen drugdje, te nije ništa poduzeo. Tek desetak godina kasnije taj je obrazac pronađen u ladici stola državnog tajnika, a Lee, pošto nije dobio odgovor, smatrao je da si je država uzela pravo da njega i ostale južnjake progoni u budućnosti.

Njegov primjer da zatraži amenstiju kasnije su ponovili drugi vojnici i časnici južnjačke vojske i zatražili povrat prava kao građani SAD-a. No, tek je 1975. američki predsjednik Gerald Ford proglasio posmrtni oprost južnjacima, a Kongres SAD-a im je retroaktivno vratio puno državljanstvo.

Lee je sa ženom živio u obiteljskoj kući od prije rata, Custis-Lee Mansion. Snage Unije su kuću konfiscirale i sada je ona dijelom groblja u Arlingtonu (Arlington National Cementery). Prethodno su sudovi potvrdili kako je do zapljene došlo nelegalno i da zgrada treba biti vraćena Leejevu sinu.

Država se uspjela dogovoriti sa sinom. General Lee bio je predsjednik Washington Collegea (danas Washington and Lee University) u Lexingtonu u državi Virginiji, od listopada 1865. U pet godina je tu malu opću školu pretvorio u jedno od glavnih američkih učilišta za ekonomiju, trgovinu, novinarstvo i španjolski jezik.

No, general Robert E. Lee u povijesnim knjigama ostao je onaj koji se borio na strani države koja nije htjela ukinuti robovlasničke zakone. Spomenici Leeju podizani su od 1884. sve do današnjih dana. Ima jedanaest značajnijih spomenika generalu Leeju, koji bi sada mogli završiti kao onaj u Charlottesvilleu čije su rušenje branili i članovi Ku Klux Klana.
 
(vecernji.hr)

Ljevičarski antifašistički pokret Antifa u SAD-u našao se pod povećalom javnosti nakon sudjelovanja u prosvjedu protiv neonacista odgovornih za nasilje u Charlottesvilleu

Poznati znanstvenik, filozof i aktivist, ljevičar Noam Chomsky je u razgovoru za Washington Examiner komentirao američku organizaciju Antifa: “Oni su minijaturna frakcija ljevice, baš kao njihovi prethodnici. Antifa je ogroman dar za desnicu, uključujući velik broj njezinih militantnih članova”.

“Kada sukob dospije na teren nasilja, pobjeđuju najotporniji i najbrutalniji”

Nasilne taktike koje koristi Antifa zapravo potiču nasilje sa militantne desnice i produžujući beskrajnu povratnu petlju nasilja i mržnje

Mnogi aktivisti povezani s američkom Antifom sami sebe smatraju anarhistima i socijalistima. Često nose crnu odjeću i skrivaju svoj identitet. Chomsky je o njima izjavio: “Često rade pogrešne stvari, kao što je sprečavanje razgovora, a cijeli pokret općenito djeluje štetno za interese njegovih članova”.

“Kada sukob dospije na teren nasilja, pobjeđuju najotporniji i najbrutalniji – a mi znamo tko su oni. Ovo također dovodi do gubitaka prilika za obrazovanje, organizaciju te ozbiljnu i konstruktivnu kritiku”, rekao je Chomsky.

“Ljevičarsko nasilje nije bilo problem u Njemačkoj”

Donald Trump zgrozio je javnost komentarom u kojem je izjednačio protuprosvjednike i neonaciste odgovorne za ubojstvo 32-godišnje Heather Heyer u Charlottesvilleu. Vođe Ku Klux Klana su mu čestitale na “ogromnoj pobjedi” koju im je omogućila njegova tvrdnja da krivce za nasilje treba tražiti na obje strane.

Chomsky je rekao da je zabrinut zbog Trumpove izjave te usporedio Antifu s antifašizmom za vrijeme nacističke vladavine u Njemačkoj. Naglasio je da “ljevičarsko nasilje nije bilo problem u Njemačkoj”.

“Antifa je direktna posljedica jačanja fašističkih organizacija”

Profesor na sveučilištu Georgetown, Mark Lance, izjavio je da je pokret Antifa direktna posljedica jačanja fašističkih organizacija u SAD-u.

“Postupci Antife ne moraju biti nasilni, ali većina članova spremna je na fizički otpor fašističkim marševima te obranu od napada fašista”, rekao je Lance.
 
(index.hr)

Charlottesville dokazuje koliko su američki građani blizu građanskog rata u SAD-u – i političari to žarko žele

Američki Federalni istražni ured (FBI) i savezni tužitelji pokrenuli su istragu o mogućem kršenju ljudskih prava tijekom nereda u suboti u Charlottesvilleu, američkoj saveznoj državi Virginija, čija je ukupni tragična bilanca troje poginulih i 35 ozlijeđenih.

Tijekom sukoba koji su izbili na skupu bijelih rasista, na grupu okupljenih naletio je automobil, poginula je jedna žena, a povrijeđeno 19 osoba. Policijski helikopter koji je pratio prosvjede i sukobe u Charlottesvilleu srušio se u šumskom području, i tom prilikom poginule su dvije osobe

Nekoliko američkih senatora-republikanaca nazvalo je sukobe u Charlottesvilleu “aktom unutarnjeg terorizma”.

Bivši predsjednički kandidat Ted Cruz objavio je preko Facebooka:

“Vidio sam kako automobil namjerno ulijeće u gomilu sudionika prosvjeda. Pozivam Ministarstvo pravosuđa da odmah otvori istragu. To je čudovišni akt unutarnjeg terorizma”.

Vozač tog automobila već je uhićen, a senator Marco Rubio za taj “teroristički akt” optužio je pobornike “superiornosti bijele rase”.

Sve je počelo od prosvjeda prtivnika uklanjanja spomenika komandntu vojske Konfederacije generalu Robertu Edwardu Leeju.

Bilo ih je između 3 i 5 tisuća, a među njima je bilo i neonacista i članova KKK-a.

U Charlottesvilleu je nakon nemilih događaj uvedeno izvanredno stanje. Strasti se, međutim, nisu smirile. A i teško da će do toga doći.

Gradske vlasti Lexingtona, u Kentuckyju, već su odlučile zbog “tragedije u Charlottesvilleu” ubrzati uklanjanje spomenika porženima u ratu američkog Juga i Sjevera. Ali, to je tempirana bomba.

Uklanjanju spomenika generalu Leeju i predsjedniku Konfederacije južnih država, Jeffersonu Davisu, ne protive se samo ultradesničari, već i obični ljudi koji se protive brisanju povijesnog nasljeđa južnih država. Na taj način brane važan dio svog regionalnog identiteta i kulturnog koda.

Prije dvije godine je u SAD počela borba protiv zastave Konfederacije, a sada su se na udaru našli spomenici koji nikome nisu smetali desetljećima.

Vladajuća američka elita stavila je unak jednakosti između konfederalista iz 19. stoljeća i današnjih neonacista i odlučila – koristeći se i medijskom propagandom – izbrisati dio nacionalne povijesti.

Mada skrivan od očiju čak i američke javnosti, vrhunac te borbe poklopio se s dva predsjednička mandata Baracka Obame.

U New Yorku raste pritisak da se daju nova imena ulicama Stonewall Jackson Drive i General Lee Avenue.

U Sjevernoj Karolini se ‘juriša’ na spomenik vojniku Konfederacije iako se nalazi u jednom unutarnjem dvorištu.

Charlottesville je pobuna protiv borbe elite sa poviješću i tradicijama Juga.

Clinton je u vrijeme predizborne kampanje za njih rekla: “To su otpaci. Na sreću, oni nisu Amerika!”.

Front nije samo u Charlottesvilleu.

U Richmondu, glavnom gradu Virginije, već je došlo do formiranja specijalne komisije od 500 ljudi koja se bavi spomenicima “herojima Konfederacije”.

Kako se i moglo očekivati, podijelila se u dva tabora. Jedni traže da se ukloni sve što slavi “robovlasnički Jug”, drugi žele biti uklonjni svi spomenici “poganima sa Sjevera koji su ubijali i silovali”.
 

 
Moderni “sjevernjaci” inzistiraju da bude uništeno “sve što podsjeća na Konfederaciju”.

Povjerenstvo se jedva nekako složila spomenici Jugu zasad ostanu, ali da im se dodaju “tablice sa objašnjenjima”. Za to je bila tijesna većina, ali su mnogima koji su za to glasali ubrzo bile izbušene gume na automobilima.

U Tampi, velikom gradu na Floridi, spomenik Konfederaciji zasad stoji jer njegovi zaštitnici imaju većinu u lokalnoj vlasti. Međutim, i njima buše gume.

Kako se i moglo očekivati, već su se pojavile manipulacije da iza pobune u Charlottesvilleu stoji – Rusija.

“Politički konzultant” Molly McCue, koja je bila konzultantica bivšeg predsjednika Gruzije Mihaila Sakašvilija, otvoreno tvrdi: “To je ruka Kremlja. To rezulatat informacijske operacije Rusije unutar Sjedinjenih Država”.
 

 
(fakti.org)