Globalni milijarder George Soros proglašen je krivim za ilegalno trgovanje na temelju insjderskih informacija u Francuskoj, te mu je izrečena velika novčana kazna od 2,3 milijuna dolara

Ranije ovog tjedna, britanski Financial Times dodijelio je Sorosu nagradu za “Čovjeka godine” zbog financiranja otvorenih granica i unaprijeđenja njegovog globalističkog programa.

Samo nekoliko dana kasnije proglašen je kazneno odgovornim za prijevaru.

Nakon 14-godišnje istrage, francuski sud je osudio američkog financijera Georgea Sorosa za trgovanje na temelju povlaštenih informacija i kaznio ga novčanim iznosom od 2,2 milijuna eura (2,3 milijuna dolara), koliko su tužitelji rekli da je profitirao od trgovanja, izvjestio je The New York Times.

G. Soros, koji nije bio prisutan u sudnici, presudu je proglasio neosnovanom i rekao da će se žaliti.

Gospodin Soros, vlasnik i predsjednik Sorosovog fonda za upravljanje, jedan je od najbogatijih fondova na svijetu, a vjerojatno i najpoznatiji.

Najpoznatiji je po tome što je napravio ogromne i vrlo uspješne spekulativne oklade na valutnim tržištima i aktivan je na polju opsežne filantropiju, osobito u zemljama istočne Europe. Drugim riječima, on financira “obojene revolucije” diljem EU zemalja.

Tužitelji su optužili g. Sorosa za kupnju udjela u četiri tvrtke u državnom vlasništvu u Francuskoj, uključujući i jednu od vodećih banaka u zemlji, Societe Generale, za svoj fond Quantum Endowment Fund 1988. godine na temelju povjerljivih informacija.

Ulozi su tada iznosili ukupno oko 50 milijuna dolara.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Zagrepčanin Marko Kolanovic najbolji je analitičar u SAD-u. On slovi za eksperta koji nije sklon pretjeranom pesimizmu, ali je uvek točno predviđao probleme na svjetskim tržištima

Hoće li nova kriza u mnogim zemljama izazvati želju da se gloobalizacija – vrati unazad?

Ulični neredi, masovna panika, nacionalizacije i nemiri kakve svijet nije video već pola stoljeća – termini su kojima budućnost američke i globalne ekonomije opisuje vodeći analitičar banke JP Morgan Marko Kolanovic.

Povodom 10-godišnjice izbijanja svjetske financijske krize (2008. godine), Kolanovic je objavio specijalni anealitički izveštaj u kojem upozorava da su svjetska financijska tržišta pred naletom krize ranjivija nego što su bila prije deset godina.

Po njegovoj procjeni, dogodi li se „najlošiji mogući scenarij“ – kriza će biti tako sveobuhvatna da će se centralne banke velikog broja država morati nacionalizirati – da bi ih spasile – kompanije koje kriza najviše pogađa.

Pogrešno bi bilo u ovome vidjeti ambiciju jednog analitičara da sebi osigura „slavu proroka“.

Problem je u tome što postoje obični analitičari, poznati analitičari, iskusni analitičari i – Marko Kolanovic.

On slovi za eksperta koji nije sklon pretjeranom pesimizmu, ali je uvek točno predviđao probleme na svjetskim tržištima.

Povrh svega, treba imati u vidu JP Morgan, banku koja upravlja sa bogatstvom od 2,7 trilijuna dolara i tradicionalno se smatra obiteljskom bankom Rckefellera, status ‘vodećeg analitičara’ ne daje slučajnim ljudima.

Kolanovic ima reputaciju neke vrste matematičara-proroka koji kretanja na tržištima promatra i izračunava kao što astronomi prate kretanje planeta.

Kolanovic upozorava, inače, da se nakon 2008. godine naglo povećao broj burzovnih transakcija i financijskih odluka koje donose automatizovani kompjuterizirani sustavi bez sudjelovanja čovjeka. A donose ih u djeliću sekunde.

Uostalom, po procjeni Aite Group, približno 65% transakcija na američkom tržištu dionica donose kompjuterski algoritmi, a ne ljudi. A ti programi ‘vrte’ trilione dolara.

U te programe ugrađena je instrukcija: „Ako se događa nešto nejasno i nepoznato – prodaj sve i to odmah!“

Okrenimo se prema još jednom proroku krize — Mark Zandiju, glavnom ekonomisti rejting-agencije Moody’s.

On je već opisao i šok do kojeg će doći ukoliko se ponovi svjetska financijska kriza.

Zandi tvrdi da će nova kriza krenuti iz prekreditiranih američkih kompanija jer je borba Federalnih rezervi protiv balona na tržištu nekretnina proizvela balon u kreditiranju sumnjivih kompanija.

Potencijalno toksičnog novca u takvim kompanijama ima oko 2,7 triliona dolara i ta suma brzo raste.

Zandi tvrdi: pri daljem podizanju referentne stope i takve kompanije i njihovi kreditori popadat će kao domine.

Moody’s je svoje klijente već upozorio da Sjedinjene Države čeka val korporativnih defaultova bez presedana.

Taj defaultni tzunami u stanju je izazvati paniku na burzama, a od toga će stradati i zemlje koje sa genezom te nove američke krize nemaju nikakve veze.

Takva je priroda globalizacije.

Za razliku od 2008., nova kriza će u mnogim zemljama izazvati želju da se globalizacija vrati unazad.

A ako bude moguće i – da se Washington izolira na Američkom kontinentu, da bi se ostatak svijeta oslobodio njegovog toksičnog političkog i ekonomskog utjecaja.
 
(fakti.org)

Dionice Bayer AG-a su prije neki dan pale više od 12%, što je najveći pad ikada – na najniže razina cijene dionica još od listopada 2013. godine

To se dogodilo usred straha investitora nad potencijalnim budućim pravnim troškovima i odštetama povezanim sa Monsantovim herbocidom RoundUp.

Kao što smo detaljno objavili, porota suda u San Franciscu je dosudila 289 milijuna dolara odštete bivšem školskom domaru Dewayne Johnsonu, koji je tužio Monsanto jer je zbog njegovog herbicida Roundup dobio terminalni rak.

Suđenje je bilo važan test dokaza protiv Monsanta i poslužit će kao predložak za tisuće drugih tvrdnji o ovom herbicidu.

Kao što je izvijestio Bloomberg, presuda je iznenadila Bayerove ulagače i mogla bi potaknuti sjećanja na skandal povezan sa tabletama za snižavanje kolesterola Lipobay, izjavio je Markus Mayer, analitičar Baader Bank AG.

Bayer je platio više od 1,1 milijardu dolara za podmirivanje odšteta povezanih sa tim lijekom za srce Lipobay.

“Investitori bi mogli biti zabrinuti da će to postati “Lipobay 2.0″ – rekao je Mayer.

Tvrtka čija je tržišna vrijednost pala u ponedjeljak za više od 10 milijardi eura, kaže da je herbocid Roundup siguran za zdravlje.

“Oni će se žaliti, i morat ćemo onda vidjeti što će se tada dogoditi” – rekao je Ulrich Huwald, analitičar sa Warburg Researchom u Hamburgu. Čak i ako Bayer ne bude suočen sa sličnim presudama u drugim slučajevima, tvrtka bi mogla isplatiti odštete. “Kao što kažu sjeverni Nijemci, ‘Na sudu i na otvorenom moru, ti si u Božjim rukama.”

Bayer je zaključio ugovor za kupnju Monsanta za 66 milijardi dolara u lipnju. Ako ova parnica bude generirala velike presude, to bi moglo imati značajan utjecaj na cijenu Bayerove dionice, rekao je Chris Perrella, analitičar za Bloomberg Intelligence.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Erdogan poručio… ‘Oni imaju svoj dolar, a mi imamo svojeg Boga’

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pozvao je građane zemlje da prodaju strane devize u potpori domaćoj valuti liri koja je doživjela rekordni pad u odnosu na američki dolar uslijed diplomatskog sukoba s Washingtonom.

“Promijenite eure, dolare i zlato koje držite ispod jastuka u lire u našim bankama. To je domaća i nacionalna borba” – rekao je Erdogan, kako je citirao Associated Press.

Turska valuta pala je u petak za skoro 20 posto, udarajući u novo dno od 6,64 lire za američki dolar. Valuta je trenutno imala najgori tjedan od 2001. godine.

Posljednji diplomatski rat između Washingtona i Ankare potaknut je uhićenjem američkog evanđeoskog pastora Andrew Brunsona zbog optužbe za terorizam u Turskoj.

Brunson je bio uhićen u vezi s neuspjelim vojnim udarom 2016. godine. Službeni posjet turske delegacije u Washingtonu nije naveo strane na bilo koje očito rješenje krize.

Brunson, američki državljanin i turski stanovnik više od dva desetljeća, uhićen je u Turskoj zbog terorizma i špijunaže. Suočen je sa 35 godina zatvora ako se proglasi krivim za optužbe.

Prema Erdoganu, Sjedinjene Države provode “gospodarski rat” protiv Turske i pozvao građane zemlje na odgovor tiraniji.

“Danas smo suočeni s gospodarskim napadima i moramo braniti našu zemlju”, rekao je predsjednik. “Gospodarski napad na nas sada je isti kao i pokušaj okupacije. Pozivam našu zemlju na povećanje proizvodnje, kako bi povećali izvoz.”

Turske dionice također su u petak doživjele dramatičnu pobjedu, dok je turska burza iShares MSCI Turkey ETF pala za 11,4 posto. Turska burza ETF je već ove godine pala za 42,3 posto, prije gubitaka u petak.

U srpnju je američki predsjednik Donald Trump obećao nametnuti “velike sankcije” Turskoj ako Vlada odbije osloboditi Brunsona. Tada je Bijela kuća objavila sankcije ministarstvima Turskog pravosuđa i unutarnjih poslova i zabranila građanima SAD da posluju s njima.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Jacob Rothschild izrazio je zabrinutost zbog globalnog financijskog sustava koji je uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata

Bankar milijarder je ukazao na trgovinski rat između SAD-a i Kine i krize u eurozoni kao ključnim problemima kojima se gospodarski poredak stavlja u rizik.

“U 9/11 i financijskoj krizi 2008, moćnici svijeta su radili zajedno sa zajedničkim pristupom. Danas je suradnja mnogo teža. To dovodi u opasnost poslijeratnu ekonomiju i sigurnosni poredak” – rekao je Rothschild u svojim komentarima o polugodišnjem rezultatu investicijskog povjerenja.

U ekonomiji se poslijeratni poredak obično odnosi na sustav monetarne administracije koji je doveo do porasta američkog dolara kao dominantne valute.

“U takvim okolnostima naša je politika zadržati ograničenu izloženost dionicama i uložiti u nove obveze s velikim oprezom” – dodao je Rothschild.

Rothschildova investicijska banka RIT Capital ima povijesno nisku izloženost od 47 posto na burzi.

Bankarska dinastija zabrinuta je da bi desetogodišnji rally na burzama mogao završiti.

“Ciklus je u 10. pozitivnoj godini, povijesnom rekordu ikada. Sada vidimo kako se pojavljuju neka područja slabijeg rasta; doista, MMF je nedavno predvidio određeno usporavanje” – rekao je investicijski bankar.

Rothschild je ukazao na “potencijalno destruktivne” razine duga u Europi i trgovinskim ratovima kao glavnim problemima globalne ekonomije.

Dodao je, “problemi će se vjerojatno nastaviti na tržištima u nastajanju, uz povećanje kamatnih stopa i monetarnu politiku američkog FED-a koja je isušila globalnu dolarsku likvidnost”.

Prema Rothschildu, nedostatak koordiniranog, međunarodnog odgovora na globalne izazove je malo vjerojatan u doba populističkih i protekcionističkih čelnika poput američkog predsjednika Donalda Trumpa.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Izvršni direktor Facebooka Mark Zuckerberg je uhvaćen u prodaji preko 1,14 milijuna dionica nekoliko dana prije nego što je u javnost došla afera tvrtke Cambridge Analytica

Dva tjedna prije nego što je cijena dionica Facebooka pala ovaj tjedan i prije nego je Facebook izgubio u par dana 50 milijardi dolara na vrijednosti, Zuckerberg se bavio insajderskom prodajom, prema Argus Researchovu Vickers Weekly Insideru.

U slučaju Facebooka, Zuckerberg i još jedan izvršni direktor prodali su dionice na cijenama koja je bile oko 20 dolara više nego one po kojoj su se trgovale početkom prošlog tjedna.

Analitičari ne upućuju na nešto neobično iza ove redovne prodaje. Međutim, obična količina se prodaje kada dionica ima podršku i kada nakon toga ne pada tako puno.

Dionice Facebooka pale ovaj tjedan sa 185 dolara na 159 dolara po jednoj dionici nakon skandala o prodaji povjerljivih podataka 50 milijuna korisnika sa ove društvene mreže potičući zabrinutost o privatnosti korisnika.

Ovo je jedan od najvećih padova dionice Facebooka u tako kratkom razdoblju i proteklih nekoliko godina.

“Insideri koriste pravilo 10b5-1 za prodaju na redovnoj bazi. Postoje trgovinski planovi koji se usvajaju, a zatim prodaju udjele metodološkim načinom” – rekao je Ben Silverman, direktor istraživanja na InsiderScoreu.

“Ne vidim povezanost između insajderske prodaje i vijesti koje su se dogodile u posljednjih nekoliko dana”.

Ipak, investitori i analitičari koji donose odluke o kupnji i prodaji na temelju odluka izvršnih direktora označili su te poteze vrlo čudnima s obzirom da na benigni status koji im tvrtka pokušavaju dodijeliti.

Tvrtke često nadoknađuju rukovoditelje sa dionicama, koje mogu prodati po vlastitom nahođenju ili u skladu s planiranim planom kako ih određuje Pravilo 10b5-1 Komisije za vrijednosne papire i burze.

Nakon Facebooka, najveći volumen insajderske prodaje dionica tijekom posljednja tri mjeseca bio je na RealPageu, Oritani Financial i Vonageu, od kojih je svaki prodavao više od pola milijuna dionica, prema podatcima Vickersa.

Zuckerbergova prodaja bila je daleko najveća po broju dinica. U rujnu je objavio planove za prodaju 35 do 75 milijuna dionica tijekom idućih 18 mjeseci za financiranje filantropskih planova.

On i njegova supruga, Priscilla Chan, obećali su donirati 99 posto udjela tvrtki Chan Zuckerberg Initiative, koja je usmjerena na liječenje bolesti i obrazovanje.

U posljednja dva tjedna, Zuckerberg je prodao 228.400 dionica 8. ožujka i 9. ožujka, 220.000 dionica 12. ožujka i 13. ožujka, a 245.400 dionica 14. ožujka, pokazuju podaci Vickersa.

To je ukupno nešto više od 1,14 milijuna dionica prodanih po prosječnoj cijeni od 183,81 dolara, za isplatu od gotovo 210 milijuna dolara. Od srijede, Zuckerberg je još uvijek držao gotovo 393,1 milijuna dionica, odnosno 13,53 posto cjelokupnog broja dionica, prema S&P Global Market Intelligence.

Facebook je odbio komentirati insajdersku prodaju i pad cijena dionica.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Američki ulagači su počeli rušiti cijene brojnih dionica na burzama, a ni svjetske burze nisu ostale netaknute

Na Wall Streetu su u ponedjeljak Dow Jones i S&P 500 indeks potonuli više od 4 posto, što je njihov najveći dnevni gubitak u više od šest godina, a Dow je u jednom trenutku bio u minusu gotovo 1.600 bodova, najviše u povijesti.

Dow Jones završio je na gubitku od 1.175 bodova ili 4,60 posto, na 24.345 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 4,10 posto, na 2.648 bodova, a Nasdaq indeks 3,78 posto, na 6.967 bodova.

U svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer oštro pale, najmanje 1,7 posto, a najveći gubici zabilježeni su u financijskom, zdravstvenom i industrijskom sektoru.

Pad Dow Jones i S&P 500 indeksa za više od 4 posto u jednom danu nije zabilježen od kolovoza 2011. godine, kada su tržišta bila pod pritiskom dužničke krize u eurozoni i smanjenje kreditnog rejtinga SAD-a.

Jučer su pale i cijene svih 30 dionica iz sastava Dow Jones indeksa, koji je u jednom trenutku bio u minusu 6,3 posto ili gotovo 1.600 bodova, a takav bodovni pad u jednom danu nije zabilježen nikada prije.

Oštar pad tih indeksa posljedica je strahovanja ulagača od rasta inflacije i kamata. Već su prošloga tjedna cijene dionica oštro pale nakon što su objavljeni podaci o snažnom rastu zaposlenosti i plaća u SAD-u.

To bi, naime, moglo potaknuti rast potrošnje, a time i inflacije, što bi moglo navesti američku središnju banku na ubrzanje tempa povećanja ključnih kamatnih stopa.

Fed je lani povećao ključne kamatne stope u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od ožujka.

Zbog toga posljednjih dana brzo rastu prinosi na američke obveznice, pa su dosegnuli najviše razine od početka 2014. godine.

A viši prinosi štete dionicama jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija. Uz to, viši prinosi predstavljaju alternativu za investitore, koji bi mogli povući dio sredstava iz dionica i kupiti obveznice, prenijela je Hina.

Zasluge po Trumpu

Predsjednik Donald Trump često preuzima zasluge za rast tržišta dionica, ali USA Today pita se hoće li preuzeti odgovornost i za pad?

Predsjednik nije oklijevao tvrditi da njegova politika pomaže rastu ekonomije. U svom obraćanju prošli tjedan, Trump je u početku govorio o uspjehu Wall Streeta.

“Burza je probijala jedan rekord po drugim, dobivši na vrijednosti 8 bilijuna dolara”, ponosno je izjavio predsjednik. “To je sjajna vijest za Amerikance.”

Ekonomski podaci bili su impresivni. Otkako je Trump izabran 8. studenoga 2016., do vrhunca 26. siječnja 2018., industrijski prosjek Dow Jonesa postigao je značajan rast od čak 45 posto.

No, tradicionalno, predsjednici su izbjegavali preuzimati zasluge zbog uspjeha Wall Streeta, jer ne žele doživjeti kritiku kad tržište pada.

Kao što je Axel Merk, predsjednik Merk Investments, rekao: “Neka Trump preuzme zasluge, ali on to znači da mora preuzeti i krivnju kad tržište padne”.

“Tržište dionica ponovno je danas raslo i doslovno postavljamo rekorde”, rekao je svojevremeno Trump. Dodao je da, u slučaju da je Hillary Clinton osvojila izbore 2016., “tržište bi se spustilo za 50% od razine gdje je bilo”.

Trump je također često optuživao Obamu zbog svih padova tržišta, ali, pomalo i očekivano, nije mu davao zasluge zbog rasta tržišta dionicama

“Tržište dionica i američki dolar oboje danas padaju”, Trump je objavio na Twitteru 7. studenog 2012. “Dobrodošli u drugi mandat @BarackObama”.

Općenito, Dow je porastao za 149 posto tijekom Obaminog predsjedanja.

VIX indeks ‘straha’ najviši od 2015.

Na paniku na tržištu ukazuje skok VIX ‘indeksa straha’ Čikaške burze opcija za 20 bodova, na 30,7 bodova, najvišu razinu od kolovoza 2015. godine. To pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.

Na pojačano povlačenje ulagača s tržišta ukazuje, pak, velik obujam trgovanja. Na američkim je burzama jučer vlasnika zamijenilo 11,5 milijardi dionica, dok je prosječni dnevni obujam u posljednjih 20 dana iznosio 7,6 milijardi.

Sada se na tržištu postavlja pitanje je li to završetak devetogodišnje vladavine ‘bikova’, razdoblja gotovo neprestanog rasta cijena dionica, ili se radi o dugo očekivanoj korekciji tržišta prije novog trenda rasta. Ili se radi o početku vladavine ‘medvjeda’, razdoblja pada cijena dionica.

“Mnogi ulagači koji su bili na tržištu posljednje tri do četiri godine nikada nisu vidjeli takav pad. Psihologija tržišta danas se promijenila i bit će potrebno neko vrijeme da se ta psihologija vrati”, kaže Dennis Dick, trgovac u tvrtki Bright Trading.

Dio analitičara kaže da tržište podržavaju dobri poslovni rezultati kompanija, nedavno uvedena porezna reforma i relativno snažan rast američkog gospodarstva, koje je u posljednjem lanjskom tromjesečju ojačalo za 2,6 posto na godišnjoj razini, dok se stopa nezaposlenosti kreće na 4,1 posto, najnižoj razini u 17 godina.

Drugi, pak, kažu da je tržište nakon višegodišnjeg snažnog rasta i neprestanog dosezanja rekordnih razina precijenjeno u kontekstu rasta prinosa na obveznice i planova središnjih banaka u svijetu da ove godine ukinu poticajne monetarne mjere koje su godinama niskom cijenom novca podržavale rast tržišta dionica.

Terminski S&P 500 najavljuje daljnji pad

Tko je u pravu, pokazat će vrijeme. Činjenica je, pak, da je terminski S&P 500 indeks trenutačno u minusu daljnjih 2,5 posto, pa bi i u utorak na Wall Streetu cijene dionica mogle dodatno oštro pasti.

A nakon jučerašnjeg pada, S&P 500 indeks sada je u minusu 7,8 posto u odnosu na svoje rekordne razine dosegnute prije samo desetak dana. Pritom je izgubio sve dobitke od početka godine, pa je sada u 2018. u minusu 0,9 posto. Dow Jones indeks na gubitku je, pak, od početka godine od 1,5 posto.

“Tržište je posljednjih godina snažno raslo. A sada smo u okruženju s rastom kamatnih stopa. Imamo snažan rast gospodarstva i Fed bi trebao nastaviti sa stezanjem monetarne politike. Pojavljuju se prave promjene i različiti investicijski instrumenti se tome prilagođavaju”, kaže Michael O’Rourke, strateg u tvrtki JonesTrading.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 1,46 posto, na 7.334 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 0,76 posto, na 12.687 bodova, a pariški CAC 1,48 posto, na 5.285 bodova.
 
(express.hr)

Najveće kriptovalute su pale za 13 do 25 posto u utorak, jer su investitori očito napuštalI svoju digitalnu imovinu

Vodeća kriptovaluta Bitcoin je pala na nešto manje od 12.000 dolara, što predstavlja pad od 40 posto od svoje rekordne razine.

Bitcoin je smanjio vrijednost više od 13 posto na dolje i došao na 11.957 dolara po tokenu, piše RT.

Ethereum je pao za 18 posto, ripple je pao za 24 posto, dok je bitcoin cash pao za 23 posto.

Tržišna kapitalizacija digitalnog novca je skliznula za 23 posto, na 593 milijarde dolara.

Bitcoin je dotaknuo najveću vrijednost svih vremena od 20.000 dolara u prosincu prije poniranja u vremenu Božića. Njegova porasla cijena je prošle godine privukla institucionalne investitore, što je također rezultiralo povećanom kontrolom regulatora.

Prošli tjedan je Južna Koreja najavila obračun sa bitcoinom i drugim kriptovlutama, ali su odustali nakon negativne povratne informacije od strane javnosti.

Kina je već zabranila nove početne ponude kriptovaluta i neke druge poslove koji uključuju digitalne valute.

Rusija priprema propise za reguliranje kriptovluta, za koje je vjerojatno da će biti uvedeni u prvoj polovici ove godine.

Mnoge kriptovalute se suočavaju sa strategijom „pumpaj-i-odbaci”, koja umnogome sliči scenariju iz filma „Vuk sa Wall Streeta”.

Prema toj strategiji, specifičan dionica se jako pumpa, a investitorima se obećavaju veliki prinosi.

Nakon što cijena dosegne vrhunac, vlasnik brzo proda što više dionica što je više moguće, spuštajući cijenu i uživajući u dobiti.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Švicarska predsjednica Doris Leuthard je pozvala na hitan referendum u Švicarskoj, na kojem će građani glasati o tome da li žele napustiti Europsku uniju

U masivnom udarcu za EU, predsjednica je najavila da građani Švicarske zaslužuju glasovanje o tome kakvu vrstu odnosa žele sa propalim europskim projektom, koji se odnosi na referendum kao „temelj” demokracije.

„Bilateralan put je važan. Stoga moramo razjasniti svoj odnos sa Europom. Moramo znati u kojem smjeru ići.”

„Stoga će fundamentalni referendum biti od pomoći.”

Iako nije članica EU-a, Švicarska je dio Schengenske zone, i ima brojne bilateralne sporazume s Unijom, piše Express.co.uk.

Bruxelles i Bern rade na učvršćivanju odnosa, ali pregovori su pogođeni problemima ovaj tjedan jer je EU ponudila ograničen pristup burzama, što je razljutilo švicarske dužnosnike koji su prijetili da će se osvetiti.

Gospođa Leuthard je rekla za švicarske novine SonntagsBlick: „Možemo ojačati suradnju sa Indijom i Kinm, ali EU i dalje ostaje u prvom planu.”

„Trebamo mehanizam i regulatorni odnos s EU. To će također spriječiti političke igre kojih smo svjedoci u ovom trenutku.”

Dodala je da stav EU-a tijekom ograničenog pristupa burzi nije bio prihvatljiv.

Ona je rekla: „Naravno, razlike sa Bruxellesom su sada u fokusu. Ovdje je naš stav je jasan: EU-ov proces povezivanja takve tehničke dokumentacije kao burzovne ekvivalencije sa političkim pitanjem poput ovog okvirnog sporazuma, neće nam biti od pomoći„.

Pred Božić je EU ponudila Švicarskoj pristup burzi EU na samo jednu godinu, unatoč tome što je nedavno dala neograničeni pristup zemljama poput SAD-a, Hong Konga i Australije.

U to vrijeme gospođa Leuthard je rekla: „EU se ponaša na taj način da želi oslabiti švicarski financijski centar.”

„Neosnovano je i neprihvatljivo povezati taj tehnički problem sa institucionalnim pitanjem.”

Komisija tvrdi da u usporedbi sa ove tri zemlje „opseg švicarske odluke je mnogo veći, kao i trgovanje švicarskim dionicama u EU – i obrnuto – puno rašireniji.”

Dužnosnik EU povjerenstva je izjavio u Bruxellesu: „Ova odluka ne bi trebala doći kao iznenađenje.”

Ako Švicarci odluče održati referendum, to bi mogao biti problem za EU jer najveća skupina švicarskih parlamentaraca u EU dolazi iz euroskeptične švicarske stranke Švicarske narodne stranke. (Sean Adl-Tabatabai,YNW)
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Zamlje BRICS-a polagano počinju stvarati internu platformu za trgovanje zlatom, izjavili su ruski dužnosnici

Kada se to dogodi, globalno gospodarstvo će značajno promjeniti oblik, a Zapad će izgubiti svoju dominaciju, predviđa stručnjak za ovaj dragocjeni metal.

U 2016. godini, trgovalo se sa 24.338 tone fizičkog zlata u svijetu, što je 43 posto više nego u 2015. godini, prema Claudiju Grassu, švicarskom financijskom savjetniku za plemenite metale.

Zlato se kreće od Zapada prema Istoku

„Moramo staviti BRICS inicijativu u širi kontekst. To je samo dio geopolitičkog tektonskog pomaka koji je započeo prije nekoliko desetljeća. Vidimo konstantan odljev fizičkog zlata sa Zapada na Istok. Istovremeno, Zapad je izgubio ekonomski rat, a kao posljedica toga, fokus se sada mijenja u financijskom sustavu. Kina dominira svjetskim gospodarstvom te je smijenila SAD sa pozicije svjetske ekonomske elektrane„ rekao je za RT.

Stvaranje novog zlatnog standarda od strane BRICS-a je korak koji će dokrajčiti dominaciju američkog dolara u globalnom gospodarstvu.

„Dok Peking i Moskva svaćaju da Amerika koristi dolar kako bi kontrolirala svijet, primjenom nove vrste ‘Zlatnog standarda 2.0′ se žele distancirati od ove kontrole. Nadalje, velika većina ljudi u Aziji vidi zlato kao nadređeni, ili „pravi” novac, nešto na što je Zapad zaboravio, i to sve zbog papirnog bogatstva (kreditnog) kojeg su akumulirali„ rekao je Claudio Grass.

Stručnjak napominje da zemlje BRICS-a čine 40 posto svjetske populacije i oko 23 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda.

„U kombinaciji sa najavom cijena nafte u valuti juanu, pomoću ugovora futuresa koji imaju podlogu u zlatu u Šangaju, uspostavom Azijske infrastrukturne investicijske banke i Nove razvojne banke, Kina je postavlja alternativu establišmentu iz Bretton-Woodsa. To je svakako velika promjena igre„ rekao je Grass.

Fizička podloga u plemenitim metalima na tržištu označava kraj trgovine “papirnim zlatom” (novac do 1971. godine).

Razina povjerenja između zemalja BRICS-a im može pomoći na uspostavi internog trgovanja zlatom, koja bi imala 100 posto fizičku podlogu u zlatu.

„Ovo će predstaviti novu veliku promjenu koja bi s vremenom dovela do raspada sadašnjeg sustava, jer će se na Zapadu vjerojatno i dalje trgovati sa papirnim zlatom”, rekao je Grass.

Prema klirinškim statistikama zlata iz Londona za 2016., ukupni volumen trgovanja na tržištu u Londonu se procijenio na oko 1,5 milijuna tona zlata.

Iznos iskopanog zlata je mnogo manji

„Ako mi sada uzmemo u obzir da je samo oko 180 tisuća tona zlata zapravo iskopano, to je ogromna muljaža koja je i očito neodrživa. U prevarama sa papirnatim zlatom su sudjelovali i London i New York, te bi zlato otišlo na nulu da je dio investitora inzistirao na isplaćivanju u fizičkom zlatu u zamjenu za papirno zlato„ rekao je Grass.

Stručnjak vjeruje da bi trgovanje zlatom koje ima podlogu u papirnatom zlatu moglo prestati postojati prije ili kasnije.

„To će vjerojatno postati zastarjelo i izgubiti značaj tijekom vremena. Iako se ne može točno predvidjeti koliko brzo će se to dogoditi, trend je jasan: burze zlata (papirnog zlata) OTC i COMEX rade na putu prema vlastitom uništenju„ rekao je on.

“Cijene zlata bi mogla eksplodirati ako se trgovanje potpomogne od strane fizičkih plemenitih metala”.

„To će sigurno dovesti do viših cijena za fizičko zlato. Zamislite da možete kupiti na burzama zlata COMEX i OTC zlato po znatno nižoj cijeni i još uvijek imate mogućnost da ga prodate u Aziji po mnogo višoj cijeni; to bi se odmah ubilo prijevaru vezanu za papirno zlato. Znamo, na primjer da se i danas 99,96 posto futuresa COMEX namiruje u papirnom novcu„ napisao je Grass.

Konačna bitka: Zlato protiv američkog dolara

Analitičar se prisjetio teorije Halford Mackindera, britanskog geostratega početkom 20. stoljeća, koji je utjecao na Kissingera i Brzezinskog. Teorija je opisala da ćemo se uskoro suočiti sa ratom između fizičkog zlata i američkog dolara.

„Po mom shvaćanju, idemo u završnu fazu bitke između valuta – jedna će biti potpomognuta čvrstom imovinom koja je bila pravi novac od pamtivijeka pa do 1971. godine, a druga će biti potpomognuta obećanjima koje će buduće generacije plaćati kroz dug, inflaciju i sve veće poreze„ – rekao je on.

Odmak od fiat valute će biti dobro za zlato

„Želio bih zaključiti s konačnom misli koja dolazi od mojeg prijatelja Jayant Bandarija: kombinacije negativnih prinosa, masovnih političkih rizika širom svijeta, i svakog pokušaja da se udalje od tradicionalne valute će biti pozitivno za zlato koje će ga odvesti na sljedeću razina. Investiranje je jako povezano sa geopolitikom – kad jednom shvatite cijelu sliku, postaje jasno u što bi trebali ulagati„ rekao je Grass.
 
NoviSvjetskiPoredak.com