KREMLJ: PUTIN I TRUMP SE NIKADA NISU SRELI, ČAK NISU NI TELEFONSKI RAZGOVARALI

Nastupivši pred svojim pristašama u Virginiji, Donald Trump je rekao da je uvjeren da će i neke druge zemlje njene članice zbog najezde migranata izaći iz Euopske unije – sljedeći primjer Velike Britanije …

Za Veliku Britaniju je rekao: “Osjećao sam da će Britanci izabrati neovisnost, blo im je dosta svega jer su u valovima ulazili u njihovu zamlju, a da oni ne znaju ni odakle su ti koji dolaze. Vidjet ćete da će i druge zemlje krenuti za Britanjiom zato što ih prisiljavaju da primaju te ljude, a sve se to pretvara u katastrofu. Uostalom, vidjet ćete”.

Trumpov nastup u Virginiji prenosio je kanal Foxnews, pa su Amerikanci imali priliku da “ubosti” njemačku kancelarku:

“Angela, što se dogodilo? Što se dogodilo, Angela? Pogledajte na realno stanje stvari u Njemačkoj “.

Još gore je prošao Barack Obama kojeg je nazvao “najgorim predsjednikom u povijesti SAD” ..

Trump je ocijenio da je za vrijeme vladavine pokazao da nije u stanju da bude šef države, između ostalog i time što je dopsutio da Hillary Clinton postane državni tajnik (2009-2013.).

Naglasio je da je vanjskopolitički tečaj tandema Obama-Clinton destabilizirao međunarodnu situaciju i omogućio neviđeni uspon terorističke Islamske države.

Trump je na ovaj način reagirao na Obaminu izjavu da on (Trump) nije u stanju obavljati funkciju predsjednika SAD. Još je dodao:

“Obama se pokazao nesposobnim na položaju predsjednika SAD, a Hillary Clinton mu je rođena sestra. Jer, njih dvoje su destabilizirali Bliski Istok, prepustili su Islamskoj državi Irak, Libiju i Siriju i dozvolili smaknuće našeg diplomatskog osoblja u Bengaziju. Njih dvoje su omogućili Iranu da krene putem stjecanja atomskog oružja”.

Naravno, Trump nije propustio priliku ni da “zalijepi” Clintonovoj korištenjem privatnog servera na funkciji državnog tajnika, ocijenivši da je time “cijelu zemlju dovela u opasnost”, a potom još i “više puta lagala” i još “uništila dokaze o svom zločinu” .

Njoj i Obami je pripisao u krivnju i “puštanje u SAD tobožnjih migranata koji su zapravo teroristi”. A također: bijeg milijuna radnih mjesta iz SAD u druge zemlje. A sve to, kako je rekao, u ime očuvanja “posebnih odnosa” s nekim zemljama.

Za Clintonovu je još rekao: “Ona je bila nepametna i sa elektronskom poštom, i sa smjenama režima, i sa životima Amerikanaca. Naš narod su ponizili u inozemstvu. Kompromitirali su nas s ekstremnim islamom koji se dočepao i naših obala”.

Reagirajući na tvrdnje koje se protiv Trumpa plasiraju preko američkih medija – da je “predsjednički kandidat Rusije” – glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov, izjavio je da Vladmir Putin nikakada dosad s njim nije bio u kontaktu.

Podvukao je: “Čak nisu ni telefonski razgovarali!”

Prije nekoliko dana je i sam Trump rekao: “Nikada se nisam sreo s Putin. Ja i on se uopće ne poznajemo”. Ali njihovo uzajamo poštenje cvjeta.
 
(fakti.org)

Za Holokaust, koji je postao simbol masovnih zločina koje su počinili nacisti, znaju svi, međutim, velika većina zapadne populacije ne zna za nekoliko milijune sovjetskih žrtava u Drugom svjetskom ratu

Negiranjem uloge SSSR-a u pobjedi nad fašizmom, nastoji se da se omalovaži Rusija i minimizirati njena uloga.

Ako je suditi prema anketama javnog mnijenja, povijest se može mijenjati. Tako je, prema podacima ankete Sputnik. Mišljenja, svega 15 posto anketiranih, odgovarajući na pitanje tko je odigrao ključnu ulogu u pobjedi nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu, od pet ponuđenih odgovora (Velika Britanija, SSSR, SAD, drugi ili “ne znam” ) odabralo SSSR.

Nije stvar u natjecanju tipa “tko je više učinio”, stvar je da se iz svijesti građana Zapada briše sjećanje na žrtve koje jedan narod (u ovom slučaju građani SSSR-a) dao u borbi za slobodu europskih i azijskih naroda.

Kako bi se spoznale srazmere stradanja građana SSSR-a u Drugom svjetskom ratu, povjesničar Predrag Marković koristi usporedbu broja žrtava u SSSR-u s brojem žrtava Holokausta. Za Holokaust, koji je postao simbol masovnih zločina koje su počinili nacisti, znaju svi, kaže Marković, međutim, velika većina zapadne populacije ne zna za nekoliko milijuna sovjetskih zarobljenika i ne zna za milijune civila u Rusiji, Ukrajini i Bjelorusiji.

“Kada bi se žrtve zbrojile, slavenske žrtve brojem nadilaze žrtve Holokausta. U slučaju Bjelorusije, i po postotku broja stradalih, broj Bjelorusa se približava broju europskih Židova “.

Njegov ruski kolega Vladimir Simindej, rukovoditelj istraživačkih projekata Fonda “Povijesno sjećanje” brojevima ilustrira ulogu Crvene armije u oslobođenju Europe od nacista. Prema različitim ocjenama, kaže Simindej, Crvena armija oslobodila je skoro 50 posto teritorija suvremenih europskih država, ne računajući europski dio SSSR-a i pretrpjela mnogo veće gubitke od zapadnih saveznika.

“Ukupno stanovništvo zemalja koje je oslobodila Crvena armija iznosilo je više od 120.000.000 ljudi u 16 danas neovisnih europskih zemalja. U oslobađanju još 6 zemalja, Crvena armija je sudjelovala zajedno sa saveznicima”, zaključuje Simindej.

Zašto na Zapadu vlada uvjerenje da je uloga SSSR-a u borbi protiv fašizma manja od uloge SAD, Britanije ili Francuske? Prema Markovićevim riječima, zapostavljanje povijesne uloge SSSR-a ima dvije strane, političku i kulturološku. Politički motivi povezani su s omalovažavanjem Rusije i minimiziranjem njenog značaja, a kulturološka s Hollywoodom.

“Kada gledate holivudske filmove, u njima nema druge vojske osim američke, po neki britanski vojnik i pripadnik francuskog Pokreta otpora”.

Simindej se slaže s Markovićem oko uloge Hollywooda u formiranju svijesti u suvremenim društvima. On bi volio vidjeti rezultate istraživanja o tome koja je država imala ključnu ulogu u pobjedi nad fašizmom među profesionalnim povjesničarima.

“Ukoliko budemo upitali profesionalne povjesničare, oni će sigurno reći da je, barem na kopnu, ključnu ulogu imao upravo SSSR, i na zapadu i na istoku, u borbi protiv Japana. Međutim, treba imati na umu da postoji posebna vrsta povjesničara, koji politiziraju povijest. Recimo, u bečkim knjižarama sam vidio knjigu čija je ključna poruka da je Staljin maltene gori od Hitlera, da su njih dvojica zajedno zakuhali situaciju u Europi, a onda su došli Amerikanci koji su sve spasili”, kaže Simindej.

Povjesničar Konstantin Zaleski smatra da je podcjenjivanje uloge SSSR-a u Drugom svjetskom ratu ciljana politika Zapada koja traje posljednjih 70 godina, ali posljednjih 20 posebno aktivno.

“Uloga SSSR-a se ne prešućuje, ali se sva pažnja okreće na ulogu (zapadnih) saveznika. Tako se stvara dojam da SSSR nije igrao vodeću ulogu u pobjedi. Pritom, zapadni političari ne samo da smanjuju ulogu SSSR-a, nego pokušavaju na njega prebaciti odgovornost za izbijanje rata”, smatra Zaleski.

Za zapadne političare Drugi svjetski rat i Hitler samo su dio povijesti, kao Džingis kan ili Napoleon, i nemaju nikakve veze sa suvremenošću.

Problem je tome, što su Hitler i nacisti, osvajajući Europu, pronosili i nacističku ideju koja je za cilj, između ostalog, imala i istrebljenje i pretvaranje u roblje slavenskog stanovništva na osvojenim područjima.

“Taj plan predviđao je istrebljenje i pretvaranje u roblje slovenskog stanovništva, prije svega u Poljskoj i SSSR-u. Elite bi bile istrijebljene, a narod bi bio pretvoren u robove. Poljaci se sada nerado sjećaju toga da su njihovi sadašnji njemački saveznici zapravo spremali Poljake za istrebljenje i nerado priznaju da je i njih ipak oslobodila Crvena armija”, kaže Marković.

Ipak, prema njegovim riječima, nema bojazni da fašizam može ponovno pojaviti u Europi, barem ne u obliku u kojem je postojao, jer je Njemačka od vremena rata potpuno mentalno promijenjena. Međutim, do nekih oblika ksenofobije i mržnje prema strancima može doći i dolazi, ali opet ne u obliku kakav je postojao u vrijeme nacizma.
 
(sputniknews.com/uredio:NSP)

RADNA GRUPA UN-a ZA NEZAKONITA LIŠAVANJA SLOBODE SUTRA ĆE FORMALNO OBJAVITI SVOJU ODLUKU

Radna skupina Ujedinjenih naroda za nezakonita lišavanja slobode zaključila je da je osnivač WikiLeaksa Julian Assange bio nezalonito hapšen i da je za njim nezakonito raspisana tjeralica.

Ovo je danas potvrdilo i Ministarstvo vanjskih poslova Švedske, a ta radna skupina će svoju odluku objaviti sutra.

Švedsko ministarstvo je objavilo: “Radna skupina je zaključila da je Assange bio uhićen bez dovoljno osnova za to i uz kršenje međunarodnih normi”.

Prethodno je Assange priopćio je danas da će se sutra predati britanskoj policiji ako panel UN presudi da nije bio nezakonito uhićen.

Assange je na Twitteru napisao će prihvatiti odluku protiv njega ali i da se nada da će moći slobodno otići ako bude u njegovu korist, prenio je britanski BBC.

Odbor pravnih stručnjaka je prikupio dokaze od Velike Britanije i Švedske. Taj panel je i ranije donosio odluke o zakonitosti pritvaranja, iako nema formalan utjecaj na britanske i švedske vlasti.

“Ako UN sutra priopći da sam izgubio spor protiv Ujedinjenog Kraljevstva i Švedske izaći ću iz veleposlanstva u petak u podne i dozvoliti britanskoj policiji da me uhiti jer nema značajnog izgleda za daljnje žalbe”, navedeno je u priopćenju koje je organizacija WikiLeaks objavila na Twitteru.

U priopćenju se dodaje da, ako odbor donese odluku u njegovu korist i “utvrdi da su državne strane postupale nezakonito”, Assange očekuje da mu se odmah vrati putovnicu i prekinuti daljnji pokušaji njegovog uhićenja.

Policija Londona je već priopćila da će Assangea uhititi čim napusti zgradu ekvadorska veleposlanstva. Uz objašnjenje: da je on optužen za silovanje i da je “europski nalog za njegovo uhićenje i dalje na snazi”.

Treba očekivati ​​da će radna skupina UN za nezakonita lišavanja slobode sada Assangea proglasiti “nezakonito uhićenim”. To bi podrazumijevalo da ga Švedska i Velika Britanija odmah oslobode svakog daljnjeg progona i da mu isplate čak i kompenzaciju.

Assange (44) je u Švedskoj optužen za silovanje koje je navodno izvršeno u području Stockholma u kolovozu 2010. godine, što on negira. U lipnju 2012. tražio politički azil u veleposlanstvu Ekvadora u Londonu kako bi izbjegao izručenje Švedskoj. Assange vjeruje da bi ga Švedska izručila SAD, gdje se suočava s optužbama zbog objavljivanja tisuća tajnih dokumenata američkih vlasti na svom sajtu.

Assange je 2014. podnio žalbu UN tvrdeći da je “arbitrarno pritvoren”.
 
(fakti.org/uredio:NSP)

AKO BRITANIJA NA REFERENDUMU NAPUSTI EU, TIM PUTEM BI MOGLE POĆI I DANSKA, POLJSKA …

Godina je na izmaku, prema svim parametrima, bila “kao iz pakla” za EU, ali bi sljedeća mogla biti još gora ako Britanci budu glasali za izlazak iz Unije, navodi se u analizi agencije Reuters.

Geopolitički temelji Starog kontinenta nisu bili ovako uzdrmani još od pada Berlinskog zida i općeg kraha komunizma diljem istočne Europe 1989. godine, navodi britanska agencija.

Ali, za razliku od te 1989. godine, kada su potresi išli u korist Europskoj uniji i ojačali je kao takvu, krize u 2015. godine prijete da učine upravo suprotno – razore Uniju i ostave je u modricama, utučeni i prepunu novih barijera, ukazuje se u analizi Reutersa.

Pad željezne zavjese doveo je u roku od dvije godine do stvaranja jedinstvene europske valute, a poslije 15 godina i do širenju Unije na istok i NATO sve do granica Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.

Time se na neki način potvrdilo predviđanje Jean Monea, prvog predsjednika Europske zajednice za ugljen i čelik, koji je rekao da će se ujedinjena Europa izroditi iz krize.

Zbog ovogodišnjih “političkih i ekonomskih šokova” uslijed priljeva muslimanskih imigranata, grčkog duga, nasilja islamista i ruske vojne akcije (francuska i britanska akcija u Siriji se ne računa) doveli su do ponovnog uvođenja graničnih kontrola u mnogim mjestima, jačanja desnih i antievropskih političkih snaga.

Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije upozorio je da je schengenska zona ugrožena i da euro najvjerojatnije ne bi preživio ako bi se unutarnje granice zatvorile.

Razdor u EU oslikava se i u prkosu prema Angeli Merkel, neokrunjenoj kraljici Unije.

Merkel nije naišla na veliku podršku svojih EU partnera po pitanju podjele tereta oko prijema imigranata. Većina je inzistirala da je prioritet da se “zapečate” vanjske europske granice, a ne prihvat imigranata.

Neki partneri su Berlin optužili i za licemjerstvo, zbog energetskih veza s Rusijom, dok su prijatelji kao što je Francuska, Nizozemska i Danska jednostavno skamenjeni porastom desničarskih antiimigracionih snaga.

Jedan od problema koji će se najvjerojatnije pogoršati u sljedećoj godini jest taj što su glavni europski lideri politički slabi i toliko preokupirani problemima u svojim zemljama da nisu u stanju da pokrenuti potrebnu kolektivnu akciju, navodi Reuters.

Ipak, teško da bi Europskoj uniji kao takvoj išlo bolje bez “Mutti” (mamice), kako Angelu Merkel zovu kod kuće.

Britanija sve više teži izlasku iz EU, koja očito ne želi ispuniti uvjete koje je London postavio u želji da dobije povlašćeniji status u odnosu na ostale članice.

Ukoliko druga najveća ekonomska i vojna sila Europe prva napusti EU brod, to bi bio jak i bolan udarac koji bi odjeknuo u svjetskim okvirima.

“Brexit” (izlazak Britanije iz EU) bi mogao pokrenuti zahtjeve za održavanjem referenduma i u drugim zemljama – od Poljske do Danske.
 
(fakti.org/uredio:nsp)

Od 28 članica EU-a, njih 15 zahtijeva potpuno uklanjanje genetski modificiranih organizama sa svoje teritorije

Od 28 članica Europske unije, njih 15 zahtijeva potpuno uklanjanje genetski modificiranih organizama sa svoje teritorije, nakon što se približio rok za opredjeljenje o novim europskim propisima o GMO usjevima, saopćio je glasnogovornik Europske komisije.

Rastući popis članica koje zadaju udarac biotehnološkoj industriji, jer žele potpunu zabranu uzgajanja GMO-a na svojim teritorijima, uključuje i najznačajnije zemlje kao što su Njemačka i Francuska.

Britanija također traži zabranu za Škotsku, Wales, Sjevernu Irsku, ostavljajući samo Engleskoj slobodu da dobrovoljno dozvoli uzgoj GM biljaka.

Na popisu onih koji traže potpunu zabranu, nalaze se i Austrija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Grčka, Mađarska, Italija, Litva, Latvija, Nizozemska i Poljska. Belgija je odlučila Valoniju zadrži bez GMO usjeva.

Države članice imaju rok do 3. listopada da odbace novo široko europsko zakonodavstvo o GMO usjevima.

Ti nacionalni zahtjevi moraju biti dostavljeni velikim multinacionalnim kompanijama kao što su Monsanto i Dow, s ciljem da bi se spriječilo uzgajanje GMO-a, koji je već EU odobrila, u procesu autorizacije.

Uklanjanje GMO-a

EU je već uklonila više od 70 GMO proizvoda, uključujući hranu za ljude i životinje i rezano cvijeće.

Agrokompanije imaju pravo da se suprotstave zahtjevima da ti GMO proizvodi budu zabranjeni u pojedinim zemljama članicama, prenosi AFP.

Ako to čini, država članica može se pozove na ozbiljne razloge za zabranu, kao što su specifična životna sredina ili poljoprivredna pitanja.

Neke zemlje EU-a strahuju kako GM hrana predstavlja potencijalnu opasnost po javno zdravlje i da može loše utječe na ugled lokalnih poljoprivrednih proizvoda.

Za neke druge zemlje, GMO predstavlja osnovnu tehnologiju koja se ne može zanemariti, kao ključ za prehranu rastuće svjetske populacije.
 
(balkans.aljazeera.net/uredio:nsp)

Dnevnici koje je tijekom svog višegodišnjeg mandata u Londonu vodio sovjetski veleposlanik Ivan Maisky, otkrivaju kako su Britanci kroz diplomatske kanale Sovjete upozoravali na Hitlerove pripreme za napad

Lord Beaverbrook, osnivač ‘Daily Expressa’, tijekom Drugog svjetskog rata tvrdio je da u Britaniji nema političara koji je Rusima bolji prijatelj od njega. Međutim, javnost je smatrala da ta čast pripada laburističkom parlamentarcu Stafford Crippsu, kojeg je Churchill imenovao veleposlanikom u Moskvi 1940. U London se vratio u veljači 1942. preuzimajući zasluge uključivanja Rusa u rat.

Kada se Cripps pridružio ratnom kabinetu, Beaverbrook je dao ostavku. Tjedan dana nakon toga, Beaverbrook je pripremio večeru na kojoj je okupio američkog veleposlanika Averella Harrimana, njegovu ljubavnicu i buduću suprugu Pamelu Churchill, 29-godišnjeg urednika Beaverbrookovih novina Evening Standard, Michaela Foota i Ivana Maiskya, sovjetskog veleposlanika.

Kada su se prije večere okupili u Beaverbrookovoj radnoj sobi, Maiskyu je bilo drago što vidi portrete kralja Georgea, Franklin Roosevelta i Josif Staljina iznad kamina. No, primijetio je da je Beaverbrook uzrujan i da ima potrebu sve objasniti. Dva dana kasnije, Beaverbrook se pojavio u sovjetskom veleposlanstvu kako bi izrazio svoju ‘najveću podršku Sovjetskom Savezu’. ‘Ako Staljin nešto želi, Beaverbrook je uvijek na raspolaganju’, primijetio je Maisky.

Impresionirao londonsku elitu

Ta nevjerojatna veza između ljubitelja carstva i desničara Beaverbrooka s lijevim intelektualcem iz malog ruskog grada postala je poznata zbog neobičnog dokumenta kojeg je ostavio izvanredan čovjek – radi se o dnevnicima Ivana Maisyja. Nitko nije učinio više u širenju dobre volje prema Rusiji, kroz britanski establišment od Ivana Maiskya, sovjetskog ambasadora u Britaniji od 1932. do 1943., piše Independent pozivajući se na knjigu povjesničara koji je dnevnike otkrio i napisao rad koji će biti objavljen 24. rujna. Maisky je besprijekorno govorio engleski, impresionirao je londonsku elitu svojom inteligencijom i snalažljivim odnosima s javnošću.

Preživjeti toliko dugo na takvom poslu kao što je uspjelo Maiskyju je veoma rijetko. Tijekom čistki krajem 1930-ih, gotovo svaki sovjetski ambasador opozvan je i ustrijeljen zbog sumnjivih kontakata sa strancima. Takva je sudbina snašla i nekoliko osoba iz Maiskyjeva tima.

Maisky nije bio samo kozmopolit već i Židov, što je samo po sebi kod Staljina izazvalo sumnju. Dok su drugi socijal demokrati ostali neutralni tijekom ruskog građanskog rata, Maisky se aktivirao na ‘pogrešnoj’ strani. Imao je gotovo 40 kada je napokon odlučio odati počast boljševičkom režimu, radije nego da ostatak života provede u progonu. Poznato je da je godinama radio nešto opasno – pisao je osobni dnevnik, svakog dana provedenog u Londonu.

Dijelovi dnevnika, kojeg je otkrio povjesničar Sveučilišta Oxford Gabriel Gorodetsky, bit će ovog mjeseca objavljeni u knjizi na 560 stranica. Profesor povijesti Paul Kennedy nazvao ga je ‘možda najvećim političkim dnevnikom 20. stoljeća’.

Pun je opisa, među kojima se nalazi i dan kada su svi veleposlanici u Londonu pozvani u Buckinghamsku palaču kako bi dali svoje akreditacije novoimenovanom kralju Georgeu VI.

‘Dobar dečko’

Maisky je procijenjen kao ‘dobar dečko’ koji se ponašao ispravno u prisustvu kraljevske obitelji, za razliku od Hitlerovog Joachim von Ribbentropa, koji je kralja pozdravio nacističkim pozdravom. Maisky je primijetio i prisustvo dvije male princeze Elizabeth i Margaret, obučene u ružičasto i veoma uzbuđene. ‘Počele su se smijuljiti, a potom nestašno ponašati, što je izazvalo nelagodu kod kraljice’, napisao je Maisky.

Dnevnik je pun takvih anegdota, a među njima je i priča o propuštenoj prilici. Dok je Hitler pohlepno gledao Čehoslovačku, Maisky i njegov šef u Moskvi Maxim Litvinov, borili su se s pridobivanjem Britanije, Francuske i Sovjetskog Saveza da zajedno poduzmu akcije u zašiti jedine funkcionalne demokracije istočne Europe.

Kako bi postigao svoj cilj, Maisky nije imao grižnje savjesti u suočavanju s oponentima u Londonu, a nisu ni oni u suočavanju s njim. David Lloyd George bio je jedan od prvih osoba koja se sprijateljila s Maiskyjem i iznio mu je svoje ogorčenje mediokritetima od kojih je sastavljena vlada Stanleyja Baldwina.

U studenom 1937., Maisky je pozvan na ručak u čast kralja Belgije i bio je u kutu, ignoriran, kada ga je uočio Winston Churchill. ‘U prisustvu dva kralja, Churschill je došao do mene i čvrsto se rukovao sa mnom. Potom smo započeli dugotrajan razgovor’, napisao je.

Večera s Churchillom i sudbina rata

Njihov je razgovor prekinuo sam kralj George, koji je pretpostavio da Churchill želi biti ‘spašen’ od kompromitirajućeg društva. ‘Stao sam sa strane i čekao da vidim što će se sljedeće dogoditi. Churchill je završio svoj razgovor s Georgeom i vratio se kako bi nastavio naš prekinuti razgovor. Zlatni aristokrati bili su veoma šokirani’, napisao je Maisky.

Sljedećeg rujna Churchill je pozvao Maiskyja na večeru kako bi sugerirao shemu za otklanjanje rata. Morala je postojati kolektivna izjava koju su potpisale britanska, francuska i sovjetska Vlada, koja bi uplašili Hitlera i tako ga odvratila od planova za ekspanziju. Bio bi to i početak novog saveza, osovina London-Pariz-Moskva.

Iz Maiskyjevih dnevnika vidljivo je i da je Churchill bio veoma zabrinut što Staljin pogubljuje zapovjedništvo Crvene Armije. Staljin je dao pogubiti najbolje zapovjednike Crvene Armije, ali Maisky je primijetio: ‘Ako se nelojalan general zamijeni časnim i pouzdanim generalom, jača li to ili slabi vojsku?’ Churchil je ovom izjavom bio umiren.

Nakon što se Chamberlain vratio iz Munchena obećavajući ‘mir u našem vremenu’, Maiskyjev šef Litvinov je otpušten, kao uvod u poznati pakt Staljin-Hitler. Maisky nije opozvan, ali iz Kremlja mu nisu davali nikakve korisne informacije, dapače poslali su tajnog policajca koji je glumio diplomata da ga budnim okom motri.

Churchillova ‘neobična i besmislena’ paranoja

Churchill je bio siguran da će Njemačka napasti Sovjetski Savez, nakon čega će Rusi moliti na prijateljstvo sa zapada, pa nije imalo smisla previše im povlađivati. Maisky je kasnije u objavljenim memoarima tvrdio da je Staljinu slao upozorenja na njemačku invaziju, ali ga je Staljin ignorirao. Međutim, njegovi otkriveni dnevnici govore drugačije.

Zbunjivali su ga brojni ljudi u Londonu koji su dijeliti Churchillovo ‘neobično i besmisleno’ vjerovanje da se Hitler pripremao za rat na istoku. Maisky se pitao od kud im ta ideja, ne znajući za tada tajni špijunski centar Bletchley Park.

18. srpnja 1941. dobio je informaciju da se 147 njemačkih jedinica okupilo na sovjetskoj granici. ‘Opovrgnuo sam ovo. Koliko znam, Hitler još nije bio spreman počiniti samoubojstvo’, napisao je. Tri dana kasnije, uzeo je slobodne dane tijekom kojih je razmišljao bi li upozorenje moglo biti stvarno, ali je sam sebe uvjerio da se radi o zastrašivanju. Ubrzo je njemačka vojska prešla sovjetsku granicu.

‘Razapet’ između Churchilla i Staljina

Sljedeće dvije godine Maisky je živio između Staljinove ljutnje, zahtjeva da saveznici otvore drugu frontu na sjeveru Francuske i Churchillove srdite reakcije. Unatoč tome, dnevnici upućuju na to da je on u svemu uživao. S Churchillom se viđao redovito. ‘Unatoč svoj ozbiljnosti, Churchill je prilično zabavan čovjek’, kazao je. Nadnevci s početka 1943. puni su pisanja o tome koliko se Churchill šali i smije. Dok je njihovo prijateljstvo cvjetalo, Maiskyju je naređeno da se vrati u domovinu. Smatralo se da je opoziv bio Staljinov izražaj nezadovoljstva odgađanja iskrcavanja u Normandiju. Gorodetsky pak smatra da se radilo o tome da ministar vanjskih poslova Vyacheslav Molotov nije odobravao toliko prisno druženje Maiskyja s Churchillom.

Nakon stvaranja države Izrael, Kremlj je zahvatila antisemitska manija. Maisky je imao gotovo 70 godina kada je po njega došla policija. Ispitan je 36 puta. Srećom, u rukama policije bio je manje od tri tjedna, a tada je Staljin preminuo. U zatvoru je proveo još dvije godine, ali je barem izbjegao pogubljenje. Živio je 91 godinu.
 
(dnevnik.hr/uredio:nsp)

Europski konzervativci, osobito u Njemačkoj, uništit Europu i europsku ideju zbog inzistiranja na tome da Grčka otplati dug, ocjenjuje istaknuti francuski ekonomist i profesor na Pariškoj školi ekonomije, Thomas Piketty

Njemačka je najbolji primjer države koja kroz povijest nikada nije platila vanjski dug. Ona nema pravo držati lekcije drugim državama – rekao je Piketty za njemački list “Die Zeit”.

Ni poslije Prvog ni poslije Drugog svjetskog rata, Njemačka nije vratila dugove. Ipak, često je tjerala druge da plate dugove, pa je tako zahtijevala ogromne reparacije od Francuske nakon Francusko-pruskog rata iz 1870. godine, koje je i dobila – navodi francuski ekonomist, a prenosi londonski portal “City AM”

Piketty tvrdi da Njemačka profitira od situacije u Grčkoj, jer toj zemlji produljuje otplatu zajmova po komparativno visokim kamatnim stopama, a također je govorio i o Velikoj Britaniji, koja je, kako je rekao, veći dio svog proračuna potrošila na otplatu dugova nagomilanih za vrijeme Napolenovih ratova nego što je potrošila na obrazovanje.

To se nije smjelo dogoditi, i ne smije se događati danas – ističe on, uz tvrdnju da je potpuno smiješna opcija koja se trenutno preporučuje Grčkoj.

Umjesto toga, Piketty je zatražio mogućnost restrukturiranja dugova diljem Europe, kao i veću fleksibilnost među članicama Europske unije.

Europa je osnovana na temelju oprosta dugova i investicija u budućnost, a ne na ideji beskrajnog kažnjavanja.

Moramo zapamtiti ovo. Oni koji danas žele najuriti Grčku iz eurozone će završiti na smetlištu povijesti.

Ako njemačka kancelarka Angela Merkel želi osigurati svoje mjesto u povijesnim knjigama, onda mora stvoriti rješenje za grčko pitanje, uključujući konferenciju o dugu na kojoj možemo početi od nule. Ali s obnovljenom, daleko jačom fiskalnom disciplinom – zaključio je Piketty.

Kako je Njemačka otplatila dug?

Ekonomist dodaje kako su se kroz povijest iskristalizirala dva načina otplate dugova. Onaj koji se sada nameće Grčkoj, i drugi, puno lakši, koji je koristila i Njemačka.

Jedan način vraćanja duga demonstriralo je Britansko carstvo u 19. stoljeću, nakon vrlo skupih ratova s ​​Napoleonom. To je spora metoda koju sada preporučuju Grčkoj. Carstvo je vratilo dugove kroz strogu proračunsku disciplinu. To je uspjelo, ali trajalo je jako dugo.

Druga metoda je mnogo brža i to je Njemačka dokazala u 20. stoljeću, a sastoji se od tri komponente: inflacije, posebnog poreza na privatno bogatstvo i djelomičnog oprosta dugova – objašnjava Piketty.

Nakon što je završio rat 1945. godine, dug Njemačke iznosio je više od 200 posto BDP-a. Deset godina kasnije, ostao je vrlo mali dio: javni dug bio je manji od 20 posto BDP-a.

U isto vrijeme i Francuska je izvela sličnu stvar. Nikad to ne bismo uspjeli postići tako brzo kroz fiskalnu disciplinu koju danas preporučamo Grčkoj.

Umjesto toga obje države koristile su drugu metodu koju sam spomenuo, a u kojoj je jedna od tri komponente i oprost dugova. Sjetite se samo Londonskog sporazuma iz 1953. kada je 60 posto njemačkog duga otpisano, a unutarnji dugovi su restrukturirani – zaključuje Piketty.
 
 
(agencije,youtube/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=21985"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Prebrojeni su glasovi referenduma u Grčkoj i Grci su rekli “ne kreditorima”!

61 posto Grka zaokružilo je “NE” na referendumu, dok je 39 posto birača glasovalo “DA”.

U Grčkoj su u 19 sati zatvorena birališta i prvi rezultati referenduma pokazuju da je većina Grka zaokružila “ne”. Prva procjena telefonskih anketa ukazivala je da je opcija “oxi” u prednosti.

Odaziv, kako je priopćeno je iznosio 53,8 posto, a za valjanost referenduma potrebno je, prema zakonu više od 40 posto.

Opcija “ne” koja je trenutno u prednosti je “ne kreditorima”, ali ne i izlasku Grčke iz eurozone, poručila je tsiprasova Vlada.

Kako su priopćili tu opciju ne treba shvatiti kao kao namjeru vlade da napusti euro. Ukoliko prevlada “ne” to će, kako kažu iz tamošnje Vlade, pomoći Grčkoj postići bolji dogovor ali nikako neće značiti kraj pregovora s kreditorima.

Premijer Alexis Tsipras pozvao je građane da zaokruže “ne” u cilju postizanja boljeg sporazuma ističući da su kreditori dali “bolje ponude” onda kada je priopćeno da će biti održan referendum.

“Ne slušajte one koji kažu da je ponuda sklonjena sa stola – naravno da je ona i dalje tamo, jer to je ono što oni žele”, kazao je Varufakis

Slijedi li otpis duga? Pogledajte tko su najveći vjerovnici Grčke

JAVNI dug Grčke trenutno iznosi 323 milijarde eura, a po svemu sudeći, vjerovnici će se morati odreći većeg dijela tog iznosa.

Najveći udio u europskom dugu imaju zemlje članice eurozone na koje otpada ukupno 60 posto duga. Eurozona je kroz Europski fond za financijsku stabilnost Grčkoj posudila 141,8 milijardi eura, te još dodatnih 52,9 milijardi, kroz poseban zajam za Grčku.

Najveći vjerovnik je Njemačka, koja je preko europskog programa pomoći i banaka Grčkoj plasirala ukupno 68,2 milijarde eura.

Na drugom mjestu Francuska

Slijedi Francuska s ukupnim iznosom zajmova od 43,3 milijarde eura. Iako će vjerojatno dobar dio tog duga biti otpisan, za snažno Njemačko gospodarstvo to ne bi trebao biti problem te se ne očekuju dugoročne negativne posljedice.

Otpis duga mogao bi predstavljati problem za Španjolsku i Italiju. Talijanski porezni obveznici i banke plasirali su Grčkoj 38,4 milijarde eura. Kako i sami imaju problema s javnim dugom, a i gospodarstvo im se tek počelo oporavljati, nisu baš u situaciji da dijele novac drugim zemljama.

Španjolska, koja je uspješno provela reforme i ima snažan gospodarski rast u posljednje vrijeme, još uvijek ima visoku stopu nezaposlenosti posudila je Grčkoj 25 milijardi eura, te bi im otpis dijela duga svakako bio značajan teret.

Otpis duga na teret malih zemalja

Otpis duga bi predstavljao poseban problem za male zemlje, koje nemaju velike apsolutne iznose plasmana, ali im oni čine visoki udio u bruto društvenom proizvodu.

Slovenija se tako već “oprostila” od svojih 1,4 milijarde eura što im je 3,9 posto BDP-a, a u još težoj situaciji je Malta kojoj Grčka duguje 400 milijuna eura, što im je 5 posto BDP-a.

Daljnji tog pregovora o dugu Grčke vrlo je teško predvidjeti. Europska unija ostala je šokirana rezultatima referenduma na kojem su Grci odbacili zahtjeve vjerovnika, te je za utorak navečer sazvan sastanak eurozone na kojem će se raspravljati o rezultatima referenduma.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
 
(index.hr,youtube/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=20002"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Izglasavanjem grčkog “ne” na referendumu, nitko ne zna što bi se moglo sve desiti, ali prema nekim spekulacijama, izdvojili smo par najgorih mogućih ishoda ove situacije

1. Grčka postaje komunistička zemlja

Prvi ishod bi mogao biti, više kao preokret, a to je da Grčka prijeđe u komunizam.

Time Syriza odbacuje europsku valutu, nacionalizirati banke i sva privatna vlasništva, vrši “pročišćavanje” državne imovine i regrutira veliki broj radnika, koji će s visokom motivacijom početi graditi novu državu, kako piše “Vice”.

Vjerujući u bolju budućnost u kojoj nitko neće patiti zbog zarade drugog i u kojoj će svatko dosegnuti samoostvarenje.

Vjerojatnost toga je vrlo moguća s obzirom da su u Grčkoj stvari veoma prevrtljive.

2. U Grčkoj se izvršava vojni udar

Slijedeći, radikalniji, ishod bi bio vojni puč, jer europske sile ne kriju da im se ne sviđa trenutna vlada u Grčkoj, pa ako ovako nastave, postoji mogućnost da će dovesti novu vlast.

Poslije Drugog svjetskog rata, Britanija i Amerika su brutalno ugušili narodni komunistički pokret, bacajući naglasak na desničarski pokret koji je uspostavio vojnu diktaturu, i koja je trajala do 1974.godine. Nakon 2. Svijetskog rata, u Grčkoj je vođen građanski rat još par godina.

Samo zato što nitko ne priča o ovome, ne znači da nije nemoguće.

3. Početak rata

Najdrastičnija posljedica grčkog referenduma je početak globalnog nuklearnog rata, jer neotplaćivanjem dugova bez obzira na to da li je vojni puč, smjena vlasti ili donošenje novog političkog sustava, dugovi se moraju vraćati.

Francuska je vodila dva rata s Meksikom, kada im je ova latinoamerička zemlja odbila vratiti dug.

U dugoj i bogatoj povijesti, rat je uvijek bio najveći izvozni proizvod Europe.

Nije nemoguće da će njemački avioni ponovo letjeti iznad Atene.

Nitko stvarno neće znati kako će sve ovo završiti.
 
 
(telegraf/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=21977"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Organizacija WikiLeaks objavila je tajne saudijske dokumente u kojima se otkriva kako su Saudijska Arabija, Katar i Turska imali tajni plan rušenja sirijske Vlade

Dakako, to i nije neka novost, ali je potvrda – potvrda da na Bliskom istoku zaista nema nikakve teorije zavjere, samo zavjere.

Također ne iznenađuje podatak, kojeg je osnivač WikiLeaksa Julian Assange iznio u razgovoru za ruski kanal Rossiya-1, kako su u isti plan rušenja vlasti u Damasku također bile uključene i Britanija, SAD i Francuska.

No, zanimljiv je podatak – mada ni to ne iznenađuje – kako dokumenti otkrivaju da je Saudijska Arabija djelovala i “agresivnije od direktiva koje su stizale iz SAD-a”.

Nove spoznaje dolaze iz skupine tajnih saudijskih dokumenata koje je WikiLeaks počeo objavljivati ovih dana. Do sada je objavljeno preko 60,000 dokumenata.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(advance.hr,youtube/uredio:nsp)