Ruska imovina u Sjedinjenim Državama vrijedna stotine milijuna dolara zamrznuta je u sklopu Washingtonske kampanje sankcija protiv Moskve od 2013. godine do danas, izjavila je zamjenica tajnika američke riznice Sigal Mandelker

“Akcije američke riznice imale su značajne posljedice za financijske interese pojedinaca i tvrtki koje su pogođene, uključujući blokiranje stotina milijuna dolara ruske imovine u Sjedinjenim Državama” – rekla je Mandelker u utorak.

Izjava je objavljena nedugo prije njezina govora u Kongresu.

Mandelker, koja je odgovorna za sankcije od strane američke trezora, dodala je da “Rusija bilježi ove provedene radnje”.

Izravna strana ulaganja u Rusiju su pala za pet posto od 2013. godine, a izravna ulaganja iz SAD-a su pala za 80 posto, navodi se u priopćenju.

Mandelker očekuje da će kasnije u utorak priopćiti Kongresu da, ako se ruska “maligna aktivnost” nastavi, Moskovski “avanturizam” će se bilježiti tako da SAD može donijeti još više ekonomske patnje Rusiji kroz dodatne sankcije.

Trumpova administracija je od siječnja 2017. godine sankcionirala 217 ruskih fizičkih osoba i entiteta, uključujući naftnu tvrtku Surgutneftegaz i elektroprivrednu tvrtku EuroSibEnergo.

Ciljevi sancija su uključivali šefove velikih državnih banaka i energetskih tvrtki, a neki od njih su najbliži suradnici predsjednika Putina.

“Kako tvrtke širom svijeta rade na tome da bi se udaljile od sankcioniranih ruskih osoba, naše akcije nameću neviđenu razinu financijskih pritisaka onima koji podupiru malignu agendu Kremlja i ključne sektore ruskog gospodarstva” – rekla je Mandelker, inače izvorno rođena u Izraelu.

Moskva je u više navrata rekla da je uvođenje sankcija od strane Washingtona kontraproduktivno, a rusko ministarstvo vanjskih poslova ih naziva nelegitimnim i beskorisnim.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Britanski i svjetski najpoznatiji autor zavjera autor David Icke je izgubio svoju Facebook stranicu na društvenim medijima

To se dogodilo kao najnovija posljedica čistke web stranica alternativnih medija sa Facebooka.

Ickeova Facebook stranica, koja je imala preko 700.000 obožavatelja, skinuta je u subotu nakon što je društvena mreža rekla da je povrijeđen „jedan ili više Uvjeta Facebook stranice”. (Google: david icke facebook)

„Nismo u mogućnosti vidjeti koji uvjeti su povrijeđeni, i mi ćemo vas obavještavati o napretku”, rekao je gospodin Icke na svojoj web stranici .

Uklanjanje njegove Facebook stranice dolazi godinu dana nakon što su Google i Facebook najavili planove za „slamanje” web stranica alternativnih vijesti u nastojanju da se podrže propale poslovnice mainstream vijesti.

Pod krinkom zaštite javnosti od „lažnih vijesti”, internet giganti će uskoro zaustaviti i monetiziranje web stranica alternativnih vijesti.

Google će ažurirati svoja AdSense pravila da bi zabranio stranice koje se „lažno predstavljaju, izvrću, ili prikrivaju podatke o izdvaču, sadržaju izdavača, odnosno nihovu primarnu svrhu”, navodi se u Wall Street Journalu.

Ovakav radikalan način cenzure je došao zbog pritužbi mainstream medija poput CNN-a i BuzzFeed-a na web stranice „alternetivnih medija” koje su prema njima „pristrane” i u „zabludi”, dok su pokušali skrenuti pozornost daleko od njihovog mainstream sramotnog pokrivanja vijesti.

Facebook se nedavno suočio sa oštrim kritikama nakon što je priznao da je rutinski brisao korisničke račune po naredbi izraelskih i američkih vlasti.

Također je bio prisiljen uvesti veliku cenzuru u skladu sa novim njemačkim propisima donesenim 1. siječnja 2018. godine, na „uvredljive” web stranice koje sramote ili ometaju kancelarku Angelu Merkel i njezinu vladu.

Novi nacistički stil cenzura će zakon prisiliti Facebook, Twitter, YouTube i druge društvene mreže da uklanone sadržaje koje vlada samovoljno smatra „govorom mržnje”.

Novi njemački zakon pod nazivom „Netzwerkdurchsetzungsgesetz” (NetzDG)​stupio je na snagu 1. siječnja, 2018., nakon izglasavanja na kraju lipnja 2017. godine. (davidicke.com,Sean Adl-Tabatabai,YNW)
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Venecuela je najavila planove za pokretanje nove kriptovalute koja će, kako kažu, „u potpunosti uništiti Rothschildove banke”

Predsjednik Nicolas Maduro je rekao da će se lansiranje kriptovalute natjecati sa dolarom dolar, te će privesti kraju ovisnost zemlje o MMF-ovim bankama pod kontrolom Rothschilda.

Predsjednik Venezuele Nicolas Maduro je iznenadio mnoge ranije ovog mjeseca, kada je najavio kriptovalutu „Petro”, koja će biti potpomognuta od strane članova organizacije OPEC, a koja će imati temelj u venezuelanskoj nafti, plinu, zlatu i dijamanatima, javlja CNBC.com.

Unatoč skepticizmu stručnjaka kriptovaluta koji ne misle da Venezuela ima potreban novac da bi ga uvela, ministar komunikacija Jorge Rodriguez je rekao će se prva ponuda kriptovalute petro provesti za nekoliko dana.

„Naftno nalazište bloka Ayacucho će formirati početnu potporu ovoj kriptovaluti” – rekao je Rodriguez novinarima, a odnosi se na dio Venezuelinog južnog pojasa Orinoco.

„On sadrži 5.342 milijarde provjerenih barela nafte. Govorimo o podlozi za kriptovalutu od 267 milijardi dolara„ – rekao je Rodriguez, dodajući da je petro različitija od drugih kriptovaluta poput bitcoina.

Rudari su se već postrojili, rekao je, ne navodeći više detalja. Kriptovalute će korisnici moći dobiti kroz rješavanje složenih matematičkih izračuna u procesu poznatom kao “rudarenje”.

Kriptovalute su decentralizirane i njihov uspjeh ovisi o transparentnosti, jasnim pravilima i jednakom tretmanu svih koji su uključeni. Venecuela nije dla tehničke detalje o kriptovaluti petro.

Vlada, kako se čini se nada da će petro nadoknaditi kolaps valute u Venezueli – koja je pala 97 posto u jednoj godini u odnosu na američki dolar na crnom tržištu – i izolirati zemlju od dolara i Washingtona.

Rodriguez se također nada da će petro biti dio mehanizma za plaćanje međunarodnih provajdera, od kojih su mnogi prestali opskrbljavati Venezuelu s obzirom na njezinu nesposobnost za plaćanje svojih dugova.

Venecuela koja ima 30 milijuna ljudi pati od nestašice hrane, cijene divljaju već četvrtu godinu recesije, a Maduro već dugo krivi američku vladu za „gospodarski rat” protiv njega. Kritičari kažu da je nesposobna politika kriva ekonomsku nered u Venezueli.

Pred kraj prošle godine Maduro je okrivio SAD-ov pritisak na Portugal zbog blokiranja uvoza svinjskog mesa koje je dovelo do manjka hrane preko Božića u Venezueli.

Američka administracija predsjednika Donalda Trumpa je uvela različite političke i financijske sankcije Madurove vlade, optužujući visoke dužnosnike za nepoštivanje prava i korupciju.

„Biti će materijalno nemoguće diktatorskim financijskim centrima u svijetu da interveniraju protiv ove inicijative vezane za novu kriptovalutu”, rekao je Rodriguez, navodeći slučaj Portugal.

„To će nam omogućiti da prevladamo bilo koju financijsku blokadu”.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Plan je skovan u Bruxellesu, a Makedonija će za NATO koristiti ime FYROM te do ulaska u EU pronaći konačno rješenje u razgovoru s Grčkom

Dolazak Zorana Zaeva na premijerski položaj u Makedoniji mogao bi potaknuti i rješavanje ključne prepreke za ulazak te zemlje u euroatlantske integracije. Riječ je, jasno, o sporu s Grčkom zbog imena.

Naime, Atena je odbijala ukinuti vize bivšoj Jugoslaviji upravo zbog postojanja Republike Makedonije. Grčka smatra da je riječ o njezinu povijesnom imenu te da se ovim nazivom sugeriraju teritorijalne pretenzije bivše Jugoslavije prema Grčkoj (iako nikad nisu pomislili da bi moglo biti suprotno).

Raspadom bivše Jugoslavije ime samostalne Makedonije postalo je “pitanje svih pitanja” za Grčku koja je čak jedno vrijeme uvela kopnenu blokadu.

Prva blokada

No, poslije je reterirala, ali ostala čvrsto pri stavu da Republika Makedonija ne može postati članica ni EU, ni NATO-a. Skoplje, pak, nije bilo spremno prihvatiti ulazak u te asocijacije pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (engleska kratica FYROM) koje koristi u UN-u.

I tako je došlo do blokade koja se izravno reflektirala na unutarnje odnose u Makedoniji jačajući nacionalističku struju u zemlji te je i ovaj spor djelomično odgovoran za nedavnu krizu koja je okončana tek formiranjem nove vlade krajem svibnja. Tada je premijer Zaev obećao da će pojačati gospodarske reforme – cilj je gospodarski rast od pet posto – i ubrzati put Makedonije prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u.

A da njegove najave nisu bile samo parole, potvrdila je prvo ruska novinska agencija Sputnik, poznata po svojim bliskim vezama s Kremljem koju u mnogim zemljama smatraju propagandnim alatom Moskve. Sputnik je tako najavio da Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, planira posjetiti Skoplje sredinom srpnja kako bi se ubrzao proces pa da Makedonija postane članica već u proljeće 2018. godine.

Tajne službe

Naime, nedavno su objavljeni dokumenti makedonske, ali i nekih drugih tajnih službi koji su potvrdili da su u prosvjedima koji su doveli do nasilnog upada u zgradu Sobranja sudjelovali pripadnici srpske tajne službe te da je ruska tajna služba radila na destabilizaciji Makedonije poticanjem sukoba između Makedonaca i Albanaca.

Rusija je izuzetno teško primila ovotjedni ulazak Crne Gore u NATO jer je tako izgubila jednu kockicu u svom puzzleu jačanja utjecaja na Zapadnom Balkanu, a Makedonija je trebala biti dio ruske interesne sfere.

Stoga je odluka NATO-a sasvim razumljiva. Zaev je, pak, pokazao potrebnu fleksibilnost te najavio da je spreman na ulazak u NATO pod imenom FYROM, a da se pregovori o imenu s Grčkom nastave u sklopu približavanja članstvu u EU. Osim toga, članstvo u EU je na dugom štapu i vjerojatno će mu prethoditi formiranje ekonomske zajednice na Zapadnom Balkanu koju potiču Berlin i Bruxelles.

Zaev je razgovarao i s grčkim premijerom Aléxisom Tsiprasom koji mu je čestitao na izboru i potvrdio da je za Atenu i dalje neprihvatljivo ime Makedonija. No, FYROM ili neko drugo kompozitno ime za Grčku bi bilo prihvatljivo.

Za stabilnost

U Tsiprasovoj vladi su očito shvatili da i njima šteti nestabilnost u Makedoniji pa je ministar vanjskih poslova Nikos Kotzias izjavio da su “jedinstvo, integritet i stabilnost sjevernog susjeda izuzetno važni”. “To je naša glavna briga i smatramo da rješenje pitanja imena na kreativan i demokratski način može olakšati budući smjer zemlje”, rekao je Kotzias.
 
(jutarnji.hr)

Neke fotografije pokazuju i gotovo potpuno prazne police u dućanima

Nakon što su Saudijska Arabija, Egipat, Bahrein i UAE prekinuli odnose s Katarom optužujući ga za podržavanje terorizma, ugrožen je i uvoz hrane u tu zemlju. Naime, Katar, poluotočna država, jedinu kopnenu granicu dijeli s Arabijom te se uvelike oslanja na nju kod uvoza hrane, koja u velikoj mjeri dolazi iz zaljevskih zemalja.

Katarski dužnosnici poručili su građanima da nema razloga za paniku, no mnogi su ipak pohrlili u trgovine kako bi kupili zalihe. Neke fotografije pokazuju i gotovo potpuno prazne police u dućanima. U supermarketu Carrefour u trgovačkom centru u Dohi zabilježeno je više redova od do 25 ljudi, samo nekoliko sati nakon rezanja diplomatskih veza.

Katar, jedna od najbogatijih zemalja na svijetu, tako je praktički preko noći izoliran te se našao u društvu država kao što su Sjeverna Koreja.

Katarski dužnosnici umiruju javnost poručujući da zračni i morski promet i dalje ostaje otvoren za uvoz. A nije problem samo u uvozu, već i izvozu.

Katar cestama preko Saudijske Arabije izvozi dobra kao što su strojevi, elektronička oprema i stoka. Također nam ostaje vidjeti hoće li ova blokada i njezine posljedice ostaviti traga na domaćinstvu Svjetskog prvenstva u nogometu, koje bi se trebalo održati 2022. godine u Kataru, a koje je već kritizirano zbog sumnji u korupciju i loših uvjeta za radnike na organizaciji.

U utorak je stupio na snagu i prekid letova prema i iz Dohe o kojem je odlučilo nekoliko arapskih zemalja. Nekoliko velikih zaljevskih tvrtki prekinulo je letove prema ili iz Dohe zbog čega je došlo do poremećaja zračnog prometa. Na Internet stranici Dubai Airports svi letovi u pravcu Dohe otkazani su u utorak ujutro.

Ukupno je šest zrakoplovnih kompanija Zaljeva te EgyptAir objavilo prekid letova “do nove odredbe”.

Saudijsko civilno zrakoplovstvo zabranilo je od utorka zrakoplovnim kompanijama Katara da nadlijeću kraljevinu što će dovesti do preusmjeravanja, kašnjenja i povećanih troškova. U noći s ponedjeljka na utorak činilo se da Katar traži izlaz iz krize pozivajući na “otvoreni i pošten dijalog”.

U govoru emitiranom na televiziji Al-Jazeera, šef diplomacije emirata, šeik Muhamed ben Abderahman Al-Tani kazao je da neće biti “eskalacije” sa strane Katara. Nekoliko je zemalja pokušalo odigrati posredovatelje u krizi, najtežoj od nastanka 1981. Vijeća za suradnju u Zaljevu, poput Kuvajta koji nije prekinuo odnose s Katarom.

Kuvajtski emir šeik Sabah al-Ahmad Al-Sabah ugostio je u ponedjeljak savjetnika kralja Saudijske Arabije Salmana te je potom pozvao emira Katara šeika Tamim ben Hamad al-Tanija na “suzdržanost”, po kuvajtskoj agenciji Kuna. Turska koja održava bliske odnose sa zaljevskim monarhijama također se založila za dijalog.

“Pružit ćemo svu podršku da se stanje vrati u normalu”, rekao je šef turske diplomacije Mevlut Cavusoglu. U ponedjeljak navečer kralj Salman primio je telefonski poziv od turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Erdogan je razgovarao i s dužnosnicima Katara, Rusije i Kuvajta. “Važnost regionalnog mira i stabilnosti istaknuta je u razgovorima kao i važnost diplomatskih napora i dijaloga radi smanjivanja napetosti”, navodi se u priopćenju.

Nakon razgovora Erdogana i ruskog predsjednika Vladimira Putina Kremlj je objavio kako su pozvali na dijalog i kompromise. Saveznik Rijada i Dohe, SAD je putem državnog tajnika Rexa Tillersona pozvao u ponedjeljak zemlje Zaljeva da ostanu “ujedinjene”. Katarski ministar vanjskih poslova istaknuo je u utorak “strateški” karakter odnosa sa SAD-om.

U Kataru se nalazi najveća američka zračna baza u regiji s 10.000 pripadnika te sjedište američkog vojnog zapovjedništva zadužena za Bliski istok.

Ta je baza ključna za borbu protiv Islamske države u Siriji i Iraku koju međunarodna koalicija predvođena Washingtonom vodi a čiji je dio Doha. Katar je isključen iz arapske vojne koalicije predvođene Rijadom koja se bori protiv proiranskih pobunjenika u Jemenu.

Predbacuje mu se da podržava radikalne islamističke skupine te da se nedovoljno distancira od Irana, velikog suparnika Saudijske Arabije.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(vecernji.hr)