TTIP i TPP su mrtvi, stiže nam još nešto gore, EU je nakon 8 godina izglasao ‘tajni’ i sramotni trgovinski sporazum – CETA!

Zastupnici u Europskom parlamentu u srijedu su podržali ratifikaciju Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA), koji bi trebao povećati razmjenu usluga, robe i ulaganja između Kanade i EU-a i ukinuti gotovo sve carine u trgovini između dvije strane

Nakon ratifikacije u Europskom parlamentu trebaju ga ratificirati i nacionalni i regionalni parlamenti u EU-u, no njegova privremena primjena moći će početi već u travnju ove godine.

Privremena primjena isključuje sporne odredbe poput one o arbitraži za investicijske sporove.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske namjerava uputiti prijedlog Zakona o potvrđivanju CETA-e u postupak ratifikacije u drugoj polovici 2017. godine. Iz ministarstva su Hini priopćili da očekuju da će procedura završiti do kraja 2017. godine.

Pregovori o CETA-i vodili su se od 2009. a završili su u kolovozu 2014. godine. Sporazum su u listopadu prošle godine potpisali ime EU-a predsjednici Europskog vijeća i Komisije Donald Tusk i Jean-Claude Juncker te slovački premijer Robert Fico, čija zemlja je zemlja predsjedala EU-om. S kanadske strane sporazum je potpisao premijer Justin Trudeau koji bi se četvrtak trebao i obratiti zastupnicima u Europskom parlamentu.

Zastupnici su podržali sporazum sa 408 glasova za i 254 protiv. Potporu sporazumu dale su velike zastupničke skupine u Europskom parlamentu, Europska pučka stranka (EPP), liberali (ALDE), konzervativci (ECR) i veći dio socijaldemokrata (S&D).

Najgorljiviji protivnici sporazuma su zeleni, te krajnje lijevi i desni zastupnici.

CETA će ukinuti oko 98 posto carina na robe i usluge, a također osigurava uzajamno priznavanje certifikata za niz proizvoda.

Kanada će otvoriti svoja tržišta javne nabave na saveznoj i lokalnim razinama kako bi osigurala simetričan pristup tržištu.

U pregovorima je Europska unija osigurala zaštitu za više od 140 europskih oznaka zaštićenog geografskog porijekla za hranu i pića koja se prodaju na kanadskom tržištu.

U sporazum su uključene odredbe o održivom razvoju kako bi se očuvali društveni i standardi zaštite okoliša i osiguralo da trgovina i ulaganja koriste objema stranama, navodi Europski parlament.

Kako bi se ublažile bojazni građana da će sporazum dati previše moći multinacionalnim tvrtkama i da vlade neće moći zakonima zaštititi, primjerice, zdravlje i okoliš, EU i Kanada u preambuli ugovora i zajedničkoj izjavi priznaju državama pravo na zakonsku regulaciju.

Stalni arbitražni sud, koji predviđa CETA, imat će 15 profesionalnih sudaca koje će imenovati EU i Kanada. Sve rasprave na tom sudu bit će javne i postojat će mogućnost žalbe.

Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum (CETA) prvi je trgovinski sporazum koji EU sklapa s jednom od zemalja skupine G7, najvećih svjetskih gospodarstava i najdalekosežniji trgovinski sporazum koji je EU zaključila do sada.

Zagovornici sporazuma tvrde da će CETA povećati razmjenu između partnera za 20 posto i potaknuti rast obaju gospodarstava. Za Kanadu je sporazum važan i zbog toga što smanjuje njezinu ovisnost o Sjedinjenim Državama, koje su njezino glavno izvozno tržište.

Protivnici sporazuma izražavaju bojazan da omogućuje velikim multinacionalnim kompanijama da tuže države članice pred međunarodnim arbitražnim sudovima kada vlade donesu odluke u korist interesa javnosti, a na štetu tih kompanija, te tako zaobići nacionalne sudove.

CETA bi, smatraju kritičari, tako mogla u ime profita velikih kompanija narušiti standarde javnih usluga i zaštite okoliša u EU-u.

U srijedu su protivnici sporazuma prosvjedovali protiv ratifikacije ispred zgrade parlamenta ali u čamcima na kanalu koji okružuju Europski parlament. Nekoliko stotina prosvjednika je noseći transparente i uzvikujući slogane protiv sporazuma blokiralo ulaz u zgradu, no incidenata nije bilo.
 

 

Hrvatski EU parlamentarci objašnjavaju zašto su glasali za CETU

Iako je zastupnik Yannick Jadot ispred kluba Zelenih odbacio sporazum ocijenivši ga nastavkom “procesa deregulacije”, a protagoniste pregovora optužio za veze s multinacionalnim kompanijama, nekoliko zastupnika Zelenih podržalo je sporazum, uključujući i hrvatskog zastupnika Davora Škrleca.

“Zeleni imaju jedan neobičan stav da su protiv svih međunarodnih trgovinskih sporazuma, a to malo budi sumnje jer se ne može baš uvijek biti protiv. Vjerojatno se može ići i na poboljšavanje sporazuma, dogovarati takvu politiku i nuditi odgovarajuće alternativno rješenje”, rekao je nakon glasanja za HinuŠkrlec, zastupnik Zelenih i član Izaslanstva EP-a za odnose s Kanadom.

“Mene osobno je u toj kampanji navelo da glasam za sporazum to što je CETA bila izjednačavana s TTIP-om, a taj znak jednakosti se baš nikoga ne može postaviti. Druga stvar koja me navela na podršku CETA-i je interes Republike Hrvatske i njenih građana jer je Hrvatska prije stupanja u Europsku uniju imala bilateralni sporazum s Kanadom koji je lošiji nego što je je CETA”, objašnjava Škrlec.

“Ratifikacijom CETA-e mi zapravo dobivamo kvalitetniji sporazum koj nam osigurava bolje trgovačke i investicijske odnose s Kanadom. Treće, možda i najvažnije, Hrvatska ima značajnu dijasporu u Kanadi” rekao je Škrlec i istaknuo da CETA otvara mogućnost da građanima koji su napustitli Hrvatsku, privremeno ili trajno, pristup hrvatskim proizvodima te tako potiče našu poljoprivredu i proizvodnju.

Škrlec ocjenjuje i da sporazum omogućuje kvalitetnu razmjenu radne snage koja olakšava poslovanje hrvatskim tvtrkama, te omogućava mobilnost mladih, posebice studenata koji moći ići puno lakše na studij u Kanadu, a Kanađanima hrvatskog porijekla da dođu na studij u Hrvatsku.

“Mislim da ne treba ići u neke duboke analize jer se vidi da postoji veliki interes Hrvatske za potpisivanje i ratifikaciju tog ugovora”, zaključio je Škrlec.

Jozo Radoš, čiji je klub liberala snažno podržavao sporazum, nakon glasovanja je rekao kako je on “za svaki sporazum koji omogućava slobodu i slobodno kretanje”. “Smatram da se tako doprinosi kvaliteti života ljudi i boljem poslovanju”, rekao je Radoš za Hinu.

Postoje određene opasnosti utoliko što oba tržišta otvara konkurenciji ali “postoji visoka razina zaštite u slučaju da u nekom segmentu stvari ne krenu dobro, vrlo dobar mehanizam za rješavanje sporova u pogledu investicija”, ocjenjuje Radoš (HNS/ALDE).

“Kanada i EU su danas dva najmodernija, najeuropskija dijela svijeta i dobro da jednim ovakvim ugovorom postavljaju primjer i ostalima, postavljaju pravila kako međunarodni ugovori trebaju biti sklopljeni”, rekao je Radoš i zaključio kako državljani Hrvatske i Europske unije mogu biti zadovoljni a sve opasnosti se mogu otkloniti tijekom primjene sporazuma.

“Sporazum je i pozitivan signal koji daju dva najnaprednija dijela svijeta, za transatlantske odnose” te bi, s obzirom na neke odluke nove administracije SAD-a, mogao usporiti neke negativne procese, dodao je Radoš.
 

 
(tportal.hr)

CETA je kanadska verzija američkom sramotnom i zločinačkom TTIP-u koja se također želi podvaliti Europi ali preko Kanade!

Oko osam tisuća ljudi izašlo je u subotu na ulice Amsterdama u znak potpore belgijskoj Vlori, koja je odbila potpisati sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum s Europskom unijom i Kanadom (CETA sporazum), prenijela je agencija France Presse.

CETA je pandan transatlantskog sporazuma o partnerstvu u području trgovine i investicija (TTIP), o kojem pregovaraju Europska unija i Sjedinjene Države. Protiv sklapanja ovog sporazuma zalažu se pojedini predstavnici europske javnosti, kao i malog i srednjeg biznisa.

Prema njihovom mišljenju, sporazumi ove vrsti odgovaraju samo transnacionalnim kompanijama. Gradonačelnik belgijske Valone Paul Magneti zalaže se protiv CETA sporazuma i blokira potpisivanje sporazuma EU-Kanada na predstojećim pregovorima 27. listopada u Bruxellesu.

Tisuće farmera, poduzetnika, članova profesionalnih saveza, znanstvenika, pravnika, boraca za zaštitu prirode okupile su se na trgu Museumplein, gdje se nalaze glavni gradski muzeji.

Oni izražavaju potporu belgijskoj Vlori i pozivaju da se zaštite interesi nizozemskih kompanija.

“Nizozemska vlada i Europska komisija postavljaju međunarodne interese iznad interesa građana svoje zemlje, a to je neprihvatljivo! Mi još možemo zaustaviti sporazum, ali to je potrebno učiniti upravo sada”, izjavio je jedan od organizatora prosvjeda.

Prema navodima agencija, među sudionicima prosvjeda su bili centralni Profesionalni savez Nizozemske, nizozemska Organizacija za prava potrošača i Međunarodna ekološka organizacija “Greenpeace”.

A Hrvati prosvjeduju protiv smjene ministra kulture, protiv pobačaja i protiv crkve …
 

 
(sputniknews.com)

Oko sedam tisuća ljudi u Varšavi sudjelovalo je u demonstracijama protiv Sveobuhvatnog ekonomskog i trgovinskog sporazuma Europske unije i Kanade (CETA) i Transatlantskog sporazuma o partnerstvu u području trgovine i investicija Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država (TTIP)

Prosvjed je počeo u ranim popodnevnim satima kod zgrade Ministarstva poljoprivrede Poljske, a kolona je potom pošla prema uredu premijera.

Organizator prosvjeda je nevladina organizacija “Akcija demokracija”, koju je podržao niz profesionalnih saveza i političkih stranaka.

Sudionici prosvjeda izašli su na ulice Varšave s poljskim zastavama i transparentima “TTIP i CETA – toksični sporazumi”, “TTIP i CETA – napad na poljoprivredu”, “Stop diktaturi korporacija” …

Oba sporazuma izazivaju nezadovoljstvo u poljskom društvu zbog velike mogućnosti da na lokalno tržište stigne opasna roba, prije svega, genetski modificirani proizvodi, kao i zbog štete koju bi mogli nanijeti razvoju domaće proizvodnje.

Poljske vlasti ranije su saopćile da se CETA na ekonomskom planu čini kao “neutralni sporazum” i da nema nikakvih konkretnih razloga da se od njega odustati.

Odluka o potpisivanju sporazuma CETA trebalo bi biti donesena 18. listopada na zasjedanju Vijeća Europe, a Poljsku će na tom skupu predstavljati šef diplomacije Witold Vaščikovski.

EU i Kanada postigle su politički sporazum o potpisivanju sporazuma CETA 2013. godine. Prema ocjeni Europske komisije, sporazum EU i Kanade ukinut će oko 99 posto svih carinskih nameta.

Predviđeno je i povećanje kvota na isporuku mliječnih proizvoda iz zemalja EU u Kanadu i kanadskog GMO mesa u EU.

Stručnjaci procjenjuju da će sporazum Europske unije i Kanade omogućiti povećanje trgovinske razmjene za 25,7 milijardi eura.

CETA je pandan transatlantske sporazumu o trgovinsko-investicijskom partnerstvu o kojem pregovaraju EU i SAD.

Tom sporazumu se protive pojedini predstavnici europske javnosti, kao i malog i srednjeg biznisa. Prema njihovom mišljenju, sporazumi te vrste odgovaraju samo transnacionalnim kompanijama.
 
(sputniknews.com)

Oko 30 tisuća ljudi okupilo se u Berlinu na prosvjedu protiv zaključivanja dogovora o stvaranju Transatlantske zone slobodne trgovine (TTIP)

Ranije su organizatori prosvjeda prijavili sudjelovanje sto tisuća ljudi u istočnom dijelu glavnog grada Njemačke. Moguće je da je na brojnost prosvjednika utjecalo vrijeme, jer je taj dan u Berlinu pada kiša.

“Mi nismo antiamerički nastrojeni, ne protivimo se trgovinskim sporazumima i trgovinskim odnosima s drugim zemljama.

Ali činjenica da se odluke o TTIP i CETA (Sveobuhvatan ekonomski i trgovinski sporazum) donose natransparentno, u suprotnosti sa standardima demokratskih procedura, ide naruku onima koji žele potaknuti strah u Europi”, izjavili su organizatori.

U subotu 17. rujna održat će se prosvjedi protiv TTIP-a u sedam njemačkih gradova: Hamburgu, Berlinu, Stuttgartu, Kölnu, Leipzigu, Frankfurtu i Münchenu.
 

 
(sputniknews.com)

U opasnosti je mesoprerađivačka i mliječna industrija te proizvodnja žitarica, znači više-manje sva prehrambena industrija u Hrvatskoj

Sjedinjene Američke Države i Europska unija pokrenule su pregovore o novom Sporazumu za transatlantsku trgovinu i partnerska ulaganja (TTIP).

Jednostvno, to je novi sporazum o slobodnoj trgovini koji ima za cilj uskladiti standarde i propise na oba područja, ali na način da proširi mogućnosti bržeg stjecanja profita američkim korporacijama s jedne strane i njihovim europskim sestrinskim tvrtkama s druge strane. Iako se štetnost tog sporazuma preslikava na apsolutno sve sfere i sektore, ključni su propisi kojima se EU do sada trudio i ulagao značajan novac u održivu proizvodnju zdrave hrane.

U opasnosti je više od dvadeset skupina poljoprivredne proizvodnje u mesoprerađivačkoj i mliječnoj industriji te u proizvodnji žitarica i prerađevina od žitarica. Najmoćniji u pregovorima o TTIP-u su američki trgovinski predstavnici (USTR) koji vrlo jasno i izravno traže upisivanje svojih interesa u TTIP. Agrobiznis, i američki i europski, želi izgurati iz ugovora i praktične primjene TTIP-a sve propise koji koče njihov profit.

Država je za TTIP, a građani?

Izbacivanje tih propisa znači nepopravljivo nanošenje štete sigurnosti hrane, poljoprivrednom sektoru, potrošačima i dobrobiti životinja – ističu u Press-centru za okoliš Hrvatske koji je pokrenuo kampanju protiv TTIP-a.

Srđan Gjurković, predsjednik saborskog Odbora za financije i proračun, nedavno je poručio: “Mi podupiremo TTIP jer taj sporazum omogućava plasman hrvatskih proizvoda na američko tržište. O pripremi dalekosežne političke odluke koja bi mogla izmijeniti globalne ekonomske odnose, ali i svakodnevne živote hrvatskih građana, u medijima i javnosti dosad gotovo da nije bilo ni slova. Postavlja se pitanje jesu li ikada hrvatski prehrambeni proizvodi bili dio američkog uvoza?

Možda nam je, kao zemlji koja se tradicionalno fokusira na manje bitne probleme, ova prekooceanska perspektiva jednostavno preširoka. Provincijalno, velikima ionako prepuštamo da se, misleći o sebi, posredno izbore i za naše interese. Neki TTIP povezuju s otvaranjem vrata GMO-u, ali usklađivanje propisa ne znači uprosječivanje ni snižavanje kriterija. Zadržavamo zaštitu potrošača, a pokušavamo naći rješenje za smanjenje barijera koje nisu suštinske. Najveća korist budućeg sporazuma očekuje se u tri područja: poglavlju o malom i srednjem poduzetništvu, u definiranju boljeg okvira za zaštitu ulaganja i u području mobilnosti”, kaže Srđan Gjurković.

U Europi se TTIP promovira kao projekt koji će povećati proizvodnju dobara za 120 milijardi eura i podići standard prosječne obitelji za 545 eura godišnje. U SAD-u kažu da će on omogućiti uklanjanje svih barijera EU-a koje koče američki izvoz.

Već sada, u pregovorima, prekomjerni utjecaj na tajnim sastancima o TTIP-u imaju predstavnici tvrtki, dok je samo u nekoliko slučajeva bilo razgovora s predstavnicima potrošača i sindikata. Veliku ulogu igraju tvrtke i korporacije koje su zaposlile tisuće lobista. Pregovori su tajni. Čak i naši europarlamentarci malo znaju o napretku pregovora. Prava zaposlenika i zaposlenica dolaze pod pritisak, a radna mjesta u mnogim industrijama u Europi su ugrožena. Naprimjer, u SAD-u su priznata samo dva od osam europskih osnovnih prava za zaposlenike i zaposlenice.

Privatizacija

U poljoprivredi se nagovještavaju masovni gubitci radnih mjesta zbog oštrije konkurencije iz inozemstva. Liberalizacija i privatizacija nameću nam se kao “ponuda koju ne možemo odbiti.” Kroz TTIP će biti nemoguće zadržati javne komunalne i zdravstvene usluge jer će ih “progutati” privatizacija. EU i njegove države članice ulaze u opasne zone lobista i popuštanja pod pritiskom kemijskih industrija poput Monsanta, Duponta i njihovih kooperanata kojima će TTIP i CETA (sličan sporazum SAD-a i Kanade) omogućiti slobodan protok rizičnih tehnologija za proizvodnju GM usjeva i hrane za ljude i životinje. Tako će mnoge zone slobodne od GMO-a, kojima se pridružila i cijela Hrvatska, začas nestati pod pritiskom korporativnog GMO-a, upozoravaju protivnici TTIP-a iz Hrvatske.

Ono što se nameće kao najveći i ključni problem su labavi i posve različiti američki standardi u prehrambenoj, kozmetičkoj, farmaceutskoj i drugim industrijama nego što je propisao EU. Dok su trajali višegodišnji pregovarački procesi Hrvatske i EU-a, kao i drugih država članica, upravo je Europska komisija inzistirala na najvišim standardima u svim pregovaračkim poglavljima, od administracije do obrazovanja, od kulture do zaštite okoliša, od zdravstva do pravosuđa. Ako hrvatski politički establišment dopusti da postanemo dio TTIP-a, sav pregovarački trud i uložena sredstva bit će omalovaženi, jer će se razine standarda, bilo da se odnose na korištenje pesticida, tvornički uzgoj ili čiste izvore energije, uvijek prilagođavati američkim korporacijama koje vape za velikim tržištem, jeftinom proizvodnjom i još jeftinijom radnom snagom.

“CETA i TTIP žele povećati moć multinacionalnih kompanija na štetu demokracije i općeg dobra. Ne smijemo dopustiti da se to dogodi”, zaključuju u Press-centru za okoliš Hrvatske.

TRI PLUSA

• Povećavanje izvoza i ulaganja u SAD-u i Europi
• Rast zaposlenosti i BDP-a svihzemalja članica EU-a
• Svakoj obitelji u EU-u godišnje 545 eura više

TRI MINUSA

• Kompanije se miješaju u zakone zemalja EU-a
• Olakšan prodor GM proizvoda na tržište EU-a
• Smanjivanje prava radnika i opća privatizacija

PILETINA ĆE SE PRATI U KLORU, A MESO ĆE BITI PUNO RAKTOPAMINA?

Nacionalna udruga pekara u SAD-u podržava TTIP jer bi se time “ukinula obveza obilježavanja GMO-a i oznake podrijetla.” Udruga biotehnološke industrije, čiji je član i kontroverzni Monsanto, nezadovoljna je činjenicom da se GM proizvodi ne mogu prodavati i na europskom tržištu. Američka mesna industrija pak smatra da će joj TTIP pomoći da se ukine europska zabrana uvoza piletine koja je dezinficirana u kloru. EU, naime, dopušta samo korištenje vode i pare na mesu. Američki institut za meso nezadovoljan je jer EU ne prihvaća meso s beta-agonistima, poput raktopamina hidroklorida koji je zabranjen u 160 zemalja. On u završnim fazama tova rezultira povećanjem tjelesne težine i količine krtog svinjskoga te smanjenjem količine masti.

POČINJE KAMPANJA U HRVATSKOJ

Press-centar za okoliš Hrvatske, u suradnji sa Znanstvenim centrom izvrsnosti za integrativnu bioetiku, a uz potporu njemačkog Grassroots foundation provodi javnu kampanju protiv potpisivanja TTIP-a i uporabe GMO-a, odnosno izmjena propisa o upotrebi i korištenju GMO-a pod pritiskom TTIP-a. “Preko predavanja, okruglih stolova i javnih tribina, promocije knjige o bioetičkim aspektima sjetve GM usjeva te potpisivanjem peticije namjeravamo animirati što veći broj građana i građanki, poljoprivrednika, lokalnih vlasti, zastupnika i zastupnica u Hrvatskom saboru, predstavnika nevladinih organizacija te široku javnost da aktivno sudjeluju u donošenju odluke hoće li Hrvatska potpisati ili odbiti TTIP. Hrvatska Vlada daje podršku TTIP-u, tvrdeći da će realizacija sporazuma biti veliki poticaj gospodarskom rastu, olakšat će poslovanje malim i srednjim poduzetnicima, ojačati investicijsku i poduzetničku klimu te omogućiti otvaranje više radnih mjesta. Ali, to nije točno! Iako se EU, time i Hrvatska, do sada trudio i ulagao značajna financijska sredstva u održivu proizvodnju zdrave hrane, u opasnosti je više od dvadeset vrsta poljoprivredne proizvodnje u mesoprerađivačkoj i mliječnoj industriji te u proizvodnji žitarica i prerađevina od žitarica”, upozoravaju voditelji kampanje Ljiljanka Mitoš Svoboda, dr. sc. Ivica Kelam, Tihomila Jovanović i mr. sc. Darija Rupčić.

Kampanja protiv TTIP-a i GMO-a u Hrvatskoj provodi se u četiri slavonske županije , Virovitičko-podravskoj, Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj, a predvanja, javne tribine i skupovi organiziraju se u Osijeku, Đakovu, Vukovaru, Slavonskom Brodu, Virovitici te u Zagrebu.
U čemu je zapravo problem?

Američki poljoprivredni i biotehnološki lobiji kroz sporazum TTIP žele oslabiti europske sigurnosne standarde za GM hranu, koji su na snazi od 2004. godine, a radi visoke zaštite okoliša i građana. Na EU se vrši sve jači pritisak da oslabi europske i nacionalne GMO standarde, a opasnost prijeti i uvođenju označavanja mesa, jaja i mliječnih proizvoda od životinja hranjenih GM hranom. To znači da će se u EU-u prodavati hrana i sjeme kontaminirani neoznačenim i neodobrenim GMO-ima. “Istina koju tvorci TTIP-a, ali i hrvatska Vlada i hrvatski EU parlamentarci skrivaju od javnosti je da će ovaj sporazum prouzročiti gubitke milijuna radnih mjesta unutar EU-a, ugroziti ljudska, radnička i socijalna prava, kulturne slobode, pravo na privatnost i slobodu izražavanja (ACTA), umanjivati ili poništavati nacionalne zakone i propise, privatizirati komunalne i javnozdravstvene usluge. Kroz arbitražni sustav Investitor State Dispute Settlement (ISDS) strani investitori dobivaju pravo tužiti suverene države za naknadu štete ako smatraju da su na gubitku profita zbog zakona unutar EU-a ili unutar pojedinih država članica EU-a. Dakle, koristeći sustav ISDS kroz sudske procese i odštete američke i europske korporacije i njihove sestrinske tvrtke uništavat će naše male i srednje poduzetnike, ali i velike gospodarske sektore u Hrvatskoj, ako budu smatrale da su “ugrožene” konkurencijom ili zakinute u području slobodne trgovine”, ističu protivnici TTIP-a te dodaju da taj sporazum daje za pravo globalnim korporacijama za uništavanje ekosustava, potrošača i prirodnih resursa država članica EU-a.
 
(glas-slavonije.hr/uredio:nsp)

Nedavni prosvjed protiv Monsanta i nesudjelovanje Hrvata u njemu, jasno daje poruku o tome što Hrvati žele jesti i saditi u budućnosti. TTIP će po tim naznakama, a i uz pomoć političke slijepoće, proći u Hrvatsku ko’ putar kroz maslac

Amerikanci o nama: “Hrvatska zabranjuje uvoz hrane koja sadrži GM. To je ograničenje iznimno teško i skupo za izvoz američke hrane…”

Ako se potpiše Transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini (TTIP), o kojem su u tijeku pregovori između EU i SAD-a, hoće li naši građani jesti genetski modificiranu hranu i sijati GM sjeme po poljima, a da to neće ni znati? Amerikanci se u pregovorima protive obvezi označavanja GM hrane u trgovinama, koja postoji u EU. Bioetičar dr. Ivica Kelam na međunarodnoj je konferenciji “Lošinjski dani bioetike” održao predavanje “Transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini i GMO: Od imaginarnih obećanja do realnih opasnosti”. Inače, doktorirao je na temu “Genetički modificirani usjevi kao bioetički problem” na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Kelam smatra da pregovori oko TTIP-a, s ciljem osnivanja najveće zone slobodne trgovine u svijetu s više od 800 milijuna potrošača, izazivaju sve veći otpor u javnosti i među stručnjacima, zabrinutima zbog netransparentnosti u procesu pregovaranja.

Golemo tržište

Još veću zabrinutost europske javnosti izaziva mogućnost uvođenja genetički modificiranih usjeva na europska polja i neoznačene GM hrane na police trgovina. Američke biotehnološke korporacije uključene su u proces pregovaranja i protive se označavanju GM hrane pravdajući se da je moguća štetnost neznanstvena, a kako GM hrana nije označena u SAD-u, istraživanja o njoj rade biotehnološke korporacije! Američki pregovarači tvrde da je obvezno označavanje GM proizvoda u EU prepreka trgovini.

Procjene su da na policama američkih trgovina 70% hrane ima GM sastojke u sebi. Američki građani nemaju mogućnost izbora pa je jedu, no ljudi koji imaju više novca kupuju ekološke proizvode. Neće nitko umrijeti od GM hrane, no zabilježeno je povećanje alergija na hranu. Nisam za teorije zavjere i smiješno je slušati one koje kažu da će nas netko potrovati GM hranom. Moćne američke korporacije samo zbog profita žele prodati svoj defektan proizvod – kaže Kelam.

Smatra da mu je dužnost kao građaninu i znanstveniku upozoriti na štetnost TTIP-a koji se tiče GM hrane i usjeva. Proučio je službeni stav vlade SAD-a i organizacija koje zastupaju američke proizvođače soje, uzgajivače kukuruza i biotehnološke kompanije.

Američki poljoprivredni i biotehnološki lobiji žele oslabiti europske sigurnosne standarde za GMO hranu. GM usjeva u EU ima samo na oko 132 tisuće hektara i većinom su u Španjolskoj, a EU ima oko 80 milijuna hektara obradivih površina, što je za Amerikance golemo tržište… – kaže Kelam.

Obveza označavanja u EU sve ljudske i životinjske hrane koja sadrži GM sastojke na snazi je od 2004. godine radi visoke zaštite okoliša i građana. Iako, navodi, dogovor u okviru TTIP-a ne bi poništio pravila EU, imao bi utjecaja na sve buduće propise i reviziju postojećih. Na EU se, dodaje, vrši sve jači pritisak da olabavi postojeće standarde. Kelam ističe glavne prijetnje u slučaju izglasavanja TTIP-a:

Uvođenje novih propisa i standarda za GMO i pooštravanje postojećih bilo bi blokirano. Bila bi ugrožena obveza označavanja proizvoda koji sadrže GMO. Primjerice, bila bi blokirana inicijativa za uvođenje dosljednijeg pristupa u označavanju mesa, jaja i mliječnih proizvoda od životinja hranjenih GM hranom. Sada bilo kakva hrana za ljude i životinje koja sadrži više od 0,9 % odobrenog GMO proizvoda mora biti označena.

Prag za GM sjeme je 0 uz minimalne iznimke, no biotehnološka industrija želi uvođenje viših pragova. To bi značilo da bi se u EU mogla prodavati hrana i sjeme kontaminirani neoznačenim i neodobrenim GMO-ima. Europski građani mogli bi jesti genetski modificiranu hranu, a da uopće ne znaju što im je na tanjuru, a poljoprivrednici bi mogli nesvjesno saditi GMO po svojim poljima. Pravo na izbor europskih građana bilo bi ugroženo – upozorava Kelam.

Što se tiče stava naših političara o TTIP-u, Kelam citira premijera Milanovića, koji je u ožujku u Bruxellesu kazao:

“Ako je TTIP dobar za EU, onda je dobar i za Hrvatsku, dakle više dobar nego neutralan”.

Ta bi se premijerova izjava mogla svidjeti Amerikancima, kojima je i Hrvatska zanimljiva kada je riječ o guranju njihovih proizvoda na tržište.

U američkom izvještaju o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama iz 2014. godine Kelam je pronašao sljedeće citate: “Hrvatska zabranjuje uvoz hrane koja sadrži GM makar i u tragovima. Ovo ograničenje iznimno je teško i skupo za izvoz američkih prehrambenih proizvoda u Hrvatsku. Hrvatska ostaje članica grupe zemalja EU koje imaju strože nacionalne propise o biotehnologiji od EU i redovito provodi testiranje proizvoda na prisutnost GM sadržaja na granici te proizvoda s polica trgovina. Štoviše, 14 od 20 županija proglasilo se GMO slobodnima. Do danas nije odobrena nijedna dozvola za namjerno unošenje GM biljaka u Hrvatsku bilo u pokusne svrhe ili za komercijalnu sjetvu, kao što nije dozvoljen uvoz hrane i krmiva GM podrijetla”.

Pregovori još dvije godine

Kelam dodaje da su im podaci dijelom netočni jer se 20 županija i Zagreb proglasilo GMO slobodnima. Američko ministarstvo poljoprivrede ima, kaže, agenciju koja analizira poljoprivredne politike drugih zemalja, a u veleposlanstvima imaju službenika koji radi izvješća za određene zemlje. To da ćemo u slučaju izglasavanja TTIP-a dobiti 550 eura po kućanstvu, ističe, nerealan je, proizvoljan i neznanstveno potkrijepljen iznos, s ciljem da motivira građane EU da se ne protive TTIP-u.

Neće biti 5000 kuna građanima, nego 5 milijuna nečega u džepu nekoga jer američke lobističke grupe samo žele prodati svoj defektan proizvod. U isto vrijeme SAD pregovara i s Japanom, Korejom, Singapurom, Australijom… Naš europarlamentarac Škrlec, kojem je omogućen kraći uvid u integralne zapisnike, procjenjuje da će još dvije godine trajati pregovori s EU oko GM proizvoda. Moguće je da će od TTIP-a u tom dijelu Amerikanci odustati jer ga forsira Obama, a na godinu su izbori – nada se Kelam.

Austrijska je vlada, kaže, angažirala vrhunske stručnjake da naprave istraživanje koji bi bio učinak GM proizvoda na gospodarstvo i zaključili su da ne donose nikakve komparativne prednosti Austriji. Pametnom dosta.

Porazna šutnja saborskih zastupnika

Udruge GONG, Zelena akcija, BRID, građanska inicijativa “Zaustavimo TTIP”, sindikalne središnjice SSSH i NHS zamolile su očitovanje saborskih zastupnika o TTIP-u i CETA-i (sporazum EU s Kanadom). Nakon dvije molbe i mjesec dana očitovalo im se tek četvero od 151 zastupnika, i to Mirela Holy te Nansi Tirelli, Zlatko Tušak i Dragutin Lesar iz Laburista, koji se protive sklapanju TTIP-a i CETA-e zbog netransparentnosti pregovora i pogodovanja korporacijama.

Šutnju zastupnika o CETA-i i TTIP-u udruge smatraju poraznim znakom neshvaćanja procesa koji određuju budućnost našeg društva.
 

 
 
(vecernji.hr,youtube/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=21207"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Kako se već godinama aktivno raspravlja o srljanju svjetske politike prema totalitarnom projektu, željeli smo provjeriti i naglasiti dokaze najpopularnijih teoretičara o ‘Novom svjetskom poretku’, da bismo uvidjeli ima li konkretnih temelja iza tako smjelih tvrdnji

Prihvaćanje ili odbijanje navoda ovdje je prepušteno subjektivnoj prosudbi. Tako u sljedećim redovima pročitajte kojih je to deset nepobitnih i najbitnijih dokaza da se nešto sumnjivo događa na globalnom geopolitičkom planu.

1. Bespilotne letjelice svuda oko nas

Nedavno smo pisali o novoj inicijativi američke vlasti. Redarstvene snage, među kojima je i policija, šokirale su javnost s najavom da će u Kaliforniji do 2025. umjesto vozila uvesti bespilotne letjelice, tzv. dronove, radi ‘nadzora i lakše provedbe zakona’, prenosi RT. Vodeći policijski službenici u tim saveznim državama već tjednima lobiraju i javno komentiraju potrebu za ‘nadzornim dronovima’ koji bi ‘preduhitrili zločine’. FAA (Federal Aviation Administration) bi do 2025. po takvim planovima uvela oko 30.000 bespilotnih policijskih letjelica u zračni prostor SAD-a. Konkurenti za gotov proizvod su BMW (‘ePatrol’), Honda i Subaru (SHARC).

Također, SAD je već 36 puta stupio i bombardirao suvereni teritorij Pakistana bez objave rata uz 261 poginulu osobu, a sličnu praksu prezentiraju u Jemenu. Pojedini analitičari tvrde kako će upravo ovakve bespilotne letjelice upravljanje ‘joystickom’ iz baze biti budućnost ratovanja dok će žrtve sve češće biti civili, pod opaskom ‘terorističke prijetnje’.

2. Neispitana tehnologija na tržištu (GMO, trajni kruh, aditivi…)

Kada se priča o GMO-u i sličnim iznimno kontroverznim pitanjima pravo pitanje nije je li to štetan element nego kako je tako bitna tehnologija uopće završila na tržištu ukoliko danas i njezini najjači proizvođači, kao i sudovi, priznaju da postoje manjkavosti u znanstvenim studijama prilikom izlaska na tržište – te manjkavosti su sukobi interesa, subjektivni znanstvenici prilikom testiranja i ‘lobiranje’ (korumpiranje) političkog miljea. Iako su ovakve tehnologije na tržištu pod opaskom ‘ljudskih prava i borbe protiv gladi u svijetu’, svakom je jasno da služe isključivo stjecanju financijske dobiti.

Osnovni problem s kritičkim znanstvenim studijama vezanim uz GMO nastaje kada WHO ne želi priznati ta istraživanja, a za vlastita dopušta Monsantu unajmljivanje stručnjaka i nadzor nad projektom. Kod nas postoji sličan problem – Vlada donosi uredbe o GMO-u bez kvalitetne i dobro prezentirane javne rasprave, unatoč tome što je po anketama čak 80% Hrvata protiv GMO-a, uz 18 županija i Odbor za zaštitu okoliša u sklopu Sabora. Kontroverze vezane uz GMO nastaju još kod čuvenog eksperimenta instituta Ruske akademije znanosti iz 90-tih gdje su u jednoj od rijetkih studija nefinanciranih od strane GMO industrije ruski znanstvenici dokazali kako hrčci hranjeni GMO hranom nakon četvrtke reprodukcije potomaka ostaju sterilni. Monsanto je na sve reagirao izjavom da je to ‘možda istinita, no nebitna nuspojava koja je nedokazana kod ljudi’. Ignatio Chapela je 2001. proveo istraživanje na životinjama koje se hrane GMO-om te je ustvrdio kako je zabilježen ‘transgenetski defekt koji je uzrokovao usporen rast, degeneraciju organizma, mortalitet potomstva’. O GM komarcima i njihovom učinku na bioraznolikost riječi ne treba ni trošiti, a već su ‘vani’.

Čuli smo i za izum ‘trajnog kruha‘. Microzap, američka tvrtka iz Texasa, razvila je mikrovalnu tehnologiju pomoću koje mogu napraviti kruh s dvomjesečnim rokom trajanja – Problem s kruhom je riješen na način da se sprječava ulazak plijesni Rhizopus stolonofiner u okruženje, i to na puna dva mjeseca. Kritičari sumnjaju u problem da sve postaje komercijalno daleko prije nego što su tehnologija i njezini produkti znanstveno ispitani, kao i njihov učinak na konzumente. Ništa bolja situacija nije viđena niti u prošlosti, a najbolji primjeri su floriranje vode (koje se prvotno koristilo u zatvorima, zbog ‘primirivanja robijaša’), umjetni zaslađivači (poput bojnog otrova aspartama i kancerogenog Acesulfam K) dok o aditivima najbolje govori stajalište prve korporacije koja je počela s njihovom primjenom u prehrani – ‘Nisu aditivi krivi za nuspojave koje uzrokuju, nego loša prirodna obrana čovjekovog mehanizma protiv njih’.

3. Nadzor stanovništva (kamere, mikročipovi, mobiteli…)

Koncept iz Orwellove 1984. zvan ‘Big Brother‘ sve nam je bliži. Od postupnih primjena nadzora (poput rukavice na djeci u vrtićima i praćenja žena u Saudijskoj Arabiji) podobnih tradiciji pa sve do sofisticiranog nadgledanja, trenutak u kojem će se znati gdje je svatko na bilo kojem kutku planete nevjerojatno je blizu. FBI je već zatražio od velikih kompanija poput Facebooka, Googlea, Microsofta i Yahooa da se ne protive prijedlogu zakona koji bi im omogućio nadzor nad njihovim korisnicima jer bi suprotno ‘povećalo opasnost za nacionalnu i javnu sigurnost’, prenosi Dnevnik.

INDECT je pak složenica nastala od rečenice ‘Inteligentni sustav informacija za podršku promatranja, pretraživanja i pronalaženja vezan uz sigurnost građana u urbanim područjima’. EU ga je sa 15-tak milijuna eura potpomogla još 2009. kao primjerni program za ovakav tip nadzora, a projekt su pripremila i realizirala brojna sveučilišta diljem Europe u suradnji i pod koordinatorskom palicom Sveučilišta u Krakovu. Zanimljiva je i činjenica da su političari u Europskom parlamentu, da bi ‘stali na kraj teorijama zavjere’, željeli potpunu objavu svih dijelova projekta. EU ipak nije pristala iz nepoznatih razloga te je oformila etičko povjerenstvo koje je, tajeći pojedine paragrafe projekta, zaključilo kako ‘ne postoje manjkavosti u etici projekta’. Izuzev već poznatih nadzornih elemenata naveli su i vrlo dobro poznat način maskiranja nadzora i kontrole građana – ‘Povećavanje sigurnosti’. Možemo sve sažeti u tri temeljna stupa – nadzor građana i okoline radi ‘potrage za prijetnjama’, nadzor interneta zbog istog razloga i zaštita prikupljenih podataka. Pravno je zanimljiva i formulacija da INDECT razvija platformu za sprječavanje ‘terorističkih prijetnji, ozbiljnijih zločina, nasilja i abnormalnog ponašanja’. Moramo pojasniti činjenicu kako je EU pravno poznata po tome da sve voli definirati i formulirati, po mogućnosti bez slobodnih sudačkih odluka i procjena. No, kako onda definirati riječ ‘abnormalno ponašanje’ u ovom slučaju? Vjerovali ili ne, EU je tu riječ definirala kao ‘utrke, predugo sjedenje na jednom mjestu, sastanci sa više osoba, vikanje, sjedenje na podu u javnom prijevozu’.

FDA je pak i službeno odobrila čipiranje ljudi, odnosno upotrebu čipiranih lijekova koje koriste ljudi, a koji se u američki zdravstveni sustav uvode pod izlikom da će omogućiti bolje praćenje zdravstvenog stanja svakog pojedinca, no koji mogu služiti i za daljinsko praćenje, kontroliranje i upravljanje svakim tko u sebe unese takav lijek, objavili su samo rijetki mediji, izvijestili smo prije par mjeseci. ‘Kad vidim što sve farmaceutske industrije rade, stidim se što sam bio farmaceut i biokemičar. Oni, naime, ugrađivanjem čipova u tablete, pa onda i u ljude, provode podmukli genocid o kojem sam u više navrata govorio, a u isto vrijeme uvode opću kontrolu nad svakim pojedincem u svijetu. Kao farmaceut i biokemičar koji je godinama radio u Znanstveno-istraživalačkom institutu Novartisa znam da se svaki serum ispituje i proizvodi desetak godina, što znači da u normalnim uvjetima nije moguće odmah proizvesti cjepivo za novu vrstu gripe, već se očito radi o tome da novi oblik gripe posiju tek nakon što priprave serum, kako bi na cjepivu mogli bogato zaraditi’, ističe mr. Dragan Hazler, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori, te ugledni farmaceut i kreator brojnih novih lijekova. ‘Elita koja upravlja može na daljinski prebaciti program čovjeka u svakom trenutku i u svakom smjeru. Znanost je danas toliko uznapredovala da se zna koji dio mozga za što služi, koji dio i na koji način se može aktivirati, što znači da se pomoću čipova u nečijem tijelu može upravljati ljudima, njihovim emocijama, a može ih se vrlo lako isključiti, odnosno ubiti. Na daljinu se može izazvati srčani ili moždani udar, što svakome može izgledati kao prirodna smrt’, napominje dr. Josip Jurčević.

4. Bizarni zakoni (Codex Alimentarius, CIT, internet zakoni…)

Codex Alimentarius je nedvojbeno zakon koji podsjeća na diktaturu – zabranom svih ljekovitih biljki, čajeva i meda bez EU certifikata, za koji je potrebna višegodišnja studija te ulaganja koja nadmašuju 100.000€, potaknuo se korporativni sektor dok su općepoznate dobrobiti prirode dobile potrebu za licenciranjem. Kritičari su posprdno konstatirali kako će kroz dvadesetak godina izvorska voda trebati markicu potvrde da je zdrava za ispijanje. ‘Ovo je udarac na prirodnu medicinu i ustupak farmaceutskim kompanijama koje ulažu milijune u sintetičke lijekove. To znači kraj travara i medara. Budući da je Hrvatska odavno uvrstila Codex Alimentarius u svoju pravnu legislativu, može se očekivati da će se brzo donijeti propis u skladu s Direktivom 2004/24/EC, koja oduzima pravo na alternativno liječenje. To je ideja farmaceutskih multikompanija koje žele uništiti konkurenciju’, izjavila je Vlasta Toth, supredsjednica Zelene liste za jutarnji.

CIT je pak projekt kojeg je pokrenuo ‘Program prevencije i borbe protiv kriminala pri Europskoj komisiji’, a podršku uživa u Njemačkoj, Španjolskoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Belgiji, od početka uzrokuje sumnje u skriveni nadzor interneta pod opaskom sigurnosti. Glavni cilj je ‘razvoj nelegislativnog okvira koji se sastoji od osnovnih točki i najboljih praktičnih iskustava’ radi bolje povezanosti javnog i privatnog sektora. Kao osnovni objekt rada spominje se ‘rješavanje neidentificiranih online terorista i filtriranje prijetnji pomoću novih tehnologija’. Pravnici su odmah uočili boljku ‘nemogućnosti definiranja problema i nejasnost rješavanja istog’ što bi u konačnici moglo rezultirati filtriranjem cijelog interneta.

Ovakav oblik suradnje javnog i privatnog sektora će omogućiti raznim korporacijama i tvrtkama da ‘obavljaju nadzor, blokadu i filtriranje’ kao i prokazivanje određenih ‘nepoćudnih elemenata na internetu’. Plastičan i komičan primjer je zabrana objavljivanja slike Paška Patka jer ‘ne nosi gaće’ što je jednoj tvrtki dalo zeleno svijetlo da korisnike s takvom profilnom slikom okarakterizira kao ‘možebitne teroriste’. Isto će, ističu stručnjaci, omogućiti potpuni nadzor internet veze zaposlenika, uklanjanje ‘osjetljivih’ sadržaja s weba bez zakonske podrške, osobe koje dijele ‘teroristički’ sadržaj poput torrenata proglasiti ‘suradnicima’, zabraniti anonimne postove, Vladama osigurati slobodan pristup korisničkim podacima bez naloga i još desetke sličnih implikacija. U svakom slučaju, ovo poprilično podsjeća na neke totalitarističke mjere već viđene u prošlosti.

Svi smo čitali o zabrani proizvodnje žarulja čime EU želi ‘smanjiti potrošnju električne energije za 1%’. Kao zamjenu preporučuju svjetlosne diode i štedne žarulje. Prve koštaju preko 20€, a druge su kancerogene, štede struju jedino višesatnom primjenom i iznimno su opasne ukoliko se razbiju zbog koncentracije žive. Ostali nadomjesci su pak loši zbog slabe svjetlosti koja šteti vidu. Slične bizarne zabrane ćemo vidjeti i u bliskoj budućnosti kada će biti zabranjene sve neteflonske tave. Iako je Sveučilište u Koelnu kroz studije ukazalo na kancerogeno zračenje, isto ne sprječava EU da bi zabranili ‘obične’ tave zbog ‘prekomjerne potrošnje električne energije’. Slična inicijativa je bila preuzeta iz Hrvatske kada je EU razmatrala gašenje javne rasvjete iza 23:00 sata zbog uštede. Srećom, taj plan nije prošao.

CETA (Comprehensive Economic and Trade Agreement between Canada and the European Union – Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum između Kanade i EU) objašnjen je u kružnom e-mailu kojeg je poslalo Vijeće EU tajništvima država članica. U njemu piše da je ovo ‘modelirana ACTA s istim sankcijama’. Nakon presretanja maila hakeri su odlučili ‘ukrasti’ cijeli sporazum koji je u posljednjih par dana procurio i na internet. Europski parlament je odbio ACTA-u zbog ovlasti koje su dobili privatni internet provajderi (ISPs) uz potpuni nadzor i kontrolu nad korisnicima, CETA primjenjuje gotovo identične odredbe, no ovaj puta – bez transparentnosti i javne rasprave. Sporazum je namijenjen užoj suradnji između Kanade i EU putem trgovine i ulaganja. Problem su ‘copy-paste’ rečenice preuzete iz ranijih inačica kontroverznih internet regulacija. Kritičari CETA-e ističu kako je čak 92% EU parlamenta glasalo protiv ACTA-e što je demonstriralo volju političara i građana.

5. Transformacija medija u propagandno-indoktrinacijski alat

Mediji u bilo kojem obliku većinu svog rada usmjeravaju ka promoviranju nebitnih vrijednosti, indoktrinaciji, propagandi (sve manje i reklami) i skrivanju činjenica. Svima je vrlo dobro poznata činjenica kako svega par magnata drži sve medije u SAD-u, a sličnu situaciju vidimo i u regiji. Rupert Murdoch je već započeo s naplatom internet sadržaja, a njegov medij svojedobno je zatvoren zbog ‘špijunaže i nadzora’. Newsweek i The New York Times nakon velikih problema su parcijalno ili u potpunosti djelatnost prebacili na internet, a slična praksa vodi i ostale medije ka očito jedinom području koje ljudi prepoznaju kao poligon za ‘ne-mainstream vijesti’. Kod nas smo primjer novinarskog neprofesionalizma vidjeli kada je objavljen PR članak u jednom dnevnom glasilu kao intervju s Ivom Sanaderom, da bi se na kraju ispostavilo kako je u pitanju lažna vijest.

Očigledno je da u posebno kriznim situacijama prilikom korupcijskih afera, nesposobne vlasti i sl., mediji počnu promovirati televizijski i ini program čija distrakcija pozitivno utječe na perfidne namjere interesnih skupina. Ulazak Hrvatske u EU također je dobar primjer – jedno dnevno glasilo prvi dan proziva ‘anti-EU’ novinare za pristranost i ‘uništavanje struke’ da bi sljedeći dan na naslovnici osvanulo ‘EU nema alternative’. To je naravno samo jedan od frapantnih primjera čiste manipulacije stanovništva u svojstvu propagande i indoktrinacije. Mogli bi kao primjere uzeti i afere Josipovića i Todorića, koje su obrađivali samo pojedini mediji dok su se ostali pravili kao da cijela situacija niti ne postoji.

6. Službe naroda postale alatke vlasti (policija, zakoni, sudovi)

Prve policijske snage nastale su u Kini te su imale limitirane ovlasti i zaposlenje, čisto da nikada ne bi prešle preko ideje na kojoj su nastale. U Grčkoj su državni robovi predstavljali redarstvenike i policiju dok su jedino građani imali pravo na istraživanje zločina. Prva prava pojava današnje policije, ona koja je u svemu slušala vlast, dogodila se u Rimu gdje je vojska služila i kao policija, i to ona koja se žestoko obračunavala s narodom. Što se tiče Španjolske tamošnja policija je radila u obliku ‘bratstva’ i bila je naprednija nego većina današnjih svjetskih policija – borila se i protiv plemstva koje više nije na vlasti ili je nekada kriminalno obavljalo dužnost. Koji su onda razlozi današnjeg djelovanja policije? Vrijedi izdvojiti četiri temeljne pretpostavke – slijedimo svjetske i EU trendove (premlaćivanje mirnih prosvjednika u Španjolskoj, napad na Wall Street šatore u SAD-u, žestok obračun policajca i paraplegičara u kolicima u Britaniji, iživljavanje na gay populaciji tijekom gay parade u Rusiji, krvave i poubijane prosvjednike u Siriji, Bahreinu i drugdje), vlast ucjenjuje policiju i drži ih pod kontrolom (administrativne snage hrvatske policije unatoč očiglednoj stranačkoj pripadnosti često ostaju na svojim pozicijama), policija se ‘okuražila’ zbog prevelike moći i slabo policijsko obrazovanje (osam mjeseci akademije za jedan od najosjetljivijih poslova u društvu).

Zakoni su također konstantno kreirani da bi pogodovali zakonodavcima. Argentinski ministar poljoprivrede je tako svojedobno legalizirao GMO da bi zatim istupio iz politike i postao monopolist GMO tehnologije u toj državi. Slične su odlike pojedini mediji davali predsjedniku Josipoviću u aferi Zamporion. No, čak i u državama gdje je zakon zbilja doveden na neutralnu i apolitičnu razinu, sudovi imaju mogućnost da svojom odlukom iskrive zakonske okvire. Sudska nepravda je često ponajveći temelj nezadovoljstva, a mediji i političari su postali iznimno bitan faktor pri donošenju presuda. Korumpirano pravosuđe temelj je ‘užeg zajedništva’ EU država, čime bi se navodno riješio problem po starom principu problem-reakcija-rješenje.

7. Manipulacija javnim mnijenjem (novogovor, PR, reklame)

Nakon nadzora, kontrola je sigurno drugi korak ka totalitarizmu kada je puk u pitanju. Promoviranje novih vrijednosti poput političke korektnosti (nije retardiran, nego ‘fizički onemogućen’ – nije kriminalac, nego ‘osoba koja se ogriješila o zakon’), spina (vojne akcije čišćenja zamijenile ‘ubijanje svih u okruženju’, a rat za mir došao umjesto ‘agresije na drugu suverenu državu’) i novogovora (‘Sloboda je ropstvo’, ‘neznanje je moć’) bitan je aspekt djelovanja menadžera za manipulaciju.

Izvrtanje tradicionalnih vrijednosti poradi lažnog ‘liberalizma’ vidjeli smo tijekom izglasavanja zakona o legalizaciji gay brakova u Francuskoj gdje će francuska država sa službenih dokumenata izbaciti riječi ‘otac’ i ‘majka’ sa zamjenom u riječ ‘roditelji’. Prijedlog zakona obitelj opisuje kao ‘bračnu zajednicu dvoje ljudi, različitog ili istog spola’ čime će se Vlada boriti protiv predrasuda. Slične slučajeve smo vidjeli u Britaniji s pričama za predškolsku djecu o životinjama homoseksualcima, gay prijateljima i obiteljima, kao i u Sloveniji gdje je slikovnica Alexandre Maxeine ‘Dugine obitelji’ pojasnila obitelj osoba istog spola za djecu u vrtićima što je naputak preuzet iz Njemačke. U Brazilu su pak otišli i korak dalje te su na jumbo plakatima prezentirali dva dječaka koji se ljube što je bila reklama prilično agresivnog projekta predstavljanja homoseksualnosti u školstvu. Na taj način se stvara suprotni učinak – djeca gay roditelja i ona feminiziranog izgleda odmah budu etiketirana i zlostavljana od strane ranije indoktriniranih vršnjaka. Posrijedi je očito namjerno lažno oglašavanje.

S takvom vrstom oglašavanja vrlo su dobro upoznate korporacije koje nerijetko koriste neispitane laži prilikom reklamiranja vlastitih proizvoda, koje nažalost često budu iz znanstvenog pravca. Nije im problem niti platiti znanstvenike i fabricirati rezultate istraživanja koji naravno njima idu u korist. Ako idemo još dublje u problem, sve veća je inflacija subliminalnih poruka koje na subjekta djeluju putem podsvijesti. Iako su zakonski zabranjene, posve se normalno koriste u suvremenom marketingu. Čak 70% ljudi podložno je takvoj manipulaciji pa nije nemoguće zamisliti kako upravo ovakve tehnike daju plodno tlo onima koji smatraju kako je ‘totalitarizam bolji od demokracije’.

8. Ratovi za mir

Sve je počelo u davnoj prošlosti, a danas je došlo do razine kada napad SAD-a na Irak nije ‘false flag‘ iako nikada nije potvrđeno ‘oružje za masovno uništenje’, a postoje i vrlo jasni dokazi kako je u pitanju lažno izvješće. U Velikoj Britaniji su ljudi iz Blairovog kabineta kasnije odgovarali za spin, no u Americi je mentalni sklop stanovnika i danas podložan tvrdnjama da je rat opravdan. Slično djelovanje vidjeli smo i u napadu na Afganistan, gdje su svi tražili bin Ladena iako su gotovo svi navedeni otmičari aviona imali državljanstvo Saudijske Arabije gdje su se i skrivali. Naravno, kasnije je otkriveno da je veći dio ‘otmičara’ živ, pa je izvješće FBI-ja proglašeno ‘manjkavim’ što nije spriječilo progon fantomskih samoubojica. Unatoč tome što je sam koncept ‘rata za mir’ nevjerojatno kontradiktoran i oksimoronski, svi ga vrlo rado spominju. Zanimljivo, službena definicija vojske je ‘stalna oružana snaga koja služi za osvajanje tuđih područja i zaštitu vlastite zemlje’ – no, što ukoliko postoji samo jedna svjetska država? Vjerojatno će ta prijetnja uvijek biti ‘unutarnja’, odnosno, vlastiti narod, a bez obzira na lobiranja za jednu svjetsku vojsku, sam naziv iste će u potpunosti izgubiti značenje koje je imao pri utemeljivanju.

9. Monetarno ropstvo

Začarani krug novac-banka-država-porezi-ljudi-novac stoljećima besprijekorno funkcionira uz protekcionizam političkih struja, a danas više nego ikada ljudi shvaćaju princip famozne ‘vladavine 1%’. Korporacije i banke preuzimaju interesnu sferu, a ljudi preko vlastitih leđa snose beskonačnu i sve težu krizu – upravo kako to i treba biti u jednoj ‘Orwellijanskoj’ državi. Tzv. ‘tent city’ tvorevine okružile su veće gradove diljem SAD-a, ljudi u Hrvatskoj nemaju čime platiti niti najosnovnije životne potrebe, ovrhama 10% ljudi ne može pristupiti računu, a sve Vlade i dalje pogoduju bankarskom sektoru. Problem protoka i regulacije novca došao je do točke usijanja, države nauštrb građana spašavaju banke koje su stvorile krizu dok je posve normalno da privatna banka tiska novac i zatim ga uz kamate posuđuje SAD-u i drugim državama. Bankari zauzimaju političke položaje tehnokratskim principom i bez demokratskih izbora, a profiti od ‘svega par milijardi godišnje’ postaju ‘nedovoljni’. Pojedinci poput Lloyda Blankfeina, tajkuna, predsjednika uprave i CEO Goldman Sachsa, izjavljuju da bi ‘ljudi trebaju raditi više i duže, uz manje plaće’, i sve se normalno prihvaća u medijima i mentalnom sklopu ljudi. Sada je jasno koliko nam je bliska izreka da su ‘najbolji robovi oni koji misle da su slobodni’.

10. Težnja ka federalizaciji kontinenata

Nekada su se skeptici podsmijavali ‘teoretičarima zavjere’ da bi svijet mogao postati jedna interesna sfera bez granica s jednom vojskom, vladom i vladarom. Jedan od argumenata bio je ‘prelijepa ideja koja stoji iza globalizacije’. Danas je poprilično jasno da uništavanje ‘pluća Zemlje’ – Amazone, iskorištavanje djece u ratovima i tvornicama, šovinizam prema ženama, rasama i narodima, kao i korporativno uništavanje malih trgovina i obrta zapravo ne predstavljaju taj lijepi globalizam nego nešto sasvim drugo. Stvaranje unija po svim kontinentima utrlo je put ‘totalitarističkom šuljanju’ – nitko ne bi pristao na prvotnu federaciju, no danas je ona puno prihvatljivija opcija. Nasmijani kritičari su do prije godinu dana tvrdili da je ‘apsolutno nemoguće da EU postaje federacija’, Ustav Hrvatske bi trebao braniti ulazak u nove SFRJ tvorevine, a mi opet svjedočimo tome da se ovako što zbilja događa. Jasno je da bi ovakvim ujedinjenjem kontinentalnih država uskoro mogli očekivati i potpuno brisanje suverenosti zbog još nepoznatog razloga, a za kojih 30-50 godina dočekat ćemo i jednu naprednu fašističku megadržavu, naravno – ukoliko se nešto radikalno ne promijeni.

Kao zaključak možemo navesti slaganje ili neslaganje s navedenim činjenicama i njihovom interpretacijom, a ukoliko zbilja želimo nešto i promijeniti, u ovom slučaju je potrebno slijediti riječi Mahatme Gandhija: ‘Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu’.
 
(NoviSvjetskiPoredak.com)