Peking je napokon predstavio svoj odgovor na najnovije carinske tarife u Washingtonu, obećavši da će povećati namete na američki izvoz u vrijednosti od 75 milijardi dolara i ponovno uspostaviti carine od 25 posto na američke automobile

Mjere odmazde Pekinga provest će se u istoj fazi kao i carine Washington, koji kineskim proizvodima u vijednosti 300 milijardi dolara planira povećati carine 1. rujna i ponovo 15. prosinca.

SAD su u početku prijetile da će dodatni nameti usmjereni na kineski uvoz stupiti na snagu u rujnu, ali su kasnije odgodili dio carina za kraj godine.

Kinesko ministarstvo trgovine izjavilo je u petak da je ovaj korak odmazda američkim “jednostranim” ekonomskim politikama i “protekcionizmu”.

Prije toga, Peking je pozvao Washington da ne nastavlja sa prijetnjama da će uvesti dodatne carine, kako bi izbjegao daljnju eskalaciju trgovinskog rata između dvije najveće svjetske ekonomije.

Kina je također upozorila da će poduzeti mjere odmazne ako američke tarife stupe na snagu, ali prethodno nije razradila koje će korake poduzeti.

Dodatni nameti kretat će se od 5 do 10 posto za razne američke proizvode.

Na primjer, dodatna carina od 5 posto primijenit će se na osjetljivi američki uvoz poput soje i uvoza sirove nafte i započet će sljedećeg mjeseca.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Europska unija će uzvratiti uvođenjem tarifa 35 milijardi eura vrijednu američku robu ako Washington uvede tarife za automobile proizvedene u Europi, upozorio je trgovinski šef EU

“Nećemo prihvatiti nikakvu upravljanu trgovinu, kvote ili dobrovoljna izvozna ograničenja i, ako bi postojale tarife, imali bismo popis za ponovno uspostavljanje ravnoteže” – izjavila je europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmstrom povjerenstvu Europskog parlamenta.

Dodala je: “Već su u tarife osnovi pripremljene, vrijedne 35 milijardi eura. Nadam se da ih nećemo morati koristiti”.

Najava je uslijedila nakon prijetnji predsjednika Donalda Trumpa prošle godine o mogućim tarifama za europske automobile koji se uvoze u SAD.

Trump je zatražio od američkog Ministarstva trgovine da ispita je li takav uvoz prijetnja nacionalnoj sigurnosti i razlog za uvođenje carina na uvoz čelika i aluminija.

Europska komisija je obećala osvetu tako što će oporezivati uvoz na 20 milijardi dolara vrijednu robu koja dolazi u Uniju, ako mjera bude provedena.

U svibnju je Trump je odlučio odgoditi obećane tarife od 25 posto za europske i japanske automobile do 180 dana u pokušaju da postigne učinkovit trgovinski sporazum sa svojim partnerima. Šestomjesečno razdoblje odgode završava sredinom studenog.

“Pozdravljamo odluku SAD-a da ne nameću carine na aute i dijelove za automobile, ali naravno, apsurd je pojam da europski automobili mogu predstavljati prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a” – rekao je Malmstrom dodajući kako su rezultati trgovinskih razgovora s SAD-om bili mješoviti.

“Još uvijek nismo započeli te pregovore. SAD ih nisu spremne pokrenuti ako poljoprivreda nije uključena, što je za nas vrlo bitno. Tako se u ovom trenutku ništa ne događa po tom planu” – rekao je trgovinski šef EU.

Prema sadašnjem trgovinskom sporazumu, Washington je nametnuo 25-postotnu tarifu na lake kamione i “pickupove”, te 2,5 posto za manja vozila iz Europe, dok je Bruxelles nametnuo tarifu od 10 posto za sve automobile uvezene iz SAD-a.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Washington je izvršio posljednju prijetnju američkog predsjednika, povećavajući uvozne carine na kinesku robu vrijednu 200 milijardi dolara sa 10 na 25 posto, navodi se u Federalnom registru

Povećanje će stupiti na snagu 10. svibnja, a američki trgovinski predstavnici očekuje se da će uspostaviti proces za pojedince koji traže izuzeća od dodatnih carina za određene proizvode.

Ranije u srijedu, američki predsjednik Donald Trump je izjavio kako će biti sretan da poveća carine na kinesku uvoznu robu.

Predsjednik je naglasio kako je Peking pogriješio polažući nadu u zadnje pregovore o trgovini s predsjedničkom administracijom Demokratske stranke koja je bila do sada na vlasti.

“Razlog za povlačenje iz Kine i pokušaj ponovnih pregovora o Trgovinskm ugovoru budi u Kini iskrenu nadu da će moći pregovarati s Joeom Bidenom ili jednim od vrlo moralno slabih Demokrata” – rekao je Trump putem Twittera.

“Pogodite što, to se neće dogoditi! Kina nas je upravo obavijestila da oni (potpredsjednik vlade) sada dolaze u SAD kako bi sklopili sporazum. Vidjet ćemo, ali vrlo sam zadovoljan sa većim carinamana više od 100 milijardi dolara godišnje koje popunjavaju američku blagajnu” – dodao je.

Američki predsjednik u ponedjeljak je objavio još jednu prijetnju da će povisiti carine na kineski uvoz kao dio tekuće trgovinske razmirice između dvije najveće svjetske ekonomije. Ova odluka je srušila globalne dionice zajedno sa futuresima sirove nafte.

Komentar je uslijedio kada su se Peking i Washington pripremali za sastanak u Washingtonu kasnije ovog tjedna kako bi održali još jedne pregovore o međusobnoj trgovini.

Kina i SAD bile su upletene u borbi nametanja međusobnih carina od početka 2018. godine, kada je Trump optužio Peking za krađu poslovnih tajni, prisiljavajući inozemne tvrtke da predaju tehnologiju Americi kao zalog za pristup američkom tržištu. Kao dio ovog trgovinskog rata, “partneri” su si nametnuli izvozne carine na milijarde dolara vrijednog zajedničkog uvoza.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Američki predsjednik Donald Trump obećao je da će nametnuti uvozne carine na robu vrijednu 11 milijardi dolara iz Europske unije nakon što je Svjetska trgovinska organizacija (WTO) donijela odluku da su subvencije Airbusu uzrokovale “negativne posljedice” za SAD

Ranije ovog tjedna Američki trgovinski predstavnik (USTR) izjavio je kako Washington razmišlja o carinskim tarifama za širok raspon europskih izvoznih proizvoda u SAD, uključujući velike komercijalne zrakoplove i dijelove za njih, kao i na proizvode poput vina, sira i mliječnih proizvoda.

Prijetnje SAD-a oštro su kritizirane od strane dužnosnika EU-a, koji su kazali kako je taj iznos od 11 milijardi dolara “uvelike pretjeran”.

Blok navodno već sada planira mjere odmazde protiv SAD-a zbog subvencija Boeingu. Kompanija Airbus je priopćila kako ne vidi pravnu osnovu za potez Washingtona i upozorila na produbljivanje transatlantskih trgovinskih napetosti.

SAD su podnijele svoju prvu tužbu WTO-u protiv ilegalnih subvencija koje je EU omogućila kompaniji Airbus prije 15 godina.

Washington je optužio europskog proizvođača zrakoplova da koristi državne potpore. Već više od desetljeća su obje strane uključene u parnice oko tog pitanja, a Bruxelles je objavio istu optužbu protiv američkih subvencija za Boeing.

Ovo je posljednje poglavlje u rastućim trgovinskim napetostima između Washingtona i Bruxellesa koje su započele ubrzo nakon što je Donald Trump preuzeo dužnost početkom 2017. godine.

Nakon završetka pregovora o Transatlantskom i investicijskom partnerstvu (TTIP) koji je predloženi trgovinski sporazum između SAD-a i EU-a, Trump je nametnuo velike carine na čelik i aluminij iz EU-a i niz drugih zemalja.

EU je “odredio” carinske tarife za 2,8 milijardi eura vrijednu američku robu, uključujući viskije, motocikle, traperice i sok od naranče.
 

The World Trade Organization finds that the European Union subsidies to Airbus has adversely impacted the United States, which will now put Tariffs on $11 Billion of EU products! The EU has taken advantage of the U.S. on trade for many years. It will soon stop!

— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) April 9, 2019

 
Novi-Svjetski-Poredak.com

Kineski predsjednik Xi Jinping obećao je da će njegova zemlja nastaviti politiku otvaranja svijetu dok je veličao ekonomsku politiku koja je pretvorila Kinu iz jedne od najsiromašnijih zemalja svijeta u drugo najveće svjetsko gospodarstvo u samo 40 godina

Kina je kazala kako će zauzvrat suspendirati dodatne 25-postotne carine na američka vozila koje je uvela ove godine. Xi se u svom govoru u Pekingu nije osvrnuo na trgovinski rat i umjesto toga slavio je put zemlje iz siromaštva.

Xi je u utorak održao govor na skupu kojim je obilježena 40. godišnjica kineskih “reformi i otvaranja”, pojma koji opisuje politiku koja je uvela neke dijelove tržišne ekonomije uz zadržavanje jednostranačke vlasti u zemlji.

Ono što je sada poznato kao “kapitalizam s kineskim karakteristikama” uveo je u prosincu 1978. bivši kineski komunistički vođa Deng Xiaoping.

Deng je poznat po otvaranju Kine stranim ulaganjima i izvođenju zemlje iz dubokog siromaštva koje je rezultat katastrofalne politike Mao Ce Tunga.

“Drug Deng istaknuo je da siromaštvo nije socijalizam”, rekao je Xi dok je slavio reforme i otvaranje kao “konačni oblik i najupečatljiviji pothvat suvremene Kine”.

U trenutku dok je Kina u trgovinskom ratu sa SAD-om koji ostavlja traga na kinesku ekonomiju Xi je više puta ponovio obećanje da će se nastaviti otvaranje kineskog gospodarstva.

“Proveli smo povijesnu preobrazbu iz zatvorene i poluzatvorene zemlje u zemlju koja prihvaća potpuno otvaranje”, rekao je Xi.

On je dodao da nitko nije u poziciji “diktirati kineskom narodu što bi se trebalo ili se ne bi trebalo uraditi”.

Kritičari ipak navode da se Xi udaljava od Dengove ostavštine jačanjem kontrole Komunističke partije nad ekonomijom i jačanjem neučinkovitih tvrtki u državnom vlasništvu.

“U nedostatku ekonomskih i vanjskopolitičkih uspjeha mogao bi izgubiti potporu unutar partije”, kaže Kristin Shi-Kupfer, znanstvenica iz instituta Merics u Berlinu.

SAD optužuje Kinu za nepoštenu trgovinsku praksu poput nejednakih uvjeta za strane i domaće tvrtke, nasilno preuzimanje tehnologije i krađu intelektualnog vlasništva. Kao kaznu SAD je uveo carine na kinesku robu vrijednu 250 milijarda dolara na što je Kina odgovorila nametima na američki uvoz vrijedan 110 milijarda dolara.

Carine na kinesku robu već su rezultirale usporavanjem kineskog gospodarstva i očekuje se da će se odraziti na globalni ekonomski rast. Xi i američki predsjednik Donald Trump početkom mjeseca postigli su dogovor o 90-dnevnom primirju u trgovinskom ratu koji bi trebao omogućiti njihovim timovima da pregovaraju o trajnijem rješenju.

Kina je kazala kako će zauzvrat suspendirati dodatne 25-postotne carine na američka vozila koje je uvela ove godine. Xi se u svom govoru u Pekingu nije osvrnuo na trgovinski rat i umjesto toga slavio je put zemlje iz siromaštva.

Prije 40 godina Kina je predstavljala samo 1,8 posto svjetskog BDP-a, a danas je to 15,2 posto.

“U samo nekoliko desetljeća dovršili smo proces industrijalizacije za koji je razvijenim zemljama trebalo nekoliko stotina godina”, rekao je.

“Kineski narod postigao je nešto što je nekad bilo nemoguće. Nevjerojatno smo ponosni na naše sugrađane i sugrađanke koji su radom ostvarili čudo bez presedana”.

(vecernji.hr)

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je kako je njegova carinska politika povrijedila kinesko gospodarstvo i da ima još “puno toga za napraviti” za svoju zemlju

U telefonskom razgovoru s Fox Newsom, Trump je kazao kako su američke tarife na kinesku robu “veliki ucarac” i da su Kinezi previše dugo živjeli i previše im je bilo dobro.

Trump je počeo nametati carine na stotine milijardi dolara vrijedan kineski uvoz u siječnju 2018., pri čemu se Peking osvetio nametnuvši carine na američku robu, piše RT.

Vrhovni američki dužnosnici posljednjih su tjedana koristili agresivnu retoriku protiv Kine, opisujući ju kao ozbiljnu prijetnju interesima SAD-a.

U srijedu je ravnatelj FBI-a Christopher Wray izjavio kako Kina predstavlja “najširu, najkompliciraniju, najdugovječniju” prijetnju SAD-u i da provodi masivnu kampanju utjecaja nad američkim biračima uoči izbora u studenom ove godine.

Wray je rekao da Kina pokušava “dobiti tajne informacije o našoj trgovini, našim idejama i inovacijama” koristeći “širenje niza nekonvencionalnih metoda svaki put da bi postigli svoje ciljeve” i upozorio da će ekonomska špijunaža iz Kine utjecati na tvrtke u svim sektorima američkog gospodarstva.

Sjedinjene Države također su uvele sankcije kineskoj vojnoj industriji zbog suradnje s Rusijom.

Peking je pokazao manje zanimanje za provođenje normalnih odnosa s SAD-om, ali je upozorio da će biti “posljedica” ako ne otkloni tu “pogrešku”.

NoviSvjetskiPoredak.com

Američki teretni brod sa 20 milijuna dolara vrijednom sojom kruži u oceanu već mjesec dana, jer nije imao sreće da stigne nekoliko sati prije nego što su kineske tarife stupile na snagu

Brodski teretni tanker Peak Pegasus, u vlasništvu JPMorgan Asset Managementa, otišao je iz Seattlea za Kinu 8. lipnja. Nakon dugog putovanja širom svijeta, 230 metara dugačak tanker je zakasnio, stigavši​ pet sati nakon uvođenja tarifa Pekinga na robu iz SAD-a koja je započela 6. srpnja.

Kao rezultat toga, sada tanker pluta u Žutom moru brzinom od 0,1 čvorova.

Da je samo malo došao prije.

Utrka ovog tankera prema Kini bila je 34. po redu popularna tema na kineskoj društvenoj mreži Weibo 6. srpnja, čak i popularnija u to vrijeme od Svjetskog nogometnog prvenstva. Unatoč trgovinskom ratu između Washingtona i Pekinga, mnogi su korisnici kineski društvenih medija navijali za američki brod.

“Jadna mala soja. Pokušaj postati zrno graha, možda to nije na popisu tarifa” – rekao je jedan korisnik društvene mreže, kako citira Reuters. “Sretno buraz!” drugi je rekao.

Brodska neuspjela utrka do cilja koštala je vlasnika teretnog trgovačkog roba Louis Dreyfus – astronomske količine novca jer trenutno plaća oko 12.500 dolara dnevno za najam broda, izvijestio je Guardian. To znači da je dosad izdvojio oko 400.000 dolara dodatnih troškova.

“Saga o soji” je došla nakon što je Peking nametnuo carine na 34 milijarde dolara vrijednu američku robu, u odgovoru na donošenje odluke Donalda Trumpu o nametanju carina na kinesku robu.

Spor je eskalirao u srijedu, pri čemu je Washington najavio da će novi val tarifa od 16 milijardi dolara stupiti na snagu 23. kolovoza. Odgovarajući na tu najavu, Kina je nazvala potez “vrlo nerazumnom praksom” i nametnula 25 postotne tarife na još 333 američka proizvoda, također koji će stupiti na snagu 23. kolovoza.

U međuvremenu, sudbina tereta soje ostaje neizvjesna, a neki analitičari koji tvrde da Peak Pegasus može ploviti uokolo u nadi da će Peking odlučiti subvencionirati uvoznike soje. To bi mogla biti realna mogućnost, dok izvoznicima soje iz Brazila obično ponestane soje u ovo doba godine, rekao je za Guardian Michael Magdovitz, analitičar u Rabobank.

Ako bi brod sada istovario soju u kinesku luku, suočio bi se sa 25 posto većim carinama, dodajući oko 6 milijuna dolara na troškove transporta u Kinu.

Još jedan brod za prijevoz soje, “Star Jennifer”, također pluta u vodama blizu kineske obale već dva tjedna.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Većina Kineza želi prestati kupovati američke proizvode kao odgovor na tarife koje je prošli mjesec nametnula Bijela kuća na robu iz svoje zemlje uslijed rastućih trgovinskih napetosti između Washingtona i Pekinga, navodi se u najnovijem istraživanju

Nedavna studija koju je proveo FT Confidential Research pokazala je će 54 posto ispitanika u preko 300 kineskih gradova “vjerojatno” ili “definitivno” prestati koristiti robne marke SAD-a “u slučaju trgovinskog rata”.

Samo 13 posto među 2.000 ispitanika reklo je da nisu spremni bojkotirati proizvode iz SAD-a.

Drugih 33 posto ili ne kupuje proizvode koji potječu iz SAD-a ili izražavaju neizvjesnost po tom pitanju.

Studija pokazuje da Kinezi, koji će vjerojatno odustti od američkih proizvoda, uglavnom žive izvan velikih gradova, starosti su do 29 godina i uglavnom imaju niže do srednje prihode.

Istraživanje je provedeno u razdoblju od 13 dana, uglavnom prije nego što je donesena odluka SAD-a o 25-postotnim tarifama na kineski izvoz u vrijednosti od 34 milijarde dolara.

Korak je potaknuo izravni zrcalni odgovor iz Pekinga. Međutim, Kina je, kako se izvješćuje, odbila pozvati na bojkot američkih potrošačkih proizvoda u zemlji.

“Kineske vlasti nisu učinile ništa slično kao prema Japanu i južnokorejskim proizvodima u prošlosti” – izjavio je Kent Kent, viši partner u šangajskom uredu za kontrolu rizika. Kazao je kako je strah od odmazde odmaknuo Peking od takvog poteza.

Prošle su godine kineski državni mediji otvoreno pozvali na odbacivanje dobara i usluga iz Južne Koreje nakon što je zemlja dopustila SAD-u da kod njih postavi svoj proturaketni sustav.

Južna Koreja je pretrpjela gubitke od gotovo 7 milijardi dolara, budući da su turisti iz Kine radije otišli u neku drugu zemlju.

Istodobno je prodaja vozila u Južnoj Koreji dramatično smanjena. U 2012. godini, kineske vlasti pokrenule su bojkot protiv Japana zbog teritorijalnog osporavanja osam malih otoka u Istočnom kineskom moru.

Nakn tog poteza prodaja japanskih automobila u Kini pala je za 32 posto u razdoblju od 12 mjeseci.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

EU može nametnuti SAD-u također katastrofalne tarife, poput kine, kaže Trump

Sjedinjene Države bi mogle zaraditi novi krug povećanih carina na izvoz koje će čak biti vrijedne 300 milijardi dolara ako nastave pritisak sa novim carinama prema europskim automobilima, upozorava EU

U pismenoj izjavi američkom ministarstvu trgovine Bruxelles je navodno upozorio da će nametanje tarifa na europske automobile “biti štetno prvo i prije svega za američko gospodarstvo”.

Prema dokumentu od 11 stranica, “dodatna uvozna tarifa od 25 posto, koja se primjenjuje na automobile i dijelove automobila, u prvom će se slučaju negativno odraziti na američki BDP u vrijednosti od 13 do 14 milijardi dolara, a i tekući financijski proračun neće biti pozitivno pogođen ovim mjerama.”

Američki predsjednik Donald Trump nedavno je prijetio da će na uvoz europskih automobila uvesti tarife od 20 posto ako Bruxelles ne ukloni pristojbe i druge trgovinske prepreke na robu iz SAD-a.

Trump je u nedjelju kazao kako je EU “tako loša” kao i Kina kada se radi o načinu na koji europske zemlje trguju sa SAD-om.

Odbacio je optužbe da su njegovi napadi na EU bili kontraproduktivni i da bi umjesto toga trebao ojačati odnose sa europskim zemljama kako bi zajedno riješili kinesko trgovinsko pitanje.

Govoreći o “situaciji u autoindustriji”, Trump je izjavio za Fox News: “Europska unija je možda tako loša kao i Kina, samo manje. “Strašno je što nam oni čine.”

Vrijednost tarifa od 300 milijardi dolara prepoznate su od strane EU-a otprilike kao ekvivalent vrijednosti američkog uvoza automobila i dijelova iz EU, koji je 2017. godine dosegnuo 330 milijardi dolara.

Prema dokumentu, europski proizvođači automobila proizveli su u SAD-u prošle godine 2,9 milijuna vozila, odnosno 26 posto američke proizvodnje automobila.

Čak i bez Chryslera, proizvodnja tvrtki u vlasništvu EU u SAD-u “još uvijek iznosi 16 posto nacionalne proizvodnje i 1,8 milijuna vozila”.

Komisija je napomenula da je Chrysler nekad bio jedan od “velike trojke” američkih tradicionalnih proizvođača, ali je sada dio “europskog vlasništva”.

EU dokument je podsjetio Washington da europske tvrtke koje proizvode u SAD-u često uvoze dijelove potrebne za svoje američke tvornice, a također i izvoze veliki broj dijelova njihovog konačnog proizvoda.

“Tvrtke iz EU-a sa sjedištem u SAD-u izvoze značajan dio svoje proizvodnje, čime pridonose znatnom poboljšanju američke robne razmjene, što je prioritet uprave”.

“Oko 60 posto automobila proizvedenih u SAD-u od strane tvrtki sa isključivim vlasništvom u EU izvoze trećim zemljama, uključujući EU. Mjere koje bi naštetile ovim tvrtkama bile bi samoodređene i oslabile bi američko gospodarstvo” – navodi se u dokumentu. Istaknuo je da će automobili postati skuplji i teže se prodavati.

Komisija je također upozorila kako bi nametanje tarifa za europske automobile moglo izazvati “protumjere” od ostalih američkih trgovinskih partnera.

“Utjecaj će biti pogoršan vjerojatno zbog mogućih protumjera američkih trgovačkih partnera nad značajnim obujmom trgovine” – kaže dokument.

Na summitu u Bruxellesu prošlog tjedna čelnici EU su upozorili kako će blok reagirati na sve američke akcije “jasnog protekcionističkog dnevnog reda”.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker očekuje sastanak sa Trumpom u Washingtonu ovog mjeseca.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Indija će suspendirati trgovačke koncesije i podići uvozne pristojbe za 30 proizvoda iz Sjedinjenih Država za čak do 50 posto, u ogledalnom odgovoru na Washingtonov užurban potez nametanja carina na uvoz čelika i aluminija

New Delhi je izradio popis od 30 američkih proizvoda kojima će se sada povećani uvozne obveze. Nove mjere će povećati carinske stavke od 50 posto na motocikle sa kapacitetom motora iznad 800 kubičnih centimetara, dok će uvoz jabuka biti naplaćen sa 25% pristojbe. Uvoz badema i oraha će imati carinu od 20 posto.

Ranije ovog tjedna, New Delhi je poslao pismo Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) o svojim namjerama. Ukupni porast carina na svim proizvodima na popisu iznosit će oko dodatnih 240 milijuna dolara uvoznih naknada. Iznos je otprilike ekvivalentan šteti koju će Indija snositi zbog protekcionističkih mjera Donald Trumpa.

“Predložena obustava koncesija ili drugih obveza ima oblik povećanja tarifa na odabranim proizvodima podrijetlom iz Sjedinjenih Država, temeljem mjera Sjedinjenih Država” – napisao je New Delhi u pismu WTO-u 13. lipnja. “Indija želi pojasniti da će obustava koncesija biti ekvivalentna količini trgovine zahvaćenom mjerama Sjedinjenih Država.”

“Indija zadržava pravo da dodatno suspendira bitno jednake ustupke i druge obveze temeljene na trgovinskom utjecaju koji proizlaze iz primjene mjera Sjedinjenih Država” , dodaje se u obavijesti.

U ožujku je predsjednik Trump obznanio 25 i 10 posto catina na sav inozemni čelik i aluminij koji ulaze u Sjedinjene Države.

Dok je nekim zemljama odobreno izuzeće, Indija nije bila među njima. New Delhi je predstavio nove mjere WTO-u u svibnju, prijeteći da će povećati svoje carine do 100 posto na 20 proizvoda uvezenih iz Sjedinjenih Država.

Ovaj tjedan je indijska vlada je dovršila svoj popis i brojke. Ranije je Indija priopćila kako će 21. lipnja nastaviti sa mjerama odmazde, osim ako SAD ponovno ne razmotri svoje uvozne pristojbe.

New Delhi je obavijestio WTO nakon što je ministar trgovine Suresh Prabhu završio svoje putovanje u Washingtonu, gdje je održao razgovore s američkim ministrom trgovine Wilbur Rossom i američkim trgovinskim predstavnikom Robertom Lighthizerom kako bi pronašao načine kako izbjeći sveobuhvatni trgovinski rat.

Prošlog tjedna, govoreći na skupu G7 u Kanadi, Donald Trump je naveliko kritiziran zbog “nepoštenih” vanjskotrgovinskih odnosa, ovaj put između Sjedinjenih Država i Indije.
 
NoviSvjetskiPoredak.com