Bit će to prvi pokušaj čišćenja gomile smeća u kojoj se prema procjenama nalazi čak 1,8 trilijuna komada plastičnog otpada, kaže 24-godišnji Nizozemac hrvatskog porijekla, utemeljitelj i direktor Ocean Cleanupa

Brod koji za sobom vuče duge plastične cijevi ispunjene zrakom čija je svrha počistiti oceane od plastičnog smeća, isplovio je u subotu iz San Francisca u pokusnu vožnju prije nego što nastavi plovidbu prema velikoj nakupini otpada (GPGP) u Tihome oceanu koja se prostire na gotovo milijun četvornih kilometara.

Cilj ambicioznog projekta koji se odvija pod nadzorom nizozemske neprofitne organizacije Ocean Cleanup je u predstojećih pet godina isprazniti polovinu GPGP-a (The Great Pacific Garbage Patch) ili oko 40.000 tona.

Oceanograf i voditelj projekta Laurent Lebreton potvrđuje da se u gomili pacifičkog otpada nalazi oko 80.000 tona smeća.

Nakon petogodišnjih priprema i obavljenih pokusa “stigao je vrhunac naših napora”, rekao je uzbuđeno 24-godišnji Boyan Slat, Nizozemac hrvatskog porijekla koji je osmislio sustav za čišćenje. On je utemeljitelj i direktor Ocean Cleanupa.

Kazao je da će to biti prvi pokušaj čišćenja gomile smeća otkrivene 1997. u kojoj se prema procjenama nalazi čak 1,8 trilijuna komada plastičnog otpada. Većinom je riječ o otpadu koji u more stiže iz rijeka, ali i ribarskoj i nautičkoj opremi poput dijelova mreža i užadi.

Nakupine smeća se, kaže Lebreton, ondje nakupljaju još od pedesetih godina prošlog stoljeća.

Kako sustav funkcionira?

Brod Maersk Launcher za sobom vuče goleme plutajuće cijevi ispunjene zrakom i duge oko 600 metara, koje čine najveću dosad napravljenu barijeru na moru nazvanu System 001.

Zmijolika barijera će se formirati u obliku potkove i slobodno plutati nošena morskim strujama i vjetrovima. Na cijevi se u dubinu nastavlja pregrada duga oko tri metra pa će se otpad zadržavati unutar “potkove”, a ribe i ostale morske životinje moći će nesmetano plivati oceanom.

Pošto se otpad ‘zgusne’ u kompaktnu masu po njega će stići brod koji će ga prikupiti i odvesti na reciklažu. Brodovi bi prikupljeni otpad trebali odvoziti svakih šest do osam tjedana.

U svjetska mora godišnje se baci 8 milijuna tona plastike

Plastični predmeti godišnje ubiju i do 100.000 kitova, dupina i tuljana koji ih progutaju misleći da je hrana. U posljednje vrijeme pronalazi se i sve više uginulih ptica čiji su želuci ispunjeni plastikom.

Morska stvorenja i ptice često jedu odbačenu plastiku no na koncu umru od gladi jer zapravo nisu siti.

Drugi se zapetljaju u mreže iz kojih ne mogu pobjeći pa se često uguše. Svake godine u svjetska se mora baci oko 8 milijuna tona plastike. “Želimo se uvjeriti u to da sve ovo funkcionira i za nekoliko mjeseci ugledati prve komade plastičnog otpada u luci, što će značiti da je tehnologija ispravna”, kazao je Slat za AFP.

Dodaje kako će uspjeh pokusnog isplovljavanja značiti da će se u dogledno vrijeme u čišćenje oceana moći poslati čitava flota sa šezdesetak sustava za čišćenje.

Hrabar pokušaj riješenja oceanskog onečišćenja Ocean Cleanup privukao je pohvale od tvrtki za zaštitu okoliša i tehnologije, uključujući tehnološku zvijezdu Elon Muska. On je na Twitteru tijekom lansiranja napisao da sustav “izgleda cool.”
 

 
(vecernji.hr)

Sve je spremno za pokretanje prve naprave na svijetu za čišćenje mora kojom se znanstvenici nadaju počistiti veliku nakupinu plastičnog otpada koja pluta Tihim oceanom

Sistem za čišćenje, koji je osmislio jedan tinejdžer hrvatskog porijekla Boyan Slat, odvući će brodom ovoga ljeta prema gomili smeća u kojoj se prema procjenama nalazi čak 1,8 trilijuna komada plastičnog otpada.

To će biti prvi pokušaj čišćenja otkako je nakupina smeća otkrivena 1997. godine.

Stručnjaci vjeruju da će mašina za čišćenje sakupiti otprilike pola ukupne količine otpada – oko 40.000 tona – unutar pet godina.

Posljednjih nekoliko tjedana užurbano se radilo na spajanju ogromnih cijevi koje plutaju na površini mora i predstavljaju najveću barijeru ikada napravljenu.

Velika nakupina otpada u Tihom oceanu (The Great Pacific Garbage Patch – GPGP) prostire se na skoro milijun četvornih kilometara – dvostruko je veća od površine Francuske i sadrži najmanje 79.000 tona plastike, objavili su znanstvenici prošli mjesec.

Većina tog otpada je izgubljena ribarska i nautička oprema poput komada mreža, užadi, šlapa i sličnih stvari.

Takvi predmeti godišnje ubiju i do 100.000 kitova, dupina i tuljana koji plastiku progutaju misleći da je hrana. U posljednje vrijeme pronalazi se i sve više uginulih ptica čiji su želuci ispunjeni plastikom.

Morska stvorenja i ptice često jedu odbačenu plastiku no na koncu umru od gladi jer se nisu zapravo najeli. Druga se zapetljaju u mreže iz kojih ne mogu pobjeći pa se često uguše.

Svake godine u svjetska se mora baci oko 8 milijuna tona plastike, objavila je organizacija Plastic Oceans Foundation.

Čak 90 posto plastičnih predmeta na svijetu se ne reciklira, a znanstvenici misle da skoro svi komadi plastike ikad proizvedeni još uvijek negdje postoje, najčešće u nekom moru ili odbačeni na divljem odlagalištu. Plastici za jednokratnu upotrebu (boce za vodu, pribor za jelo, vrećice i slično) treba i do 450 godina da se raspadne.

Sistem za čišćenje plastike iz mora dizajnirala je neprofitna organizacija The Ocean Cleanup koju je pokrenuo nizozemski izumitelj porijeklom iz Hrvatske, Boyan Slat (23), inače student aeronautike.

‘Problem plastičnog otpada oduvijek se prikazuje kao nerješiv. Priča je uvijek bila: ‘Ok, mi to ne možemo počistiti već je jedino što možemo ne pogoršavati problem. Ta poruka me nikad nije zadovoljavala’, kaže Boyan.

‘Doista se nadam da će čišćenje oceana biti jedan od onih primjera u kojem nam je tehnologija pomogla da stvari promijenimo nabolje.’

Sistem koji je osmislio Boyan sastoji se od dugih plastičnih cijevi koje su spojene tako da čine zmiju.

Kad se napune zrakom, one plutaju na površini mora pri čemu bi se plastika duž barijera gibala prema središtu barijere gdje bi se prikupljala dok morske životinje neometano mogu proći ispod.

Ima samo jedan problem: ovaj sistem ipak ne može prikupiti i mikroplastiku koja je velik problem.

Prva testiranja obavljena su u zaljevu San Francisco. Planira se u more porinuti 60 velikih barijera od kojih bi svaka bila duga više od kilometar. Brodovi bi dolazili i odvozili prikupljeni otpad svakih šest do osam tjedana.

Ovaj projekt primio je priličan broj donacija od strane velikih ulagača koji su shvatili važnost očuvanja mora, tako da kompanija Boyana Slata trenutno ima 65 zaposlenih.

Boyan kaže kako će sljedeći veliki trenutak biti kad prti brod s otpadom pristane uz obalu.

‘Ljudi su stvorili ovaj problem, pa mislim da je u redu da ga mi i riješimo’, kaže mladi inovator.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(jutarnji.hr)