Novi Svjetski Poredak » burza rada

Finska će uvesti zakon o temeljnom dohotku od 560 eura za sve građane. Evo kakva su iskustva iz prve ruke…

adminitrix — Thu, 22 Jun 2017 17:00:57 +0000

Finska će provesti revolucionarni zakon kojim bi svaki građanin te zemlje primao bezuvjetni prihod

Shema je već uvedena za 2.000 finskih građana u proteklih pet mjeseci, a mnogi već izvještavaju o njezinim prednostima, uključujući; smanjenje stresa, više poticaja za pronalazak novog posla i više vremena da za poslovne ambicije.

Revolucionarni program je prvi takve vrste u Europi, a u njemu će građani dobivati € 560 eura svaki mjesec.

Gospodin Järvinen kaže da već šest godina želi započeti novi posao, ali to se pokazalo nemogućim. Obitelj živi od ženine plaće kao medicinske sestre, plus dodatak za nezaposlenost i doplatak za djecu.

Järvinen je imao nekoliko ponuda za posao u lokalnim tvrtkama vezanim za šumarstvo, izradu namještaja i prerada metala. No, uzimanje bilo kakvog kratkog i dobro plaćenog posla nije imalo smisla, jer bi to ugrozilo njegovu socijelnu skrb.

Järvinenu se sreća okrenula u siječnju. Tada je nasumce izabran među nezaposlenim finskim građanima (koji ukupno čine 10% radne snage) da sudjeluje u pilot studiji koja će trajati dvije godine i koja će pokazati kako dobivanje osnovnog prihoda, radije nego socijalne pomoći, može utjecati na tržište rada.

On dobiva 560 eura (624 $) mjesečno bezuvjetno, pa to može dodati na svoje dodatke koje mu država daje bez da izgubi išta od toga. Ne samo da je on aktivan u traženju posla i stvaranju posla, on kaže da je mnogo manje pod stresom, olakšavajući mu „glupi posao” popunjavanja mjesečnih formulara ili trajne službene razgovore kojima je dokazivao svoje napore u traženju posla.

Gospodin Järvinen napreduje u svojem traženju posla, no prerano je izvlačiti ukupne zaključke. Kela, nacionalno tijelo skrbi i organizator pilot projekta u Finskoj, neće kontaktirati sudionike ovog eksperimenta prije 2019., kako bi doznala sve rezultate. Umjesto toga oni prate stvari na daljinu, pomoću nacionalnih registara obiteljskih prihoda, plaćenih poreza, kupnju u državnim ljekarnama i još mnogo toga.

Neidentificirani podaci će biti dostupni istraživačima, koji bi mogli vidjeti, na primjer, ako se potrošnja antidepresiva promijenila među primateljima potpore.

Nakon dvije godine bit će uspoređeno ponašanje te grupe nezaposlenih s jednakom grupom koja će i dalje primati redovnu novčanu naknadu s burze, koja također iznosi 560 eura. Razlika je u tome što će se testirani moći zaposliti a da im prihod od 560 eura i dalje ostane, dok ostali nezaposleni gube pomoć ako nađu posao.

No, ima i onih koji tvrde da je temeljni dohodak za svakoga neoliberalna zamka, kojom bi se postiglo da poslodavci mogu otpuštati mirne savjesti i bez društvenog pritiska. Tako bi mogli zadržati samo najmanji broj zaposlenika koji bi onda i sami radili pod teretom prijetnje da će završiti na temeljnom dohotku koji vjerojatno neće biti dovoljan za život srednje klase, koji bi uključivao automobil, godišnje odmore, školovanje djece.

NoviSvjetskiPoredak.com

NA FAKULTETU JE DOBRO, ALI NA BURZI JE EKIPA: “Izvadio sam tabletu za smirenje iz džepa i progutao je na suho”

adminitrix — Wed, 11 Nov 2015 09:57:01 +0000

Ispovijest događaja sa burze, i kako se traži posao, te kako naći posao u Hrvatskoj

Prije dvadesetak dana sam se prijavio na Hrvatski zavod za zapošljavanje, poznatiji kao Burza. I dok u drugim jezicima, koji su iz grčkog korijena preuzeli riječ izvornog značenja koža ili krzno, burza označava mjesto gdje se redovito sastaje poslovni i trgovački svijet radi zaključivanja poslova, osobito s mjenicama i vrijednosnim papirima, u Hrvatskoj koja svoju novčanu jedinicu duguje baš krznu krvoločne životinjice burza označava mjesto gdje nezaposleni svijet dolazi da bi državu redovito obavještavao da i dalje nema posao.

Vojislav Mazzocco, predmet

Dvadesetak dana od prijave dobio sam termin za prvu konzultaciju s referenticom zaduženom za likove koji su poput mene završili neku od humanističkih znanosti. Dan prije ugovorenog sastanka iz pravne službe Burze na znanje sam dobio dopis kojim HZZ traži od Porezne uprave “dokaz odnosno podatak o činjenici je li imenovani po prestanku radnog odnosa s danom 30.9. 2015. obveznik plaćanja poreza na dohodak odnosno da li je imenovani upisan u registar poreznih obveznika po osnovi navedenog osiguranja”.

Nije mi bilo jasno ni zašto Burza od Porezne traži dokaz o nečemu što bi samo po sebi trebalo biti razumljivo. Kako da budem obveznik plaćanja poreza na dohodak ako sam nezaposlen? Nisam se, međutim, puno uznemiravao. Ponio sam dopis, u kojem je neki bezobrazni birokrat kao naslov napisao “PREDMET: VOJISLAV MAZZOCCO” na sastanak s referenticom uvjeren da će mi sve objasniti.

Nagrađena službenica

U dogovoreno vrijeme bio sam na dogovorenom mjestu i ako sada očekujete da ćete čitati da sam beskrajno čekao da me primi, varate se. Točno u 8 sati ušao sam u ured i prvo što sam zamijetio je plaketa kojom se moja referentica nagrađuje za iznimne rezultate u radu. Drugo što sam zamijetio bila je vrućina u uredu. Termostat je pokazivao 26 stupnjeva. Počeo sam se znojiti.

Vrijedna i ljubazna referentica upisivala je moje podatke, iako ih je već imala u računalu. Nije mi prvi put da se prijavljujem na burzu. Često mijenjam poslodavce, a na burzi se najčešće zadržim po tri mjeseca. Dođe mi to kao produljeni i od države plaćeni godišnji odmor. Ovoga puta neke su stvari ipak drugačije.

Radno iskustvo: profesor filozofije zaposlen kod bravara

Računalni spis o mojem radnom iskustvu nema nikakvog smisla. Od svih poslodavaca za koje sam imao čast raditi samo je posljednji ispravno napisan. Umjesto prethodnih stoji da sam kod nekog obrtnika bravara radio kao profesor filozofije i sociologije, u poznatoj tvrtki za trgovinu automobilskim gumama navodno sam bio urednik, a neki limar je, čini se, oko šest mjeseci plaćao moje glasnogovorničke usluge. Datumi su ispravni, stoji i moje ime, ali za te tvrtke i obrtnike nikada nisam čuo.

“Nemate pojma kakve nam stvari dolaze. Nedavno je kolegica imala slučaj da je profesorici hrvatskog jezika kao radno iskustvo stajalo da je radila kao instruktorica letenja. U našim spisima sve ispravno piše, a ovo su podaci koji nam dolaze otkako smo se umrežili s Mirovinskim”, objasnila mi je referentica.

Brzo smo prolazili kroz formalnosti. Zapeli smo tek sastavljanja „Profesionalnog plana traženja posla“. Pravila zahtijevaju da se upišu tri vrste poslova i zanimanja za koja bih se mogao natjecati. S prva dva je bilo lako. Upisali smo novinar i urednik. To su poslovi koje znam raditi iako se za njih nisam školovao.

Tableta za smirenje. Na suho

“Vi ne biste nakon toliko godina željeli raditi u školi”. Nije to bilo pitanje. Iskusna referentica ocijenila me kao potpuno nesposobnog da mladim generacijama prenosim znanja iz filozofije i sociologije. No, što da upišemo u treće polje? Nemam pojma.

“Je li vam ikada palo na pamet da sami prikupljate informacije?”, pita me.

Teleće sam je pogledao.

“Ono, da sami idete vani, prikupljate informacije i javljate ih?”, nastavlja.

Uz teleći pogled sad je imala priliku ošacati i moje krajnike. Razjapljene vilice sam pokušavao doći do zraka. U uredu je odjednom postalo još toplije. Znoj mi je izbijao po čelu. Izvadio sam tabletu za smirenje iz džepa i progutao je na suho.

“Pa to već godinama radim. Idem na teren, doznajem informacije, razgovaram s ljudima i nakon toga pišem tekstove ili sastavljam televizijske priloge”, promucao sam.

“Onda ćemo napisati posrednik u prikupljanju informacija”, kliknula je mišem na izabrano zanimanje.

Posrednik informacija? Što je to? Birokratski naziv za doušnika? Profesionalni tračer? Cinkaroš? Doznat ću valjda ako se ikada otvori natječaj za to radno mjesto. Jedva čekam.

Bolje da sami radite naš posao

Što se tiče dopisa koji sam ponio nagrađena referentica mi je objasnila da mogu ili čekati da Porezna uprava odgovori sama, što se zna otegnuti, a znaju i odbiti odgovoriti jer neke Porezne uprave smatraju da u njihov posao ne spada izdavanje takvih potvrda, ili mogu sam otići i izvaditi tu potvrdu te je odmah vratiti Burzi i tako značajno ubrzati postupak.

“Bolje vam je da sami odete. Inače ćete dugo čekati na naknadu za nezaposlene”.

“Ali zašto vi sami ne provjerite u njihovim podacima kada već imate uvid da sam do 2011. plaćao sam sebi bio poslodavac?”, naivno pitam.

“Ne možemo, to bi bilo zadiranje u njihove poslovne tajne”, reče.

Lijepo se pozdravismo. Na izlasku iz ureda srećem Željka Matića, legendarnog urednika na Radiju 101, mog donedavnog šefa na televiziji i čovjeka predivnog uma, izuzetnog erudita. Došao je po istom poslu kao i ja. Predlaže da ga pričekam pa da odemo na kavu. Koliko god bilo primamljivo ostati i čuti što ima za reći kada dozna da je pod stare dane postao posrednik u prikupljanju informacija ipak ga moram odbiti. Žurim poreznicima.

Kolega na porti

Portu Porezne uprave u Draškovićevoj opslužuje dvoje službenika. Službenica upisuje podatke s osobne iskaznice, uniformirani službenik, valjda gradski zaštitar, upućuje stranke kamo trebaju otići. Valjda gospođa nema u radnoj knjižici upisano da je posrednica informacija pa ne smije reći u koju sobu da se javim. On mi je, valjda, kolega pa mu srdačno zahvaljujem.

Na vratima sobe u koju me uputio piše da se javim u drugu sobu. Tamo, pak, nema nikoga. Čekam pred vratima. Na sreću hodnikom je ubrzo prošla neka službenica i primijetivši me bez zaustavljanja mi dobacila: “Sad ću ja nazvati kolegicu”. Efikasno je obavila obećano. Učas stiže kolegica s polupraznom šalicom kave u ruci. Bila je kod šefice pa se malo zadržala.

Četrdeset kuna biljega

Pružam joj dopis Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Čita, vrti glavom, pali računalo. I u ovoj sobi je vruće. Još toplije nego na burzi. Termostat pokazuje 28 stupnjeva. Znojim se. Znoji se i službenica. Ja se premećem s noge na nogu. Ona kucka s dva prsta.

“Odite preko puta i donesite 40 kuna biljega”, govori mi ne dižući pogled s računala.
“Kamo preko puta?”, pitam.
“U trafiku, tamo se kupuju biljezi”, odgovara sa strpljenjem njegovateljice djeteta s poteškoćama u razvoju

Odlazim. Vraćam se. Kolegi posredniku informacija na porti samo mahnem. U našem zanimanju brzo se sklapaju prijateljstva.

Ulazim u ured. Službenica i dalje nabada po tastaturi slovkajući riječi koje prepisuje iz Burzinog dopisa. Pod pazusima su joj dvije ogromne znojne mrlje. Završava i odlazi do pisača. Iz njega izlazi dvadesetak kopija potvrde koju je nakucala.

Potvrda u 20 kopija

“Stalno se to događa. Ili ne radi ili izbacuje previše. Sto puta sam rekla da ću donijeti pisaču mašinu i na njoj raditi”, kaže pružajući mi dva lista papira. Ostale baca u smeće. Upućuje me da odem u susjednu sobu gdje će mi na moj primjerak udariti pečat. Obavljeno.

Istim putem kojim sam i došao vraćam se prema Burzi. Usput su mi redom: centrala SDP-a, zagrebačka ispostava Mosta i središnjica HDZ-a. Pred svakom od njih po televizijska ekipa. Čekaju da doznaju kakve reforme će buduća vlada morati provesti pa da o njima obavijeste građane.

Pozdravljam kolege koji još ne znaju da su posrednici u prikupljanju informacija. Misle da su reporteri. Tog zanimanja nema u bazi podataka zavoda za zapošljavanje.

Nakon samo sat i pol uspješno sam obavio posao državnog tekliča. Iz jedne institucije u drugu sam dostavio traženu potvrdu i to me koštalo samo 40 kuna. Uspješno jutro.

Živjet će 100 godina

Zove me supruga. Zna kojim se putem krećem pa me moli da u Narodnim novinama kupim bunt papira. Dijete ga treba odnijeti u školu da bi imali na čemu crtati poslije nastave. To je dužnost svakog redara. Uz papir treba donijeti i sapun, i plastične čaše, i papirnate ručnike. Škola nema novca za to.

Bunt papira košta 28.90 kuna. Manje od biljega koje sam ostavio službenici u Poreznoj. Kupujem i nekoliko olovaka, da se nađe. Na povratku kući zastajem na Dolcu. Kupio sam inćune, mladi kelj i mandarine. Ukupno 40 kuna. Koliko i biljezi. Službenica u Poreznoj je zaradila zdravi mediteranski ručak za tročlanu obitelj. Nastavi li se tako hraniti živjet će 100 godina. Ne ubije li je vrućina. A ja sam dobio razlog da vam posredujem informacije koje sam prikupio za jedno jutro. Ni na trenutak nemojte pomisliti da je ovo reportaža. Nju bi napisao reporter, a to ne postoji.

(index.hr/uredio:nsp)

HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 2.dio

adminitrix — Sun, 01 Apr 2012 10:00:09 +0000

GRČKI premijer Lucas Papademos izjavio je kako je vjerojatnost da će njegova zemlja trebati i treći bailout sve veća.

“Ne možemo isključiti mogućnost da će nam biti potrebna određena financijska pomoć, ali moramo se svim snagama potruditi da do takvog ishoda ne dođe. Grčka će učiniti sve da izbjegne treći bailout”, izjavio je Papademos za talijanski časopis Il Sole 24 Ore.

Ministri eurozone odmah reagirali

Ministri financija eurozone dogovorili su na sastanku u Kopenhagenu dodatno povećanje kriznih fondova s 500 na 800 milijardi eura, javlja BBC.

U situaciji u kojoj se trenutno nalaze Španjolska i Italija, čije financije postaju sve nesigurnije, te nakon najava grčkog premijera Lucasa Papademosa kako je njegovoj zemlji biti potreban i treći bailout, europski ministri financija nisu imali drugog izbora osim dodatno povećati fond.

Isplativa strategija

Iz postojećeg fonda već je isplaćen novac kojim su se spasila gospodarstva Irske i Portugala, a jedan dio bio je i isplaćen za pomoć Grčkoj. Novac se u krizni fond isplaćuje iz nekoliko zasebnih fondova, a u pomoć je pozajmicom “uskočio” i Međunarodni monetarni fond.

Ekonomski stručnjaci tvrde da je povećanje kriznog fonda vrlo dobra strateška odluka, posebno s obzirom na situaciju u kojoj se trenutno nalaze pojedina gospodarstva eurozone.

Čak 130.000 mladih u dobi do 29 godina nije radilo ni jedan dan

Jednog dana, nakon što se domaće gospodarstvo oporavi i ojača, vratite se u Hrvatsku! – poručio je ministar Mrsić braći Bosman.

Informatičar Denis (23) i hotelijerski menadžer Nikola (24) Bosman, braća iz Koprivnice, otputovali su nedavno u Düsseldorf, odakle će u Toronto. U Kanadu odlaze jer ne mogu naći posao u struci. Ondje su rezervirali hostel, spremni su raditi sve dok se ne snađu. Njihov odlazak u pečalbu komentirao je ministar rada Mirando Mrsić.

Bilo bi mi drago da su uspjeli pronaći posao u Hrvatskoj, ali mi imamo 130.000 mladih do 29 godina koji nisu radili ni jedan dan. I u drugim je europskim zemljama velika stopa nezaposlenosti mladih. Vlada je stoga i pokrenula jednu od mjera aktivne politike zapošljavanja – omogućit će pripravnički staž, a pripremamo zakonodavne izmjene kojima bismo proširili spektar zanimanja za koja je to moguće učiniti. No, jedina je prava mjera otvaranje novih radnih mjesta – kazao je ministar Mrsić.

Nadamo se da ćemo tamo biti plaćeni dovoljno za pristojan život. Ovdje možemo zaraditi 3000 ili 3500 kuna, oženiti se, imati obitelj, kupiti kuću i automobil na kredit i kada sve to otplatimo, sa 60 ili više godina, umrijeti – kazala su nam braća Bosman.

Hrvatska vodeća u Europi po iseljavanju obrazovanih mladih

Preko projekta “Work Canada” samo ove će godine 300 mladih Hrvata dobiti jednogodišnju radnu vizu i otići na privremeni rad u Kanadu. Riječ je o projektu koji se u Hrvatskoj provodi drugu godinu zaredom i za koji je interes golem. O tome najbolje govori podatak da je u prvim tjednima 2012. popunjeno više od pola raspoloživih radnih mjesta. Program daje priliku odlaska u Kanadu mladima između 18 i 35 godina. Obrazovanje koje su stekli pritom nije bitno. Program traje dvije godine, ali nije isključena mogućnost da se i produlji.

Studija Svjetske banke iz 2007. pokazala je da je svaki treći Hrvat s diplomom pobjegao u inozemstvo i prije krize. Prema njoj, Hrvatska ima rekordnu stopu migracije obrazovane populacije u Europi od 29,4 posto, veću nego BiH, Makedonija ili Albanija. U BiH je stopa migracije bila 28,6%, Makedoniji 20,9%, a Albaniji 20%, a izvan Poljske i Mađarske, primjerice, živi samo 12% stručnog stanovništva. Kriza je to stanje samo potencirala jer je sada četvero od 10 mladih do 24 godine bez posla, a u EU, na primjer dvoje.

Burza rada ima 56.000 nezaposlenih bez ijednog dana radnog iskustva, a brzina (ne)zapošljavanja vratila se na razine iz 2000., kada se tek svaki četvrti prijavljeni na burzu uspijevao zaposliti u roku od šest mjeseci. U Osijeku se, primjerice, nakon krize zaposlilo samo pet posto muških marketinških menadžera s burze, što je najniži postotak zaposlenosti osoba sa sveučilišnim studijem u jednom od četiri velika hrvatska grada. Kriza je, primjerice, znatno smanjila potražnju za ženama arhitekticama. Mladi koji su završili studije iz područja ekonomije i poslovanja te prometa i osobnih usluga, primjerice turizma, u više od 55 posto slučajeva rade na poslovima koji ne traže visoko obrazovanje, za ostala područja taj je udjel između 31 i 37 posto.

Imaš diplomu? Europa te ne želi u ‘svojim redovima’!

Tržište rada i diploma sve su u većem nerazumijevanju, a čini se da će to s godinama biti sve izraženije. Prognoza relevantne EU agencije kaže da će do 2020. tek 37 posto poslova zahtijevati akademsku titulu. Postaje li studiranje luksuz za ljude s viškom novca i vremena?

Bez obzira na relativno stišavanje europske krize, Stari kontinent od danas do 2020. prolazit će kroz stagnaciju u kojoj će biti stvoreno tek 8 miliona novih radnih mjesta, što je brutalno malo uzevši u obzir populaciju na koju se podatak odnosi. Brojke su to Centra za razvoj strukovnog obrazovanja, EU agencije sa sjedištem u Saloni, Grčkoj, prenosi njemački Die Welt. Ponajprije se to odnosi na mediteransku Europu gdje su milioni mladih ljudi bez posla i stjecanje diplome postaje mazohistička vježba iz uzaludnosti.

Naime što, simptom da je nešto trulo u sistemu obrazovanja i zapošljavanja je činjenica da je sve više akademski obrazovanih ljudi koji su prekvalificirani za poslove koje rade, bacajući tako nižerangirane i adekvatno osposobljene na burzu, da parafraziramo direktora navedenog centra Christiana Lettmayra. Jedini koji profitiraju u toj situaciji su, naravno, poslodavci koji odjednom dobivaju više za manje, dok se ostatak povijesničara umjetnosti, filozofa, fizičara ili sociologa pita čemu su uopće studirali kada moraju voziti viljuškare ili brati masline ne bi li preživjeli.

Jedno od rješenja za niz diplomaca, magistara ili doktora koji u zemljama poput Grčke, Italije ili Španjolske eventualno čeka radno mjesto namjereno za srednju stručnu spremu jest emigracija u neku od boljestojećih EU zemalja, no većini populacije se ipak ne seli u hladnu Skandinaviju, Njemačku ili Nizozemsku ne bi li ih se tretiralo onako kako im titula sugerira da zaslužuju. Južnjaci koji su vješti u računalnom programiranju, ili su inženjeri ili doktori imaju popriličnu šansu na bogatom evropskom sjeveru. Isto vrijedi i za kvalificirane radnike.

Gravitacija domaćeg teritorija tek je jedan problem. Drugi je, kako veli Lettmayr, taj što se studiraju stvari za koje ne postoji potreba na tržištu. Čitav niz humanističkih djelatnosti, kao i solidan broj stručnih zvanja poput frizera ili prodavača, nisu osobito tražene po europskim burzama rada.

Akademska ponuda i tržišna potražnja su u raskoraku, tvrdi Lettmayr te dodaje da je premalo inženjera, matematičara i općenito prirodnih naučnika.

Mali će propadati, a veliki će dodatno jačati: Nova bankarska pravila izazvati će kaos na istoku Europe!

Nova bankarska pravila, ispregovarana između EU-a i SAD unutar okvira takozvanog Basel III standarda, mogla bi imati opasne “neželjene posljedice” na ekonomije istočne Europe.

Naime, unutar Basel III okvira ispregovarano je banke u svojim središnjicama moraju imati veće kapitalne zalihe, da moraju osigurati veću likvidnost i da moraju smanjiti izdavanje rizičnih kredita. Mnogi analitičari smatraju kako će to najviše pogoditi zemlje istočne Europe, gdje su kompanije izuzetno ovisne o bankovnim pozajmicama, mnogo više nego u SAD-u ili na zapadu Europe.

“Ja samo govorim u ime središnje i istočne Europe jer je to najdinamičnija regija EU-a. Moramo voditi računa o tome kakve će implikacije ove regulacije imati u toj regiji, jer je za Europu puno bolje da je to područje dobro financirano”, kazao je Gernot Mittendorfer iz Erste Group Banka.

On je za EU Observer objasnio kako je financijsko tržište i dalje nepoznato područje za većinu zemalja ove regije, zbog čega su bankovni krediti i dalje glavni izvor financiranja malih i srednjih poduzeća u regiji. A prema novim regulama koje donosi Basel III, većina kredita namijenjenih takvim poduzećima bit će okarakterizirana kao rizična. Jednostavno rečeno, “mali” će propadati, a “veliki” će imati još jednostavniji pristup novcu zbog čega će i njihova pozicija dodatno ojačati na tržištu. Nešto s čim je Hrvatska i dosad imala problema, a sad bi situacija za male poduzetnike mogla postati još gora.

Banke bi se mogle povući iz ove regije

Mittendorfer tvrdi kako nema dvojbe da banke moraju povećati kapitalne zalihe, ali u pitanje dovodi potrebu da se novi standardi implementiraju na brzinu. “Ako to napravite prebrzo, banke bi mogle dobiti neželjen poticaj da smanje ili čak obustave kreditiranje na određenim područjima. Posebno bi problemi mogli doći do izražaja u zemljama gdje i same vlade imaju probleme sa posuđivanjem novca”, kaže austrijski bankar.

Nema jasne vizije o reformi bankarskog sustava

Osim što će evidentno imati loš utjecaj na ekonomije istočne Europe, Basel III našao se na udaru kritika i zbog toga što ne pruža jasnu viziju i koncept o tome kako bi bankarski sektor trebao biti reformiran.

Njemački profesor ekonomije Martin Hellwig smatra kako su novi standardi, baš kao i oni prijašnji iz Basel II okvira, plod snažnog utjecaja lobista koji zakonodavce uvjeravaju da su njihove financijske operacije “previše sofisticirane” da bi ih oni mogli razumjeti. Nakon čega ovi potpišu sve što se pred njih stavi.

Bankari ne žele ništa mijenjati, jer im postojeći sustav omogućava da kriju rizike

Naravno, zakonodavci će i ovog puta imati priliku dizanjem ruku odlučiti hoće li regule iz Basel III okvira postati dio pravne stečevine EU-a. Prije nego stupe na snagu mora ih potvrditi Europski parlament.

Međutim, Hellwig upozorava kako “neki pregovarači ne žele ništa reformirati”, jer banke vide kao “tvornice novce”, bez obzira na rizike koje to nosi. “S druge strane, bankari nemaju potrebe za traženjem boljih modela jer im postojeći omogućavaju da prikriju rizike”, upozorava Hellwig.

Nije dobro kako god se okrene

Baz obzira na to hoće li Basel III biti potvrđen ili ne, jasno je samo kako će cijenu, na ovaj ili onaj način, platiti istočna Europa. Ili će se zadržati postojeći sustav koji će bankarima omogućiti da i dalje rade što ih je volja, ili će te iste bankare nova pravila otjerati s ovih tržišta, što će rezultirati krahom malih i srednjih poduzetnika i vjerojatnim povećanjem kamata za kredite “običnih” građana.

Udar iz Bruxellesa: Morat ćemo još povećati PDV

Još se nismo oporavili od povećanja cijena nakon posljednjeg podizanja PDV-a, a već postoji mogućnost da se on dodatno poveća. Ovaj put to se ne bi dogodilo zbog punjenja domaćeg proračuna, a odluka o dodatnom udaru na džepove građana treba pasti do kraja godine.

Nedavno povećanje stope poreza na dodanu vrijednost s 23 na 25 posto možda neće biti posljednje povećanje u mandatu Vlade Zorana Milanovića. Novi porezni udar našu bi zemlju mogao pogoditi iz Bruxellesa, pa postoji opasnost da PDV u Hrvatskoj dosegne čak 26 posto.

Povećanje za 1 posto

Naime, Europska komisija je još lani u lipnju najavila kako bi članicama EU-a mogla povećati PDV za potrebe proračuna Unije. S obzirom na to PDV bi porastao još 1 posto u svim zemljama članicama, koje o tome moraju donijeti konačnu odluku u Europskom vijeću. Kako bi Hrvatska iduće godine trebala postati dio Unije, povećanje PDV-a dogodilo bi se i kod nas, piše Slobodna Dalmacija.

Odluka krajem ove godine?

Na takvu mogućnost nedavno je u svom eseju Promjene u sustavu poreza na dodanu vrijednost upozoravaju na sa Instituta za javne financije.

“Budućnost tog prijedloga Europske komisije vrlo je upitna i neizvjesna. Rasprava o tome unutar Unije potrajat će do kraja 2012.”, procijenila je znanstvenica.

Naime, prihod od PDV-a jedan je od najizdašnijih izvora punjenja proračuna Unije. Trenutno se ostvaruje uplatom 0,3 posto vlastitih prihoda svake članice Unije od PDV-a, uz neke uvjete i ograničenja.

[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=7932"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]