Vijeće ministara već mjesec i pol radi na uspostavi posebnog koordinacijskog tijela koje bi se bavilo povratkom osoba trenutačno smještenih u kampovima u Siriji i Iraku

Zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Mijo Krešić odbacio je u srijedu mogućnost da se u Readmisijski centar Salakovac kod Mostara po povratku iz Sirije i Iraka smjeste državljani BiH koji se borili na strani terorističke organizacije Islamske države (IS), što je ranije najavio ministar sigurnosti te zemlje Dragan Mektić.

„Objekt u Salakovcu apsolutno nije prihvatljiv za smještaj ovih osoba. Većina njih je sudjelovala na stranim ratištima i borila se u redovima terorističkih organizacija“, rekao je Krešić u izjavi za medije u Mostaru.

Ministar Mektić je u izjavi za sarajevski Dnevni Avaz rekao kako vlasti BiH očekuju povratak između 25 i 30 osoba podrijetlom iz BiH koji se trenutačno nalaze u zarobljeničkim kampovima pod nadzorom Kurda ili savezničkih snaga, te da je moguć njihov privremeni smještaj u prihvatnom centru u Salakovcu kod Mostara.

Mektićev zamjenik pak tvrdi kako Readmisijski centar Salakovac kod Mostara nije namijenjen za takve osobe te da osobe koje su se pridruživale stranim vojnim i terorističkim organizacijama ne mogu izbjeći odgovornost ili se slobodno kretati bez nadzora.

„Oni po povratku u BiH moraju biti procesuirani. Ne može se dogoditi da budu bilo gdje izvan nadzora. Ovdje se ne radi o bilo kakvoj readmisiji ovih osoba, jer mi nemamo potpisane sporazume s Irakom i Sirijom“, istaknuo je zamjenik ministra sigurnosti BiH.

On je dodao kako neće biti dopušteni jednostrani potezi kakav je bio i prošle godine prigodom smještaja ilegalnih migranata u centar koji za to nije namijenjen.

“Nije dobro da pojedini dužnosnici s trenutačnih pozicija izvode jednostrane poteze. Ne želim nikako da se ponovi situacija u Salakovcu od prije godinu dana kada se izvan svake procedure izmijestio određeni broj ilegalnih migranata“, pojasnio je Krešić.

Vijeće ministara već mjesec i pol radi na uspostavi posebnog koordinacijskog tijela koje bi se bavilo povratkom osoba trenutačno smještenih u kampovima u Siriji i Iraku.

Vlasti BiH potvrdile su identitet između 25 i 30 osoba koje su boravile u Siriji i Iraku i povezane su s islamističkim terorističkim organizacijama, a sada u izbjegličkim ili zarobljeničkim kampovima čekaju na povratak u BiH, potvrdio je ministar sigurnosti BiH Mektić, a prenio u srijedu sarajevski “Dnevni avaz”.

Mektić je kazao kako među tih 25 do 30 državljana BiH ima onih koji su u Siriji i Iraku ratovali u redovima islamističkih terorističkih skupina, no u brojku su uračunati i članovi njihovih obitelji odnosno supruge i djeca.

Mektić je time demantirao nagađanja kako na povratak u BiH u Siriji i Iraku čeka najmanje stotinjak osoba.

(jutarnji.hr)

Žene se među njima ne mogu naći niti sa povećalom, a većinom dolaze iz muslimanskih zemalja u kojima više nema rata

Tukli su me. Rekao sam im da sam maloljetan, ali oni su samo nastavili još i više – tim je riječima za brutalnost hrvatsku policiju optužio 17-godišnji Mustafa iz Egipta u prilogu koji je na području Velike Kladuše i Bihaća snimio britanski BBC.

Prenose izjave i drugih migranata koji tvrde da su dobili batine i ostali bez stotina eura. U prilogu se može čuti i razgovor s anonimnom osobom koja se predstavlja kao policajac koji je sudjelovao u tri tzv. odvraćanja, a na njihovu nezakonitost upozorio je bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić.

Došli smo vidjeti kako se živi u Bihaću, a probleme koje mu je donijela migrantska kriza prvi čovjek glavnog grada najzapadnijeg bosanskog kantona sažeo nam je u samo jednoj rečenici, koju nam je kazao na početku našeg razgovora: – Kad me netko pita o njima, ja bih najradije da se svi zagrlimo i zajedno plačemo.

Prepušteni sami sebi

Doista, od Ankare do Amsterdama ili od Burse do Barcelone ne postoji grad koji se toliko dao migrantima kao što je Bihać.

Tri godine su Bišćani proveli u okruženju u posljednjem ratu pa znaju što je glad, žeđ, strah i neizvjesnost. Nisu propitivali motive dolaska nepozvanih gostiju, čak ni kada je u jednom trenutku svaki peti stanovnik Bihaća bio Pakistanac, Afganistanac, Alžirac.

Dali su im sve: hranu, vodu, postelje, ulice i parkove. No dolazilo ih je sve više i više, a s njima su rasli i problemi. Prepušteni sami sebi, shvatili su na kraju da ih sami ne mogu riješiti.

U početku nismo znali što nas je snašlo, ali pružili smo im pomoć s izuzetno visokom razinom empatije. Njihov broj je rastao, bili su to ljudi različitih navika, kultura. Došlo je do povećanja broja kaznenih djela i prekršaja, ali ne mogu reći da je to bilo nešto strašno. No, onda nam je u listopadu prošle godine došlo 7000 ljudi i bili smo doslovno pregaženi. Za grad koji u urbanom dijelu ima 35.000 stanovnika to je bilo strašno. To nam se dogodilo i ove godine. Istodobno smo cijelo vrijeme prepušteni sami sebi. Strategija našeg Ministarstva sigurnosti je – ‘neka iscure’ – kaže nam gradonačelnik Fazlić.

U međuvremenu su hrvatske granice u potpunosti zatvorene pa su Bišćani počeli s otvaranjem kampova: bivši đački dom Borići, pa bivša tvornica Bira, pa hotel Sedra, a onda u konačnici i Vučjak, sanirano odlagalište granice na samoj granici podno Plješivice. Gradonačelnik se našao na udaru kritika – od migranata do raznih humanitarnih organizacija – zbog nehumanih uvjeta.

Kaže, nije imao izbora jer se bojao da će ljudi početi kopati puške iz dvorišta i međusobno se početi ubijati jer se dio javnosti naprosto militarizirao.

Spas za grad

Okupirali su grad, ušli ljudima u dvorišta, spavali, jeli i vršili nuždu na livadama i u parkovima. Došli smo u situaciju da ne možete dijete izvesti u park, navečer samo oni hodaju ulicama, ne možete sjesti u kafić, kako ćete pustiti žensko dijete samo u grad, a naiđe grupa od 20 Pakistanaca od 20 godina? Zamislite da idete u poštu, a svaki dan je tamo red od 150 ljudi koji dižu novac preko Western Uniona. Izguglajte Bihać i prvih deset postova izbacit će vam migrantsku krizu.

Uz sve to, imali smo velik broj ilegalnih smještaja. Izmjestili smo ih u Vučjak, on nas je spasio, grad je prodisao. Shvaćam da je to donijelo probleme Hrvatima koji su većina u tom dijelu Bihaća. Ja sam im rekao: ‘Imate pravo biti ljuti, ja bih na vašem mjestu bio još gori, borite se svim legitimnim sredstvima da se riješi problem, samo me nemojte istući’. I krenuli su pritisci preko HDZ-a, Parlamenta Federacije, predsjednice Kolinde – priča Šuhret Fazlić.

Predsjednica Kolinda u Vučjaku vidi vašu poruku da ih pošto-poto želite ugurati u Hrvatsku?

Ne, to je njihova ruta, ja sam ih samo maknuo iz grada jer bi ionako tu došli sami. Hrvatska državna politika nije korektna prema Bišćanima, a ponašanje predsjednice Kolinde i ministra Božinovića je licemjerno, toliko da ne može gore. Moje nastojanje da ne želim migrante je legitimno, isto kao i ono u Korenici i Otočcu, ali nije legitimno da se tako ponaša državna politika.

Ne može ih Hrvatska hvatati sa svih strana i vraćati u Bihać, bez obzira na to jesu li ušli u Šidu ili su ih uhvatili kraj Kupe na granici sa Slovenijom, a stižu čak i sa slovensko-talijanske granice. Hrvatska policija naoružana kalašnjikovima ulazi nam kilometar preko granice, ja se predstavim i kažem da to nije prema zakonu, a oni samo sliježu ramenima i kažu da imaju takva naređenja. Ne možete to pravdati odvraćanjem – kaže Fazlić.

Isprebijani i pokradeni

Dodaje da je “jedna stvar kada se migrantu uzmu biometrijski podaci, nahrani ga se, ispita pa vrati u BiH, a druga kada nam istovare grupu od 50 bosih ljudi koji su prethodno isprebijani i pokradeni”.

- Da, to je istina jer sam se uvjerio svojim očima dok sam bio u lovu, vidio sam prvi put dvojicu Iranaca, drugi put pet Alžiraca, koje su doveli još mokre iz Kupe. I onda takvi dolaze u grad, pa ne možete okrenuti glavu na drugu stranu, morate tim ljudima pomoći. I napišem ministru Božinoviću pismo o tome, a on kaže da su to insinuacije i laži. A koji bi moj interes bio da izmišljam takvo što? – pita gradonačelnik.

Neće stati

Priljev migranata tako je i s hrvatske strane gotovo jednak broju koji dolazi iz Sarajeva, Tuzle, Livna i Republike Srpske. Svi problemi disfunkcionalne države lome se, kaže Fazlić, na njihovim leđima jer su im granice na istoku potpuno otvorene, a na zapadu migrante zbog pritisaka Hrvatske ne pušta čak ni granična policija BiH da “iscure”. Dosad ih je gradom prošlo više od 20.000, a u ovom trenutku ima ih između 3000 i 5000. Fazlić je uvjeren da neće stati.

- Možemo im otežati, obeshrabriti ih, ali ako on krene pješice iz Pakistana ili pregazi afričku pustinju, nema šanse da će ovdje stati. Nema te tehnike, dronova i termovizijskih kamera hrvatske policije koja ih u tome može spriječiti. Teren je golem, za to vam treba milijun vojnika. Osim toga, cijelom rutom kroz Hrvatsku može se proći, a da se uopće ne izađe iz šume. Mi to znamo jer smo tijekom rata prolazili tim putevima dok smo bili u okruženju. Iako je taj dio Hrvatske bio okupiran, nama se kroz tu rutu priključilo više od 1000 boraca – kaže Fazlić.

Donijeli su migranti i nešto dobra. Ekonomski gledano, kaže, dali su značajan doprinos BDP-u.

- To je kao kada kruzer uplovi u dubrovačku luku. Recimo, 3000 ljudi tu svakodnevno troši, neki pojedu samo za deset maraka dnevno, to je već 30 tisuća. Nijedna vrećica koju napune u Konzumu nije ispod 100 maraka. Svaki dan preko Western Uniona podignu oko 150.000 maraka. Zbog njih je ovdje angažirano oko 250 ljudi iz raznih humanitarnih organizacija. Ako izuzmemo upravu, vojsku, policiju i zdravstvo, migranti su postali najsigurniji izvor zarade i najbolja firma. No, najsretniji bismo bili da ih nema jer imamo štetu koja sve to premašuje – zaključuje Fazlić.

(jutarnji.hr)

Riječ je većinom o muslimanskim muškarcima mlađe životne dobi, koji ne dolaze iz ratom zahvaćenih područja, bez žena, djece i staraca

u prvih pet mjeseci ove godine u BiH je, prema službenim podatcima državne službe za poslove sa strancima, ušlo oko 10 tisuća ilegalnih migranata što je skoro dvostruko više u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je registrirano 5.130 migranata, prenosi u srijedu sarajevski portal Vijesti.ba.

Najveći broj ilegalnih migranata ove godine dolazi iz Pakistana, Bangladeša, Sirije, Iraka, Afganistana, Alžira, Maroka i Indije. Iranaca je manje u odnosu na prošlu godinu, budući da je Srbija ponovo uvela vize državljanima te zemlje, koji su je ranije koristili za dolazak u regiju i ilegalno kretanje prema zemljama EU-a, koristeći i teritorij BiH.

Kako pišu Vijesti.ba u posljednje tri godine došlo je do promjene strukture migranata, tako da u odnosu na primarna kretanja migranata 2015. i 2016., danas u najvećem broju slučajeva u BiH dolaze „ekonomski migranti“.

Riječ je o muškarcima mlađe životne dobi, koji ne dolaze iz ratom zahvaćenih područja. Oni ne žele ostati u BiH nego nastaviti kretanje prema zemljama EU kao svojim krajnjim destinacijama, a kao razlog navode lošu ekonomsku situaciju, nezaposlanost i loše prihode u matičnim zemljama, iako ih se u destinacijskim zemljama vrlo malo zaposli i počne raditi.

Zamjenik direktora službe za poslove sa strancima BiH Mirsad Buzar je potvrdio kako migranti u pravilu kod nadležnih tijela BIH izražavaju namjeru za traženje međunarodne zaštite. No, u velikom broju slučajeva, sustavno se zloupotrebljava mehanizam azila u BiH.

“Često se događa zlouporaba ovog mehanizma na način da migranti izražavaju namjeru za traženje međunarodne zaštite kako ih nadležne institucije ne bi sankcionirale zbog nezakonitog ulaska u BiH. U biti ogromna većina ne želi azil u BiH”, pojasnio je u razgovoru za Vijesti.ba Buzar.

Prema njegovim riječima BiH je uspjela na temelju asistiranog dragoovoljnoga povratka u 2018. godini vratiti 324 migranta u matične države, a njih 251 u prvih pet mjeseci ove godine. Povratak migranata vrši se i na temelju saporazuma o readmisiji koje BiH ima sa susjednim zemljama.

“Tokom 2018., od Hrvatske smo prihvatili 652 migranta, za koje je Hrvatska utvrdila da su ilegalno ušli u njihovu zemlju s teritorije BiH. Taj broj od početka 2019. iznosi 347 migranata”, otkrio je Buzar.

Na osnovi sporazuma o readmisiji, BiH vraća migrante u Srbiju i Crnu Goru, ovisno odakle su migranti ušli u BiH.

Služba za poslove sa strancima udaljila je iz BiH prošle godine u istočne susjedne države 670 migranata, a od početka ove godine 169.

Migranti za koje se utvrdi da predstavljaju sigurnosnu prijetnju BiH stavljaju se pod nadzor u imigracijski centar u Istočnom Sarajevu kojim upravlja Služba za poslove sa strancima. To je jedini objekt zatvorenog tipa.

Da bi se strani migrant stavio pod nadzor i da bi mu kretanje izvan imigracijskoga centra bilo onemogućeno, preduvjet je da mu je prethodno izrečena mjera kojom se nalaže napuštanje teritorije BiH.

Kada se procijeni da on ne želi dragovoljno napustiti teritorij BiH, pribjegava se stavljanju pod nadzor.

Buzar kaže da je tijekom 2018. 948 stranaca bilo smješteno pod nadzor, a od početka ove godine njih 374 pod nadzorom je sigurnosnih služba BiH.

“Služba za poslove sa strancima do sada je više od 120 migranata sa područja Unskosanske županije, gdje se nalazi preko pet tisuća migranata, stavila pod nadzor u imigracijski centar i radila na njihovu udaljenju s teritorija BiH”, rekao je Buzar.

(vecernji.hr)

Oko 60.000 migranata porijeklom iz arapskih zemalja dolaze novom rutom prema Velikoj Kladuši i Bihaću

Naime, u posljednja četiri mjeseca otvorena je nova ruta za migrante preko Bosne i Hercegovine koji uglavnom dolaze preko Sarajeva u Veliku Kladušu i Bihać, piše Tportal.

Podsjetimo, u srijedu je oko 60 migranata na Graničnom prijelazu Maljevac pokušalo prijeći u Hrvatsku.

Pretpostavlja se da bi migranti vrlo vjerovatno mogli koristiti Granični prijelaz Maljevac za tranzit kroz RH kao što se dogodilo u srijedu.

U izjavi hrvatskog konzula u Banjoj luci Zlatka Kramarića za Radio Velika Kladuša, migranti organizirano dolaze u Veliku Kladušu i Bihać koji su vrlo vjerovatno usmjeravani u ova dva grada.

Zog sve većeg priljeva migranata prema BiH Vijeće ministara BiH usvojilo je plan hitnih mjera za suočavanje s migrantskom krizom, a prva je uspostava operativnog stožera koji će koordinirati sve aktivnosti tijela vlasti u BiH.

Između ostalog, usvojen je paket mjera prioritetno usmjerenih na bolju kontrolu granice, učinkovitiju borbu protiv nezakonitih migracija na teritoriju BiH, realiziranje sporazuma o readmisiji te jačanje readmisijskih i kapaciteta u području azila, kao i intenziviranje aktivnosti za sprečavanje krijumčarenja migrantima.

Vlasti nemaju rješenje

Migranti iz arapskih zemalja u BiH uspostavili su novu rutu koja vodi iz BiH prema državama Europske unije, i to preko Banje Luke i Bosanske Gradiške.

Direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić kazao je kako je u prvih deset dana ovog mjeseca u BiH svakodnevno ulazilo oko 100 ilegalnih migranata, i to iz Sirije, Libije, Afganistana, Palestine, Pakistana, Alžira, Maroka, Iraka, Turske, Irana i Tunisa te se većinom nalaze u Sarajevu i na prostoru Velike Kladuše i Bihaća.

U Sarajevu su u središtu grada podigli ilegalno šatorsko naselje jer tamošnje vlasti ne znaju kako riješiti problem s njihovim smještajem i vlada potpuni kaos u načinu rješavanja ovog problema. Na području Unsko-sanskog kantona migranti se za smještaj koriste napuštenim zgradama ili ih tamošnji stanovnici smještaju u svoje kuće.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kazao je kako će učiniti sve da zaštite dosadašnji način života stanovnicima. “Ne želimo promjene strukture stanovništva i poduzet ćemo sve mjere kako bismo zaštitili imovinu i ljude”, rekao je Dodik pozivajući BiH da pod hitno zatvori granicu, kako su to ranije učinile Mađarska i Hrvatska.

Isto tako, i ministar sigurnosti Dragan Mektić smatra kako BiH nema načina da presiječe rutu i zaustavi migrante napominjući kako se “u rješavanje tog problema moraju uključiti sve države jer je riječ o ozbiljnom problemu i ruti kojom migranti u BiH dolaze iz Turske, preko Grčke, Albanije i Crne Gore”.

Prijeti novi val

Iako je premijerka RS-a Željka Cvijanović kazala da postoje informacije o tome da prema BiH dolazi između 50.000 i 120.000 migranata, broj bi mogao biti i veći s obzirom na trenutačnu situaciju na Bliskom istoku, pogotovo na području palestinske samouprave.

Isto tako, sirijska vojska priprema napad na provinciju Idlib u kojoj ima između 2,5 i tri milijuna ljudi od kojih će neki pobjeći prema Turskoj.

S druge strane, kako tvrdi povjerenik Srbije za izbjeglice Vladimir Cucić, Srbija bilježi blagi pad broja migranata kojih u cijeloj zemlji trenutačno ima oko 3500, a najveći broj ih je ušao u BiH.

“Europske zemlje moraju pojačati napore da migraciju stave pod kontrolu, pogotovo kad je riječ o osiguranju vanjskih granica EU”, kazao je jučer povjerenik EU za migracije Dimitris Avramopouluos.

Više od 15.000 migranata ove je godine stiglo iz Turske, objavilo je povjerenstvo uz napomenu da je broj prelazaka preko kopnene granice s Grčkom devet puta veći u odnosu na lani.

Sedam hrvatskih policijskih uprava koje se protežu do granice s BiH dobilo je nalog da provode znatno jači nadzor državne granice zbog većeg pritiska migranata koji iz BiH žele ući u Hrvatsku.
 

 
(tportal.hr,vecernji.hr)

“ARAPIMA SE PRODAJU TISUĆE HEKTARA, A JA NE ŽELIM DA IM MOJI UNUCI BUDU HAMALI”

Bošnjački akademik Esad Duraković upozorio je da se u Fedracija BiH prodaju tisuće hektara zemlje Arapima i da je riječ o internacionalnom projektu da u tom entitetu bude stvorena “muslimanija”.

“U FBiH prodaju se tisuće hektara zemlje Arapima, a ne zna se tko s njima dolazi, odnosno kakvi remetilački faktori dolaze”, ukazuje Duraković.

On je za televiziju N1 istakanuo da je ovo do sada prethodnica i da vlasti moraju poduzeti odgovarajuće mjere:

“Mi Bošnjaci smo povijesni markirani kao smetnja, kao potencijalna opasnost. Sada se ta hipoteka povećava i povećavaju se mogućnosti da se identificiramo kao opasan faktor.”

Prema njegovim riječima, javnosti se sve to predstavlja kao da su to investicije, a da političari i zakonodavstvo to ne vide kao problem, da se tu pere novac, da ima puno kriminala.

“Sada naši političari kažu da su to naša braća muslimani. Ja se osjećam i Bosancem, Bošnjakom, muslimanom i brinem o budućnosti svoje zemlje. Moja unučad će njima biti hamali, jer njima prodajemo najvrednije resurse koje imamo”, upozorio je Duraković
 
(fakti.org)

Povodom konferencije o Zapadnom Balkanu u Parizu, neki njemački listovi su se zamislili nad mogućnostima prijema zemalja bivše Jugoslavije u Europsku uniju nakon “Brexit”.

“Nije lijep osjećaj željeti nešto što drugima više ne valja. Šnitu kruha od jučer – ili Europsku uniju”, piše novinarka Süddeutsche Zeitunga Nađa Pantellé:

“Tako to trenutno izgleda na Balkanu. I pored toga što su Britanci okrenuli leđa Bruxellesu, tamo sada dižu dva prsta. Pristup EU? Da, molim! Šefovi vlada Srbije, Albanije, Makedonije, Kosova, Bosne i Hercegovine i Crne Gore upravo su još jednom naglasili da bi rado postali dio Unije. To možemo smatrati za dobru ili za lošu vijest.

Ona se može tumačiti kao znak slabosti EU koja privlači još samo one koji jedva mogu samostalno stajati: ekonomski slabe i politički labilne zemlje Jugoistočne Europe. Ili se može tumačiti kao znak snage, jer većinu građana na Balkanu više privlače zapadna obećanja o blagostanju od prednosti koje nudi Rusija.”

“Ekonomska atraktivnost Europe je za zemlje izvan Zajednice nepromijenjena – što, uostalom, nije nevažan argument u taboru Brexita koji time objašnjava svoju želju za izolacijom.

On smatra da socijalni doseljenici s Istoka ugrožavaju radna mjesta i kulturu Zapada: ovdje dobra stara Europa s novcem i višim vrijednostima, tamo – šugava Europa betonskih stambenih blokova, puna sirotinje. Ako Istok dođe, moramo van iz sustava [...] I siromašnije zemlje imaju želje i ideale koji sežu malo dalje od stvaranja radnih mjesta.

Kada jedan Srbin ili Bošnjak želi u EU, onda to želi ne samo da bi na kraju mjeseca imao više novca na računu u banci, već i zato što je sjećanje na slom jedne druge unije još svježe. Kada su Britanci glasali za istupanje iz EU, bilo je to gotovo točno na 25. godišnjicu odcjepljenja Hrvatske i Slovenije od Juguslavije. Vlada u Beogradu je građanima krvavo naplatila tu odluku da postanu nezavisni”, piše Süddeutsche Zeitung.

“Neke od reakcija i diskusija u današnjoj europskoj kući podsjećaju na početke raspada multietničke države (Jugoslavije) prije 25 godina”, primjećuje i novinar Erich Ratfelder u svom tekstu za berlinski list Tageszeitung, u kome podsjeća da su na Balkanu “nacionalne mobilizacije pratile histerija i laži koje su uspješno posijali nepovjerenje među etničkim skupinama.”

Svi strukturni i ekonomski problemi društva objašnjavano su krivnjom drugih.

Tako je bilo i sa strahom za radna mjesta i sa borbama za raspodjelu dobara u državama. Oživjeli su nacionalistički mitovi, baš kao i čežnja za prošlošću koja je proglašena herojskom. Skretanje udesno i propagandne kampanje su naposljetku doveli do mržnje i spremnosti na rat.”

“Obećanje zvano Europa znači i ograničavanje moći vlastite korumpirane i nesposobne elite. Jedan primjer europeizacije Balkana je i to što su pred ulazak Hrvatske u EU tamo visoki državni dužnosnici i bivši premijer dospjeli u zatvor (Sanader). Elite ni u kom slučaju nisu tako oduševljene Europom kao građani, čije mišljenje, međutim, moraju uvažavati.

S obzirom na hrvatsko iskustvo, veliki dio rukovodilaca je, doduše, postao vrlo oprezan kada je riječ o približavanju Europskoj uniji. Ti birokrati su spremni pokloniti pažnju i agitirati drugim zemaljama.

Putinova ofanziva na Balkanu je počela 2006. Njegova želja da Srbiju otvoreno privuće na svoju stranu, nije ostvarena. Ali, ruski utjecaj u Srbiji i Republici Srpskoj se ne smije podcijeniti, prije svega zbog podrške nacionalističkoj politici u Vijeću sigurnosti”…

“Traženje autoritarnih rješenja za krize u vlastitim društvima, umjesto kretanja trnovitim putem demokratizacije, za neke od balkanskih političkih moćnika postaje sve interesantnija alternativa – prije svega zato što su na pozornicu stupili i drugi autoritarni igrači.

Turska već godinama pokušava ponovo učvrstiti svoj utjecaj na Balkanu, dijelu Europe kojim su Osmanlije vladale stoljećima. Centar tih nastojanja je Sarajevo. Tako konzervativna politika turskog režima ima podršku niza novoosnovanih privatnih sveučilišta.

Ali krajnji cilj nije samo ostvarivanje utjecaja na balkanske muslimane već na sve države. Tome treba dodati investicije turskog kapitala na čitavom prostoru. Turska nacionalna ideologija je čak proširena: Turci i Bošnjaci su ista nacija, kažu sada u Ankari. Ali i zemlje Perzijskog zaljeva šire svoj utjecaj na Balkanu i prije svega u Bosni i Hercegovini. Milijarde uložene u turizam prati podrška islamističkih skupina i političara.”

“Upravo je Velika Britanija bila ta koja je, zajedno s Njemačkom, željela jaču europeizaciju u centru Balkana, u multietničkoj državi Bosni i Hercegovini, u kojoj tradicionalno kulminiraju svih napetosti regije. Nakon odluke Britanaca da napuste EU, tu ulogu ima samo Njemačka … “, piše između ostalog dnevnik Tageszeitung.
 
(fakti.org)

Predsjednik SAD Barak Obama je u utorak obavijestio Kongres o tome da se produljuje učinak sankcija protiv ekstremista koji djeluju na teritoriju bivše Jugoslavije, kao i protiv osoba i organizacija koje im pružaju pomoć, priopćila je Bijela kuća

U početku su sankcije uvedene 2001. godine u vezi sa situacijom u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Makedoniji protiv pojedinaca i organizacija koje su, prema mišljenju SAD, prekršile odgovarajuće sporazume o političkom rješenju sukoba u ovim zemljama 1990 do 2000. godine.

Nužnost produženja restriktivnih mjera, prema riječima Obame, izazvana je time što opasnost od ekstremista i dalje postoji.

Sankcije podrazumijevaju zabranu ulaska u SAD i zamrzavanje imovine tih pojedinaca i organizacija u američkim bankama.

Poduzećima i građanima SAD zabranjeno je da imaju s njima poslovne kontakte.
 
(sputniknews.com)

Hakerska skupina Anonymous je krenula u opsežnu akciju protiv “Globalnog bankarskog kartela”, a banka Bosne i Hercegovine je također bila meta

Hacktivistička grupa Anonymous objavila svoj plan napada na vodeće tvrtke za financijske usluge u ponedjeljak, 8. veljače 2016., s početkom u 6 sati ujutro UTC, s ciljem da se sruše njihove web stranice i usluge.

Ovaj događaj ima za cilj skrenuti pozornost javnosti na ono što Anonymous naziva ‘korupcija’ unutar financijske industrije. Anonymous tvrdi da vodeće banke podupiru i financiraju globalni terorizam:

“Kao i kod operacija Ikar, sile koje su letjele preblizu suncu, došlo je vrijeme da se krila njihovog carstva unište u plamenu i da gledamo kako se sustav njihove moć obrušava oko njih. Moramo udariti u srce njihovog carstva i još jednom izbaciti stroj iz takta, ali ovaj put se suočavamo s mnogo većim ciljem; globalnim financijskim sustavom. Ovaj put naš cilj je New York Stock Exchange i Bank of England.”

Tko je bio zadnja meta…

Nakon globalnog poziv na pobunu, Anonymous operacija protiv globalnog bankarskog sektora pod nazivom OpIcarus čini se da je dobiila veliki zamah.

Više od osam financijskih institucija su skinute sa interneta nakon što je uslijedio prvi napad na središnju banku Grčke – slijedio je sličan DDoS napad i na Centralnu banku Cipra.

Prema videozapisu objavljenom u suradnji s timom OpIcarusom, napad na banku Grčke obilježen početak “30 dnevne kampanje protiv web stranica središnje banke diljem svijeta.”, prenosi Thefreethoughtproject.

Ovaj masivni pritisak, prema videu (dolje), ima za cilj “udarati u srce bankarskog carstva i još jednom uništiti zupčanike tod stroja.”

U nekim od najnovijih napada tijekom vikenda, hakeri su navodno ciljali središnje banke Dominikanske Republike, nizozemske središnje banke, Centralne banke Maldivi i Guernsey Financial Services, prema službenom @OpIcarus Twitter računu.
 

#OpIcarus #TangoDown Get fucked Guernsey Financial Services Commission . pic.twitter.com/hsHrzPzW4W

— OpIcarus (@Op_Icarus) 6. svibnja 2016.

 
Narodna banka Panama i Centralna banka Kenije također su navodno ciljani dan kasnije, u skladu sa vijestim portala HackRead.

Ono što je počelo kao operacija Anonymous je sada postala zajednička operacija između Anonymousa i GhostSquadHackers, a kako izvještava član GSH govori se i o rušenju Centralne banke Bosne i Hercegovine i pružanje screenshota kako bi to potvrdili.
 

https://t.co/iO3VxH80bb “Bank Of Bosnia” #OpIcarus #GhostSquadHackers #Offline pic.twitter.com/oEX5qWffK5

— s1ege (@_s1ege) 8. svibnja 2016.

 
@BannedOffline Twitter račun također je izvijestio da je Centralna banka Meksika podlegli DDoS napadima od strane hakerskog kolektiva.
 

Central Bank Of Mexico Nulled By #BinarySec
#Anonymous #OpIcarus #OpShutDownTheBanks #OpShutDownTheGov pic.twitter.com/LkM3bla8lE

— Offline (@BannedOffline) 6. svibnja 2016.

 
Anonymous je objavio popis institucija koje će biti cilj napada, koje su podijeljene u četiri dijela; web stranice povezane s američkim Federalnim Rezervama, Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), banke u vlasništvu Svjetske banke, te više od 150 mjesta povezanih s nacionalnim bankama širom svijeta.

Do sada, u manje od tjedan dana, OpIcarus hakeri su sada srušili deset financijskih institucija koje su naveli u online manifestu, ali ostaje pitanje da li će ovi elitni hakeri mogli zaobići intenzivne mjere sigurnosti ovih prestižnih institucija na svojim ciljnim listama.

Ovo su neke od meta napada (kliknite za uvećanje).

Pogledajte što u svezi svega ovoga kažu Anonymousi u videu:
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(NoviSvjetskiPoredak.com)

Direktor CIA John Brennan stigao je u iznenadnu posjetu Bosni i Hercegovini, javili su sarajevski mediji koji tvrde da su u centru Sarajeva jutros pojačane “neviđene” mjere sigurnosti

Brennan je, kako se navodi, u Sarajevo stigao sinoć vojnim avionom.

Regionalna N1 TV je javila da će se prvi čovjeka CIA u Sarajevu sresti sa čelnim ljudima policijskih agencija u Bosni i Hercegovini i Udarnom grupom za borbu protiv terorizma u BiH.

Brennan će se sastati i sa ministrima unutarnjih poslova BiH i sa ministrom sigurnosti BiH.

Šef CIA je na Međunarodni aerodrom u Sarajevo stigao “boingom C-17A globmasterom III”.

Brennan i dužnosnici sigurnosnih službi BiH i članovi Vijeća ministara će na sastancima razgovarati o terorizmu, globalnoj borbi protiv terorizma, terorističkim prijetnjama i izazovima u Bosni i Hercegovini i što službeno Sarajevo poduzima po tom pitanju.

Također, direktor že biti CIA upoznat o suradnji policijskih agencija u BiH.

Američki predsjednik Barack Obama imenovao je Brennana za šefa CIA 7. siječnja 2013. godine. Senat SAD je potvrdio njegovo imenovanje kao novog direktora Centralne obavještajne agencije u ožujku iste godine.

Brennan je prije imenovanja na tu poziciju obavljao dužnost glavnog savjetnika Baracka Obame za borbu protiv terorizma. Nije, međutim, poznato do kada će se čelni čovjek Američke obavještajne agencije zadržati u BiH.
 
(sputniknews.com/uredio:NSP)

Na pitanje isplati li se baviti pčelarstvom, Suad Lipovac – pčelar iz Gradačca, odgovorio je potvrdno. Ali ne zato što je “pčelarstvo” isplativo u ekonomskom smislu, što med iz Bosne i Hercegovine već neko vrijeme možemo izvoziti u Europsku uniju, ili zato što je u pčelarstvu “para laka”

Otpušten sam iz bolnice s nadom da ću živjeti možda još godinu dana – ističe Lipovac, navodeći razloge zašto je pčelarstvo za njega bilo isplativo. Kako kaže, u ratu je obolio od žutice, a poslije rata je “načuo” da neki liječnik iz Zagreba na bazi pčelinjih proizvoda liječi tu bolest.

Ja nisam znao što je matica. Kupio sam pet društava i ljudi su me upoznavali. Ubrzo je počelo s radom udruženje pčelara kod nas u Tuzli. Malo knjige, malo kolege, malo škola. Krenulo me je, i zavolio sam to – navodi Lipovac svoj put koji ga je odveo do potpunog izlječenja od hepatitisa u jetri.

Godine 2002. kada je počeo da se bavi pčelarstvom, Lipovac je imao “pet društava” – kako se to pčelarskom terminologijom označava. Danas ima oko 100 košnica.

Bit je poznavati biologiju pčele. Znati kad je ljuta, kad nije ljuta, šta nosi, koja je vrsta pčele, kad joj treba pomoći. Šta joj treba omogućiti kad su klimatske promjene. I pčele su isto tako nervozne, kao i ljudi. Bit je jednostavno poznavati pčelu.

Lipovac nam je djelić svoje svakodnevnice predočio govoreći o pčelarstvu sa dozom ostrašćenosti. Od toga kako “od ranog proljeća treba početi pregledati pčele, širiti leglo”, pa do onih uvjeta na koje čovjek ne može utjecati.

Suad Lipovac je penzioner, a kako kaže, pčelarstvom se bavi, idalje i prvenstveno, zbog svog zdravlja. A kada se radi o pitanju prodaje meda, to isključivo radi na sajmovima i po preporukama.

No, nije se libio požaliti na neodgovornu vlast koja ograničava njegove kolege koji imaju ambicije da proizvode veće količine meda, da zapošljavaju i izvoze.

Bosna i Hercegovina može izvoziti med u Europsku uniju, ali je zakonski to i dalje neuređeno. Mi nemamo Zakon o pčelarstvu – požalio se Lipovac, dodavši i to da poticaje za pčelarstvo dobijaju ljudi koji to ne zaslužuju.

Vidite, poticaji uglavnom idu u Hercegovinu. Ja bih volio vidjeti tko to sve dobija poticaje. Tamo pojedinci dobiju potvrdu da su dali pet tona meda, i na to dobiju poticaj. A pitanje je da li se uopće bave pčelarstvom – upozorava Lipovac.
 
(prirodom4dozdravlja.blogspot.hr/uredio:nsp)