Izgleda da je spavanje više od razdoblja kada se tijelo odmara i oporavlja od napornog dana

Švicarski istraživači su otkrili novu mogućnost učenja novih stvari tijekom razdoblja spavanja.

Ranije studije o snu fokusirale su se na to kako se stabiliziraju i učvršćuju nova sjećanja koja se stječu dok ste budni. Vrlo je malo znanstvenih radova dotaknulo temu učenja u snu.

Postojeća istraživanja pokazala su da mozak koji spava može ponoviti informacije dobivene tijekom budnosti.

Ponavljajući iskustva tijekom sna, mozak pojačava snagu traga sjećanja. On također uvodi novo dobivene informacije u isto područje gdje je mozak pohranio ranije uspomene.

Ljudi mogu učiti nove strane riječi i jezike dok spavaju

S obzirom na blagotvorne učinke ponavljanja tijekom spavanja na pohranjivanje sjećanja iz razdoblja budnosti, istraživači sa Sveučilišta u Bernu su teoretizirali mogućnost učvršćivanja uspomena tijekom sna.

Preliminarna procjena novih podataka, učenje se obično događa kada je osoba budna. Ako se dogodi tijekom spavanja, novo znanje se može ugraditi u trag pamćenja u mozgu koji će dosegnuti sljedeće razdoblje budnosti.

U svom eksperimentu, istraživači iz Berna su svoje sudionike istraživanja naveli da spavaju usred dana. Sudionici su tijekom spavanja bili izloženi stranim riječima i njihovim prijevodima.

Rezultati su pokazali da je moguće stečene riječi drugog jezika povezati s ranijim asocijacijama koje su pohranjene tijekom prethodnih razdoblja budnosti.

Jednom kada su se sudionici probudili, mogli su iskoristiti te veze koje su nastale tijekom spavanja kako bi dobile značenje stranih riječi kao da su ih naučili dok su bili budni.

Proces oporavka memorijskih veza nastalih prilikom spavanja dobiva podršku iz hipokampusa.

Područje mozga koje upravlja asocijativnim učenjem tijekom budnosti, hipokampus ima navodno značajnu ulogu u procesu pronalaženja informacija.

Stanje moždanih stanica tijekom dubokog sna upravlja uspjehom učenja spavanja

Bernski istraživači su također otkrili da stanje moždanih stanica utječe na formiranje semantičkih veza između stranih riječi i lokalnih prijevoda. Da bi uspješno oblikovali semantičku vezu, neuroni trebaju biti u aktivnom stanju.

Jednom kad osoba uđe u dubok san, neuroni počinju raditi više zajednički. Stanice mozga ostaju aktivne kratko vrijeme. Tada će istovremeno ući u stanje neaktivnosti. Aktivno stanje naziva se “Aktivno stanje”, dok je suprotno stanje neaktivnosti zove “Neaktivno stanje”. Stanice mozga izmjenjuju se između različitih stanja svakih 0,5 sekundi.

Semantičke asocijacije mogu se kodirati i pohraniti samo u mozgu ako se drugi član para riječi ponavlja nekoliko puta tijekom razdoblja “akrivnog stanja” moždanih stanica.

Istraživači su upotrijebili primjere njemačko-engleskih parova riječi “tofer (small) = key” i “guga (veliki) = slon.”

Ako se druga riječ tih parova ponavlja dva do četiri puta, dok su neuroni aktivni, sudionici su pokazali veću vjerojatnost da će se sjetiti ako je stranu riječ označila mala stavka ili veliki predmet.

“Čini se da ove moždane strukture posreduju u formiranju pamćenja neovisno o prevladavajućem stanju svijesti – nesvjesnom tijekom dubokog sna ili svjesnom tijekom budnosti.”

Zust i njegovi kolege vjeruju da će njihovi nalazi izazvati još više istraživanja teorije o snu i pamćenju. Posebno su predložili da osoba ne mora biti budna da bi stvorila snažno sjećanje.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Imate li potrebu da zijevnete nakon što vidite nekoga da to čini? Ako to učinite, niste sami

Psihologinja sa sveučilišta Texas A & M College of Medicine objašnjava kako je takozvano “zarazno zijevanje” nešto što ljudi dijele s drugim životinjskim vrstama i objašnjava zašto je tako zarazno.

Prema riječima dr. Meredith Williamson, psihologe i kliničke asistentice profesora na sveučilištu Texas A & M, znanstvenici su prethodno vjerovali kako je zijevanje indikacija potrebe za spavanjem.

Međutim, danas misle da može značiti pomak od budnosti prema dosadi. Zijevanje je način da tijelo dobije svježu količinu kisika. Zijevanje obično rade ljudi pod stresom ili sportaši kad god trebaju biti oprezni. Iako istraživači još uvijek ne razumiju potpuno zašto je zijevanje zarazno, no došli su do nekoliko teorija.

Jedna dobro poznata teorija o tome zašto je zijevanje zarazno je da je povezano s empatijom. Ljudi koji imaju veću razinu empatije vjerojatnije će zijevati češće kad netko drugi zijevne u usporedbi s nekim tko ima niže razine empatije ili neko s mentalnim poremećajem.

Prema Williamsonu, istraživanje je pokazalo da zijevanje možda neće biti tako zarazno za osobe s autizmom ili shizofrenijom.

Istraživanje iz 2013. pokazalo je da su djeca s autizmom koja su usmjerila pogled na ljudska usta umjesto na oči, imala veću vjerojatnost da će doživjeti zarazno zijevanje. To sugerira da su izrazi lica i socijalni znakovi više faktor nego empatija.

Zarazno zijevanje nije također univerzalno za sve uzraste. Djeca mlađa od četiri godine, zajedno sa starijim odraslim osobama, manje su vjerojatna da će zijevnuti kao odgovor na nekog drugog. To je zato što na zijevanje utječe više čimbenika, poput socijalnih znakova, empatije i eventualno drugih utjecaja.

Druga teorija o tome zašto zijevanje izgleda zarazno je zato što može biti neizgovoreni oblik komunikacije. Međutim, to ne vrijedi isključivo za ljude, jer neke vrste primata i predatora imaju tendenciju da zijevaju kao odgovor na zijevanje drugih. U stvari, psi su pokazali dokaz svoje jedinstvene veze s ljudima zijevanjem nakon što osoba zijevne.

“To je multifaktorijalno”, rekao je Williamson. “To bi moglo biti djelomično urođeni oblik komunikacije ili se može odnositi na empatiju i pomalo u kombinaciji s drugim čimbenicima”.

Potrebno je više studija kako bi se u potpunosti razumjeli zašto ljudi zijevaju nakon slušanja ili zijevanja drugih ljudi.

Sljedeći put kada se nalazite u sobi punoj ljudi koji su umorni, promatrajte jednu osobu kako zijeva i vidjeli koliko je vremena potrebno da se zijevanje proširi kroz sobu.

Više istraživanja o zijevanju

Daljnja istraživanja otkrila su da zijevanje postaje zaraznije što je osoba bliskija nekome. U studiji iz 2011. godine otkriveno je da je zijevanje bilo zaraznije među članovima obitelji, a slijede ih prijatelji, a najmanje zarazno među strancima.

Međutim, kada se zijevanje raširi među strancima, trebalo je više vremena za drugo zijevanje kada se usporedi sa zijevanjem među obitelji i prijateljima.

Jedan od razloga zašto ljudi zijevaju je zato što mozak treba hlađenje. Zijevanje daje mozgu malo svježeg zraka, i to ga hladi.

S druge strane, zijevanje omogućuje dodatnu energiju koja je potrebna. Budući da nedostatak sna povećava temperaturu mozga, možda ćemo trebati dodatno zijevanje kada postajemo pospani da bi dodatno ohladili mozak. Nadalje, istraživanje iz 2011. godine otkrilo je da ljudi imaju tendenciju zijevati više tijekom hladnijih mjeseci i manje kada je ljeti vruće.

Istraživanja su također pokazala da što je veći zijev, veći je mozak. U istraživanju objavljenom u časopisu Biology Letters, istraživači su otkrili da sisavci koji zijevaju dugačko i široko imaju teži mozak sa većim brojem moždanih stanica.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Da Vincijeva metoda spavanja, također poznata kao “san genija” ili polifazično spavanje, uključuje ne više od 5 sati spavanja kroz 24 sata

Oni koji se strogo drže ove metode tvrde da se osoba mora priviknuti na ukupno svega dva sata sna, koliko je navodno i sam Da Vinci spavao, dok su drugi malo fleksibilniji. Glavne prednosti ovakvog spavanja bi bile više slobodnog vremena, živopisniji snovi i veća kreativnost.

Ovakav sustav spavanja je bolje prilagođen onima koji mogu kontrolirati svoje dnevne rasporede jer bi njegovi zagovornici zapravo trebali spavati nekoliko puta po 10 minuta, a sveukupno svega dva sata. No, kako bi se doživjele prednosti, potrebno je preživjeti i razdoblje prilagodbe, koje može biti i vrlo teško.

U prva dva tjedna moguće je doživjeti nedostatka koordinacije, niske razine energije, pad budnosti, mučninu, glavobolju i gubitak apetita. Srećom, nakon najviše dva tjedna, ovi simptomi nestaju, organizam se privikava te počinje normalno reagirati.

Smatra se da najproduktivnije vrijeme za rad i kreativnost dolazi nakon razdoblja sna, stoga isprekidano spavanje logično dovodi do ukupno više razdoblja najveće produktivnosti.

Većina nas spava kad god ugrabi vremena za to, no oni koji o tome vode više brige se mogu podijeliti u one koji prakticiraju monofazno spavanje koje uključuje osam sati neprekidnog sna, segmentirano spavanje gdje ljudi spavaju u dvije glavne faze po 3,5 sati i gdje se dobiva jedan sat više za obavljanje poslova, te polifazično spavanje koje se može provoditi na više načina i uključuje sljedeće metode:

Dvofazno (90 min. drijemeža) – ukupno 6,5 h – sastoji se od 5 sati sna u komadu i 90 minuta drijemeža – ušteda 1,5 sati

Dvofazno (20 min. drijemeža) – ukupno 6,3 h – sastoji se od 6 sati sna u komadu i 20 minuta drijemeža – ušteda 1,7 sati

Trofazno – ukupno  4,5 h – sastoji se od 1,5 sati glavnog sna svakih 8 sati – ušteda 3.5 sati

Dvojezgreno (1 drijemež)  – ukupno 5,3 h – sastoji se od 3,5 i 1,5 sati glavnog sna i 20 minuta drijemeža – ušteda  2.7 sati

Dvojezgreno (2 drijemanja) – ukupno 4,6 h – sastoji se od 2,5 i 1,5 sati glavnog sna i dva drijemeža od 20 minuta – ušteda 3.4 sati

Everyman (2 drijemanja) – ukupno 5,2 h – sastoji se od 4,5 sata glavnog sna i dva drijemeža od 20 minuta – ušteda 2,8 sati

Everyman (3 drijemanja) – ukupno 4,5 h – sastoji se od 3,5 sata glavnog sna i tri drijemeža od 20 minuta – ušteda 3,5 sati

Everyman (4-5 drijemanja) – ukupno 2,8 h do 3,2 h – sastoji se od 1,5 sata glavnog sna i četiri do pet drijemeža od 20 minuta – ušteda 4,8-5,2 sati

Dymaxion – ukupno 2,0 h – sastoji se od četiri 30 minutnih drijemeža svakih 6 sati – ušteda 6 sati

Uberman - ukupno 2,0 h – sastoji se od šest 20 minutnih drijemeža svaka 4 sata – ušteda 6 sati

Prema nekim izvorima, navodi se da su neke povijesno poznate osobe koristile ovakve ili slične metode spavanja, a među njima su navodno osim Da Vincija bili i Tesla, Lord Byron, Thomas Jefferson i Napoleon.

Treba i napomenuti da je svaka osoba individua za sebe te da neće svi jednako reagirati na različite metode spavanja, stoga pri prelasku na druge režime treba imati malo strpljenja dok se ne pronađe ona koja vam baš najbolje odgovara.

Naravno, za svaku teoriju postoji i pro i kontra, tako i u ovom slučaju. Neki su kritičari zabrinuti zbog skraćivanja sna putem kraćih perioda spavanja tvrdeći da ne postoji mehanizam u mozgu koji može omogućiti prilagodbu na ovakve režime.

Oni smatraju da organizam ima tendenciju spavanja u komadu, a posebno ih brine to namjerno prekidanje sna i održavanje budnosti. Smatraju da će na kraju doći do poremećaja cirkadijskog ritma što će uzrokovati smanjenje mentalne i fizičke sposobnosti, povećanje stresa i anksioznosti, te slabljenje imunološkog sustava.

Budući da svatko sam sebe najbolje poznaje, možda je najbolje da, ako se odlučite na neke promjene u spavanju, da isprobate razne načine i ostanete na onoj metodi koja vam daje najbolje rezultate uz najmanje ili nimalo negativnih posljedica.
 
(fakti.org/uredio:NSP)

No dakle, sredina je poslijepodneva i pokušavate pronaći dobar razlog da ne drijemate

Imate puno posla još za napraviti. Ne želite ulijeniti. Samo ćeš otići u krevet malo ranije večeras. Mislite da mora biti nešto krivo s vama jer se uvijek čini da želite zadrijemati u ovo doba dana.

Pa, što biste napravili, ako bi vam rekli da kratko spavanje poslijepodne nije samo dobra ideja, već i zapravo način da poboljšate svoje zdravlje? To je istina. U stvari, drijemanje sredinom poslijepodneva od samo 10 minuta ili kako taj način spavanja neki ljudi vole nazvati “Spavanje koje daje snagu”, može vam pomoći da ostanete koncentrirani na posao još dva sata, što je u pravilu i više nego dovoljno da završite normalni radni dan.

Lagan desetominutni san tijekom dana može vam pomoći da dobijete snagu za sljedeća dva sata tijekom dana kada ste izrazito posapni, nakon neprospavane noći, dokazuju najnovija istraživanja. No kratki ‘predah’ po danu ne pomaže samo osobama koje se bore s nesanicom.

Kratko spavanje usred dana može vam pomoći da imate više energije, bolje obavite poslove koje trebate, budite kreativniji i istaknete se u masi zijevajućih osoba oko vas, tvrdi psihologinja i istraživačica sna, dr. Sara Mednick.

Kako možete iskoristiti sve dobrobiti kratkog drijemanja po danu? Nastavite čitati dalje…

Ovdje su 12 savjeta koji će vam pomoći da kratko odrijemate:

1. Razmislite o svojem rasporedu spavanja
Najbolje vrijeme za drijemanje ovisi o tome kad se ujutro ustajete. Ako ste se digli u pet, trebali biste odmrijemati u 13 sati, no oni koji spavaju do devet ujutro, trebali bi odmoriti oko 15 sati.

2. Odaberite poslijepodne
Tek su 1980.-ih godina znanstvenici uočili koliko je značajno dnevno spavanje kod odraslih osoba. Jedna od prvih stvari koje su uočili bila je da je kratko spavanje tijekom dana dio naše ljudske prirode. Otkrili su da kad ljudi mogu činiti što žele, imaju tendenciju odspavati dulje tijekom noći, te kratko odmoriti tijekom poslijepodneva.

3. Razmišljajte unaprijed
Ostajanje budnima cijele noći ili kasno lijeganje nije dobro za vaš organizam, no ako to već morate učiniti, drijemanje tijekom sljedećeg dana bi svakako trebalo biti na vašoj listi prioriteta. Dulji san tijekom dana (u trajanju od jednog ili dva sata) može povećati vašu budnost tijekom sljedeća 24 sata. Još više će vam pak poslužiti drijemanje kojim se pripremate za dugu noć, nego spavanje preko dana nakon neprespavane noći.

4. Razmišljajte o sigurnosti
Ako spavate samo šest do sedam sati svaku večer, povećavate rizik od spavanja za volanom, u usporedbi s osam prospavanih sati. No ako ste pospani i odspavate svega pola sata, povećava se vaša budnost gotovo u istoj mjeri kao da ste popili kavi, pokazalo je jedno istraživanje.

5. Pripremite se za noćnu smjenu
Svi koji rade satnicu koja ne uključuje klasični rad od 8 do 16 ili 9 do 17 sati mogu izvući itekakvu korist od spavanja tijekom dana. Analiziranje navika radnika koji rade noćnu smjenu otkrilo je da iako je spavanje predvečer u kombinaciji s kofeinom savršen način da ostanu budni, spavanje preko dana ih je bolje održavalo budnima, pogotovo osobe koje se nisu voljele osloniti na kavu za razbuđivanje.

6. Odredite vrijeme i drijemajte pametnije
Istraživanja su pokazala da je za najveći broj ljudi 10 do 20 minuta sna najučinkovitije. Dulja spavanja mogu uzrokovati inertnost ili osjećaj omamljenosti i mogu u biti otežati vaše daljnje funkcioniranje, pogotovo ako ste se probudili usred dubokog sna.

7. Nema ništa loše ako naručite buđenje
Namještanje alarma je jako dobro ako ste odlučili malo odspavati. Teško ćete se opustiti i zaspati ako ćete razmišljati o tome da se možda nećete probuditi u vrijeme kad biste trebali, a ako znate da imate alarm, ne morate razmišljati o tome. “Postavljanje alarma je stvarno korisno za drijemanje,” rekla je Janet Kennedy, dr.sc., klinički psiholog i osnivač NYC Sleep doktora.

8. Pronađite najbolje mjesto za drijemanje
Za najbolje spavanje preko dana nađite zamračeno, tiho mjesto na kojem možete prileći. Ako je potrebno, stavite masku za oči i čepiće za uši kako biste se isključili od svega što vas okružuje.

10. Probajte meditirati
Znate kako to ide: skoro zaspete otvorenih očiju na poslu ili na povratku kući, no u trenutku kad legnete vaš mozak počne raditi kao lud. Pokušajte se smiriti dovoljno da zaspete koristeći meditativne tehnike disanja ili vizualizacije.

11. Vjerujte svojim instinktima
Neki ljudi jednostavno nisu predoređeni za drijemanje. Ako niti jedan od gore navedenih savjeta ne pali (ne možete brzo zaspati, ne budite se razbuđeni, dapače, itd.) možda biste trebali preskočiti dnevni san i jednostavno paziti da dovoljno spavate po noći. Janet Kennedy je rekla je za The Huffington Post, “Neki ljudi jednostavno nisu dobri drijemači”. Vi samo morati dobiti dovoljno sna redovnim putem.

- Gubitak sna noću? “Ako osoba ima problema sa spavanjem noću – ili zaspe ili hoda u snu – savjetujem drijemanje za sve”, rekla je Janet Kennedy.

12. Izbjegavajte biti ‘onaj lik’ na poslu
Očito, neka radna mjesta, točnije većina, ne gledaju blagonaklono na to da zaposlenici malo odrijemaju tijekom radnog vremena. Ako vas šef ulovi u poslijepodnevnom drijemanju moguće je da će pomisliti da ste neradnik i pridružit ćete se gomili na Zavodu za zapošljavanje, a to ne želite, zar ne?

6 zdravstvene prednosti popodnevnog kratkog spavanja:

Opet, drijemanje je blagodat za vašu budnost: istraživanje NASA-e je utvrdilo da je povećan opreza kod pilota nakon samo 40-ak minuta drijemanja, u usporedbi s pilotima koji nisu odradili drijmanje. Čak i nakon samo 20 minuta će se vidjeti razlika.

Drijemanje poboljšava učenje i zadržavanje: Dublja faza brzog pokretanja očiju (REM) je povezana s kognitivnim procesima, pa i ne čudi da će vam duže drijemanje donijeti ove pogodnosti.

Drijemajući može povećati kreativnost: Ako ste se ikad probudili iz sna, samo da riješite problem koji vas je gnjavio, istraživači su otkrili da drijemači koji ulaze u REM imaju tendenciju za to.

Drijemajući ubrzava kreativnost: Većina šefova ne može vjerovati, ali znanost je dokazala da je popodnevni odmor čista suprotnost lijenosti na poslu.

Drijemanje popravlja raspoloženje: Pospanost dovodi do ekscentričnosti. Samo razmišljajte o malom dijetetu (malom plentravcu) koje nije imao drijemanje.

Drijemanje oslobađan od stresa: Drijemanje može biti luksuz, naravno, ali samo kratki bijeg u drijemanje može imati predivan pozitivan učinak na vašu razinu stresa, što također smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.
 
(preveo i uredio: mag. spec. Alfred Bošković / uredio: nsp)