Španjolska vlada najavila je u subotu uvođenje izravne uprave nad Katalonijom te objavila kako će idući tjedan, nakon što odluku potvrdi Senat, oduzeti ovlasti sadašnjim katalonskim vođama te što prije raspisati nove izbore u “neposlušnoj” pokrajini

“Nije bilo druge”, izjavio je španjolski premijer Mariano Rajoy, “neposluh i vladavinu prava morali smo vratiti aktivacijom članka 155. španjolskog ustava”.

Riječ je o članku španjolskog ustava iz 1978. godine kojom se otvara mogućnost da se autonomskoj regiji Kataloniji suspendira autonomija i za kojim do ovog trenutka nijedna španjolska vlada nije posegnula.

Katalonska vlada i njezin vođa Carles Puigdemont još su u četvrtak zaprijetili da će proglasiti neovisnost Katalonije ukoliko se vlada odluči na taj potez i u subotu se čekala Puigdemontova reakcija na strogo pozicioniranje vlade.

Katalonski separatisti probili su prije toga dva roka koja im je dala središnja vlada u Madridu da odgovore na pitanje jesu li nakon referenduma 1. listopada proglasili ili ne neovisnost Katalonije. Puigdemont je čitavo to vrijeme pozivao na dijalog odbijajući odgovoriti na pitanje.

Carles Puigdemont nastavio je i u subotu u dosadašnjem tonu osuđujući napada Madrida na katalonsku demokraciju te je pozvao katalonski parlament na raspravu o mjerama koje je nazvao “najgorim napadima na Kataloniju još od diktature Francesca Franca”. “Katalonija ne može prihvatiti ovaj plan vlade. Odgovor građana bit će snažan i odvesti nas korak unazad”, poručio je Puigdemont.
 

 
Protiv odluke vlade u Madridu (ove, ali i one da zatvori dva istaknuta katalonska separatista) prosvjedovali su jučer brojni Katalonci, prema procjenama lokalne policije njih najmanje 450.000 već je popodne bilo na ulicama Barcelone. Još dok se čekalo obraćanje Puigdemonta, odluku Madrida osudili su njegovi najbliži suradnici.

Predsjednica katalonskog parlamenta Carme Forcadell nazvala je potez vlade “de facto državnim udarom”. “To je autoritarni puč unutar zemlje članice EU”, izjavila je ona. Katalonski potpredsjednik Oriol Junqueras jednako je žučno reagirao. “Rajoy nije samo suspendirao autonomiju. Suspendirao je i demokraciju”, poručio je Junqueras dok je gradonačelnica Barcelone Ada Colau izjavila kako je to “ozbiljan napad na prava i slobode svih, ne samo građana Katalonije”.

Oglasio se i predsjednik nogometnog kluba Barcelona, Josep Maria Bartomeu, koji je poručio da klub “daje punu podršku katalonskim demokratski izabranim institucijama”.

Eduard Rivas Mateo, glasnogovornik opozicijske Socijalističke stranke, koja načelno podržava stav španjolske vlade, izjavio je da njegova stranka ipak “nepodržava grubu primjenu članka 155″. No, Inés Arrimadas, koja vodi centrističku stranku Ciudadanos, i protivi se odcjepljenju, izjavila je da će “novi izbori vratiti demokraciju u regiju”.

Naime, novi izbori ključan su dio plana španjolske vlade za riješavanje krize s Katalonijom. “Ne možemo u demokratskoj zemlji dopustiti da se ignorira zakon”, objasnio je Rajoy te dodao kako će se u roku od šest mjeseci raspisati izbori u Kataloniji, a “on se nada da će to biti što prije”.

Katalonski vođa Carles Puigdemont izgubit će u međuvremenu sve svoje ovlasti, a njegovu funkciju preuzet će relevantna ministarstva. “Nećemo oduzeti Kataloniji autonomiju već ćemo razriješiti dužnosti osobe koje ne poštuju zakon”, objasnio je Rajoy. Očekuje se da će pod izravnu vlasti Madrida doći ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno da će iz Madrida doći novi šef policije.

Najavljuje se da će se španjolska vlada uplesti i u javne medije koji su većinom bili glavni promotori katalonske neovisnosti. U Senatu Rajoyeva Pučka stranka ima većinu, a već je osigurala potporu glavne opozicijske stranke socijalista pa se očekuje da će svi zaključci vlade biti potvrđeni. No, stvari sigurno neće ići glatko.

Kada Senat potvrdi vladinu odluku, Puigdemont će prestati biti katalonski predsjednik, ali prije toga ima tjedan dana da povuče svoj potez. Vođa katalonskih separatista Puigdemont ranije je zaprijetio glasanjem o neovisnosti pokrene li se članak 155. Istraživanje mišljenja Katalonaca pokazuje da se 68 posto slaže s izlaskom na nove izbore.

U tom slučaju Puigdemontu je pozicija vrlo potresena zbog načina na koji je, barem zasad, iznio cijelu krizu s katalonske strane. Referendum s kojim je počela duboka politička kriza u Španjolskoj, 1. listopada privukao je 43 posto katalonskih građana od koji je 90 posto glasalo za nezavisnost.

No, vlada u Madridu unaprijed je glasanje proglasila ilegalnim jer se protivi Ustavu. Simpatije svjetske javnosti nakratko su se bile nagnule na stranu katalonskih separatista jer je španjolska vlada poslala tisuće policajaca na ulice Barcelone i drugih katalonskih gradova i na sve načine pokušala onemogućiti glasanje na referendumu. Više stotina osoba je ozlijeđeno u sukobu s policijom koja je protiv građana koji su željeli mirno glasati upotrijebila gumene metke i palice.

Pitanje je kako će se prema izborima u režiji Madrida postaviti katalonske stranke. Krajnja lijeva stranka CUP najavila je da će takve izbore bojkotirati. Isto bi mogli napraviti i stranke koje se zalažu za neovisnost.

Od španjolskih nacionalnih stranaka jedino je vođa ljevičarskog Podemosa Pablo Iglesias kritizirao Rajoyja riječima da njegov potez ne otkriva autoritet već nesposobnost vlade da ponudi rješenje. “Ovim se Katalonija odguruje od Španjolske”, izjavio je Pablo Iglesias.

El Pais: Šef katalonske vlade Puigdemont mogao bi i u zatvor

Rajoy jučer nije pozvao na raspuštanje katalonskog paralamenta, ali je naveo da predsjednik parlamenta u Barceloni neće moći poduzeti nijednu mjeru koja bi se mogla prosuditi kao protivna španjolskom ustavu u razdoblju od 30 dana.

Među ostalim, parlament neće moći predložiti novog čelnika na mjesto Puigdemonta ako to prosudi dobrim za šanse separatističkih stranaka na izvanrednim izborima.

Ako bi katalonski lider Carles Puigdemont odlučio proglasiti neovisnost regije od Španjolske, mogao bi biti uhićen zbog poticanja pobune, a za to je moguća zatvorska kazna od čak 30 godina. U Kataloniji su se očekivale velike demonstracije zbog poteza Madrida.
 

#BREAKING ???? 450,000 attended today's march #Barcelona 2 protest against imprisonment of two pro-independence leaders & Spanish intervention pic.twitter.com/KS8LGyMxCK

— Peronella (@peronelladarago) 21. listopada 2017.

 
(jutarnji.hr)

Oko 200 tisuća Katalonaca preplavilo je u utorak regionalni glavni grad Barcelonu zahtijevajući oslobađanje dvojice nezavisnih aktivista uhićenih dan ranije pod optužbom za poticanje na pobunu

Jordi Sanchez i Jordi Cuixart, čelnici dviju vodećih skupina za odvajanje Katalonije – Assemblea Nacional Catalana (ANC) i Omnium Cultural, zadržani su u pritvoru bez mogućnosti plaćanja jamčevine, pod istragom za poticanje na pobunu organiziranjem prosvjeda 20. i 21. rujna zbog akcije španjolske policije usmjerene protiv katalonskih separatista.

Zagovornici katalonskog samoodređenja izašli su na ulice zahtijevajući njihovo oslobađanje. Nosili su svijeće i transparente s natpisima “Sloboda političkim zatvorenicima” i “Europo, pomozi nam”, te uzvikivali slogane poput “Niste sami” i “Van španjolskoj pravdi”.

Glasnogovornik katalonske separatističke vlade u utorak je izjavio kako uhićenja pokazuju španjolske institucije u gorem svjetlu nego za vrijeme diktatorskog Frankova režima.

“Ono što frankistički Sud javnog ćudoređa nije nikada učinio uspijeva njegovom sudskom nasljedniku 21. stoljeća”, kazao je glasnogovornik i ministar u katalonskoj vladi Jordi Turull nakon sastanka kabineta regionalne vlade u Barceloni.

Točno u podne na tisuće je ljudi u Barceloni prestalo s radom i izašlo na ulice zahtijevajući oslobađanje pritvorenika.

Uoči večernjih prosvjeda, Turull je najavio sudjelovanje regionalnih ministara ali ne i katalonskog čelnika Carlesa Puigdemonta, te pozvao sudionike na miran protest.

Dužnosnici španjolske vlade ustraju u tome da su uvjeti pritvora zakoniti i odobreni od strane nezavisnog suca, bez političkih pritisaka. “Tu ne možemo govoriti o političkim zatvorenicima, već o političarima koji su zatvorenici”, rekao je u Madridu ministar pravosuđa Rafael Catala.

Zadržavanje Sancheza i Cuixarta u pritvoru moglo bi, međutim, dovesti do eskalacije sukoba koji je dosad bio uglavnom miran, ali koji već poprima obrise najozbiljnije političke krize u Španjolskoj od neuspjelog državnog udara 1981.

Premijer Mariano Rajoy dao je Puigdemontu rok do četvrtka da opozove proglašenje nezavisnosti ili se suoči s aktivacijom članka 155. španjolskog ustava koji bi Madridu omogućio stavljanje pod kontrolu katalonske vlade i raspuštanje tamošnjeg parlamenta, te upotrebu sile u provođenju zakona.
 

 
(jutarnji.hr)

Reagirala je i katalonska opozicija, čija liderica Inés Arrimadas kaže da Puigdemontov čin predstavlja udar na demokraciju, parlament, Španjolsku i Europsku uniju

Dok je Carles Puigdemont u utorak držao govor u parlamentu koji su tisuće stanovnika Barcelone pratile na golemom zaslonu na središnjem gradskom trgu, jedni su plakali od ganuća, drugi su bili zbunjeni, a treći su ga slušali s prijezirom

Kada je katalonski predsjednik govorio o “neovisnosti” svoje pokrajine, Merce Hernandez (36) je bila ganuta do suza. “Kakvo uzbuđenje, ovo je povijesni dan. Sretna sam”, rekla je.

Puigdemontov govor “čini mi se savršen, to sam i očekivao”, rekao je Albert Llorens, 69-godišnji umirovljenik.

No, pristaše neovisnosti nisu bili sasvim zadovoljni, budući da je Puigdemont u govoru poručio da “odgađa proglašenje neovisnosti kako bi ovih dana mogao početi dijalog” sa središnjom vladom u Madridu.

“U biti smo zadovoljni, ali smo očekivali više”, dodao je Pere Valldeneu (66) koji je došao čuti predsjednikov govor. “Ništa se neće dogoditi jer Madrid to neće dopustiti”, požalio se.

Sheila Ulldemolins (28) je sažela mišljenje velikog broja ljudi koji su bili na trgu. “Bio je to neodređen govor”, rekla je.

Na fotografijama s mjesta događaja vidljiva je velika promjena raspoloženja: uoči Puigdemontova govora vladala je euforija, a kada je on prvo odgođen, mogla se vidjeti napetost da bi se dobrim dijelom nakon završetka obraćanja atmosfera pretvorila u žalost. Neki su i zaplakali.

Nakon Puigdemontova izlaganja koji je trajao gotovo sat vremena, Trg luka pobjede počeo se polako prazniti.

Nakon 1. listopada i zabranjenog “referenduma” o samoodređenju Katalonije, na kojemu se više od 90 posto glasača izjasnilo za odcjepljenje, po podacima katalonskih vlasti sklonih neovisnosti, Puigdemont se našao pod golemim pritiskom: s jedne strane pristaša trenutačnog razlaza s Madridom, s druge, španjolske konzervativne vlade koja čitav proces smatra protuzakonitim te Katalonaca koji žele ostati u sastavu Španjolske.

Krize se pribojavaju i gospodarski krugovi. Neke tvrtke su već premjestile sjedište izvan Katalonije.

Nikakav dijalog zasad nije na pomolu i Španjolska je u najgoroj krizi od ponovne uspostave demokracije 1977.

I sami Katalonci su podijeljeni o tom pitanju. Većina ih se čak izjasnila protiv neovisnosti u anketi provedenoj u srpnju.

Oštra reakcija

Reakcija Madrida na rezultat referenduma bila je oštra. Premijer je zaprijetio uspostavom direktne vladavine nad Katalonijom, odnosno aktivacijom nikad prije korištenog Članka 155. španjolskog Ustava, koji središnjoj vladi omogućava da preuzme kontrolu nad autonomnom regijom ako ona “ne ispunjava obveze koje joj nameću Ustav ili drugi zakoni ili se ponaša na način koji ozbiljno šteti općem interesu Španjolske”.

Pritisak će se samo još više pojačavati.

Oglasila se i Europska unija, zabrinuta zbog posljedica koje bi neovisnost Katalonije mogla imati izvan granica Španjolske. Jasno je dala do znanja da bi izlazak Katalonije iz Španjolske značio izbacivanje te regije iz Europske unije.
 
(jutarnji.hr)

Španjolski kralj Felipe VI kazao je u utorak da je referendum o nezavisnosti Katalonije bio nezakonit. Kralj je u televizijskom obraćanju naciji prozvao organizatore referenduma za nelegalno postupanje

Rekao je da su organizatori pokazali ‘manjak lojalnosti’ Španjolskoj te da bi glasovanje moglo izazvati ekonomske štete kako ovoj regiji, tako i cijeloj zemlji, prenosi BBC.

Poručio je i da vjeruje da će Španjolska pronaći način da prebrodi ova teška vremena.

U međuvremenu, katalonski predsjednik Carles Puigdemont dao je za BBC prvi veliki intervju nakon referenduma te je izjavio da će neovisnost Katalonije proglasiti za nekoliko dana.

“Djelovat ćemo po tom pitanju krajem ovoga ili početkom sljedećeg tjedna”, rekao je.

Na pitanje kako će reagirati ako dođe do intervencije španjolskih vlasti s ciljem preuzimanja kontrole nad katalonskim institucijama, Puigdemont je odgovorio da bi to bila ‘pogreška koja mijenja sve’.

Napomenuo je da trenutno ne postoji nikakva komunikacija između njegove administracije i središnje vlasti u Madridu na čelu s premijerom Marianom Rajoyjem.

Deseci tisuća na ulicama

Podsjetimo i da od referenduma ne staju prosvjedi više desetaka tisuća ljudi koji se bune protiv policijskog nasilja koje je izbilo na sam dan referenduma u nedjelju, kad je policija pokušavala spriječiti birače da se odazovu na njega.

Policijska intervencija ostavila je stotine ozlijeđenih ljudi i nemire u više velikih gradova. U Barceloni su se stotine prosvjednika okupile između regionalnog sjedišta Narodne stranke desnog centra, vladajuće stranke u Španjolskoj. “Van iz Barcelone fašisti”, vikali su s ulice.

Prosvjednici su nakon 18 sati promarširali glavnim katalonskim gradom noseći zastave koje simboliziraju nezavisnost i ističići transparente.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(jutarnji.hr)

Separatisti u Kataloniji pozivaju na “mobilizaciju” građana nakon što je španjolska policija privela 14 dužnosnika regionalne Vlade zbog planova da, unatoč odluci središnjih vlasti, provedu referendum o neovisnosti

“Zaustavite eskalaciju ovog radikalizma jednom zauvijek”, španjolski premijer Mariano Rajoy pozvao je prosvjednike i dužnosnike u Kataloniji. “Još nije kasno da se izbjegnu veći problemi.”

Dok je to govorio, u srijedu navečer sve do ranih jutarnjih sati u četvrtak stotine demonstranata blokirale su zgradu regionalnog potpredsedništva u Barceloni kako bi tamo zatočili policajce koji su vršili racije, piše Deutsche Welle.

14 službenika Katalonije uhićeno je nakon inzistiranja na regionalnim vlastima da održe referendum o neovisnosti 1. listopada unatoč protivljenju Madridu i odluke Ustavnog suda. Također je objavljeno da je policija zaplijenila nešto manje od deset milijuna glasačkih listića.

Vodeće novine El Pais i El Mundo procjenjuju da je Madrid dao veliki udarac organizaciji glasovanja. Među uhićenima su Josep Maria Hove, potpredsjednica regionalne katalonske vlade. Visoki sud u Kataloniji najavio je da su on i drugi visoki dužnosnici uhićeni na temelju istrage koja je započela u veljači.

Neimenovani izvor iz suda tvrdi da im se na teret stavlja da su ukrali i za potrebe separatista zloupotrebili poverljive podatke o španjolskim građanima.

Pregovori idu dalje

“Španjolska vlada je postala sramota za demokratiju“, rekao je Carles Puigdemont, šef katalonske vlade. „Nećemo se vraćati u mračna vremena.“ On je optužio Madrid da uvodi de fakto vanredno stanje kako bi sprečio održavanje referenduma.

Prema izveštajima medija, na protestima su se pojavile prve naznake nasilja nakon što su tjedne demonstracije bile masovne, ali mirne. Nepoznati počinitelji su ciglom oštetili vrata prostorija katalonskih Socijalista, koji su protiv odcjepljenja od Španjolske.

Prosvjeda za nezavisnost Katalonije bilo je u drugim gradovima u regiji, kao i u Madridu. „Ovde smo više zbog ponosa nego zbog nezavisnosti“, rekao je 23-godišnji Mark iz Barcelone. „Ako ne dobijemo nezavisnost danas, dobićemo sutra ili prekosutra.“

„Naravno, mogu se oduzeti izborni listići, mogu se zatočiti gradonačelnici koji učestvuju u referendumu, ali regionalna vlada neće odustati i poslije nekog vremena ponovo će planirati referendum“, komentira Günther Maihold, stručnjak za Španjolsku iz berlinske Fondacije za znanost i politiku.

On je za radio Detschlandfunk rekao da „Španjolska ulazi u konstelaciju u kojoj su rešenja pregovorima sve manje vjerojatna“ iako samo ona mogu pomoći.

Nacionalizam je sve jači

Maihold podseća da prema španjolskom Ustavu vlast u Madridu može obavezati regionalnu vlast da sprovode određene odluke i tako dokinuti svaku autonomiju. To su, ocenjuje Maihold, povoljni uvjeti za cvjetanje katalonskog nacionalizma.

„U katalonskoj vladi su spojene raznorodne radikalne snage koje pokušavaju politički prisvojiti i iskoristiti ovaj nacionalizam. Ponašanje španjolkog premijera Rahoja im ide u prilog jer on ne daje ni naznaku da želi pregovarati.

Na posljetku Katalonija ima određene argumente, recimo u pogledu financijskog uređenja gde je susjedna Baskija mnogo bolje tretirana.“

Ankete pokazuju da su Katalonci žestoko podjeljeni po pitanju nezavisnosti, ali da uvjerljiva većina želi da se referendum održi.

Prema anketi iz srpnja, 49,4 poosto Katalonaca je protiv nezavisnosti, a 41,1 za nezavisnost. Centralna vlast u Madridu ukazuju da Ustav ne predviđa mogućnost odcjepljenja i da samo centralna Vlada ima pravo raspisati referendume.
 
(DW.de)

CARLES PUIGDEMONT: VLADA ŠPANJOLSKE PRVI VELIKU GREŠKU AKO MISLI DA ĆE NAS TIME ZAPLAŠITI

Ministrica obrane Španjolske – Maria Dolores de Cospedal – izjavila je da su oružane snage zemlje dužne zaštite njezinu teritorijalnu cjelovitost.

Te njezine riječi naišle su na potporu španjolskih generala i u političkom vrhu u Madridu. Međutim, u Kataloniji su ih pravilno procijenili – kao izravnu prijetnju primjenom vojne sile protiv ove provincije koja želi da se preko referenduma odvoji od Španjolske i postati neovisna država.

De Cospedal je za vrijeme proslave 40-godišnjice njenog ministarstva rekla da obveza vojne i civilne garde nije samo zaštita demokratskih vrijednosti i Ustava Španjolske, nego i njene teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta. Pritom je naglasila:

“Uvijek kada su Španjolskoj bile potrebne njene Oružane snage – one su se odmah stavljale na raspolaganje”.

Istodobno je u parlament Katalonije stigao prijedlog zakona o referendumu o neovisnosti. Vremenska podudarnost, naravno, nije slučajna.

Generalitet u Madridu povodom ministarkinih riječi je već objavio: “Spremni smo izvršiti sve što od nas traži Ustav zemlje i što nam naloži vlada Španjolske”.

Španjolskim generalima je zabranjeno da se javno izjašnjavaju povodom političkih tema. Zabrana se odnosi i na “katalonsko pitanje”.

Predsjednik vlade Katalonije, Carles Puigdemont, povodom ministarkinih riječi je već izjavio:

“Vlada Španjolske – koja sada maše vojnim uniformama – pravi veliku grešku ako misli da će nas time zaplašiti”.

Puigdemont je priopćio da će se “referendum neovisnosti” – usprkos svim prijetnjama i potezima službenog Madrida – održati 1. listopada.

Madrid će pokušati zaustaviti Kataloniju preko Ustavnog suda Španjolske koji će – kako se najavljuje – referendum proglasiti neustavnim i zabraniti njegovo održavanje.

Puigdemontove riječi su najava da se Barcelona neće zaustaviti ni pred tim odlukama ni pred prijetnjom slanja španjolske vojske kojom bi spriječili odcjepljenje Katalonije.
 
(fakti.org)

DOTLE ĆE DONIJETI SVE POTREBNE ZAKONE I NOVI USTAV PO KOME ĆE BITI PROGLAŠENA NEOVISNOST

Parlament Katalonije odobrio je održavanje referenduma o neovisnosti te španjolske pokrajine u rujnu iduće godine.

Katalonski premijer, Carles Puigdemont, unaprijed je najavio “sudbonosni rujna 2017.”, naglasivši da će referendum biti održan unatoč protivljenju zvaničnog Madrida.

Puigdemont je istovremeno naveo da vlada Španjolske odbija s Barcelonom voditi pregovore i o referendumu i o neovisnosti.

Katalonski parlament je 9. studenog prošle godine usvojio rezoluciju kojom je proglasio “početak procesa formiranja neovisne države katalonije s republikanskom formom vladavine”.

Puigdemont je, inače, večeras parlamentu predložio “vozni red za formiranje nezavisne države” koji predviđa izglasavanje “svih potrebnih zakona” i formiranje državnih struktura.

Prema njegovom prijedlogu, referendum će biti održan u skladu s novim ustavom Katalonije.
 
(Fakti)