Konzervativno krilo CDU-a i CSU-a potiče ostavku Angele Merkel, navodeći kako se vjeruje u predstojeći kolaps Velike koalicije sa Socijaldemokratima (SPD)

Unutar Kršćansko-demokratske unije (CDU) razvila se rasprava o prijevremenoj smjeni na kancelarskoj dužnosti koju bi, po nekim mišljenjima, od Angele Merkel trebala preuzeti njezina nasljednica na mjestu predsjednice stranke Annegret Kramp-Karrenbauer.

“Ispitivanja su pokazala da članovi CDU-a priželjkuju smjenu na vrhu stranke“, rekao je predsjednik CDU-ovog ogranka koji okuplja konzervativne dijelove stranke, Alexander Mitsch, u razgovoru za javni servis Deutschlandfunk.

On je zaključio kako je vrijeme da više odgovornosti preuzmu oni koji se zalažu za povratak CDU-a konzervativnim korijenima stranke. Riječ je o dijelu stranke koji se već dulje vrijeme zalaže za povratak konzervativnim korijenima stranke jer smatra da je CDU pod vodstvom Angele Merkel napravio uklon ulijevo.

Taj dio stranke podupirao je u utrci za stranačkog čelnika Friedricha Merza, koji je na izborima izgubio od Kramp-Karrenbauer, za koju se smatra da nastavlja stranačku liniju Angele Merkel uz blaže priklanjanje nekim konzervativnim vrijednostima.

Mitsch je u istom razgovoru izrazio mišljenje kako sadašnja demokršćansko-socijaldemokratska vlada Angele Merkel neć opstati do kraja izbornog razdoblja 2021.

„Mi u CDU-u ne možemo biti zadovoljni ovom koalicijom koja je sadržajno snažno pod utjecajem socijaldemokrata“, rekao je Mitsch.

Nakon što se intenzivirala rasprava unutar CDU-a o mogućnosti promjene na vrhu vlade i prije Merkelinog najavljenog ostanka na kancelarskoj dužnosti do kraja izbornog razdoblja, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) je zaprijetila izlaskom iz koalicije ukoliko Kramp-Karrenbauer prijevremeno preuzme kancelarsku funkciju.

Sama Kramp-Karrenbeuer, koja je u prosincu preuzela funkciju predsjednice CDU-a od Angele Merkel, odbacila je mogućnost preuzimanja vlade prije 2021.

„Trenutno ni unutar CDU-a niti SPD-a ne vidim neke relevantne snage koje bi se zalagale za prijevremenu smjenu. Mi želimo da Angela Merkel do 2021. ostane na čelu vlade“, rekla je Kramp-Karrenbauer za agenciju Reuters.

Glavni tajnik CDU-a Paul Ziemiak je kritizirao konzervativni ogranak stranke zbog pokretanja rasprave o prijevremenoj smjeni Angele Merkel što, po njegovoj ocjeni, „šteti stranci“.

Ovaj tjedan će se vođe obiju stranaka ponovo naći na razgovorima u koalicijskom komisiji.

(jutarnji.hr)

“Mama” Merkel, članica Bilderberg grupe, koja je provela agendu svojih “šefova u sjeni”, je sada na kraju svojeg političkog puta napadnuta od svoje vlastite stranke

Gospodarsko krilo vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU) smatra da većina izbjeglica koje su nakon 2015. došle u Njemačku nisu integrirane u dovoljnoj mjeri, prenose njemački mediji.

“Slogan Angele Merkel iz 2015. ‘Uspjet ćemo’ se nažalost do danas nije ispunio. Moram upozoriti da ne bismo ponovno pali u fazu naivnosti u kojoj smo se tada nalazili”, rekao je u razgovoru za novinsku agenciju dpa glavni tajnik Gospodarskog vijeća CDU-a Wolfgang Steiger.

On je opovrgnuo nedavni istup predsjednika Saveza njemačkih poslodavaca Inga Kramera koji je ustvrdio da je većina izbjeglica dobro integrirana u njemačko tržište rada, čime je slogan kancelarke Merkel ispunjen.

“Ako želimo reći cijelu istinu, moramo reći i to da od 2015. imamo milijun novih primatelja socijalne pomoći”, rekao je Steiger. Ona je ustvrdio kako je “sreća” što je istodobno pao broj domaćih primatelja socijalne pomoći pa se porast zbog useljenika nije u toj mjeri osjećao.

“Očito naš dobar socijalni sustav privlači izbjeglice iz čitavog svijeta”, kazao je Steiger u razgovoru za dpa.

Steiger se zauzeo za useljavanje, ali po jasnim principima i potrebama njemačkog tržišta rada.

“Potrebni su nam pravi stručnjaci”

“Nama su potrebni pravi stručnjaci a ne nekvalificirani radnici koji će pri sljedećem slabljenju gospodarskog rasta, što nas nažalost uskoro očekuje, izgubiti posao i koje onda moramo trajno financijski podržavati”, istaknuo je.

Stegier je upozorio i na rastuće nezadovoljstvo i gubitak povjerenja građana u državne institucije zbog porasta “specijalne vrste kriminala” povezanog s useljavanjem i nemogućnosti države da iz zemlje izbaci one koji su se ogriješili o zakon.

“Poruka mora glasiti: Njemačka bira ljude koji smiju useliti na temelju kvalifikacija ili iz humanitarnih razloga”, poručio je Steiger.

Odluka Angele Merkel iz rujna 2015. da otvori granice za stotine tisuća izbjeglica još je uvijek sporna ne samo na desnom rubu društva nego i unutar same demokršćanske Unije CDU/CSU, a izbjeglička tematika je indirektno utjecala i na smjenu na vrhu CDU-a i odlazak Merkel s mjesta predsjednice stranke prije mjesec dana.

(index.hr)

Globalistička njemačka kancelarka Angela Merkel odlazi sa mjesta predsjedatelja njemačke vladajuće stranke CDU nakon što su građani odbili njenu nepopularnu politiku “otvorenih granica”

Nakon katastrofalne izvedbe svoje stranke na regionalnim izborima u njemačkoj pokrajini Hessen u nedjelju, Merkel je izjavila da je njezino vrijeme završilo.

Odustajanje od stranačkog mandata oslabiti će njezin autoritet u Europi i učvrstiti anti-globalistički ustanak koji se događa diljem kontinenta.

Kancelarka će, kako se izvješćuje, poći u mirovinu nakon završetka svog trenutnog mandata 2021. godine, što će CDU-u dati vremena da pronađe nasljednika.

Iako ostaje jedna od najpopularnijih njemačkih političara, njezini su kolege demokršćani već dugo zahtijevali da ona rasčisti put za svog nasljednika.

Nakon što će napustiti njemačku politiku, kako je rekla, neće htjeti obavljati niti jednu dužnost širom EU.

CDU je pobijedio na izborima u Hessenu, ali je njegov udio glasova pao za više od 11 bodova, dok je njegov koalicijski partner u vladajućoj velikoj koaliciji, socijaldemokrati, također su pali u potpori. Loši pokazatelji stranke ponovno su pozvali SPD da napusti koalicijsku vladu.

Dok Merkel može biti sigurna da će imati podršku ako ostane kancelar, “ona je prekinula igru rekavši da su vrata za njezinog nasljednika širom otvorena”, prema Bloomberg. To bi joj pomoglo ručno odabranog nasljednika.

Međutim, kako Bloomberg primjećuje, potencijal za promjenu u Njemačkoj je ugrožen ustavom zemlje i relativno jakim političkim središtem.

“Čak i da Merkel bude zamijenjena i/ili bi nova vlada trebala preuzeti vlast u Berlinu, sa ili bez novih izbora, ne bi bilo velika razlika nakon što se prašina slegne” – rekao je Holger Schmieding, glavni ekonomist u Berenbergu.

“Bilo koja zamisliva koalicija u Berlinu i dalje bi bila ispunjena najjačim glavnim strankama CDU / CSU, SPD, Zelenim i manjim liberalima”.

Posljedice njezine odluke će se odraziti daleko i naširoko. Globalisti su doživjeli prvi jači udarac nakon dugo vremena.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Plan globalista se polako ispunjava. Otvaranjem granica je poraslo nezadovoljstvo naroda. Merkelova je gurala sve pod tepih, a mi jednostavno nismo imali šanse s našim temama ući u medijski i javni prostor jer se sve ignorira

Angela Merkel izašla je večeras pred svoje pristaše u CDU-ovu izbornom stožeru u Berlinu kao kancelarka s upravo osvojenim četvrtim mandatom na čelu Njemačke.

Izlazne ankete pokazivale su da je CDU/CSU pobjednik izbora, ali s 33,5 posto, ali gotovo 9 posto manje glasova nego 2013., i s dvije opcije za sastavljanje vladajuće koalicije: sa SPD-om u veliku koaliciju kao i dosad, što je SPD odmah večeras odbacio nakon najgoreg rezultata u povijesti (oko 21 posto), ili u koaliciju zvanu Jamajka, u kojoj bi se crnom CDU-u pridružili žuti liberali FDP i zeleni.

Profil pokazati u oporbi

Jamajka je sada izglednija nego velika koalicija, ali velika poslijeizborna kombinatorika tek počinje. Stranka Alternative für Deutschland (AfD) po izlaznim anketama osvojila je više od 13 posto glasova, više glasova i od liberala i od zelenih, što bi ih u slučaju velike vladajuće koalicije CDU/CSU-SPD učinilo kraljevima oporbe u njemačkom parlamentu.

Upravo zbog bojazni od takvog scenarija, da službena opozicija u Njemačkoj budu ljudi čiji je lider prije tjedan dana izjavio da je došlo vrijeme da Nijemci budu “ponosni na uspjehe” njemačkih vojnika u dva svjetska rata, dvoje zastupnika SPD-a hrvatskog porijekla u razgovorima za Večernji list istaknulo je kako se oni osobno protive novoj velikoj koaliciji.

– Bit će se vrlo teško u okviru SPD-a dogovoriti o tome što je tu ispravna taktika. No, ja sam decidirana protivnica velike koalicije, mislim da ona nije dobra za njemačku demokraciju jer se dobiva osjećaj da je sve isto, bilo da je ljevica ili desnica na vlasti – kaže Maja Lasić, zastupnica SPD-a u pokrajinskom parlamentu Berlina.

SPD-ov zastupnik u Bundestagu Josip Juratović, koji se večeras borio za osvajanje novog mandata (protukandidat iz CDU-a bio mu je vrlo blizu), kaže da je protiv svake vladajuće koalicije u kojoj SPD ne daje kancelara.

– Postigli smo u dosadašnjoj velikoj koaliciji dobre rezultate, ali to se sve ne pripisuje nama nego Merkelovoj. Budemo li opet išli u veliku koaliciju, uništit ćemo ne samo SPD nego i parlamentarni rad – rekao nam je Juratović još dok su birališta bila otvorena, a večeras, nakon što je poraženi SPD poručio da ide u oporbu, Juratović je dodao: – To je najpametnija solucija.

Ne možemo dopustiti da desna, radikalna stranka bude formalni lider opozicije. Potpuno je normalno da sada SPD ide u opoziciji i da se ponovo stvori natjecanje između dviju velikih demokratskih stranaka, a da se radikalna desnica marginalizira – smatra Juratović.

Po njemu, SPD i Martin Schulz nisu uspjeli u anketama tijekom kampanje doći bliže Merkelovoj jer je kancelarka imala taktiku ignoriranja.

– U Bundestagu sam 12 godina i ovo mi je četvrta kampanja, ali u politici nikad nisam doživio da se teme koje su ključne za život Njemačke, pa i EU, uopće ne otvaraju. Merkelova je gurala sve pod tepih, a mi jednostavno nismo imali šanse s našim temama ući u medijski i javni prostor jer se sve ignorira. Kao što je rekao Schulz, imate osjećaj kao kad želite pribiti puding o zid – kaže Juratović.

Poslijeizborne muke

Među važnim, ali neotvorenim pitanjima, on nabraja pitanje stanovanja koje je sve skuplje i sve manje prihvatljivo za obične radnike, zatim pitanje budućnosti radnih mjesta u doba digitalizacije i robotizacije, pa pitanje zdravstva…

No, većina Nijemaca u kampanji je pokazala da kod Angele Merkel ipak cijeni stabilnost i predvidljivost. U svijetu u kojem su britanski birači na referendumu birali ići nepredvidljivom cestom izlaska iz EU, a američki birači odabrali najnepredvidljivijeg američkog predsjednika u novijoj povijesti, Nijemci su ipak odlučili birati s pragmatičnošću i stabilnošću na umu.

No, Merkel je, iako zadovoljna ispunjenim “strateškim ciljevima” njezine stranke na današnjim izborima, ipak večeras poručila da “rezultat nije tako dobar kako smo očekivali”.

Slaganje poslijeizborne koalicije moglo bi se za Merkel pokazati težim nego relativna pobjeda na izborima.
 
(vecernji.hr)

Angela Merkel je u nedjelju navečer službeno objavila svoju kandidaturu za četvrti mandat na mjestu njemačke kancelarke, kako bi “obranila demokratske vrijednosti”, te je pritom najavila “teške” izbore sljedeće godine

“Borba za naše demokratske vrijednosti, kao i obrana našeg životnog puta suočenog s porastom populizma, bit će ključni elementi programa”, rekla je Merkel novinarima nakon sastanka njezine konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU) u Berlinu. Merkel je prema anketama favoritkinja za pobjedu na izborima.

Ona je ocijenila da će njemački parlamentarni izbori, predviđeni u rujnu ili listopadu, biti teži nego ikada, barem od njemačkog ujedinjenja 1990., zbog polarizacije društva i nedavnog uspjeha protu-migrantske populističke desnice, Alternative za Njemačku.

Ta formacija je doživjela spektakularno napredovanje 2016. tijekom regionalnih izbora zahvaljujući strahovanjima koja su u javnom mnijenju izazvali dolasci milijun izbjeglica. M

eđu vrijednostima do kojih drži, Merkel je osim demokracije navela slobodu i pravnu državu. “To me vodi”, rekla je i ocijenila da su izborne svađe dio normalnog demokratskog procesa, ali da se ne bi smjele pretvoriti u mržnju drugoga.

Merkel je također naglasila da je do njezine kandidature došlo u uzburkanom svjetskom kontekstu s međunarodnom situacijom koja se treba prilogoditi nakon američkih izbora obilježenih pobjedom Donalda Trumpa.

Ona je “grotesknim i apsurdnim” nazvala pozive onih koji u njoj vide posljednjeg branitelja “slobodnog svijeta” i demokratskih vrijednosti od porasta populizma, kojeg ocrtava uspjeh Trumpa u SAD-u ili pobjeda pobornika Brexita u Velikoj Britaniji.

Merkel (62) je na vlasti od 2005., a zadnjih mjeseci je nailazila na brojne probleme, od kritike zbog rješavanja migrantske krize do pada potpore u prilikama rasta desnog populističkog raspoloženja.

Njemačka, najsnažnija europska gospodarska sila, nema ograničenja broja mandata kancelara.

Još jedan puni četverogodišnji mandat predstavljao bi izjednačavanje poslijeratnog rekorda koji je postavio njezin mentor Helmut Kohl, koji je bio kancelar za vrijeme pada Berlinskog zida.

Očekuje se da će odluka Merkel vjerojatno biti pozdravljena u mnogim prijestolnicama kao znak stabilnosti nakon šokantne odluke Velike Britanije u lipnju da napusti Europsku uniju i izbora Donalda Trumpa ovaj mjesec za američkog predsjednika, ocjenjuje AFP.

Kao što znamo, Angela Merkel je najveća zagovornica politike otvorenih granica i masovnog useljavanja imigranata sa Istoka, koji su već prouzročili porast kriminala, porast broja silovanja i promjenu kulturne slike Europe. Merkel je također žustra zagovornica klimatskih promjena.
 
(jutarnji.hr)

Do siječnja će doći do velikih promjena koje bi dugoročno mogle imati utjecaj i na život eurozone. Nitko, pa ni Njemačka, neće biti pošteđen posljedica svega onoga što se sada događa. Poruka je švicarskih bankara da će se trebati okrenuti racionalnom ponašanju i u bankarskom sektoru. Saznajmo malo masonski plan, iako je dolar precjenjeniji od eura, pogledajmo šta se događa.

»Ovo su zadnji dani eura kakvog znamo«, procjena je analitičara švicarske banke Credit Suisse. No, analitičari snažnog financijskog švicarskog carstva ne tvrde da to znači i raspad eurozone, pogotovo ne Europske unije.

Ali, sigurno je, barem kako tvrde Švicarci, da će do siječnja doći do velikih promjena koje bi dugoročno mogle imati utjecaj i na život eurozone. Nitko, pa ni Njemačka, neće biti pošteđen posljedica svega onoga što se sada događa. Poruka je švicarskih bankara da će se trebati okrenuti racionalnom ponašanju i u bankarskom sektoru.

Dramatična situacija bit će potencirana kada se na financijskom tržištu osjete sve posljedice krize u Italiji, Španjolskoj, Portugalu. Nije isključeno da će i Francuska vrlo skoro početi jače osjećati posljedice sadašnje krize, a ni njemački podaci o stanju gospodarstva na kraju godine neće biti posve uspješni. Zato će europski političari sljedećih tjedana morati donijeti značajne odluke koje će odrediti i budućnost europskog zajedništva i ujedinjenja.

Napetost i dalje vlada na burzama, ali i u centrima političkog odlučivanja. Olli Rehn tako poručuje da će Bruxelles intenzivno pratiti što se događa u Italiji, uz svo zadovoljstvo što je Monti preuzeo vladu. Rehn ima i težak zadatak uvjeriti Nijemce da su euroobveznice najbolji izbor koji osigurava sigurnost eurozone. Njemačka vlada je skeptična, ali će odluku trebati donijeti vrlo brzo.

Rehn je u Berlinu kazao da će europska gospodarstva stagnirati ako se što prije ne nađe rješenje, »sustavni odgovor«.

Njemačka je stvarnost takva da CDU odbacuje takva rješenje, a i raspoloženje nekih drugih stranaka zasad nije naklonjeno obveznicama. Rehn opet kaže da nema mnogo mogućnosti kako da se postigne financijska stabilnost, pa iako se o tome barem javno nije govorilo, u Berlinu je iznad glava lebdjela opasnost da i Francuskoj krene loše.

»Ovo je put do uništenja Europe«, opet poručuju neki njemački političari i poduzetnici, reagirajući na prijedloge o obveznicama. Iznose se brojke koje, barem kako su ih posložili Nijemci, pokazuju negativni učinak. Berlin, zasad, pokazuje više simpatija za preuređenje Lisabonskog ugovora koje bi omogućilo striktnije kontrole i sankcije onima koji krše pravila. Tu je uključena i tužba europskom sudu u Luxembourgu.

Merkel stalno govori o reformama koje vode »novoj Europi«. Bez reformi, tvrdi Merkel, Europa ne može uspjeti i biti konkurentna. Na stolu je niz prijedloga, a vremena je sve manje. Stječe se dojam da događaji idu brže od razmišljanja politike, pogotovo od konkretne realizacije onoga što je dogovoreno. Političari sve više gase vatru, a kada ni u tome ne uspiju, poput Italije i Grčke, prinudni upravitelji postaju tehnokrati. To je u neku ruku i suspenzija demokratskog života, jer su političke stranke kapitulirale, priznale nemoć i sve prepustile stručnjacima kojima je prioritetni cilj sačuvati sustav koji je bio do sada.

Sve ostale priče, pa i ona koja se sada tako često čuje u Njemačkoj o »više ili manje Europe«, postaju deplasirane. Podaci s burza su sve lošiji, politički interesi velikih članica Unije sve različitiji. Njemačko-francuski dvojac još uvijek vuče u jednom smjeru, Britanci su davno otišli u drugom, novopridošle članice šute, zemlje-uzori postale su zemlje velikih problema.

Kada bankari u Švicarskoj šalju alarmantne podatke, stanje je sigurno još gore nego što se na prvi pogled čini.

»Njemačka mora biti stup stabilnosti«

BERLIN – Predsjednik njemačke središnje banke Jens Weidmann pozvao je u utorak svoju zemlju da preuzme ulogu »stupa stabilnosti« u borbi s dužničkom krizom i da se zauzima za očuvanje neovisne monetarne politike.

Najveće europsko gospodarstvo nosi »posebnu odgovornost« koja premašuje njezinu ulogu glavnog financijaša programa pomoći i jamstava koji se pripremaju u zadnjih godinu dana, rekao je čelnik Bundesbanke u govoru u Berlinu na skupu njemačkih poslodavaca. »Njemačka mora ispuniti svoju zadaću stupa stabilnosti pružajući dobar primjer u vođenju javnih financija, ali i zauzimajući se za stabilnu europsku monetarnu politiku«, naglasio je.

Weidmann, bivši savjetnik Angele Merkel koji je na vodeću dužnost u Bundesbanci došao prije nekoliko mjeseci, pozvao je kancelarku da ne skrene sa svog pravca, usprkos sve brojnijim pozivima da se ECB jače uključi u borbu s krizom.

 Obama i Sarkozy složni oko krize eura

Krizu eurozone potrebno je hitno riješiti te početi strategiju za jačanje svjetskoga gospodarskog rasta, suglasili su se u četvrtak prije početka sastanka G20 u Cannesu američki predsjednik Barack Obama i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy.

Krizu eurozone potrebno je hitno riješiti te početi strategiju za jačanje svjetskoga gospodarskog rasta, suglasili su se u četvrtak prije početka sastanka G20 u Cannesu američki predsjednik Barack Obama i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy.

“Najvažniji dio naše zadaće u ova dva dana summita je riješiti financijsku krizu ovdje u Europi”, rekao je Obama.

Europska unija predvođena Sarkozyjem i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel pokušava riješiti krizu izazvanu odlukom Grčke da raspiše referendum o planu spašavanja grčkog duga koji je u korist Atene EU donio mukotrpnim pregovorima.

Glavnina razgovora vodila se, međutim, oko jačanja svjetskog gospodarskog rasta potrebnog za “stvaranje radnih mjesta” i “stabiliziranje svjetskih financijskih tržišta”, rekao je Obama.

Sarkozy je pohvalio razumijevanje američkog predsjednika za zamisao uvođenja “poreza na financijske transakcije” iako mu se SAD protivi.

Prema tom prijedlogu svaka bi se financijska transakcija oporezivala takozvanim Tobinovim porezom, ili porezom solidarnosti. Tim bi se novcem, procijenjenim između 100 i 250 milijarda dolara godišnje, mogao financirati razvoj.

Tobinovom porezu sklone su Francuska i Njemačka, zagovaraju ga Ujedinjeni narodi, filantropi poput Billa Gatesa, nevladine udruge i Vatikan. Unatoč njihovim apelima G20 da prihvati ideju, malo je vjerojatno da će porez zaživjeti jer mu se odlučno opiru SAD i Velika Britanija, ali i druge zemlje poput Kanade, Kine, Rusije.

Zamisao o uvođenju poreza solidarnosti potječe iz “Tobinova poreza” 70-ih godina kojim se željela onemogućiti svaka spekulacija devizama.
 
autor nsp, preneseno sa nacional.hr, vjesnik.hr, youtube.com