Njemačku vojsku ovih dana muče razni problemi, no pojavio se još jedan – pokazalo se da je samo polovica potencijalnih novaka prikladna za službu, otkrio je dnevnik Bild

Drugi su navodno nesposobni ili nemaju njemačku putovnicu.

Loše vijesti o nesavršenom stanju Bundeswehra dolaze redovito, ali čini se da je ovo još jedna razina na putu prema dnu, prema tabloidu Bild am Sonntag. Navodeći interne vojne dokumente, dnevnik piše da samo polovica od 760.000 potencijalnih novaka ima potrebne uvjete da služi u vojsci.

Ostali mladi kandidati nemaju njemačko državljanstvo, ne ispunjavaju minimalne tjelesne standarde ili općenito odbacuju ideju vojnog roka. U međuvremenu, vojska je odbila priznati problem, govoreći Bildu: “Mi smo na pravom putu.”

Stvarnost međutim izgleda mračnije jer je oko 25.000 radnih mjesta u vojsci spremno za ukidanje zbog nedostatka raspoloživog osoblja. Osim toga, svako peto civilno mjesto u Bundeswehru(njemačkj vojsci) je ostalo prazno.

IT profesionalci ili liječnici su najtraženiji u njemačkom Bundeswehru, ali nedostaju i drugi stručnjaci kao što su borbeni vojni ronioci. Međutim, nedostatak osoblja je toliko strašan da vojska regrutira gotovo svakoga tko zadovoljava njihove minimalne uvjete.

Bild je naveo strateški dokument konzultantske kuće “Boston Consulting Group” koji je sastavljen za Ministarstvo obrane, u kojem je navedeno da je samo jedan na četiri podnositelja zahtjeva angažiran 2015. godine.

Bundeswehr je znatno smanjio svoju radnu snagu još od doba Hladnog rata, pogotovo nakon ukidanja vojnog roka u 2011. godini.

Od tada se Ministarstvo obrane bori da napuni vojsku jer njemački građani oklijevaju da se slobodno priključe vojsci.

Nedostatak dostupnih Nijemaca potaknuo je berlinske vojne stratege da bace oko na strance. Bundeswehr sada razmatra mogućnost zapošljavanja državljana EU-a za određene pozicije – a nekonvencionalna ideja izgleda djelotvorna za neke njemačke političare.

Procjenjuje se da u Njemačkoj trenutno živi 530.000 građana EU-a i da bi mogli sastaviti značajnu bazu za zapošljavanje tih građana u njemačkoj vojsci. Međutim, plan je naišao na malo podrške i pohvala od strane drugih zemalja EU, osobito u istočnoj Europi.

Bugarska je kazala kako je zabrinuta zbog mogućnosti da njezina obrazovana mladež bude namamljena u vojni rok u Njemačkj, dok je poljski ministar vanjskih poslova Jacek Czaputowicz također kritizirao planove Berlina rekavši da je svaka vojna služba tradicionalno “usko povezana s nacionalnošću”.

Osim toga, Bundeswehr se također bori s velikim problemima u svezi s oružjem. U studenom 2018. godine, vojska je priznala da je od skoro 100 komada opreme koja im je isporučena te godine, samo 38 bilo potpuno operativno.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Njemačka, Rumunjska i Češka napravile su radikalni korak prema nečemu što bi moglo izgledati kao početak europske vojske

Dok se tijekom proteklih desetljeća više europskih država ujedinjavalo u veliku ekonomsku i političku zajednicu pod kapom Europske unije, jedan dodatni tip integracije sve se više spominjao među redovima uvjerenih europskih federalista (koji bi željeli da EU s vremenom postane svojevrsni pandan SAD-u) – zajednička vojska.

Takve ideje su u pravilu doživljavale mlaki odaziv, u što se uvjerio i sadašnji predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker koji je više puta ponovio da bi taj koncept trebalo dobro razmotriti, na što bi ga obično dočekao podsmijeh ili pristojno ignoriranje.

I dok se vojna suradnja država EU i danas uglavnom ostvaruje kroz članstvo u NATO paktu (uz opasku da nisu sve EU države članice pakta, i naravno, obrnuto), Njemačka je vojska pod svojom kapom započela tihu integraciju vojnih snaga drugih europskih država.

Kako piše Elisabeth Braw za ugledni magazin Foreign Policy, Njemačka, Rumunjska i Češka napravile su radikalni korak prema nečemu što bi moglo izgledati kao početak europske vojske, ali znatno odvojen od političkih zavrzlami koje neizbježno prate takve odluke.

Da odmah pojasnimo, ni rumunjska ni češka vojska neće najednom postati dio Bundeswehra, ali će svaka od tih država tijekom sljedećih mjeseci integrirati po jednu brigadu u njemačke vojne snage.

Tako će se Bundeswehru pridružiti 81. Mehanizirana brigada iz Rumunjske koja će se postati dio Divizije za rapidno djelovanje njemačkih vojnih snaga, dok će elitna češka 4. Brigada za hitno djelovanje, koja je služila u Afganistanu i na Kosovu, ući u sastav 10. Oklopne divizije Bundeswehra. Pritom ove rumunjske i češke brigade neće biti prve postrojbe iz drugih država koje su se našle pod okriljem Bundeswehra – to su ranije učinile dvije nizozemske brigade.

Njemačka vlada pokazuje da je voljna nastaviti s europskom vojnom integracijom, čak i ako drugi na kontinentu još uvijek nisu – smatra profesor međunarodne politike na Sveučilištu Bundeswehra u Münchenu, Carlo Masala.

Prema pisanju Foreign Policyja Njemačka pod konceptom “Framework Nations” gradi europsku mrežu mini-vojski pod kapom Bundeswehra.

Inicijativa je stigla iz Bundeswehra. Nijemci su shvatili da njihova vojska mora popuniti rupe u svojim kopnenim snagama kako bi stekla veći politički i vojni utjecaj unutar NATO pakta – rekla je sigurnosna analitičarka Justyna Gotkowska iz Poljskog centra za istočne studije.

Pomoć od strane manjih partnera je najbolji način za Njemačku da na brzinu ojača svoju vojsku, a te mini-vojske pod kontrolom Bundeswehra su najrealističnija opcija Europe da izgradi zajedničke sigurnosne snage, smatra Braw, što donekle potvrđuje i Masala riječima “da je riječ o pokušaju kojim bi se spriječio potpuni raspad europske sigurnosti”.

No, motivi njemačke vojske prvo leže u želji da popune redove, pogotovo s obzirom na činjenicu da je Bundeswehr od kraja Hladnog rata (tada samo vojska Zapadne Njemačke) do danas sa 370.000 vojnika spao na 176.015 muškaraca i žena u redovnom sastavu vojnih snaga.

Dok se 1989. godine na vojsku trošilo 2,7 posto budžeta, ta je brojka prošle godine iznosila samo 1,2 posto, daleko od željenog standarda NATO pakta prema kojem bi države članice trebale na obranu trošiti minimalno 2 posto svojeg nacionalnog proračuna.

U međuvremenu je broj pripadnika i pripadnica Bundeswehra povećan na 178.000, dok se iz budžeta za vojsku ove godine izdvaja nešto više (osam posto više u odnosu na prethodnu godinu).

No, Njemačka i dalje zaostaje za Ujedinjenim Kraljevstvom i Francuskom kada je u pitanju vojna snaga, a tu je i pitanje neslavne prošlosti nacističke Njemačke zbog čega i danas postoji izražen otpor prema većem izdvajanju sredstava za vojsku i oružje, iako bi njihovi saveznici iz NATO pakta bila jako sretni da Nijemci ojačaju svoju ulogu vojne sile.

Za sada Njemačka s manjim europskim državama dijeli svoje resurse u zamjenu za korištenje njihovih trupa, u čemu neki analitičari, poput Masale, vide začetak europske vojske. Naime, Britanci su okupirani Brexitom, Francuzi još uvijek neskloni široj vojnoj suradnji, što stavlja Njemačku kao predvodnicu zajedničke vojno-sigurnosne inicijative.

I dok su strane brigade itekako zadovoljne svojim tretmanom u Bundeswehru (poštovanje je uzajamno), a njihovo korištenje u bitkama moraju dopustiti matične države, jedan mali problem se ipak pojavio. Naime, nije se odredilo koji će jezik strane trupe koristiti, da li svoj ili njemački. Zapovjednici kažu da su se zasad svi okrenuli – engleskom.
 
(jutarnji.hr)