“Neće nam reći što ili kako zna to što zna, ali je bio nepopustljiv u tome da bunker mora biti završen što je prije moguće. Nikada ga nisam vidio tako zabrinutog”, reklo je osoblje Bill Gatesa

Bill Gates je hitno naredio izgradnju nuklearnog bunkera na svom imanju u Seattleu i savjetovao je svojim dugogodišnjim zaposlenicima da napuste SAD “prije sljedećeg vikenda”, rekao je član njegovog osoblja

“Nije rekao koliko dugo trebamo biti odsutni, ali je rekao da bi definitivno trebali otići prije sljedećeg vikenda,” rekao je gdin. Hall, bazenski tehničar, koji kaže da je promatrao izgradnju nuklearnog bunkera i objašnjava da je on dovoljno velik da udobno može primiti “šačicu ljudi”.

“Osim nuklearnog bunkera, ispod glavne rezidencije je izgrađeno i nekoliko manjih tunela i bunkera, koji su povezani da formiraju malu podzemnu tvrđavu.”

Iako super bogatašima definitivno nije strana velika podzemna gradnja, vremenski period i priroda ove Bill Gatesove gradnje su “podigli obrve” kod nekih ljudi.

Objašnjavajući da bunker ima ulaze i izlaze dovoljno velike za vozila, kao i tunele za bijeg, prostorije za dekontaminaciju, švicarske prečišćivače zraka i poklopce za otvore koji su otporni na metke, Bill Gates je očito odobrio ovu završnu konstrukciju tek nakon što se više puta uvjerio da će on i još dvoje drugih preživjeti u podzemnoj strukturi u slučaju eksplozije.

“Neće nam reći što ili kako zna to što zna, ali je bio nepopustljiv u tome da bunker mora biti završen što je prije moguće. Nikada ga nisam vidio tako zabrinutog. “

Gospodin Hall kaže da je Bill Gates uložio mnogo truda u istraživanje psiholoških aspekata podzemnog zatočeništva, s ciljem da osigura da on i nekolicina odabranih ljudi dobro funkcioniraju u vrijeme nesreće.

Ali on ne može povesti sa sobom sve koje poznaje, i čvrsto je preporučio svom dugogodešnjem osoblju i suradnicima da napuste zemlju što je prije moguće.

“Bill kaže da su Afrika i Rusija najsigurnije upravo sada” rekao je gospodin Hall. Ova izjava je posebno šokantna kada se zna za razinu ratnih napetosti između Rusije i SAD.

Depopulacija

Gates ima svoj scenarij kada se radi o katastrofalnim događajima. U 2010. godini je Zaklada Billa i Melinde Gates financirala australske istraživače da oslobode GMO komarce zaražene bakterijom.

Sada ti GMO komarci zaraženi bakterijom izazivaju kaos u Južnoj Americi – a cijeli svijet je u opasnosti, rekla je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Te iste godine, Bill Gates je priznao da želi depopuliše svijet – kao glavni cilj Iluminata.

“Danas u svijetu ima 6,8 milijardi ljudi, a kreće se ka broju od oko 9 milijardi” – rekao je na TED konferenciji 2010. godine. “Sada, ako napravimo stvarno sjajan posao s novim cjepivima, zdravstvenom zaštitom, uslugama reproduktivnog zdravlja, smanjit ćemo taj broj za možda 10 ili 15 posto.”

Da li hitno izgrađen podzemni bunker Bill Gatesa jednostavno ukazuje na to da je on postao “prorok sudnjeg dana” – ili ovaj čovjek koji poziva na “jednu svjetsku vladu” ima insajderske informacije o predstojećem događaju koji će ugroziti život na zapadnoj obali SAD-a?
 
NoviSvjetskiPoredak.com

S malo stvari je ljudski rod toliko opsjednut koliko s eventualnom apokalipsom ili armagedonom koji će zadesiti našu Zemlju i od lijepog plavog planeta učiniti strašno sivo-smeđe mjesto na kojem će se samo najjači, najspremniji i najuporniji izboriti za preživljavanje

Koliko je ta opsesija jaka pokazuje niz knjiga i filmova koji se bave tom temom, od franšize Mad Maxa pa do izvrsnog filma Jeffa Nicholsa “Take Shelter”.

Ovaj potonji opisuje dramu čovjeka koji smatra da njegovom domu i obitelji prijeti neminovna katastrofa te se počne zanositi idejom da napravi atomsko sklonište u dvorištu.

I dok je glavni junak u filmu (kojeg izvrsno glumi Michael Shannon) muku mučio da nađe novce za najjeftinije sklonište, neki bogataši u stvarnom životu tih problema nemaju.

Tako viralthread.com piše o milijunašima kupuju luksuzne bunkere vrijedne milijun i pola dolara, a koji bi im trebali zajamčiti opstanak u slučaju da Zemlju pogodi bilo kakva katastrofa.

Riječ je o podzemnim bunkerima koje u Novom Meksiku (SAD) gradi tvrtka Earthship Biotecture, a koji bi u teoriji svoje stanovnike trebali zaštititi od epidemija, nuklearnog rata ili bilo čega drugog što bi moglo ugroziti njihov opstanak (valjda zombija, tko bi znao?).

Najluksuzniji od tih bunkera nazvan je Phoenix Earthship koji ima dvije spavaće sobe i dvije kupaonice, a vlasnici ga mogu dekorirati po svojim željama. Možda apokalipsa nastupi, ali to ne znači da vaše zavjese ne moraju biti u skladu s posteljinom, zar ne?

Jedan od arhitekata ovih bunkera, Michael Reynolds kaže da interes za ove bunkere/apartmane raste s obzirom na nestabilnost političke situacije u svijetu:

Ljudi nas bole da im izgradimo cijele zajednice temeljene na modelu Earthship, zajedno s podzemnim prostorijama punim oružja i municije. Brinemo se zbog smrtonosne budućnosti koja prijeti svim ljudima – kazao je Reynolds. On se ipak nada da će ljudi više surađivati u situaciji kad nastupi apokalipsa:

Čak i ako ste sposobni, to jest imate okrutnosti za ubiti sve izgladnjele ljude koji žele vaše rajčice, ne postoji dovoljno zidova i oružja na cijelom svijetu da vas od njih zaštiti – smatra Reynolds.

Inače, bunkeri koje proizvodi njegova tvrtka nisu samo za ultra-bogate, već se mogu pronaći i oni za “samo” 100 .000 dolara.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(jutarnji.hr)

To više nije teorija zavjere. Najbogatiji i najmoćniji će moći kontrolirati regionalne vremenske obrasce pomoću tehnologije zasijavanja oblaka

Nebo je doslovno postao igralište svjetske elite koja ima pristup tehnologiji koja im dopušta im da koriste vrijeme u svoju korist.

Kontroverzna praksa zasijavanja oblaka radi kontrole vremena zaista se pomaknula iz sjene na svjetlo, piše Naturalnews.

Jedna tvrtka sada nudi usluge zasijavanja oblaka bogatim obiteljima koje žele planirati kristalno sunčan dan na u trenutku važnih događaja. Usluga sijanja oblaka i reklame za vjenčanje daje se u paketu koji obećav jasno sunčan dan za nadolazeće nevjeste i mladoženje.

Tako je; po pravoj cijeni, bogata obitelj može manipulirati vremensku prognozu za cijelu regiju, tako da oni mogu imati savršen dan vjenčanja. Usluge se trenutno nude za odredišta vjenčanja u Francuskoj.

Tvrtka planira proširiti svoj biznis manipulacije vremenskim uvjetima u Velikoj Britaniji. Postupak uključuje korištenje srebrnog jodida koji se sije u  oblake dan prije vjenčanja ili važnog događaja.

To uzrokuje da se vodena para brzo kondenzira oko umjetnih oblaka, i vuče vlagu iz zraka. U roku od 24 sata, zasijani oblaci će pustiti kišu.

Sljedećeg dana, nebo se razbistri i sunce sja kao nikada. Tvrtka “Oliver’s Travels”, obećava vjenčanja i “100 postotnu garanciju lijepog vremena i vedrog neba na vaš ​​dan vjenčanja!”.

Projekt traje ukupno oko tri tjedna dok se ne provede do kraja.

Avion, pilot i meteorolog su zaposleni na mjestu održavanja svadbe u Francuskoj, tjedan dana prije velikog dana.

Pravo pitanje se postavlja: “Je li etično kontrolirati vrijeme za čitavu regiju, i koliko je zdravo masovno špricati čestice upitnog sastava iznad naših glava, te koliko će to utjecati na buduće vremenske obrasce i zdravlje svih ljudi i okoliša?”

Projekti geoinženjeringa se rabe da bi ohladili Zemlju uz pomoć opasnih aerosola koji utječu na dugoročno zdravlje ljudi i okoliš

Što je shema geoinženjeringa koja nastoji kontrolirati temperaturu planeta? Neki znanstvenici vjeruju da se sumpor ili aluminijske aerosoli mogu špricati po nebu, da bi odbile sunčeve zrake natrag u svemir i tako snizili temperatura Zemlje.

Kako te čestice kojke padaju na zemlju utječu na zdravlje stanovništva tijekom vremena?

Aluminijski spojevi uzrokuju oštećenje mozga slično kao i olovo. Dr. Matthew Watson sa sveučilišta u Bristolu u Velikoj Britaniji, govorio je o tome zašto je “užasnut” od mnogih projekata geoinženjeringa namijenjenih za suzbijanje “umjetnih klimatskih promjena”.

Dr. Watson kaže da je kontrola sunčevih zraka može poremetiti kako i kada kiša pada, kako biljke rastu i kako život buja u ciklusima na Zemlji.

Je li etično za određene elite da kontroliraju vremenske uvjete, i u konačnici utječu na život čitavih populacija? Kako to također utječe na ekosustav čitavog područja?

Ako jedna osoba truje čašu vode druge osobe, ona mora biti poslana u zatvor ili čak dobiti smrtnu kaznu zbog pokušaja ubojstva miliona ljudi. Zašto elita onda može trovati svačiju vodu i tlo sa nebu iznad nas?

Što više ljudi se igra boga, manipulira atmosferu, više će neminovno uništiti prirodne cikluse zemlje. U našem svemiru, svaka akcija izaziva reakciju. Manipulacija vanjskim vremenskim uvjetima samo donosi bol čovječanstvu na duge staze, izlažući bezazlene muškarce, žene i djecu kemijskim aerosolima i teškim metalima sa neba.
 
(NoviSvjetskiPoredak.com)

Iako se čini da je Rusiji svejedno tko će biti novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, jer od njega malo toga ovisi, ipak je vrlo važno tko će zamijeniti Baracka Obamu, piše za RIA Novosti filozof Vladimir Lepehin

Sjedinjene Države su, sudeći po svemu, jedina država na svijetu koju su osnovali krupni zemljoposjednici, industrijalci i bankari. Osnivači SAD uspjeli su stvoriti principijelno novi sustav upravljanja državom, u kojem imovinu, vlast i ideologiju ne kontroliraju kraljevske dinastije i crkva nego oligarsi, objašnjava Lepehin.

Tijekom cijele američke povijesti, podsjeća autor, tko god da je bio u vladajućoj klasi i tko god da je biran za predsjednika te zemlje, pravi upravljači države bili su upravo krupni bogataši.

Ipak, propusnica u njihove zatvorene klubove nikada nisu bile samo razmjere imovine nego i vjernost svojoj kasti.

“Razumljivo je da ova kasta ne može dopustiti da se na poziciji lidera države pojavi političar koji nije pod njezinom kontrolom. A otkud bi drugo on u Americi uopće i mogao doći kad je cijeli politički sustav odozdo prema vrhu od početka ustrojen tako da je bez ozbiljne financijske potpore spomenutih zatvorenih klubova (uvjetno nazvanih ‘republikanski’ i ‘demokratski’) nemoguće postati čak i obični kongresmen?”, pita se autor.

Očito je, piše Lepehin, da u takvom sustavu vlast mjesto predsjednika SAD predstavlja samo dekoraciju. Istinsku politiku ove zemlje ne oličava šef Bijele kuće nego državni aparat koji je apsolutno lojalan establišmentu i američkim vrijednostima. Zadatak tog aparata je i kontrola nad samim predsjednikom i njegovim potezima, napominje autor.

Lepehin navodi da su u 20. stoljeću postojala samo dva izuzetka, u kojima su američki predsjednici bili manje ili više nezavisni.

Prvi je bio Franklin Roosevelt, koji je u uvjetima ekonomske katastrofe 1933. i potom Drugog svjetskog rata dobio “Carte blanche” za samostalno djelovanje.

Drugi je, napominje autor, bio John Kennedy, demokrata koji za razliku od Roosevelta nije imao mandat od oligarha i koji je samim tim bio neprihvatljiv za američki sustav vlasti, ne samo u redovima republikanaca nego i među vlastitim demokratima.

Surovo udaljavanje Johna, a potom i Roberta Kennedyja postalo je temelj za sve ostale Amerikance koji su kasnije težili ući u veliku politiku države. I pravila ove politike do sada nitko nije narušavao, uključujući Baracka Obamu, navodi autor.

Zbog čega je Hillary opasna , a Donald Trump interesantan

“Treba odati priznanje Baracku Obami. On je zauzeo predsjedničku poziciju imajući nekakve ideje, a pokušao je čak i realizirati neke od njih “, piše Lepehin, navodeći kao primjer njegov program reformi zdravstvene zaštite i obrazovanja.

Obama je, međutim, kao i njegovi prethodnici, morao suočiti s činjenicom da je realiziranje bilo kakvih, makar i neznatnih ideja, u Americi nemoguće bez podrške establišmenta.

“Pretpostavljam, ipak, da je američki predsjednik sivim eminencijama koje su blokirale njegove ideje odgovorio time što je sabotirao nekoliko njihovih zahtjeva. On je izašao u susret oligarhijskim lobistima u vezi s Libijom i Sirijom, ali je ‘podigao ručnu’ na pozive da ‘žestoko odgovori’ Rusiji za Gruziju, Krim i Donbas. Potpisao je odluku o produžavanju sankcija Rusiji, ali po svojoj prilici bez posebnog zadovoljstva”, kaže Lepehin.

Mnogi Obamu nazivaju “američkim Gorbačovom” zbog njegove nedosljednosti i neodlučnosti.

“S moje točke gledišta, Obama će ući u povijest kao predsjednik koji je pokušao u američku politiku unesti nešto svoje i pozitivno, za razliku, uzgred, od cinične Hillary Clinton koja jurca ka vlasti”, piše Lepehin.

U svjetlu svega ovoga nesumnjivo interesiranje izaziva kandidatura Donalda Trumpa – čovjeka koji je, kako se tvrdi u njegovim reklamnim spotovima, sam sebe napravio, kao i lijevog demokrate Bernija Sandersa, koji se zalaže za borbu protiv terorista u savezu s Rusijom, smatra autor.

Prema njegovom mišljenju, kao milijarder i samim tim čovjek neovisan od sebi sličnih, Trump može uništiti obiteljsku vezu sa strukturama iz sjene i njihovim marionetama na mjestu šefa države. “Moguće je da bi tu vezu mogao poljuljati i Sanders”, misli Lepehin, ali je skeptičan prema mogućnosti da se to zaista i dogodi.

Vladajućoj klasi Amerike potreban je predsjednik-upravljač. Ali problem je u tome što u toj klasi više nema jedinstva kakvog je bilo ranije. Bankari su se konačno otuđili i izdjelili u posebnu, nadnacionalnu kastu, i samim tim su proturječnosti republikanskog i demokratskog kluba unutar američkog establišmenta izašle na strateški nivo, objašnjava autor.

Danas se republikanci ne zadovoljavaju demonstracijom političke korektnosti biranjem žene na mjesto šefa države. U uvjetima erozije američkog identiteta, potreban im je stabilan i konzervativan predsjednik.

Bankarima je, naprotiv, potreban takav šef Bijele kuće koji bi oličavao novi nadnacionalni identitet. Takav je Afroamerikanac Obama, takva će, vjerojatno, biti i Hillary Clinton.

Moguće je da su predsjednički izbori 2016. godine prva u povijesti SAD općenacionalna izborna kampanja u kojoj vladajuća klasa nema usuglašene stavove, zaključuje Lepehin.
 
(sputniknews.com/uredio:NSP)

Kriza u Hrvatskoj stvorila tri milijardera i 250 milijunaša, biti će ih sve više, a siromašnih također

Najbogatija petina bogataša u Hrvatskoj raspolaže sa 96% bogatstva! Prema podacima objavljenim u Forbesu, kriza u Hrvatskoj stvorila je tri milijardera i 250 milijunaša što očigledno potvrđuje staru poslovicu „Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane!“

Hrvatskih TOP 50!

1. Ivica Todorić – vlasnik Agrokora, s bogatstvom od 3,37 milijardi kuna prvi je na Top listi 50 najbogatijih Hrvata. Krenuo je kao uzgajivač i trgovac cvijećem, osvojio je tržište u Hrvatskoj, a zatim se proširio i izvan njenih granica i s mnogim drugim poslovima. Prosječna plaća njegovih 124 zaposlena je 5700 kn. Prema financijskom izvješću za 2012 godinu Agrokorov kapital s rezervama bio je 176 milijuna kuna, s tim da bankama ne duguju niti kune. Na računu su imali 62 milijuna kuna zadržane dobiti.
2. Obitelj Lukšić – sa 1,46 milijarde kuna na drugom je mjestu najbogatijih Hrvata. Imovina im se procjenjuje u milijardama dolara. Procjenjuje se da su Andrónico Luksic i njegova obitelj stekli 4 milijarde američkih dolara, te su prema časopisu Forbes bili na 132. mjestu po bogatstvu. Najveći su investitori u hrvatski turizam. Njihovo poslovanje u Hrvatskoj krenulo je kada pokojni Andrónico Lukšić kupio Karlovačku pivovaru koju je kasnije prodao Heinekenu. Preuzeli su i Štrokove luksuzne hotele čime je Lukšić Grupa postala druga najveća hrvatska turistička tvrtka s ukupno 25 tisuća kreveta.
3. Emil Tedeschi, karijeru je započeo 1989 godine u očevoj tvrtki, dok je diplomirao na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta 2012 godine. Sa oko 1,28 milijardi kuna bogatstva, vlasnik Atlantic Grupe nalazi se na trećem mjestu liste najbogatijih Hrvata. Prošle godine ostvarili su prihode od prodaje u iznosu od 5,05 milijardi kuna. Dobit prije kamata i poreza iznosi vrtoglavih 424,6 milijuna kuna. Također su ugovorili kredit od 5.000.000 eur-a od Europske banke za obnovu i razvitak namijenjen unapređenju energetske i resursne efikasnosti operativnog poslovanja Atlantic Grupe u Srbiji.
4. Obitelj Besnier sa 843 milijuna kuna na četvrtom su mjestu liste najbogatijih u Hrvatskoj. Vlasnici su Lactalisa u Francuskoj i Dukata u Hrvatskoj, koji im je prodao najpoznatiji hrvatski vozač Luka Rajić. Tijekom 2013. godine preuzeli su i 100 posto dionica Ljubljanskih mlekarni. Time je Lactalis znatno ojačao svoj položaj u regiji. Lactalis Grupa zapošljava 56.000 radnika u 61 zemlji, a ima organiziranu proizvodnju u 192 proizvodnih pogona u 34 zemlje diljem svijeta, od kojih je 64 pogona u Francuskoj. Lactalis Grupu vodi obitelj Besnier još od 1933. godine, točnije već treću generaciju.
5. Peti na listi najbogatijih Hrvata je Ante Vlahović sa svojih 539 milijuna kuna. Vlahović je predsjednik Uprave Adris Grupe i njezin najveći dioničar. Rođen je 1950. u Metkoviću. Odrastao je u mjestu Komin u dobrostojećoj obitelji. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Preselio se u Rovinj, odakle mu je supruga. U bivšoj Tvornici duhana Rovinj (TDR) zaposlio se kao ekonomist, a zatim je godinama bio komercijalni direktor. Na čelo tvrtke došao je 1994. godine. Adris Grupu čine dvije strateške poslovne jedinice; duhanska i turistička.
6. Na šestom mjestu liste bogatih je Anđelko Leko, HUP Zagreb sa 389 milijuna bogatstva, čime se popeo za dva mjesta naprijed na listi najbogatijih Hrvata a bogatstvo mu se u ovo krizno vrijeme povećalo za čak 50 milijuna kuna. 1959. godine Leko se najprije zaposlio kao konobar u „Pivovari“ u Ilici. Postupno se uspinjao te je kraj socijalizma dočekao kao generalni direktor HUP-a Zagreb.
7. Sedmi na listi je kvarnerski tajkun Veljko Župan sa bogatstvom od 348 milijuna kuna. Uspinje se sigurnim koracima koji zasigurno uzrokuje i zavist mnogih. Na listi najbogatijih pomaknuo se za četiri mjesta sa 143 milijuna kuna u dionicama. Prvu privatnu tvrtku za opremanje u ugostiteljstvu i hotelijerstvu Župan je osnovao 1988. godine. Danas se u sklopu Ugo grupe nalazi osam hotela, a Župan je jedan od pet najvećih hrvatskih hotelijera.
8. Plinio Cuccurin, član je Uprave rovinjske Adris Grupe. Na Forbesovoj listi bogatih spustio se za dva mjesta. Bogatstvo mu trenutno iznosi 341 milijun kuna. Poslovnu karijeru, što je zanimljivo, Plinio Cuccurin počeo je s 15 godina – kao berač bresaka, potom je radio kao konobar, a za vrijeme studija tri je godine vodio turističku zajednicu u Balama.
9. Deveti na listi je Marinko Zadro, predsjednik Nadzornog odbora šećerane Viro. Rođen je 8. veljače 1941. u Grudama u Bosni i Hercegovini. Po struci je diplomirani inženjer tehnologije. Bio je dugogodišnji direktor tvornice šećera u Sremskoj Mitrovci, a cijeli radni vijek posvetio je djelatnostima vezanima uz šećernu industriju. Poznaje cijeli proces od uzgoja i proizvodnje šećerne repe do same prerade što predstavlja veliko iskustvo i akumulirano znanje. Vlasnik je tvrtke EOS-Z d.o.o.
10. Slijedeći na listi bogatih je još jedan član Nadzornog odbora Vira, Dražen Robić sa 233 milijuna kuna bogatstva. Rođen je 6. veljače 1966. godine u Zagrebu. Na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu diplomirao je 1989. čime stječe zvanje inženjera naftnog rudarstva. Tri godine kasnije osniva tvrtku Robić d.o.o. specijaliziranu za uvoz, prodaju i proizvodnju prehrambenih proizvoda i pića. Tvrtka Robić preuzela je 2000. godine Tvornicu šećera Virovitica u stečaju u partnerstvu s tvrtkom EOS-Z. Godinu dana kasnije osniva tvrtku Naturalis koja se bavi proizvodnjom prirodne izvorske vode Cetina.
11. Mirko Grbešić jedanaesti je na listi najbogatijih sa bogatstvom procijenjenim na 171 milijun kuna. Rođen je 11. kolovoza 1960. u Širokom Brijegu. I on je svoj poslovni uspjeh počeo s trgovinom. 1989. godine osnovao je tvrtku Mepas d.o.o. koja se bavila proizvodnjom i prodajom mesa, te ubrzo postala jedna od najjačih u toj branši u Hercegovini. Potom se počeo baviti uvozom i distribucijom hrvatskih i stranih brandova u Bosni i Hercegovini. Kupio je osječki Kandit za šest milijuna eura. Grbešić je također vlasnik Maraske i Brodomerkura.
12. Dvanaesti na listi najbogatijih čije se bogatstvo znatno povećalo je i šef Vindije Dragutin Drk. On se popeo na ljestvici bogatih za pet mjesta i za 34 milijuna kuna te mu sada bogatstvo iznosi 163 milijuna kuna. Drk se 1961. godine zaposlio u Gradskoj mljekari Varaždin (kasnija Vindija) koja je tada imala 20-tak zaposlenih, na mjestu poslovođe. Od 1961. do 1965. uz rad studira ekonomiju. Direktorom postaje 1965. i na toj dužnosti je do danas. Očigledno mu ide više nego dobro!
13. Na nesretnom broju 13 nalazi se sretna obitelj Pipunić sa 163 milijuna kuna bogastva. Marko Pipunić osnovao je tvrtku „Žito“ 1992. godine. To trgovačko društvo bavi se trgovinom ratarskim kulturama i repromaterijalom potrebnim za ratarsku proizvodnju. Kada je počeo s radom imao je dva zaposlena, kapital od 50 tisuća eura i godišnji prihod od oko pola milijuna eura. Danas je vlasnik gotovo ciijelog bivšeg Industrijsko poljoprivrednog kombinata Osijek, PPK Valpovo, PPK Orahovica, sedam velikih silosa i mlinova, osječka šećerane a 2013. postao je vlasnik i Tvornice ulja Čepin.
14. Branko Zec, suvlasnik Adris Grupe sa 162 milijuna kuna četrnaesti je na listi bogatih. Slovi kao jedan od najsposobnijih financijaša u zemlji. Cijelu karijeru izgradio je u Adris Grupi i Tvornici duhana Rovinj. Njegovo ukupno bogatstvo nije pretežito u novcu nego u paketu dionica koja mu donosi vrlo veliku dividendu, skoro 4,9 milijuna prošle godine.
15. Lada Tedeschi Fiorio, sestra slavnog Emila Teschija šesnaesta je na listi sa 148 milijuna kuna osobnog bogatstva. Većinu radnog vijeka provela je u Adris Grupi gdje je prošla sve faze razvoja kompanije. Osim što je vlasnica dionica, ona je potpredsjednica Nadzornog odbora Adris Grupe i u sudjeluje u upravljanju. Njezino se bogatsvo u dionicama povećalo za 19 milijuna kuna.
16. Obitelj Artuković, većinski su vlasnici Francka i sa 156 milijuna kuna bogastva nalaze se na 15. mjestu Forbesove liste bogatih. Vlasnici su i tvrtke Ivero konzalting koju je 2011 godine preuzeo Franck. Franck je preuzeo i splitsku Tombiju proizvođača kave Gloria.
17. Obitelj Pivac, točnije hotelijeri Tonči, Ivica i Neven Pivac svoje su bogatstvo udvostručili i sada broji 108 milijuna kuna. Obitelj Pivac krenula je sa prvim mesarskim obrtom koji je osnovan 1952 godine a u kojem su proizvodili sušeno meso po recepturi koja se prenosila s generacije na generaciju. Danas su jedna od najvećih mesnih industrija u Hrvatskoj u kojoj zapošljavaju više od 800 ljudi.
18. 18. Anton Pokrajac sa svojih 107 milijuna kuna nalazi se na osamnaestom mjestu liste bogatih. Svoje bogatstvo, također može zahvaliti Adris grupi. On je pao sa 13. mjesta na 18. Što ne čudi s obzirom da je pao i prihod Adris grupe koja je preuzela Croatia osiguranje.
19. Na devetnaestom mjestu sa 93 milijuna kuna bogatstva nalazi se broker Marijan Palić, koji je nažalost nesretno preminuo u ožujku 2014 godine. Njegovo društvo Auctor u kojem je Palić bio osnivač i član Uprave u prvih je šest mjeseci prošle godine ostvarilo dobit od čak 5,6 milijuna kuna.
20. Ksenija Juhn Bojađijev, do 2011 godine članica Uprave SN Holding na dvadesetom je mjestu na listi bogatih sa 81 milijun kuna. S partnerom Darkom Ostojom bila je tijekom devedesetih jedna od najvažnijih likova domaćeg poslovnog svijeta, no onda je ljubav pukla pa su i bogatstvo podijelili. Do razdora je navodno došlo u sukobu zbog Liburnija Riviera Hotela.
21. Na dvadesetprvom mjestu je Frane Skoblar najveći pojedinačni dioničar Turisthotela sa 74 milijuna kuna bogatstva u dionicama. Prvi čovjek jedne od najboljih domaćih tvrtki uspješnim je poslovanjem povećao i svoje vlastito bogatstvo za dvadesetak milijuna kuna tijekom 2013 godine i na listi bogatih popeo se za čak šest mjesta.
22. Alexander Hrkač direktor je grupe Eseker grupe d.o.o., bivši policajac, a sada milijunaš sa 69 milijuna kuna bogatstva. Zbog oduzimanja dozvole za rad od Hrvatske je potraživao čak 40 milijuna kuna.
23. Vlasnik Mlinara Mato Škojo „težak“ je 66 milijuna kuna. Prvu je tvrtku osnovao sa 24 godine a danas je vodeći poduzetnik u regiji. Njegov Mlinar ima 170 poslovnica u Hrvatskoj, sedam u Mađarskoj, 14 u Sloveniji u kojima zapošljava 1700 ljudi. Rast njegova bogatstva počeo je 1994 godine kada je osnovao tvrtku Alastor koju je 2002 godine prodao Todoriću zajedno sa 15 supermarketa koje je Alastor posjedovao, a Škojo se okrenuo hotelijerstvu.
24. Georg Elitz, predsjednik Uprave Valamar Adria holdinga sa 60 milijuna kuna nalazi se na dvadesetčetvrtom mjestu. Tijekom 2013 godine Valamar Adria holding ostvario je rast ukupnih poslovnih prihoda za 7,6 posto na ukupno 1,063 milijarde kuna što ukazuje i na novi porast bogastva predsjednika Uprave.
25. Na 25. mjestu nalazi se Enver Moralić sa bogatstvom od 59 milijuna kuna. Moralić je vlasnik Kutjeva a njegovo bogatstvo se najviše procjenjuje prema dionicama, međutim informacije ukazuju na to da se prijatelj Stjepana Mesića već nekoliko godina zapravo bori s dugovima. Prema njegovim navodima prvi milijun dolara zaradio je još u prve dvije godine karijere kada je radio s petrokemijskim proizvodima.
26. Ante Barić predsjednik Uprave Vestiga Hospitality Consulting nalazi se na 26. mjestu na listi milijunaša sa bogastvom od 56 milijuna kuna.
27. Dvadesetsedmi po redu, na listi je financijski mešetar Darko Ostoja sa bogastvom od 56 milijuna kuna.
28. Dubravko Grgić vodeći je dioničar Grupe Agram. Bogatstvo mu se mjeri u cifri od 55 milijuna kuna.
29. Stanko Damijanić stekao je bogatstvo vrijednosti 55 milijuna kuna zahvaljujući dioničarskom ulogu u Adris Grupi.
30. Kristijan Floričić 30 je na listi sa 53 milijuna kuna. Suvlasnik je Aureus Investa i na listi je pao čak za 11 mjesta. Vlasnik je dionica Brionke, Finvest Corpa, Jadranke, Končara……
31. Stjepan Varga na 31. mjestu je sa 45 milijuna kuna. Njegova tvrtka postoji već 120 godine i izgradila se od malih seoskih trgovina u mrežu s gotovo 400 velikih marketa u kojima svaki market ima poseban kutak za pekarske proizvode.
32. Ružica Varga, Stjepanova supruga slijedi ga u stopu i na listi najbogatijih. Sa 44 milijuna kuna jedna je od najbogatijih Hrvatica i najveća dioničarka Čakovečkih mlinova.
33. Na 33. mjestu je Dušanka Marčinković dioničarka HUP-a Zagreb. Ona je treća dioničarka u hotelskom carstvu Anđelka Leke.
34. Branko Grašić dirketor je tvrtke Metss d.o.o. koja ima 163 poslovnice i 715 zaposlenih. Po rezultatima poslovanja njegov Metss spada u 200 najboljih poduzeća na području cijele Hrvatske. Grašić svoje bogatstvo može zahvaliti Čakovečkim mlinovima zbog čijeg je dobrog poslovanja povećao svoje bogatstvo.
35. Srećko Bahovec sa 40 milijuna kuna tridesetpeti je na listi. Bavi se ugostiteljstvom i turizmom.
36. Daniel Škoro tridesetšesti je na listi s bogatstvom od 34 milijuna kuna. Direktor BC Instituta iz Zagreba, sjemenarske tvrtke okrenute tržištu u zemlji i inozemstvu, posao je proširio širom Hrvatske
37. Danka Nekić sa 34 milijuna kuna nalazi se na 37. mjestu najbogatijih. Ona je dioničarka i financijska direktorica zadarskog Turisthotela.
38. Obitelj Sahenk koju predvodi Ferit Sahenk najbogatiji turski poduzetnik i vlasnik Dogus grupe „teški su“ 34 milijuna kuna.
39. Nenad Bakić iz Varteksa nalazi se na 39. mjestu sa 33 milijuna kuna. Vlasnik je više od 10% dionica. Bekić je interestantan stoga jer je svoje bogatstvo stvorio do šest tisuća njemačkih maraka.
40. Obitelj Andabak nalazi se na četrdesetom mjestu. Bave se turizmom i hotelijerstvom, a ušli su i u posao sa stočarstvom, vinarstvom i zdravstvom.
41. Arsen Baraba, jedan od direktora i dioničara zadarskog Tirosthotela ima 32 milijuna kuna.
42. Božidar Janković je među deset najvećih dioničara zadarskog Turisthotela a bogatstvo mu se mjeri iznosom od 32 milijuna kuna.
43. 43. Obitelj Lisičar s vlasničkim udjelom u Montmontaži posjeduje bogatstvo u dionicama vrijednosti od 31 milijun kuna zahvaljujući čemu se nalazi na 43. mjestu Forbesove liste.
44. Zoran Milišić ima 4,51 posto udjela u Turisthotelu što ga je smjestilo među 50 najbogatijih Hrvata sa 30 milijuna kuna.
45. Vicko Ferić član je Revizorskog odbora Valamar Grupe a prethodno predsjednik Uprave Dom holdinga. Njegovo bogatstvo „teži“ 27 milijuna kuna.
46. Igor Bilbija treći je dioničar Velamar Adria holdinga. Vlasnik je dionica vrijednosti 26 milijuna kuna zahvaljujući čemu je na 46. mjestu na listi najbogatijih.
47. Mirko Maras još je jedan dioničar Turisthotela sa bogatstvom u dionicama od 24 milijuna kuna čime je dosegao 47 mjesto na Forbesovoj listi bogatih.
48. Josip Mislović dioničar HTP Korčula četrdesetosmi je na listi sa bogatstvom do 24 milijuna kuna.
49. Miroslav Grbavac član Nadzornog odbora Euroherca ima oko 23 milijuna kuna u dionicama Jadranskog osiguranja.
50. Zoran Štefulj pedeseti je na listi bogatih Hrvata sa 23 milijuna kuna koje mu nosi dobro poslovanje Čakovečkih mlinova.

 
(N.L./hazud.hr/uredio:NSP)

Visoka koncentracija štednje unutar malog broja štediša! 20% najbogatijih štediša drži čak 94% štednje u bankama

Hrvatska ima 150 tisuća građana koji su potpuno neokrznuti krizom i čije se bogatstvo stalno povećava. U ožujku 2014. svaki od njih u prosjeku je imao u banci otprilike milijun kuna ušteđevine, a kasniji podaci pokazuju da se ta štednja samo povećavala!

S druge strane spektra nalazi se 320 tisuća blokiranih građana, od čega je 140.000 blokirano jer nema 2-10 tisuća kuna da bi platili dugove.

Visoka koncentracija štednje unutar malog broja štediša pokazuje da su nejednakosti u zemlji puno veće nego što su pokazivale dosadašnje analize koje su mjerile nejednakosti na osnovi redovnih primanja građana.

Za milijun kn 13 godina rada

U najnovijoj analizi Financijske stabilnosti kojom se, inače, proučava utjecaj različitih zbivanja na stabilnost banaka, HNB je prvi put pokušao izračunati utjecaj koncentracije štednje na bankarske rizike, koristeći podatke s kraja prvog tromjesečja 2014. godine.

HNB nam tako otkriva da 20% najbogatijih štediša drži čak 94% štednje u bankama. Inače, oročenu štednju u bankama imalo je tada 742.000 građana, no analiza je pokazala da je čak 130 milijardi kuna depozita, od 138 milijardi kuna koliko je tada bilo oročeno, glasilo na 150 tisuća najbogatijih.

Nakon što su izdvojili za naše prilike ekstremne vrijednosti štednje, analitičari središnje banke došli su do zaključka da prosječna oročena štednja nešto više od pola milijuna građana iznosi 56 tisuća kuna. Njihova ušteđevina odgovara protuvrijednosti deset prosječnih mjesečnih plaća, dok za milijun kuna štednje treba raditi 13 godina.

Zanimljivo je da je uz 138 milijardi kuna oročene štednje, u to vrijeme na računima građana bilo i 17 milijardi neoročene štednje te 18 milijardi kuna transakcijskog novca, kojim se pokrivaju redovni troškovi. Od 3 milijuna vlasnika računa u bankama, 2,2 milijuna su “transakcijski” na koje sjedaju plaće i mirovine, a oročenu štednju ima točno 742.728 hrvatskih građana.

Hrvatska narodna banka zaključila je da analizirani podaci ukazuju na visoku koncentraciju sustava jer se Ginijev koeficijent kreće u rasponu od 0,73 do 0,89. Što je Ginijev koeficijent bliži brojci jedan, to pokazuje veću nejednakost unutar promatrane skupine, u ovom slučaju veću koncentraciju štednje u manjoj grupi ljudi. Ima banaka kod kojih je koeficijent 1, što znači da ovise o sudbini i ponašanju malog broja štediša. Najnovije europske direktive nalažu da se rizik banaka procjenjuje i po riziku koncentracije depozita.

U Hrvatskoj se dosad Ginijev koeficijent koristio za praćenje dohodovne nejednakosti i on kod nas iznosi 30 posto. Kad bi postojala savršena jednakost, odnosno kad bi svaka osoba primala jednaki dohodak, tad bi Ginijev koeficijent iznosio 0%. Što je vrijednost bliža 100%, to je dohodovna nejednakost veća.

Dobiveni rezultat od 30 posto smješta nas u skupinu zemalja kod kojih nejednakosti u dohocima nisu jako izražene, odmah ispod skladnih država kao što su Slovačka, Češka i Slovenija. No, koeficijent financijske nejednakosti od 89 posto otkriva da su legalne zarade i dohoci jedno, a financijsko i svako drugo bogatstvo u Hrvatskoj nešto sasvim drugo.

Porez na kamate

Dr. Zdenko Babić sa Studija za socijalni rad Pravnog fakulteta ističe da zemlje s visokim Ginijevim koeficijentom financijske nejednakosti krasi visok udio sive ekonomije i slabe institucije socijalne države.

Štednja građana trebala bi biti zbroj njihovih dohodaka kroz godine rada umanjena za troškove života. Ako je financijska imovina znatno iznad toga, ta činjenica ukazuje na visok udio sive ekonomije – ističe Babić koji smatra da je jačanje mehanizama socijalne države jedini instrument kojim se vlade mogu koristiti u smanjenju nejednakosti. Hrvatska je lani počela naplaćivati 12% poreza na kamate na štednju, što su mnogi primili s negodovanjem. Štednja je i 2015. nastavila rasti te je potkraj studenoga iznosila 168 milijardi kuna.
 

 
(vecernji.hr/uredio:NSP)