Za sada nema pravog načina i univerzalnog rješenja na koji način možete prepoznati genetski modificiranu hranu, ali možemo pokušati.

Moramo se osloniti na svoj ​​zdrav razum, logiku i instinkt, kao i na vlastito istraživanje o dobavljačima sirovina proizvođačima hrane, i informiranje preko medija i novina. U Hrvatskoj još ne postoji sustav označavanja GMO hrane, i pitanje je da li će li se ikada i provesti.

U duboko polariziranoj zemlji kao što je Hrvatska, rijetko kad se može govoriti u širokom društvenom konsenzusu o bilo kojoj temi, ali ako je suditi po nedavnoj saborskoj raspravi o GMO hrani, čini se da u našoj zemlji sve ideološke prepreke padaju u vodu kad se radi o podilaženju opće raširenim mitovima i antiznanstvenom populizmu najgore vrst.

Principi prepoznavanje GMO HRANE:

• GMO hrana je ljepša, okruglija, sjajnija, ujednačene veličine i izgleda, sjajne boje, bez modrica i oštećenja, bez imalo truleži i ožiljaka
• U prirodi nismo svi isti. Neko je viši, netko niži neko debeo, a neko mršav. Isto vrijedi i za prirodno voće i povrće.
• Kupujte kvrgavo, nepravilno voće i povrće, takoreći ružnog izgleda.
• Gledajte da je voće i povrće različitih boja, veličina i oblika. Ništa neće da zafali ako je voće i povrće malo udareno, i da pokazuje znakove da je živo, tj.. da malo truli.
• Na policama gdje ima takvog voća i povrća, velike su šanse da nisu GMO.
• Kupujte od seljaka koji sami uzgajaju i uporabi saznanje iz prve stavke

I seljaci siju GMO u neznanju i hrane stoku GMO proizvodima (najčešće kukuruzom). Meso takvih životinja bi u principu trebalo izgledati isto kao i kod normalnih, ali vi ipak obratite pažnju na izgled jetre (jetrica) i bubrega. Ako vam djeluje bolesno, bolje odustanite od kupnje jer su te životinje možda bile hranjene s GMO stočnom hranom. Zna se što je bolestan izgled, a što zdrav. Bolesno je blijedo, sivo, žuto, slabo prokrvljeno, s oštećenjima i izraslinama koja ne djeluju normalno. Zdravo je roza i crveno meso.

Zanemarite lijepo pakiranje

• Profitabilnosti GMO biljaka, voća i povrća dopušta proizvođačima da potroše novac na lijepa pakiranja.
• Informirajte se na internetu o zemljama koje uzgajaju GMO
• Ukoliko je nešto porijeklom iz zemlje koja je uvela GMO, najvjerovatnije i jeste GMO. Budite dvostruko oprezni.
• Pratite vijesti o zemljama koje zabranjuju proizvodnju i uvoz GMO kao što su Francuska, Švicarska i Mađarska. Tako ćete biti bar donekle sigurni da proizvod nije GMO.
• Isto vrijedi za zemlje koji su najveći proizvođači GM hrane – SAD, Argentina, Brazi, Kína i Indija, koja proizvodi GM pamuk.
• Pokušajte isključiti iz prehrane sve ono što ima najviše šansi da bude GMO

Nažalost, to je najčešće meso životinja koje se hrane GMO hranom. To su i popularne grickalice, čipsevi i slično, jer velikim tvrtkama odgovara da im sirovina bude ujednačene veličine i sastava.

“Monsantovi” radnici ne jedu hranu koju uzgajaju, ljekari koji cijepe tuđu djecu ne cijepe sebe ni svoju djecu

Vlastodršci koji ignoriraju i zataškavaju prisutnost GMO u Hrvatskoj, i na čitavom Balkanu, nešto moraju jesti. Treba otkriti što. Možda postoji način identifikacije ili samo informacija o tome što jeste, a što nije GMO. Zato oprez u trgovinama. GM hrana je najjeftinija, a zdrava hrana je po pravilu bezobrazno skupa, što je često čini nedostupnom siromašnijem dijelu stanovništva. Staro pravilo koje čuva zdravlje je prehrana sezonskim voćem i povrćem. Ako u trgovinama vidite voće i povrće kojem nije vrijeme, ono je najčešće uvezeno (obratiti pozornost na zemlju odakle dolazi) ili je uzgajano u plastenicima uz upotrebu svih bio-tehnologija, pospješivača rasta i pesticida.

92% soje na svijetu – GMO!

Po podacima ISAAA (Međunarodne službe za nabavu poljoprivredno-biotehnološke dokumentacije), kao i podacima Europske Unije, od 2007. godine, kada je svjetska proizvodnja soje bila 58,6% genetski modificirana (GMO), preko 2010. godine, kada je iznosila 80% posto, do danas – GMO soja je 92% posto ukupne svjetske proizvodnje ove žitarice. Ovaj podatak govori mnogo sam za sebe. Male su šanse da ćete baš vi naići na tih 8% soje koja nije GM. U što većoj mjeri podržite male proizvođače i poljoprivrednike koji sami uzgajaju i prodaju hranu, ali uvijek gledajte kakvi su proizvodi i primjenite pravilo iz prve stavke.

Vezano za GMO pamuk

Simptomi morgelons oboljenja su primjećeni masovno kod kineskih radnika, često djece koja rade s GMO pamukom. Kina je, uz Ameriku, Brazil, Argentinu i Indiju, najveći prozvođač GMO. U dodir s takvim pamukom može se doći kupujući kinesku robu, posteljinu, tkaninu, igračke, pa i odjevne predmete čuvenijih marki čiji se proizvodi izrađuju u Kini.

Hitna izmjena zakona: GMO hrana preplavit će Hrvatsku

Na jesenskom zasjedanju Sabora 2013. godine u hitnu saborsku proceduru je upućen Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o genetski modificiranim organizmima i GMO su otvorena vrata.

Izmjene Zakona o genetski modificiranim organizmima (GMO) omogućavaju uvođenje genetički modificiranih usjeva na mala vrata u Hrvatsku uvodeći poglavlje o “koegzistenciji” tradicionalnih usjeva i genetski modificiranih usjeva, upozorava Zelena akcija.

Zahtjevi zelenih:
Zelena akcija traži od Sabora da povuče izmjene Zakona iz hitne procedure, provede primjerenu javnu raspravu o njemu te izbaci iz Zakona dio o “koegzistenciji” GMO-a i klasičnih usjeva.

Zelena akcija ističe kako na razini Europske unije (EU) ne postoji zakonodavstvo koje obvezuje Hrvatsku da tako uredi pitanje “koegzistencije”, već samo jedna neobavezujuća preporuka Europske komisije. Stoga zahtijeva da se taj dio Zakona izbriše.

“Vrhunac nestručnosti izrade Zakona je i činjenica da je njime predložena izrada novog posebnog zakona o ‘koegzistenciji’ čemu se usprotivio i saborski Odbor za zakonodavstvo, smatrajući to neprimjerenom zakonskom procedurom. Osim najvećeg problema uvođenja koegzistencije u Zakon, povećavaju se i iznosi te odgovornost za članove stručnih tijela zbog odavanja poslovne tajne vezane uz GMO. Pri tom nije definirano što poslovna tajna može biti, a o Zakonu nije još raspravljalo niti Vijeće za GMO, niti je provedena adekvatna javna rasprava”, naglašava se u priopćenju.

Zašto saborski zastupnici šire paniku oko GMO hrane?

Nisu samo saborski zastupnici neuobičajeno jedinstveni kad se radi o otporu tehnologiji genetske modifikacije biljaka. Fenomen parazitiranja na strahu od imaginarnog neprijatelja itekako je očit i u medijima, ali I mnogim drugim institucijama koje oblikuju javno mnijenje. Tako u Hrvatskoj mediji koji vole gajiti percepciju lijevo-liberalnih, o GMO hrani ‘izvještavaju’ na gotovo identičan način kao i rigidna konzervativno-desničarska glasila – s nevjerojatnom dozom paranoje i sklonosti širenju straha, koji se na tržištu preplavljenom (dez)informacijama ionako uvijek bolje prodaje od objektivne i znanstveno utemeljene informacije.

Zbog EU Sabor će omogućiti ulazak GMO-a u Hrvatsku

U prošlotjednoj saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o genetski modificiranim organizmima, koje inače tek propisuju da će inspekciju umjesto dosadašnjeg Državnog inspektorata obavljati Ministarstvo poljoprivrede, moglo se čuti zaista svašta; od opisa GMO hrane kao ‘frankenštajnske hrane’, preko plašenja javnosti ‘skrivanjem’ GMO sastojaka u pojedinim prehrambenim artiklima, pa sve do bizarnog povezivanja tehnologije genetske modifikacije i kloniranja. Nekoliko zastupnika se u svom izlaganju pozvalo na davno diskreditiranu studiju o tumorima na štakorima navodno uzrokovanim GMO hranom, dok je jedan od njih GMO hranu usput optužio za porast malignih oboljenja.

Studije Seralinija o tumorima kod štakora nije nitko u svijetu uspio ponoviti, pa je taj rad povučen iz znanstvenog časopisa u kojem je objavljen. Mislim da bi bilo najbolje kada bi ovo istraživanje pokušali ponoviti neki od znanstvenika kojima po pitanju GMO-a hrvatska javnost bezrezervno vjeruje. Siguran sam da bi hrvatski porezni obveznici voljeli financirati domaće istraživanje koje bi potvrdilo ili odbacilo tvrdnje iz tako po život važnog istraživanja.
 

 
 
(vecernji, jutarnji, tportal, youtube.com/uredio: nsp)