Ljudi širom svijeta previše se brinu i „mnogo griješe“ kada je u pitanju poznavanje globalnih problema i šta se stvarno dešava u njihovom susjedstvu

Novi izveštaj „Opasnosti percepcije 2017“, koji je objavio „Ipsos MORI“, ispituje jaz između percepcije i realnosti i zašto mnogo ljudi širom svijeta nije u pravu u svezi sa osnovnim činjenicama koje se tiču njihovih života.

Što je važnije, istraživanje navodi da stvari nisu toliko loše kako izgledaju. Stopa ubojstva nije toliko visoka kao što ljudi smatraju, broj smrtnih slučajeva u svezi sa terorizmom nije toliko rasprostranjen, niti je toliko visoka stopa trudnoće kod tinejdžera. To nam samo tako serviraju mainstream mediji.

Ljudi obično pretpostavljaju da 20 posto mladih žena i djevojaka rađa svake godine, a u stvarnosti je zapravo samo 2 posto.

Rusija se pogrešno smatra za naciju koja pije najviše na svijetu, a veoma mali broj anketiranih ispitanika smatra da je to Belgija – nacija koja zaista najviše konzumira alkohol, pokazuju istraživanja.

U izveštaju sa navodi da samo 7 posto ljudi smatra da je stopa ubojstva u njihovoj zemlji niža nego 2000. godine, ali rezultati pokazuju da je u većini zemalja ona značajno smanjena.

Percepcija da se teroristički napadi dešavaju češće nego što je također je otkrivena u izvještaju. Samo 19 posto predviđenih smrtnih slučajeva povezano je sa terorističkim napadima, što je niže nego prije 15 ili čak 30 godina.

U Velikoj Britaniji ljudi misle da su drugi religiozniji i duhovniji nego što jesu. Britanci smatraju da 45 posto ljudi vjeruje u raj, a 38 posto vjeruje u pakao.

Međutim, istraživanje pokazuje da samo 32 posto vjeruje u raj, a 21 posto smatra da postoji pakao.

Čemu tolika negativnost?

„U svih 38 zemalja koje su sudjelovale u istraživanju, sve nacije su često griješile. Često nismo u pravu u svezi sa činjenicama o kojima se široko govori u medijima, kao što su smrt od terorizma, stopa ubojstva, imigracija i tinejdžerska trudnoća“, ističe Bobi Daffi, direktor Instituta za društvena istraživanja Ipsos MORI.

Što se tiče pitanja zašto su ljudi tako negativni, Daffi kaže da je to „naša borba sa matematikom i proporcijama, medijima i političkim pokrivanjem problema, sa objašnjenjima socijalne psihologije o našim mentalnim prečicama ili predrasudama“.

U suštini, to je zato što „precjenjujemo ono o čemu brinemo: što je više reportaža u medijima o nekom pitanju, to više smatramo da ono prevladava, pogotovo ako je medijski fokus na događaj koji je zastrašujuć ili preteći.“

„Naš mozak drugačije obrađuje negativne informacije – on nas brani i utječe na to kako vidimo realnost“, ističe dr Daffi.

Skoro 30.000 ljudi doprinijelo je istraživanju u 38 zemalja svijeta u periodu od rujna do listopada 2017. godine.

Cijelo istraživanje o brigama i realnom pogledu na svijet pogledajte ovdje (LINK)
 
(sputniknews.com)

Hipohondrima se najčešće govori da će ih njihova bespotrebna briga o zdravlju “otjerati u grob”. Ali nova studija pokazuje sasvim drugačiji ishod – hipohondri žive dulje

Generalno, neurotični ljudi koji su ocijenili svoje zdravlje lošim bez fizičkih razloga za to (hipohondri), imaju manji rizik od smrti. Smatra se da “zdrave neurotične osobe” više vode brigu o svom zdravlju i češće traže savjet.

“Naša otkrića su značajna jer pokazuju da biti veliki neurotik može imati zaštitne efekte, možda zbog toga što su ti ljudi oprezniji sa svojim zdravljem”, rekla je prof. Catherine Gail, koja je vodila studiju.

Neurotičnost karakteriziraju emotivna nestabilnost, tuga, nisko samopouzdanje, ljutnja, anksioznost, osjećaj krivnje i frustracija. Povezana je s odbojnošću, depresijom i prekomjernim konzumiranjem alkohola i cigareta.

U studiji iz 2012. godine je otkriveno da neurotične osobe imaju nižu razinu biomarkera za upale i kronične bolesti, upravo zato jer vode više računa o svom zdravlju.

Istraživači sa Sveučilišta Edinburgh istražili su podatke UK biobanka za 500.000 ljudi u dobi između 37 i 73 godine i istražili su vezu između neurotičnosti i rizika od smrti ovisno o tome kako su ljudi okarakterizirali svoje zdravlje.

Sudionici su popunili privatne upitnike i odgovorili da li se osjećaju odlično, dobro, srednje ili loše kada je riječ o njihovom zdravlju.

Podaci su pokazali da su neurotičnija osobe imale manji rizik od smrti.

Istraživanje će biti nastavljeno, a dosadašnji rezultati su objavljeni u časopisu “Psychological Science”.
 
(sputniknews.com)

Prestani biti stalno nezadovoljan, prestani se žaliti, proživljavati “nepravdu” i ponašati se kao da ti je netko kriv

Svatko smatra da je njegov problem najveći. Ali, Bog nam govori: Ja dolazim u tvoj život ne da te izbavim od teškoća, nego da bi izmijenio tvoj odnos prema njima. I tada po drugome počinješ gledati na svoje probleme – više optimistički, s više smirenja, trpeljiviji, hrabrije.

Progoni od sebe očajanje koje ti govori da će ti svagda biti tako teško. Dijete moje, problem će isčeznuti, nemoj ga preuveličavati.

Ti toliko preuveličavaš svoje teškoće da razmišljajući postojano o njima, osjećaš užas i padaš u paniku. A to je nepravilno.

Naravno, biva da je čovjek jednostavno tako ustrojen. To je već određeni tip osobnosti, određeni znak. Neki ljudi čak i kada im predlažeš rješenje problema, ne mogu ga prihvatiti i da se uspokoji. Ne!

Oni će svejedno cviliti i kmečati. Daješ im savjet, oni se na početku malo nasmiješe, a zatim govore: Ne, ne mogu, takav sam se rodio.

Ej, vidi, rekao sam ti ako na svoj ​​problem pogledaš s te strane, on će se riješiti. Ne, ti ljudi su opet misle o tome, u svojoj brizi, gdje su već i navikli.

Čovjek sam sebe guši grižnjom savjesti i zabrinjavajućim osjećanjem krivnje. Ponekad osjećamo zabrinutost (nelagodu) zbog toga što smo u datom momentu sretni. To jest. ako si sretan, tebi će se neminovno dogoditi nešto loše.

Ja ne mogu biti sretan! Kroz nekoliko dana nešto će se dogoditi!

Ti se ne možeš jednostavno naslađivati ​​i radovati se. A pogledaj na sve dobro u tvom životu, kako nam je zapovjedio i Krist. Pogledaj s optimizmom, s nadom i reci: Hvala!

Prestani kmečati! Prestani biti stalno nezadovoljan, prestani se žaliti, proživljavati “nepravdu” i ponašati se kao da ti je netko kriv. Znaš li koliko ljudi trenutno strada, baš ovog momenta? Koliko je bolesnih koji s mukama umiru u bolnicama … To je strašno.

Nedavno mi je pozvonio jedan čovjek i rekao: Sutra ujutro idem u bolnicu, kćer će mi operirati. Da li si ti nekad sjedila u bolnici u isčekivanju novosti o stanju bliskog čovjeka? Mimo tebe prolaze doktori, sestre, a ti sjediš i s uma ne silaziš od uznemirenosti … A ti mi tu pričaš da imaš problem.

Molim te, hajde da budemo ozbiljniji, jer mi često bivamo jednostavno nezahvalni.

Reci bar jednom Hvala!
 

(BastaBalkana.com)

Govoreći na TEDx-u, Jaak Panskepp je istaknuo što nas čini sretnima i kako doći do toga

U svojoj knjizi “Umijeće postizanja sreće” Dalaj Lama napisao je sljedeće:

“Moramo naučiti kako željeti ono što imamo i pomiriti se s onim što nemamo kako bismo pronašli stabilnost i sreću.”

A sada je ove riječi potvrdila znanost. Neuroznanstvenik Jaak Panskepp tvrdi da je put ka sreći, a ne dolazak na cilj, ono što nas čini sretnima. Objasnio je kako ispunjenje naših želja neće izazvati dugotrajnu sreću.

Govoreći na TEDx-u, naveo je sedam primarnih emocija: radost, panika, briga, požuda, strah, bijes i znatiželja, odnosno želja za traženjem nekog ili nečeg. Baš ova posljednja emocija, tvrdi Panskepp, je ključ naše sreće.

Panskepp tvrdi je dopamin, koji je kemijska supstanca u našem mozgu povezana sa zadovoljstvom, također povezan i s instinktom traženja, i kako istražujemo i zahtijevamo nove informacije, naš mozak oslobađa dopamin što dovodi do zadovoljstva.

“Video igre obično imaju dvije opcije u konačnici – izgubite ili pobijedite. No, postoje i druge vrste igara koje možete igrati u nedogled. U njima se stalno nešto događaja, uvijek imate nešto za raditi ondje”, rekao je Jason Silva, filozof i tvorac YouTube serijala Shots of Awe.

Ova studije se slaže s mnogim prethodnima koje su pokazale da nas bogatstvo i moć ne čine sretnima, već su za sreću zaslužni konstantno traženje i održavanje kvalitetnih odnosa.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(express.hr)

Anksioznost pogađa milijune ljudi diljem svijeta, te je najčešći oblik mentalnog poremećaja u SAD-u, koji utječu na 40 milijuna ljudi, ili 18% populacije

Osjećaj anksioznosti označava određene događaje u vašem životu, kao što je prelazak u novi grad, što potpuno je normalno i ne bi trebalo biti razlog za zabrinutost.

Međutim, tjeskoba počinje ometati svakodnevni život, morate to priznati i pokušati shvatiti otkuda osjećaji dolaze, i što ti pokušavaju reći.

Nadamo se da će se sljedeći citati staviti stvari u perspektivu i pomoći vam olakšati tjeskobu, ako ništa onda barem u ovom trenutku.

OVDJE SU 11 CITATA KOJE TREBATE ZAPAMTITI KADA SE OSJEĆATE ANKSIOZNO:

1. “Vjerujte sebi. Ti si preživio puno, i ti ćeš preživjeti što god dolazi.” – Robert Tew

2. “Briga je kao da sjedite na stolici za ljuljanje. Ona vam daje nešto da radite, ali vas ne odvodi nigdje.” – engleska poslovica

3. “Nastavite šetnju kroz oluju… Vaša Duga vas čeka na drugoj strani.” – Heather Stillufsen

4. “Unutarnji mir počinje u trenutku kad ste izabrali da ne dopuštate drugoj osobi ili događaju da kontrolira vaše emocije.”

5. “Prepustite se onome što je. Pustite ono što je bilo. Imajte vjeru u ono što će biti.” – Sonia Ricotte

6. “Možda nije uvijek smisao u tome da pokušavate popraviti nešto slomljeno. Možda je smisao u tome da počnete nešto novo i kreirate nešto bolje.”

7. “Ponekad je razlog zašto se dobre stvari ne događaju vama, jer ste dobra stvar koja treba da se desi na drugim ljudima.”

8. “Negativni um nikada neće dati pozitivan život.”

9. “Vi nikada nećete biti slobodni sve dok se ne oslobodite iz zatvora vlastitih lažnih misli.”

10. “Ponekad vam je potrebno da iskoračite van, udahnete svježeg zraka, te se podsjetite tko ste i gdje želite biti.” – Tračerica

11. “Danas je savršen dan za novi početak. Pustite strah i oslobodite svoj um. Vrijeme je da otvorite svoje srce.” – Chris Butler
 
(NoviSvjetskiPoredak.com)

Rak gušterače (pankreasa) četvrti je najsmrtonosniji oblik raka, a samo pet posto osoba oboljelih od ove zloćudne bolesti uspije preživjeti. Donosimo vam svjedočanstvo jednog švicarca kojem se promjenio život na bolje kada je obolio od raka

Nakon što im bude dijagnosticiran rak, pacijentima preostaje još svega tri do šest mjeseci života, dok u prosjeku samo jedan od njih dvadeset može očekivati da bude živ za pet godina.

Prema podacima zdravstvenih organizacija, u Europi trenutno žive 103.773 osobe kojima je dijagnosticirana ova bolest.

Rijetki preživjeli

No, jedan od rijetkih preživjelih je Martin Inderbitzin, 38-godišnji Švicarac kojem su doktori 2012. godine saopćili da boluje od raka gušterače.

Kada vam dijagnosticiraju rak jedino vam preostaje da razmišljate o svojoj smrti. Na pamet vam jedino padaju pitanja poput: “Koliko ću još dugo živjeti?” “Hoću li nekako uspjeti preživjeti”… – rekao je Inderbitzin na početku razgovora.

Naravno, nastavlja Martin, niko ne živi vječno, ali isto tako niko ni ne želi da zna kako će mu ubrzo doći kraj…

Kada mi je doktor otkrio da bolujem od raka gušterače, to je bio šok mog života. U takvoj situaciji počinjete da shvaćate šta je, zapravo, važno u vašem životu. Prije sam brinuo o poslu, novcu i planiranju godišnjeg odmora.

Međutim, danas se općenito brinem znatno manje nego prije. Možda to zvuči čudno, ali je tako – kazao nam je Inderbitzin.

Smatra kako je veoma važno da ljude ne bude strah da pričaju o raku.

Ne trebaju se sramiti situacije u kojoj se nalaze. Baš naprotiv! Neophodno je da govore o tome kako bi nadvladali predrasude kod drugih ljudi, ali i njihov strah – kazao je Inderbitzin.

Počeo sam uživati

I Martin je, kao i većina osoba kojima bude dijagnosticiran neki oblik raka, shvatio da mu ne preostaje još mnogo života.

Međutim, to saznanje naučilo me je da živim. Zbog toga nisam brinuo ni o propuštenim prilikama, kao ni o svojoj neizvjesnoj budućnosti. Počeo sam cijeniti one svakidašnje stvari: izlaske sa prijateljima, osluškivanje kapi kiše dok pada, degustiranje ukusne hrane ili jednostavno provođenje vremena sa najdražim osobama – naglasio je Inderbitzin.

Svima kojima je dijagnosticirana neka slična bolest poručio je da počnu uživati u životu.

Martinu, koji je inače režiser i neuropsihijatar, rak gušterače dijagnosticiran je augustu 2012. godine. Narednih devet mjeseci bio je podvrgnut raznoraznim terapijama, nakon kojih su mu doktori rekli kako testovi pokazuju da mu je zdravstveno stanje savršeno.

Danas, četiri godine od silnih pretraga i operacija, osjećam se zaista izvanredno – kazao nam je Inderbitzin.

My Survival Story

Inderbitzin je osnivač bloga My Survival Story, na kojem osobe oboljele od zloćudnih bolesti iz cijelog svijeta mogu objavljivati svoje životne priče.

Želim na taj način da pomognem ljudima da sa drugima dijele svoje životne priče i da lakše podnesu sve teške trenutke kroz koje prolaze – pojasnio nam je Inderbitzin.

 
(avaz.ba/uredio:NSP)

Zavirite u kulturu ovog fascinantnog i mudrog naroda – pročitajte ove drevne japanske poslovice

#1. Ako se problem može riješiti, onda nema potrebe da se zbog njega brinemo. Ako se ne može riješiti, onda je opet beskorisno brinuti zbog njega.

#2. Kada dobro razmislite, odvažite se da djelujete. Kada počnete djelovati, prestanite misliti.

#3. Ne zadržavaj ono što odlazi; ne tjeraj ono što dolazi.

#4. Ići brzo znači ići sporo bez prekidanja.

#5. Bolje je biti neprijatelj dobroj osobi, nego prijatelj lošoj.

#6. Odnos muža i žena treba da je kao odnos ruku i očiju: kada ruke bole, oči plaču; a kada oči plaču, ruke brišu suze.

#7. Žaba u bunaru ne zna za veličinu neba.

#8. Dugačko putovanje uvijek započinje jednim kratkim.

#9. Čak i da nam zatreba samo jednom u životu, mač treba uvijek nositi.

#10. Lijepi cvjetovi ne daju dobro voće.

#11. Tugu treba ostaviti kod kuće, kao poderanu haljinu.

#12. Nitko se nikada nije sapleo ležeći u krevetu.

#13. Jedna ljubazna riječ može te grijati tijekom tri mjeseca zime.

#14. Budalama i luđacima se uvijek skloni s puta.

#15. Sedam puta provjeri prije nego što počneš sumnjičiš nekoga.

#16. Napravi sve što možeš, a ostatak prepusti sudbini.

#17. Pretjerana iskrenost se često graniči s glupošću.

#18. Bogatstvo će uvijek doći u kuću punu smijeha.

#19. Čak i majmuni mogu pasti s drveta.

#20. Hladan čaj i riža se mogu podnijeti; ono što se ne može podnijeti su hladan pogled i grube riječi.

#21. Ako žena nešto želi, popet će se na planinu da to i dobije.

#22. Zemlja uvijek otvrdne poslije kiše.

#23. Najdublje rijeke teku tiho.
 
(Global CIR,vestinet.rs/uredio:NSP)

Nekoliko studija otkriva korisne trikove za lakši i kvalitetniji život

Nanošenje zaštitne kreme na lice svaki dan, tjedno vježbanje, traženje skupog efikasnog seruma protiv starenja, odlaženje na razne tretmane, sve je to iscrpljujuća bitka da bi ostali mladi.

Barbara Botani, naturopatologinja iz Melburnea tvrdi da ima puno lakših načina koji nam mogu omogućiti da sačuvamo svoju mladost i svoje zdravlje.

Ona navodi kako smanjenje stresa, unosa kave i svakodnevno vježbanje mogu pomoći da imamo dug život, a usput otkriva još nekoliko korisnih trikova za pomlađivanje.

1. Nema kompromisa oko spavanja

Premalo sna vodi problemima memorije, sluha, ljutnji, visokom krvnom tlaku, depresiji i debljini. Da bi spavali bolje, neka jastuci i navlake budu od prirodnih materijala. Prirodni materijali su bolji regulatori vlage koja poboljšava cirkulaciju pa koža slobodno diše. Prirodna vlakna ne oštećuju kožu i pomažu nenastajanju finih bora. Veće su šanse da ćemo se probudii glatke, popeglane kože osobito ako spavamo na svilenim jastučnicama.

2. Prestanite se preznojavati oko malih stvari

Puno je stvari u dnevnom životu koji mogu izazvati stres. Važno je procijeniti što je važno, a što ne i da li je vrijedno stresa. Stres i nervoza neće promijeniti ishod pa pokušajte se ne živcirati oko nebitnih stvari.

3. Smanjite unos kave

Studija rađena na sveučilištu Gothenberg kaže koji su faktori koji utječu na dug život. Da bi živjeli dug, zdrav život treba kolesterol držati u normalnim vrijednostima, ne pušiti i najvažnije, ograničiti unos kofeina na dvije šalice dnevno.

4. Razmijenite osmijeh s nekim

Ovo je izvanredan i jednostavan način da vam se poboljša raspoloženje. Bit ćete iznenađeni kako ovo utječe na cijeli dan, a sasvim sigurno uljepšali ste dan i nekom drugom.

5. Češće ustanite

Dugotrajno sjedenje skraćuje život. Studija pokazuje da svaki sat koji osoba provodi sjedeći i gledajući televiziju poslije dvadeset i pete godine života skaraćuje život za 22 minute.

6. Prestanite misliti da je život težak

Emocije i raspoloženje imaju veliku ulogu kako se odvija naš život. Negativne emocije manifestiraju se u negativne situacije u životu. Prestanite misliti da vam je dosadno na poslu, da je vrijeme loše, da će dan biti grozan, jel onda i hoće. Unesite malo pozitivne energije u svakodnevni život i život će vam se poboljšati.

7. Skinite šminku svaku večer

Poslije cjelodnevnog dana u uredu ili noćnog izlaska sa prijateljicama, malo je teško skinuti šminku sa lica ali je to vrlo bitno za zdravlje kože. Omogućit ćete koži da diše i uspostavi normalne hranjive procese. Inače ćete isušiti kožu, imat ćete više bora i iritacija na koži.

8. Vježbajte malo više

Studija je utvrdila da oni koji redovito vježbaju imaju 13 posto manji rizik od prijevremene smrti nego oni koji vježbaju povremeno. Oni koji imaju više od 45 kilograma preko idealne težine, oduzimaju sebi cijelu deceniju života. Vježbanje je sigurno dobar način održavanja težine i produljenja života.

9. Zaštitite se od sunca na ljetovanju

Osobe koje se previše izlažu suncu mogu dobiti melanom. Naravno ukoliko se možete zašitititi od sunca ili ga izbjegavati u najvećoj vrućini, to može produžiti život. Studija je utvrdila da oni koji su umrli od melanoma od 2000. do 2006. godine, umrli su 2 desetljeća prije nego što su trebali.

10. Recite zbogom onima koji vam troše energiju

Prijateljstvo bi vas trebalo hraniti i čim osjetite da se to više ne događa, razmislite vrijedi li provoditi vrijeme sa tim osobama. Važno je da ljudi žele pomoći sebi samima prije nego im prijatelj može pomoći i ako i sami ne žele promjene.

Prestanite se iscrpljivati i provodite vrijeme sa ljudima koji vas inspiriraju i pune energijom. Ali pazite da ne odete u drugu krajnost i da ne provodite previše vremena sami. Samoća povećava rizik prerane smrti za 30 posto.
 
(telegram.hr/uredio:nsp)

Psihičko blagostanje majke koja vodi brigu o djetetu jeste najveći zadatak za oca. Tata je taj čija je obveza da rješava probleme s rodbinom i susjedima

Jevgenij Olegovič Komarovski jedan od najpoznatijih i najpriznatijih pedijatara na teritoriju bivšeg SSSR-a. Doktor je medicinskih znanosti, televizijski voditelj i autor 15 knjiga o njezi djeteta.

Na vrlo razumljiv način izlaže dragocjene informacije o zdravlju i odgoju djece, zbog čega uživa poštovanje mnogih roditelja.

Odabrali smo 14 citata pedijatra dr Komarovskog čiji su savjeti pomogli stotinama tisuća ljudi:

1. 100% odraslih stanovnika zna kako se prave djeca, ali 99,9 posto ne zna kako se stvaraju ljudi.

2. Psihičko blagostanje majke koja vodi brigu o djetetu jeste najveći zadatak za oca. Tata je taj čija je obveza da rješava probleme s rodbinom i komšijama.

3. Sretno dijete je prije svega dijete koje je zdravo, a tek potom dijete koje umije čitati i svirati violinu.

4. Sretno dijete je dijete koje ima i mamu i tatu, koji pak imaju vremena ne samo da vole dijete nego da vole jedno drugo.

5. Ni veliki broj ni dobar glas pedijatara neće riješiti zdravstvene probleme djeteta. To je nemoguće prije svega zato što njegovo zdravlje u daleko većoj mjeri ovisi od mame i tate nego od svih pedijatara zajedno.

6. Dijete nikom ništa nije dužno.

7. Osobno, kada mi dolaze roditelji boležljive djece, često savjetujem da nabave psa. Zato što je pas realan razlog da natjera roditelje da dva puta dnevno izvedu i dijete u šetnju.

8. Ako je vaše dijete cijele godine bilo boležljivo, ako nije trčalo, odlazak na selo (možda svega 30 km od grada raste šuma i teče rijeka), može imati bolji učinak na njegovo zdravlje nego ljetovanje na Sredozemnom moru, pa neka je i hotel s pet zvjezdica.

9. Dijete i treba baš takvo biti – mršavo i aktivno.

10. Siguran sam u to da se većina djece rađa zdrava, ali da im zdravlje narušavaju … roditelji i medicinski radnici.

11. Kada se rodi beba – čovječji mladunac – ona je biološko stvorenje isto kao vučić, mače, prasence … Zato je osnovni zadatak u prvoj etapi života držati se biologije da bismo kasnije prešli na razvoj sociologije.

12. Suština i ideologija jednokratnih pelena sastoji se u slijedećem: djetetu pelene nisu potrebne! Nego su potrebne majci!

13. Sreća i zdravlje obitelji su najvažnije. Obitelj se treba ponašati ne shodno interesima djeteta već shodno interesima obitelji. Ja ne mogu zamisliti da moje dijete dobije čokoladu i da je ne podijeli na četiri dijela.

14. Što je najvažnije: ti nisi centar svemira. Mi kao obitelj – to je centar svemira. Dobri ljudi uvijek, svuda i prema svima su dobri. Podijeli sve dobro: raspoloženje, hranu, stvari. Ne kukaj.
 
(vestinet.rs,detinjarije.com/uredio:nsp)

Znanstveno je dokazano kako je anksioznost usko povezana s inteligencijom

Iako se o tome govori već neko vrijeme, sada je i znanstveno dokazano kako su ljudi koji više brinu – inteligentniji. Što znači da vaša pretjerana anksioznost, ukoliko ona postoji, nije isključivo negativna osobina.

Psiholog Alexander Penney i njegovi kolege nedavno su proveli istraživanje na uzorku od 100 studenata na Sveučilištu Lakehead u Ontariju, gdje su od njih tražili da kroz razne zadatke bilježe količinu brige i nervoze koju doživljavaju, donosi Business Insider.

Otkrili su kako su anksiozniji studenti, odnosno oni koji su se više slagali s izjavama kao što su “Često brinem oko nečega” postigli bolje rezultate na testovima verbalne inteligencije.

Neobičan eksperiment iz 2012. godine: Anksiozni pojedinci pokazali su se opreznijima i učinkovitijima

Ovakvo stajalište podupire i jedan pomalo neobičan eksperiment kojeg su 2012. godine proveli psiholozi Tsachi Ein-Dor i Orgad Tal iz Interdisciplinarnog centra Herzliya u Izraelu, a u svom su eksperimentu uzorku od 80 studenata zadavali gotovo jednake količine stresa.

Ispitanicima su rekli kako je njihov zadatak procijeniti umjetninu koja će im biti prezentirana putem softvera, ali ta je priča bila tek paravan. Kad su odrađivali zadatak, ispitanici su “slučajno” aktivirali računalni virus – koji se, zapravo, aktivirao automatski, jer je bio unaprijed namješten od strane istraživača.

Studenti su zatim bili primorani zatražiti tehničku pomoć, a za tu je pomoć bila zadužena unaprijed istrenirana glumica.

Tijekom cijelog tog procesa imali su još i niz drugih smetnji, kao na primjer nenadane ponude za razna istraživanja. “Otkrili smo da su anksiozniji pojedinci bili manje podložni raznim smetnjama”, objasnili su Tal i Ein-Dor te tako dokazali da su nervoznije osobe ustvari opreznije i učinkovitije.

Mozak koji više brine može pronaći više različitih rješenja

Anksiozniji pojedinci skloniji su situaciju sagledati s više strana.

Drugo istraživanje slično ovom eksperimentu proveo je psihijatar Jeremy Coplan iz SUNY Downstate medicinskog centra u New Yorku.

On i kolege istraživanje su provodili na ispitanicima koji su patili od anksioznih poremećaja, a otkrili su kako su pojedinci s ozbiljnijim simptomima redom imali veći kvocijent inteligencije.

Ideja da su anksiozniji ljudi ustvari i mudriji zvuči poprilično uvjerljivo, jer je mozak koji više brine ujedno i taj koji može pronaći više različitih rješenja.

Penney i njegovi kolege u svom su istraživanju napisali kako je moguće da su inteligentniji pojedinci sposobni uzeti u obzir i prošle, ali i buduće događaje u isto vrijeme te puno detaljnije sagledati situaciju, što ih onda može dovesti do toga da više brinu i paničare.

Ova bi veza, ukoliko postoji, trebala ići u oba smjera. Djeca koja imaju predispozicije za razvoj anksioznosti mogu postati pametniji i učinkovitiji pojedinci, a pametni ljudi mogu pronaći mnogo više stvari oko kojih će brinuti.

Dakako, postoje određene studije koje pokušavaju pobiti ovakvu teoriju te tvrde kako između inteligencije i anksioznosti postoji ustvari negativna povezanost. Sudeći prema Robertu Epsteinu, američkom psihologu, ako je osoba pametnija, ona je u isto vrijeme i smirenija.

“Dakako da postoje iznimke, ali osnovni rezultat je upravo taj. A objašnjenje za tu negativnu povezanost jako je jednostavno: Kad su ljudi nervozni, ne razmišljaju suvislo”, izjavio je Epstein.

Neki od najvećih umova svijeta patili su od anksioznosti

Nikola Tesla, jedan od najpametnijih ljudi na svijetu, patio je od anksioznosti

No, i dalje postoji osnovana sumnja da tendencija ka nervozi stvarno ima svojih prednosti kad je riječ o inteligenciji, pogotovo ako uzmemo u obzir kako su upravo neki od najslavnijih umova svijeta, poput Nikole Tesle, Charlesa Darwina i Kurta Gödela, patili od anksioznih poremećaja. Ostale poznate ličnosti: David Bowie, Oprah Winfrey, Johnny Depp, Sigmund Freud, Scarlett Johansson, Edvard Munch (naslikao sliku Vrisak)

U tu kategoriju spada i Abraham Lincoln, koji je sam sebe opisao kao “prirodno nervozan temperament”.

Zanimljivo je i to da je remek djelo Edvarda Muncha, “The Scream”, također nastalo za vrijeme kad je poznati slikar doživljavao napadaj panike.

“Stajao sam tamo i drhtao od anksioznosti – i osjetio beskrajan krik kako prolazi prirodom.”
 
(telegram.hr,youtube/uredio:nsp)