Koliko ste puta bili u potrazi za organskom hranom dok ostali ljudi koje poznajete ne priznaju i ne žele znati o potencijalnoj šteti pesticida na ljudski organizam

Neki ljudi vjeruju da se ubojice korova i druge kemikalije upotrebljavaju u ranoj životnom ciklusu uzgoja hrane i da ih vrlo malo ostaje do trenutka kad dođu u vaše tanjure i smatraju da dodatni trošak za organsku hranu nije opravdan.

Nažalost, oni ne bi mogli više u krivu, jer nova analiza pokazuje da mnogi poljoprivrednici imaju naviku prskati svoje usjeve – čak i ne-GMO sorte – sa glifosatom, neposredno prije berbe.

Zapravo, istraživači su otkrili da se više od polovice hrane koja je izložena glifosatu, prska prije berbe.

To je zato što osim ubijanja korova može poslužiti i kao sredstvo za sušenje. Primjenom ove otrovne kemikalije na usjeve tri do sedam dana prije žetve, poljoprivrednici mogu učiniti svoje prinose puno većima. Također pomaže biljkama da se odupiru plijesni tijekom skladištenja.

Praksa je započela u Škotskoj još 1980-ih, gdje su se poljoprivrednici trudili da što prije osuše svoj ječam i pšenicu da bi mogli početi žetvu. Oni su pronašli da se špricanje usjeva glifosatom neposredno prije berbe, usjev brže suši.

Stručnjaci vjeruju da je ovo “suđenje usjeva prije žetve” stoji iza eksponencijalnog porasta količine glifosata kod ljudi, budući da se ova praksa jako koristi i na usjevima kao što su soja, leća, krumpir, raž, grašak, kukuruz i heljda.

Mokro i hladno vrijeme dolazi rano na nekim područjima, a glifosat pomaže da se razina vlage u žitnim usjevima bude dovoljno niska da zadrži razvoj plijesni tijekom skladištenja.

Osim toga, špricanje usjeva sa glifosatom prije žetve znači manje da se manje oslanjanju na sušače žita i smanjuju troškove energije. Također špricanje omogućava da manje zrele biljke sazriju brže kako bi uhvatile korak sa drugim biljkama u pokušaju povećanja konzistencije prinosa.

Drugi čimbenik u većoj prevalenciji glifosata u hrani jest da korov stvara sve veći otpor prema Roundupu, što zahtijeva od poljoprivrednika da koriste sve veće količine glifosata kako bi uzgojili svoje usjeve.

Glifosat se čak pojavio u hrani za koju ljudi očekuju da bude čista, poput meda i dječje hrane. Također je pronađena u soli, vinu i žitaricama.

U jednom slučaju, proizvođač sladoleda Ben & Jerry’s najavio je da će prestati s upotrebom sastojaka koji se proizvode pomoću usjeva koji su kemijski sušeni glifosatom do 2020. godine i planiraju zagovarati da se ova praksa zaustavi.

Ovaj potez je došao u javnost nakon što su tragovi glifosata pronađeni u 13 od 14 uzoraka sladoleda koji su testirani u Europi.

Njihovi napori vjerojatno će biti veliki izazov. Vlasnik kompannije Albert Lea Seeds, Tom Ehrhardt, izjavio je EcoWatchu da konvencionalni proizvođači zrna tvrde da je teško preraditi pšenicu, lan i zob, koja prije žetve nije bila prskani glifosatom. Zapravo, on je rekao da postoji politika “ne pitaj, ne govori” koja se provodi unutar industrije.

Farmer Gerald Wiebe nazvao je praksu prskanja glifosatom prije žetve – “barbarizmom”, a on je zabrinut da potrošači ne shvaćaju što se zapravo događa.

Zapravo, on misli da je ta praksa prskanja pesticidima povezana sa porastom oboljelih ljudi od celijakije i netolerancije ne gluten, što zapravo i potvrđuju drugi stručnjaci.

S obzirom na široku primjenu ove vrlo važne prakse, nikad nije bilo važnije tražiti organsku hranu.

Uostalom, glifosat je povezan s nekoliko vrsta raka i smatra se mogućim karcinogenom od strane Svjetske zdravstvene organizacije.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Ocrnjuje se kruh, a gluten je i u mesnim proizvodima, juhama, slatkišima

Dio populacije navalio je na slana i slatka peciva “s nogu”, kojih je samo lani prodaja rasla za oko pet milijuna kilograma, a dio od kruha i peciva sve više bježi kao vrag od tamjana.

Da je glutenska intolerancija ili celijakija u nas još uvijek podcijenjena, najbolje govore podaci HZZO-a o bezglutenskom brašnu kojeg je u prvih osam mjeseci ove godine u ljekarnama na recept izdano 10-ak posto više u odnosu na isto razdoblje lani, 113 tisuća pakiranja u odnosu na lanjskih 101 tisuću. U cijeloj 2012. istoga je brašna pak, na koje celijakičari imaju pravo u količini od 10 kg mjesečno, izdano 118,5 tona u vrijednosti oko 2 milijuna kuna, a lani se ta brojka popela već na 163 tone za oko 3 milijuna kuna.

S druge strane prodaja bezglutenskih proizvoda na policama tzv. zdrave hrane trgovačkih lanaca i drogerija potvrđuje se sve profitabilnijom nišom u kojoj potražnja raste dvoznamenkasto – a u njoj prihode ne “pumpaju” toliko celijakičari, koji su i dalje izuzetno oprezni po pitanju ovakve prodaje, koliko novi “trend” bezglutenske prehrane koju u posljednje vrijeme promovira i sve veći broj poznatih, poput slavnog tenisača Novaka Đokovića.

– S jedne strane imamo popularne dijete koje kruh isključuju iz svojih preporuka, s druge opći trend smanjenja konzumacije kruha prisutan u cijeloj Europi, a s treće propagandu koja kruh optužuje za trovanje nacije i proglašava ga nezdravom namirnicom, punom nezdravih aditiva i slično.

Kad sve to zbrojite, naravno da imate situaciju da kruh, namirnica koja je othranila generacije, ima lošu reputaciju, iako nije ništa lošiji nego što je bio prije 20 ili 50 godina. Naprotiv, danas je čak i bolji jer se proizvodi u uvjetima koji su strogo kontrolirani – kaže Mijo Prgomet, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača pekarskih i slastičarskih proizvoda.

– “Fama” stvorena oko glutena isključivo je pomodarstvo i interes trgovaca. Pšenica i gluten bez jasnih su znanstvenih dokaza optuženi kao hrana koja nas čini bolesnima i debelima, što potvrđuju i na zagrebačkom Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu – objašnjava.

I dok konzumacija bijelog pšeničnog kruha, koji i dalje dominira u prodaji pekara, pada, bezglutenskih proizvoda poput kruha, peciva, kolača, tjestenina i sirovina, koji su do prije godinu dana bili zastupljeni s tek sporadičnim proizvodima, danas su pune police trgovina.

Većina nema problema

– Ljudi koji imaju celijakiju moraju provoditi bezglutensku dijetu cijeli život. Jedan dio populacije može imati smetnje zbog glutena, no najveći dio populacije, čak 90 posto, osobe su koje nemaju nikakvih problema s probavom glutena.

Doc. dr. sc. Dubravka Novotny i prof. dr. sc. Duška Čurić sa zagrebačkog Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta ističu kako su najčešće zablude po pitanju glutena da izaziva metaboličke poremećaje, promjene u ponašanju i prehrani, ovisnost te da isključenje glutena iz prehrane olakšava mršavljenje.

– Smjesa funkcionalnih proteina pšenice ili gluten koji sadrže sve vrste pšenice, pšenoraž, ječam i zob, odgovorna je za reološka svojstva tijesta i pecivnu kakvoću brašna, kapacitet vezanja vode, kohezivnost, viskoznost i elastičnost tijesta, dok je pečenje bez glutena tehnološki izazov – kruh ima zbijenu strukturu, mali volumen, mrvljivu sredinu, drugačiji okus i brzo stari – objašnjavaju Novotny i Čurić.

– Riječ je zapravo o pokušaju da se jedna tradicionalna namirnica koja se nalazi u osnovi prehrambene piramide, i uz to je i najjeftinija, zamijeni s proizvodima koji su pet do 10 puta skuplji, manje nutritivne vrijednosti i lošije kvalitete. U Hrvatskoj imamo svega jednu ili dvije male pekarnice koje proizvode bezglutenske proizvode, sve ostalo je uvoz. A dok se ocrnjuje kruh, zanimljivo je kako se gluten u mesnim proizvodima, bombonima, juhama, umacima, preljevima, paniranoj hrani, sladoledu… gotovo uopće ne spominje – kaže Prgomet.

Podaci PBF-a govore kako zbog trenda izbjegavanja glutena u prehrani svjetsko tržište bezglutenskih proizvoda bilježi godišnji rast između 25 i 30 posto, iako se epidemija pretilosti prije može pripisati općenitom prevelikom konzumiranju hrane i sjedilačkom načinu života nego nekoj specifičnoj hrani.

Magistar nutricionizma Nenad Bratković slaže se da je zdravlje hrvatskih građana u prilično lošem stanju, barem kad su u pitanju kronične bolesti koje se povezuju s neuravnoteženom prehranom.

– Fokus na prehrani je izrazit, sasvim opravdano. Prehrana je danas pitanje ega, marketinga, pomodarstva, čemu doprinosi brz i dinamičan protok informacija te popularizacija iza koje su i estradne zvijezde, no prije svega valja naglasiti objektivne epidemiološke pokazatelje o povezanosti prehrane i nastanka mnogih degenerativnih bolesti – tvrdi Bratković. – Činjenica je građani Hrvatske jedu izrazito puno pekarskih proizvoda od bijelog brašna, a neki se doslovno prehranjuju u pekarnicama. Bijela peciva i kruhovi od bijelog brašna imaju uvijek prednost nad nutritivno bogatijim proizvodima od brašna iz integralnog cjelovitog zrna i mnogi ne mogu zamisliti ijedan obrok bez (bijelog) kruha – kaže on ističući da je gluten skoro pa sveprisutan kao aditiv ili dodatak hrani jer pospješuje organoleptička svojstva koja kupci vole. Primjerice, hrskava korica kruha, ili u ovitku pilećih prsa, dodaje Bratković.

Ima ga i previše

– Jedan od mogućih odgovora zašto je toliko intolerancije na gluten je i u tome da ga u nekim proizvodima ima ne samo onoliko koliko je uobičajeno, nego već na “treću potenciju” – objašnjava on.

Kako bilo, nijedna krajnost, ne postoji li za nju stručnih potvrda, nije dobra.

– Ako je netko na bezglutenskoj prehrani, ne znači da provodi i zdravu prehranu u kojoj je unos svih hranjivih tvari prehranom uravnotežen. Tako bi se moglo tvrditi i da je namirnicama neuravnotežena prehrana s isključivo ekocertificiranom hranom samim automatizmom zdrava. Ili da je poluvegetarijanska prehrana nezdrava jer u njoj nema mesa. Postoje objektivni pokazatelji punovrijednosti prehrane, i sve ovisi od slučaja do slučaja – tvrdi Bratković i dodaje:

– Najvažniji kriterij zdrave prehrane jest da ona zadovoljava unos svih esencijalnih, za život nužnih nutrijenata. Gluten nije esencijalan za prehranu i, ako se u prehranu unese dovoljno proteina te esencijalnih aminokiselina, eliminacija glutena neće imati štetnih posljedica za zdravlje. No ako se gluten i žitarice koje ga sadrže (pšenica, ječam, raž, posredno i zob) eliminiraju, primjerice, iz prehrane vegana, takav gubitak važnog izvora proteina može biti dugoročno poguban.

8 istina i zabluda o glutenu

1. Gluten je bjelančevinasta tvar koja se nalazi u pšenici, raži, ječmu i zobi, ali ga može biti i u čokoladi, surimiju, mesnim prerađevinama, umaku od soje, vitaminima… čak i nekim vrstama paste za zube

2. Najveća zabluda i vrlo česta pojava je da se brkaju osnovne činjenice i pojmovi – celijakija, netolerancija na gluten i alergija na pšenicu – iako se sva ova stanja i poremećaji klinički manifestiraju imunološkom reakcijom, klasa imunoglobulina je drugačija pa zahtijeva i drugačiju dijagnostiku i terapiju

3. Alergija na gluten vezana je uz oslobađanje histamina, a celijakija je nasljedna bolest imunosustava kod koje se unošenjem glutena potiče niz reakcija koje uzrokuju upalne procese u tankom crijevu, što može dovesti i do razvoja vrlo teških i za život opasnih bolesti

4. Novija istraživanja otkrivaju da gluten u određenim dozama kod mnogih ljudi može prouzročiti probavne tegobe kao što su bol, nadutost, zatvor ili proljev, gubitak tjelesne težine i umor. U tom je slučaju riječ o novom pojmu – preosjetljivosti na gluten

5. Opasan je stav, kada osoba iz straha od glutena sama isključi gluten iz prehrane, nakon koje odlazi na testiranje na celijakiju (serološki test iz krvi) ili pak biopsiju crijeva pa nalaz ispadne lažno negativan. A dijagnoza celijakije može ostati nepostavljena

6. Posumnjati i postaviti dijagnozu može samo liječnik specijalist, a ne samouki pacijent koji simptome iščitava na internetu. Terapiju prehranom treba provoditi i kontrolirati magistar nutricionizma, a ne laik

7. Pobornici bezglutenske dijete često se odlučuju za brojne proizvode bez glutena zaboravljajući da takvi proizvodi sadrže podjednako kalorija kao i “originalne” namirnice, visoke udjele zasićenih masti, šećera i natrija, a često i rafinirane sastojke visokog glikemijskog indeksa

8. Istina je da je celijakija genetički predisponirana doživotno neizlječiva bolest, čija je primarna terapija stroga poštedna bezglutenska prehrana
 
DR OZ: Prehrana bez glutena je prijevera i zavjera!
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(vecernji.hr,youtube/uredio:nsp)

Broj ljudi koji su odlučili iz svoje prehrane izbaciti sve što sadrži gluten raste iz dana u dan, a police u trgovinama sve su punije proizvoda s oznakom “gluten-free”

Prema posljednjim podacima, čak 21 posto Amerikanaca prešlo je na bezglutensku prehranu (ili ju barem pokušavaju održavati). Neki brojevi kažu čak i 30% građana. Svima njima stručnjaci su uputili ozbiljno upozorenje: ako ne postoji medicinski razlog zbog kojeg ste prestali jesti pšenicu, raž, ječam i ostalu hranu koja sadrži gluten, lišavate tijelo niza vrijednih hranjivih sastojaka.

Stručnjaci upozoravaju da nitko ne može sam za sebe reći škodi li mu gluten ili ne te da samo liječnik putem biopsije može doći do vjerodostojnih rezultata.

Argument koji mnogi navode, da se od kad su izbacili gluten osjećaju manje naduto i usporeno stručnjaci ne uvažavaju te objašnjavaju da se najčešće radi o tome da tijelu koristi odricanje od rafiniranih žitarica i bijelog šećera, jer na bezglutenskoj dijeti nema mjesta poslasticama iz pekare i pizzerije.

I dok je dobro s jelovnika ukloniti (ili bar reducirati) pizze, kolače, peciva i bijeli kruh, potpuno izbacivanje cjelovitih žitarica iz prehrane napravit će vam više štete nego koristi, navode nutricionisti.

Kad, na primjer, integralnu pšeničnu tjesteninu zamijenimo bezglutenskom od kukuruza, nismo se samo odrekli glutena nego i niza drugih sastojaka, od kojih su mnogi našem organizmu prijeko potrebni za normalan rad: vlakna, cink, kalcij, željezo i dobar dio vitamina iz skupine B…

Osim toga, kad iz hrane izbace gluten i sve što bi ga moglo sadržavati, proizvođači ga u pravilu zamijene jeftinim krumpirovim ili kukuruznim škrobom ili drugim nutritivno bezvrijedniom sastojcima.

Cjelovite žitarice, prema studiji iz 2010. godine, sadrže i do 30 različitih antioksidanta, potrebnih tijelu da se bori protiv oksidacije koja uzrokuje starenje, pretilost i niz opasnih bolesti poput karcinoma i bolesti krvožilnog sustava. Osim toga, sadrže tvari (prebiotike) koje služe kao hrana dobrim bakterijama u našim crijevima, čije je zdravlje presudno za našu probavu i imunitet.

Prema studiji objavljenoj u British Medical Journalu, dugogodišnja istraživanja pokazala su da ljudi koji konzumiraju cjelovite žitarice čak tri puta rjeđe obolijevaju od dijabetesa, poremećaja metabolizma, kardiovaskularnih bolesti te su daleko rjeđe pretili od onih koji umjesto takvih žitarica jedu prerađene.

Želite li se zdravo hraniti, ne morate se odreći glutena, nego u svoju prehranu unijeti više voća, povrća i cjelovitih žitarica, a reducirati rafinirane proizvode – poručuju nutricionisti.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(slobodnadalmacija.hr/uredio:nsp)

U jednom od najboljih primjera kako radi znanost, znanstvenik koji je svojedobno pronašao ključni dokaz da je gluten opasan i po osobe koje ne pate od celijakije nedavno je objavio rezultate nastavka istraživanja koji pokazuju potpuno suprotne rezultate

Istraživanje je nastavak eksperimenta iz 2011. u laboratoriju Peter Gibsona u Sveučilišta Monash u Australiji. Znanstveno solidno obavljena studija, iako na malom uzorku, otkrila je da prehrana koja sadrži gluten može prouzročiti gastrointestinalne teškoće i kod ljudi bez celijakije, poznate autoimune bolesti koju aktivira gluten.

Gluten je biljni protein koji se nalazi u žitu, ječmu i drugim žitaricama. Glutenska industrija jako je narasla u u zadnjih par godina – 30% ljudi u SAD-u želi jesti hranu s manje glutena. Prodaja proizvoda bez glutena trebala bi do 2016. doseći vrijednost od 15 milijardi dolara (100 milijardi kuna).

Iako stručnjaci procjenjuju da najviše 1 posto Amerikanaca pati od celijakije, 18 % odraslih kupuje hranu bez glutena.

Ekstremno rigorozan pokus

S obzirom da je gluten protein koji se može naći u svakoj normalnoj prehrani, Gibson nije bio zadovoljan svojim rezultatima. Želio je saznati zašto je gluten izazvao takvu reakciju te nije li možda razlog nešto drugo. Stoga je njegov sljedeći eksperiment bio znanstveno ekstremno rigorozan, što inače nije uobičajeno u prehrambenom istraživanju.

Tako je testirano 37 osoba koje su same sebe identificirale kao osjetljive na gluten.

Subjektima je dan svaki obrok za vrijeme trajanja testiranja. Ali potencijalni prehrambeni okidači za gastrointestinalne simptome bili su odstranjeni, uključujući laktozu (iz mliječnih proizvoda), određene konzervanse poput benzoata, propionata, sulfita i nitrita te određenih ugljikohidrata znanih i kao FODMAPi. Sudionicima istraživanja devet dana su uzimani uzorci stolice i urina.

Subjektima su naizmjence davani visoko-glutenski, nisko-glutenski i bezglutenski (placebo) obroci, a oni nisu znali koji jedu.

Na kraju su svi obroci, čak i placebo, izazivali pojedinačnu količinu boli, nadimanja, mučnine i nadutosti. Uopće nije bilo bitno je li hrana sadržavala gluten.

S glutenom ili bez – ista stvar

“Nasuprot našem prvom eksperimentu… nismo mogli pronaći nikakav specifičan odgovor na gluten” napisao je Gibson.

Treća, još veća studija, čiji su rezultati objavljeni ovoga mjeseca potvrdila je rezultate druge.

Izgleda da se radilo o ‘novebo’ efektu – pacijenti sa samodijagnoziranom osjetljivošću na gluten očekivali su da će se osjećati loše nakon testnih obroka, pa i jesu. Vjerojatno su pridavali i veću pažnju probavnim smetnjama, s obzirom da su ih morali promatrati za studiju.

Uza sve to, ti drugi potencijalni okidači, a posebno FODMAPi, mogli su u stvari prouzrokovati ono za što su ljudi krivili gluten. Ali to ne objašnjava zašto su ljudi negativno reagirali na hranu koja je bila slobodna od svih okidača.

A sada slobodno odite pojesti svoj komad kruha.
 
ANKETA GRAĐANA: Što je gluten?

 
(net.hr,youtube/uredio:nsp)