Pogledajte dementni odgovor nezadovoljnih birača Hillary Clinton

Mislite da je masovna histerija gotova? Razmisli još jednom!

Komentari, reakcije i socijalne mreže su negirale sve Trumpove radnje i akcije, uključujući i borbu protiv terorizma, razotkrivanje globalnog zagrijavanja, razotkrivanje cijepljenja, ukidanje Obamacare-a i ostale poteze protiv establišmenta.

Nezadovljni birači Hillary Clinton mrze sve što radi Trump pa makar to bilo moralno, istinito, antiratno i pravedno.

Pogledajte najnoviji video Paul Watsona sa Infowars portala o tome kako su reagirali Amerikanci na inauguraciju:
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Nikakva količina sreće trenutno ne može ublažiti tu razinu tupe boli

Ljudi ne mogu vjerovati. Neki plaču, neki viču, neki razbijaju predmete po stanu, neki kao mlada djevojka u videu zajapureno bijesne pred kamerom na rubu šizofrenije, ali većina građana izražava nezadovoljstvo na društvenim mrežama.

Mainstream mediji su u ovih nešto više od godinu dana isprali ljudi ma mozak sa izborima u Americi, i naravno birači su šokirani gubitkom na izborima.

Amerika je podijeljena, svijet je podjeljen. Birači ratne huškačice i sponzorice ISIS-ovih terorista su u najvećem šoku proteklog desetljeća.

Birači Hillary Clinton su na koljenima, jecaju, tuku se u prsa i pomišljaju na samoubojstvo. Kako pro-demokratska spikerica u videu kaže “To nije san, niste umrli, i vi niste u paklu. To je Amerika u kakvoj ćete živjeti.”

Očito da pakao u kojem će živjeti u budućnosti je samo u njihovim glavama, jer pravi pakao i rat nosi neki drugi predsjednički kandidat.

Prodaja tableta za bolove i depresiju je brutalno porasla nakon rezultata izbora.

Pogledajte epsku kompilaciju kmečanja birača Hillary Clinton, nešto još neviđeno u Americi:
 

 
NoviSvjetskiPoredak.com

No, iako je to anonimni kongresmen (ili kongresmenica, s obzirom da ne postoje podaci o identitetu političara) on iskreno priča o svojim kolegama, zakonodavnom procesu, a američka javnost mu je podjednako revno dokazati jednu neporecivu istinu – glasanje održava problem, ne rješava ga.

“Moj glavni posao je bio da zadržim svoj posao, da budem ponovo izabran” kongresmen X tvrdi u knjizi. “To ima prednost nad svim.”

Iako je kongresmen u ovom slučaju bio dosta ciničan, ovo otkrivenje može biti šokantno za ljude koji vjeruju da zakonodavni proces i dalje funkcija. Oh da, ajmo malo o tim ljudima (u knjizi):

“Birači su u nevjerojatnom neznanju i malo znaju o formiranju vlade i kako se to radi”, kaže on. “Daleko je lakše nego što mislite da političari mogu manipulirati naivan narod, samo-zadovoljavajuće ovce koji žude za trenutnim zadovoljenjem.”

Knjiga Kongresmena X sadrži bilješke sakupljene od neimenovanog političara koje je sakupio Robert Atkinson, bivši načelnik Glavnog stožera i tajnik za javnost dvaju demokratska kongresmena, tijekom razdoblja od nekoliko godina te je dobio dopuštenje za objavu bilježaka od strane anonimnog izvora.

Zabavljajući se s tim, nažalost govoreći i ostalima, ispovijed kongresmena posebno osuđuje neznanje glasačke javnosti i kritika da su loše informirani… da ih je moguće olako prevariti, i općenito jednostavno je s njima manipulirati kao alatom.

“Birači tvrde da žele određenu stvar i detaljne pozicije, ali ono za čim oni stvarno žude su vide spotovi sa komadima, tračevi o slavnima na top 10 listi, reality TV emisije, površne informacije iz tabloida, i sljedeća jebena Twitter i Facebook poruka”, rekao je političar.

Možda najviše šokantna izjava iz knjige je otkrila pomalo sjetno i nevoljkim tonom da zahtijeva ponovnu javnu procijenu prioriteta:

“Zabrinut sam za budućnost naše zemlje kada se kritična pitanja više ne pojavljuju u javnosti, te su nestali u šumi twittova nepismenih sportaša i celebritija”.

“Danas smo mi svi toliko politički i stranački raspoloženi da danas većina ljudi glasa prema partijskoj liniji, iako oni ne znaju o tome tko su oni za koje glasaju. Oni jednostavno ne žele da drugi dečki pobijede.”

Ne samo da je izborni proces bezuspješan i nebitan, već i u prividnoj nedovoljnoj brizi za zakonodavnoi proces od strane samih političara izabranih za održavanje Vlade.

Dok je javnost opsjednuta izborima, malo tko uzima u obzir ono što će se dogoditi kada predsjednik i ljudi iz kongresa preuzmu dužnost – jer kako anonimni insajder oštro nagoviješta, dužnosti ne brinu niti jednog izabranog političara s obzirom da je njihova jedina briga kako biti izabran opet.

To je nesumnjivo strašno – strašno za zakonodavni proces i strašno za one koji su stavili vjeru u strašni sustav ili u vjeru da se išta može reformirati i promjeniti.

“Ja ponekad glasam “DA” na prijedlog i “NE” na izmjeni prijedloga tako da mogu tvrditi da sam s obje strane problema”, kaže političar. To je jednako kao da isti taj političar glumi vlast i oporbu, znači nema nikakve razlike.

“To je stara ljuska igra: ako ga ne možete uvjeriti, zbunite ga”.

Neosporna ironija stoji u izjavi Kongresmena X optužujući biračko tijelo za mentalnu prazninu dok priznaje da se poigrava glasujući na zakonima u Kongresu koji će nesumnjivo utjecati na milijune ljudi.

Očigledno, djetinjasti bezobrazluk političara nije ograničen samo na igranje sa obje strane zakonodavstva.

On priznaje da je novac natopljen politikom postao stvarnost, kao i donacije i sredstva koje dobivaju političari, a koja redovito i spretno zaobilaze zakonodavca.

Glasovanje jednostavno ne znači ništa – na bilo kojoj razini – a ako mi ne vjerujete, samo pitajte Kongresmena X.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

U RAZGOVORU SA BIRAČIMA U MICHIGANU OCIJENIO JE DA SU KRITIKE U SAD NA PUTINOV RAČUN NEUTEMELJENE

Vodeći predsjednički kandidat među republikancima milijarder Donald Trump ponovno je svojim biračima rekao da mu je drago što Vladimir Putin o njemu lijepo misli i naglasio da računa – ako on uđe u Bijelu kuću – da će doći do zbližavanja Washingtona i Moskve.

Trump je ovo izgovorio za vrijeme svog predizbornog nastupa u državi Michigan. Tom prilikom je rekao da su pohvale ruskog predsjednika na njegov račun bile “neočekivane, ali ugodne”:

“On je o meni rekao nešto dobro. A neki su odjednom počeli tvrde da je to užasno. To nije užasno, to je baš zdravo “.

Trump je posebno naglasio da je kritika na Putinov račun u SAD neutemeljena.

“Zar ne bi bilo odlično ako bismo uspostavili dobre odnose? Po mom mišljenju, bilo bi zdravo ako bi se Rusija našla na našoj strani, ako bi i druge države bile na našoj strani – da bismo udarili po Islamskoj državi”- rekao je Trump.

Da podsjetimo, Putin je za vrijeme svoje prednovogodišnje velike konferencije za medije javno pozdravio Trampovu spremnost za uspostavljanje dubljih odnosa s Rusijom i pritom naglasio:

“Trump govori da želi višu razinu odnosa. Zar možemo to ne pozdraviti? Naravno, mi to pozdravljamo. Nije na Rusiji da ocjenjuje kvalitete Donald Trumpa, ali on je nesumnjivo talentirani čovjek, koloritna osoba i apsolutni lider američke predsjedničke utrke”, rekao je Putin.
 
(fakti.org/uredio:nsp)

Francuska desničarska stranka Nacionalni front (FN) ostvarila je veliki uspjeh u prvom krugu regionalnih izbora, pokazale su izlazne ankete, po kojima je FN pobijedila u najmanje šest od trinaest francuskih regija, prenose agencije

Izbori su prvi izborni test nakon prošlomjesečnih napada u glavnome francuskom gradu u kojima je ubijeno 130 osoba.

FN je po izlaznim anketama osvojio 30,8 posto biračkih glasova, Republikanska stranka koju predvodi nekadašnji francuski predsjednik Nicolas Sarkozy na drugom je mjestu s osvojenih 27,2 posto biračkih glasova, a socijalisti aktualnog predsjednika Francois Hollandea treći s 22,7 posto glasova.

Predsjednica FN-a Marine Le Pen, koja se kandidirala se u sjevernoj francuskoj pokrajini Nord-Pas-De-Calais-Picardie ili skraćeno Nord-Picardie i njezina nećakinja Marion Marechal-Le Pen koja se natjecala u južnoj francuskoj regiji Provence-Alpes-cote d’Azur, osvojile su više od 40 posto biračkih glasova, oborivši raniji rekord stranke.

Obraćajući se simpatizerima Le Pen je rekla da je “rezultat fantastičan, što potvrđuje da je Nacionalni front neosporno najjača stranka u Francuskoj”.

Nakon nedjeljnog prvog kruga izbora, 13. prosinca održat će se drugi.

No, Sarkozy je kazao da neće biti nikakvog taktičkog savezništva u drugome krugu izbora. Ranijih godina oporba desnog centra i vladajuća Socijalistička stranka udružile su se zajedno kako bi blokirale političku nadmoć FN-a.

Francuske regije imaju velike ovlasti kada su u pitanju lokalni prijevoz, obrazovanje i vlasnički razvoj, ali su ovi izbori važni zbog toga što iniciraju tko će na predsjedničkim izborima 2017. godine odnijeti pobjedu.

Svima, koji iole prate razvoj situacije na europskoj političkoj sceni polako postaje jasno kako se jug Europe odlučuje za lijeve političke opcije, kontrirajući tako mjerama štednje, a njezin sjever, uključujući Francusku opredjeljuje se za desničarske stranke koje se bore protiv otvaranja granica i ‘uvoza ‘migranata iz Afrike i Azije.

Taj trend je počeo sa Danskom nakon što je na posljednjim izborima u ovoj zemlji pobijedila suparnička desna koalicija, u čijem su sastavu i stranke desnog centra ali i krajnje desna Stranka danskog naroda, a nastavlja se evo u Francuskoj. Postavlja se pitanje tko je Marine Le Pen i kakvu politiku zastupa njezina stranka.

Marine Le Pen: Moj cilj je uništiti Europsku Uniju – ne Europu

U velikom intervjuu za njemački tjednik Der Spiegel, koji je dala sredinom prošle godine, lider Nacionalnog fronta i pobjednica europskih izbora u Francuskoj Marine Le Pen otkrila je svoje planove za Europski parlament, objasnila razlog tadašnjeg izbornog uspjeha i agitovao protiv ‘Europske Sovjetske Unije’.

‘Želim uništiti Europsku uniju, a ne Europu. Vjerujem u Europu nacionalnih država. Vjerujem u Airbus i Arain, u Europu koja se temelji na suradnji. Ali ne vjerujem u ovu ‘Europsku Sovjetsku Uniju’, izjavila je Marine Le Pen u intervjuu za Der Spiegel o svojem stavu o EU.

U opširnom i na trenutke konfrontirajućem razgovoru s novinarom Mathieua von Rohr, Le Pen je posve otvoreno tada iznijela svoje političke planove na europskom i nacionalnoj razini.

Le Pen tako ne vjeruje da je EU mirovni projekt: ‘Europa je rat, ekonomski rat. Neprijateljstva među zemljama su se povećala. Nijemce ponižava opisima da su okrutni, Grke se proglašava varalicama, a Francuze lijenčine.

Gospođa Merkel ne može otputovati niti u jednu državu EU bez osiguranja stotinama policajaca. To nije bratstvo.’

Za Le Pen je EU ‘štetno, birokratsko čudovište’, a naročito joj smeta što su se Francuzi ‘u svojoj slavnoj prošlosti stoljećima borili za slobodu, milijuni su poginuli kako bi naša zemlja bila slobodna’, a danas ‘dozvoljavamo da nam pravo na samoodređenje bude ukradeno ‘.

Za njemačku kancelarku Angelu Merkel Marine Le Pen ima samo pohvale, jer se ona ‘uspješno bori za njemačke interese’ te je ne može ‘kriviti što želi jak euro’: ‘Problem su francuski političari koji ne brane naše nacionalne interese. Jaki euro uništava naše gospodarstvo. ‘ Ipak, Le Pen upozorava Merkel da je ‘njena politika štetna za ostale zemlje Europe’, zbog čega bi Njemačka mogla postati predmet mržnje.

Liderica Nacionalnog fronta zagovara i to da bi Francuska mogla napusti euro i vrati se svojoj staroj valuti, te predviđa kako to ne bi dovelo do ekonomske katastrofe.

Marine Le Pen se zalaže i za ukidanje slobodnog tržišta u Europi, te uvođenje odgovarajućih carina, kao i za to da se potpuno ograniči useljavanje: ‘Nema nikakvog smisla što smo primili 10 milijuna stranaca u proteklih 30 godina.’

Svoju popularnost u Francuskoj Le Pen objašnjava time što, za razliku od ostalih političara, govori iskreno i iz srca, te najavljuje kako se 2017. planira kandidirati na predsjedničkim izborima, na kojima računa najmanje s ulaskom u drugi krug.

Na kraju izrazila je i ‘određeno divljenje’ za ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji se ‘prvenstveno fokusira na to što je dobro za Ruse i Rusiju’.

Oko aktualnog sukoba u Ukrajini Marine Le Pen kaže da ‘Europljani trebaju prestati gledati stvari kroz perspektivu Amerike’, a svoju političku filozofiju sažima sljedećom rečenicom: ‘Ne treba težiti tome da se nekome bude gospodar, ali niti da se ikome bude rob.’

Marine Le Pen je u intervjuu za poljski list Do Rzeczy izjavila da Europa treba priznati pripajanje Krima Rusiji. “Nema drugog izlaza”, rekla je francuska političarka.

Prema njezinim riječima, u Ukrajini je prije godinu dana došlo do puča. “Neonacistički teroristi su organizirali revoluciju u Ukrajini”, izjavila je Le Pen. Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji treba priznati zato što je do ulaska Krima u sastav Rusije došlo kada je “vlast u Kijevu bila ilegalna”.

“Vlast u Kijevu je počela donositi odluke koje su morale dovesti do građanskog rata”, izjavila je Marine Le Pen. “Rusija je velika zemlja, to je veliki narod s kojim Europa ima mnogo zajedničkih interesa. S Rusijom treba razgovarati”, rekla je ona.

Le Pen ne skriva svoje stavove o ukrajinskoj krizi preko koje su je pokušali prikazati ruskim poklonikom i propagandnim aktivistom i otvoreno tvrdi da je europska politika obećavši Ukrajini primitak u EU zapravo lagala: “Ukrajina neće postati dio Europske unije – nemojmo pričati bajke. Ukrajina definitivno nema ekonomsku osnovu da postane dio EU-a”.

Protivim se bilo kakvoj novoj ekspanziji, stoga ovo govorim bez ikakvih predrasuda. Osjećam prijateljstvo prema Ukrajincima, zato i ne bih prijatelje pozvala u noćnu moru.

Ja želim napustiti EU, stoga ne mogu nikoga u nju pozivati ​​”i upozorava da je” diplomacija EU-a katastrofa, ne samo u Ukrajini – svaki put kada se EU uplete u neki događaj na globalnoj pozornici to završi pogoršanjem situacije. Takvo geopolitičko neznanje je nevjerojatno i tragično.”

Ankete u Francuskoj tada su joj prognozirale da će biti vodeća ili blizu vodećeg mjesta na predsjedničkim izborima u Francuskoj 2017., a činjenica da je već tada imala političku skupinu u EP-u dala joj je veću vidljivost i puno više novca iz europskog proračuna.

Njezina grupa dobiva godišnje milijun eura više nego prije, kad svi ti zastupnici nisu bili ni u jednoj grupi. Glavni joj je saveznik vođa nizozemske Stranke slobode Geert Wilders, s kojim dijeli antiimigrantske i anti-EU stavove.

Sada ćemo imati puno više streljiva nego dosad – rekla je Le Pen i zaista bila u pravu.

Nadmudrila vlastitog oca, osnivača stranke

Uspjeh Marine Le Pen i njezine stranke na francuskoj i europskoj političkoj sceni pred predsjedničke izbore uznemirena etablirana politička konkurencija početno je objašnjavala starim izlizanim frazama svih gubitnika – da se biračko tijelo zaželjeli novih lica, a nakon što je objašnjenje postalo potpuno neuvjerljivo počeli su iznositi nove razloge ovisno o aktualnim događajima.

Tako su igru ​​ubačeni razlozi predsjedničke krize, a nakon izbijanja ukrajinske krize povezanost s ruskom politikom.

Liberalni londonski The Economist navodi da bi najbolji odgovor na rast njene stranke bio predsjednički, jer svoje uspjehe vuče iz nezadovoljstva građana ekonomskom situacijom, kada je nezaposlenost 10,4 posto, od čega je 25 posto mladih.

No, zaključuje da za rast ekonomije sada više nema vremena: “Vrijeme je kratko, a plodovi reformi ne mogu biti vidljivi do 2017.”, dakle do predsjedničkih izbora. Stoga, umjesto istinskog ekonomskog i društvenog napretka preporučuje: “Lijevi i desni politički centar trebaju ofenzivno udariti na FN.

Ne samo izložiti javnosti njihove financijske i političke veze s Moskvom, nego i napasti njihove pogrešne političke zamisli. Francuska sebi ne može dopustiti Le Pen predsjedništvo, jer je šesti najveći svjetski izvoznik robe i četvrta po opsegu stranih ulaganja”.

Marine Le Pen se protivi globalizacijskim procesima i sklapanju trgovinskih i investicijskih ugovora TTIP sa SAD-om, protivi se rastu useljeništva u Francusku, ali i globalizaciji, francuskom članstvu u Europskoj uniji, slobodnoj trgovini i slobodnom protoku roba, usluga, kapitala i radne snage, antiamerički je raspoložena i poklonik je opresivnog ruskog režima pa bi, ističe Economist, “Le Pen kao predsjednica bila bi katastrofa za Francusku, Europu i svijet”.

Iznenada je pušten podatak javnosti dobiven praćenjem FN-a i Le Pen od strane američkih i francuskih službi, da je otac sadašnje čelnice i utemeljitelj stranke Jean-Marie Le Pen podigao kredit od dva milijuna eura kod ciparske tvrtke Vernonsia Holdings, koja je vlasništvu bivšeg operativca KGB-a iz doba hladnog rata Jurija Kudim, a u tijeku je realizacija kredita vriednog više od devet milijuna eura kod jedne češko-ruske banke.

Pokušaj kompromitacije povezanošću s ruskom politikom dao je malo učinka, pa je u objašnjenje rasta njene popularnosti ubačen novi, sada aktualan argument – izbjeglička kriza i ilegalni imigranti, pa se tumači da cijela europska desnica, pa i FN, jačaju ne zbog katastrofalnog ekonomskog i socijalnog stanja i nakaradne konstrukcije EU-a, nego vala azilanata.

Tako su ti nesretni ljudi u bijegu od krvavih, u modernom dobu nezabilježenih mahnitih kanibaliziranih ratova koje su pokrenule upravo imperijalne potrebe američkih i EU centara moći, sada još i krivi za narušenu političku ravnotežu u Francuskoj, drugim europskim državama i cijeloj EU-u.

Da bi preuzela stranku morala se obračunati i sa vlastitim ocem, inače utemeljiteljem stranke, što se odigralo nešto ranije, u travnju ove godine.

Kap je prelila čašu kada je otac Le Pen u jednom desnoradikalnom listu ponovio stare provokacije kako su plinske komore bile samo mali detalj povijesti, a da je nacistički kolaboracionista maršal Petain u biti bio dobar patriot.

Otac Le Pen je zbog toga dospio na naslovnice francuskih medija, a njegovoj kćeri je zbog toga “pukao film”. Ona je od oca zatražila da se dobrovoljno odrekne značajke počasnog predsjednika stranke i odustati od kandidature na regionalnim izborima u Marseilleu.

Marine Le Pen je u očevim izjavama vidjela opasnost za svoju strategiju kojom pokušava stranku učini prihvatljivom za većinu Francuza, za proces “detoksizacije” Nacionalnog fronta i stvaranja narodnog pokreta.

Međutim, ostarjeli patrijarh stranke nije želio odstupiti dragovoljno i izazvao je svoju kćerku. “Ona želi moju političku smrt, tako da više ne može računati na moju podršku”, izjavio je svojevremeno za televiziju BFM.

Komentatori u Francuskoj ovaj obračun unutar obitelji Le Pen uspoređuju sa onim što se dešavalo unutar obiteljskog klana Borgia u 16. vijeku. Ili s onim što se nekada dešavalo u Starom Rimu kada je ubojstvo oca obitelji služilo kao sredstvo da se povrati “ukaljana čast” obitelji.

Neki su ovo što se dešavalo opisivali i kao “obiteljsku psihodramu” u kojoj tek izabrana zastupnica parlamenta, unuka Marion, nova “zvijezda stranke” mora birati između lojalnosti tetki Marine ili djedu Le Penu.

Naime, uspon stranke je bio i ostao obiteljska stvar. To ide do te mjere da sadašnja šefica i svoje životne partnere bira isključivo iz redova stranke. I njezin sadašnji, treći po redu životni suputnik, dužnosnik je Nacionalnom fronta.

Ipak, je li u svemu ovome riječ o stvarnom političkom sporu, ili se radi o inscenaciji koju Marine Le Pen koristi da bi se definitivno riješila desnoradikalnog imidža stranke “simpatizera maršala Petaina i antisemita”, što se nacionalnom frontu pripisuje od osnutka.

Poslanik Europskog parlamenta iz redova Zelenih Yannick Jadot vjeruje da Marine Le Pen spor unutar stranke koristi da nastavi proces njene modernizacije – ali samo za oči javnosti. Iza svega stoji još uvijek ista ideologija, što je vidljivo i po djelovanju zastupnika Europskog parlamenta iz redova Nacionalnog fronta.

Oni su orijentirani toliko rasistički, antisemitisticki i homofobno da se po tome izdvajaju čak i unutar same desničarske struje parlamenta.

Nacionalni front već godinama vodi strategiju dvostruke igre gdje je otac prikupljao glasove veterana Alžirskog rata i tvrdokornih nacionalista, dok je kći imidž stranke okretala u nešto umjerenijem pravcu. “Sada se došlo do točke gdje je za stranku dobro da se “eliminira” otac. To je pravi stranački prevrat koji ispunjava svoj cilj “, tvrdi Jadot.

Jezgra stranke je ostalo isto, smatra on. To vjeruje i nekadašnji ministar Bruno Le Maire iz konzervativnog UMP-a: “Nema govora o preokretu. Jean-Marie Le Pen i njegova kći misle isto o svemu, osim o gospodarskoj politici.

U suštini Nacionalni front ostaje nepromijenjen. To je obiteljska tvrtka unutar koje uvijek postoje sporovi. Ono čime se želi zavarati je to da Marine Le Pen vodi tečaj modernizacije.”

Ona obećava biračima Francusku bez globalizacije, a sa protekcionističke gospodarstvom, Francusku punu nostalgičnih vrijednosti i ljubavi prema domovini. Osim toga državu bez migranata, bez eura i bez EU, ali s Putinom.

Ruskog predsjednika ona vidi kao velikog patriotu i borca ​​protiv dekadencije Zapada i od njega čak dobiva financijsku pomoć. Ovim obećanjima ona je na proteklim lokalnim izborima u ožujku uspjela dobiti povjerenje četvrtine birača. To je manje nego što se očekivalo, ali je ipak zapažen uspjeh.

Politički analitičari u Parizu vjeruju da je Marine Le Pen uspjela razbiti tvrdu desnicu oko oca Le Pena, a pri tome je zadržala njegove birače. Povijest “modernizacije” Nacionalnog fronta je duga samo četiri godine. 2011. je Jean-Marie Le Pen uz oduševljenje prisutnih na stranačkom kongresu predao funkciju predsjednika u ruke svoje kćerke.

Međutim, novi konzervativni birači bi mogli biti zbunjeni spomenutom politikom dvostruke strategije i zbog toga je bio potreban otvoreni sukob i prekid s ocem Le Penom. Yannick Jadot smatra da će zbog tog “rastanka” od stranačke povijesti Nacionalni front biti još opasniji nego što je bio do sada, jer će mu lakše poći za rukom da prikrije svoj pravi karakter.

Nisu krivi migranti, nije kriv ni Putin: Za uspon desnice je odgovorna Amerika

Nikakva ekonomska kriza, migranti ili zli Rusi ne stoje iza tog trenda, nego strah od pretvaranja EU-a u globalizacijski instrument američke i britanske ekonomske i političke dominacije i uništavanja nacionalne samobitnosti njezinih članica.

Uostalom, ni sama Le Pen ne govori o ničem drugom nego o zlom karakteru te tvorevine. Ne ulazeći u teorije da su FN i Marine Le Pen samo vješto prikrili izvorne antisemitske i neonacističke stavove njenog oca i osnivača stranke, ono što ona danas govori prije svega je glas razuma u kaosu Europske unije.

Le Pen upozorava da je “globalizacija barbarstvo. Vladanje cijelim svijetom od strane moćnih multinacionalnih korporacija i krupnog financijskog kapitala vodi narode i njihove nacionalne države u propast, pa države moraju svojom regulativom postaviti limite.”

Marine Le Pen protivnica je sklapanja trgovinskih sporazuma EU-a sa SAD-om o slobodnoj trgovini i partnerstvu TAFTA i TTIP, za koje se vjeruje da će samo povećati moć i utjecaj krupnih multinacionalnih korporacija u nacionalnim gospodarstvima i oslabiti regulatorne funkcije država.

Mjere rezanja javnih rashoda radi konsolidacije državnih financija po mjerama koje je odredio Berlin i Bruxelles, a koje idu na štetu najsiromašnijih slojeva stanovništva, dovode do socijalne razgradnje društva i nacije, uz istodobno uništavanje i samog pojma nacionalne države.

Taj povratak u ustroj društva prije formiranja nacionalnih država je povratak u barbarstvo, što je po mnogima uostalom i cilj globalizacije – uskratiti pojedincima i narodima zaštitu vlastite države.

Na kritici takvoga EU-a narasle su političke opcije stranaka desnice, koje tzv. “Desni centar” i tzv. “Lijevi centar” istovremeno i koordinirano nazivaju ekstremnom desnicom, među kojima je i francuska Nacionalna fronta Marine Le Pen.

Možda je u pravu britanski politički analitičar Tariq Ali kada taj centar naziva ekstremnim centrom, koji je sve političke opcije lijevo i desno od sebe kako bi ih ocrnio nazvao ekstremnima, a zapravo sam provodi politiku ekstremnog ekonomskog i društvenog liberalizma.
 
(Global CIR,vestinet.rs / Agencije/uredio:NSP)

Utjecaj rezultata pretraživanja dovoljno je jak da presudi američke izbore, ali uskoro i parlamentarne izbore u Hrvatskoj

Američki psiholog dr. Robert Epstein, bivši glavni urednik časopisa Psychology Today i voditelj istraživanja na Američkom institutu za bihevioralna istraživanja i tehnologiju, godinama radi na projektu kojim se želi utvrditi koliko Google zaista utječe na odluke i mišljenja svojih korisnika.

Na portalu Politico.com napisao je intrigantan članak o dosadašnjim otkrićima te studije. Dr. Epstein tvrdi da je Google ima toliki utjecaj na mišljenje ljudi, da bi mogao doslovno presuditi o pobjedniku na američkim predsjedničkim izborima 2016.

Na tim izborima, piše Epstein, TV reklame, govori i kampanje neće imati ni izbliza toliki utjecaj koliki će imati “Gogleove tajne odluke za koje nitko – osim možda mene i nekoliko opskurnih istraživača – ne zna kako funkcioniraju.”

1. Google je najutjecajnija tvrtka u povijesti

Višegodišnje istraživanje centra dr. Epsteina prati utjecaj Googlea na široki raspon mišljenja i uvjerenja korisnika. Te podatke uspoređuje s utjecajem najmoćnijih kompanijama u povijesti. Google je, tvrdi dr. Epstein, u zadnjih nekoliko godina eksponencijalno jačao i sada je najmoćnija kompanija ikad.

2. Može mijenjati preferencije neodlučnih birača

Njihovi algoritmi za pretraživanje s lakoćom mogu mijenjati preferencije neodlučnih birača. Google može promijeniti mišljenje 20 posto takvih neodlučnih birača, a u nekim demografskim skupinama i 80 posto, s tim da nitko od korisnika neće biti svjestan da netko manipulira njime. Eksperimente koji su to pokazali dr. Epstein je vodio s kolegom Ronaldom E. Robertsonom.

Ako se uzme u obzir da se većina izbora dobiva malom razlikom, Google teoretski već sada može utjecati na 25 posto izbora u svijetu. U Sjedinjenim Državama prosječna razlika u broju glasova je manja od 7,6 posto, a 2012. je bila 3,9, što je duboko u zoni u Googleova utjecaja.

3. Googleov utjecaj temelji se na tri stvari

Stručnjaci iz tima dr. Epsteina ustanovili su najmanje tri načina na koje Google, bez posebne namjere uprave kompanije, može oblikovati, a možda i odlučiti američke predsjedničke izbore iduće godine.

4. Promjenama algoritama za pretraživanje…

Zaposlenici Googlea koji stalno unapređuju algoritme za pretraživanje praktički manipuliraju korisnike svake minute. Prilagodbe koje čine na izvjestan način utječu na sliku svijeta koju posreduje internet i tako utječu na mišljenja. Testiranja su pokazala da je utjecaj na preferencije neopredijeljenih birača zamjetan. Znanstvenici su taj efekt nazvali SEME (Search Engine Manipulation Effect) i tvrde da je riječ o jednom od najvećih bihevioralnih učinaka koje su ikad otkrili.

…činjenici da je utjecaj nevidljiv…

Nove studija objavljena u publikaciji Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), sadrži rezultate pet eksperimenata na 4500 ispitanika u dvije zemlje. Budući da je utjecaj tražilice gotovo nevidljiv kao oblik društvenog utjecaja, da je toliko velik i nema specifičnih zakona na svijetu kojima bi se Google spriječilo da koristi tu tehniku, dr. Epstein i njegovi suradnici tvrde da je SEME prijetnja demokratskom sustavu.

…i tajnosti procesa unapređivanja algoritama

Prema Google Trendsu, Donald Trump je prema aktivnosti na tražilicama pretekao ostale kandidate u 47 od 50 američkih saveznih država. Pitanje je može li ga ta aktivnosti pogurati naprijed i u regularnim anketama i u konačnici mu donijeti veću podršku birača. Mnogo će ovisti o tome kako Googleovi programeri budu podešavali numeričke vrijednosti u algoritmima tražilice, tvrdi dr. Epstein. Google tvrdi da algoritme prilagođava 600 puta godišnje ali proces je tajan tako da kandidati čak i kad bi htjeli vjerojatno ne bi mogli imati izravan utjecaj na to.

5. Google može povećati podršku i 63 posto

Tim dr. Epsteina u svojim je eksperimentima uspio putem pretraživanja povećati podršku svakom kandidatu u rasponu od 37 do 63 posto nakon samo jednog navrata pretraživanja. Utjecaj učestalog pregledavanja pristranih rezultata pretraživanja u nekoliko tjedana ili mjeseci, nesumnjivo bi bio i veći, tvrde.

6. Već rangiranje rezultata utječe na mišljenje

U osnovnom eksperimetnu, sudionici su nasumce svrstavani u jednu od tri skupine u kojoj su rezultati pretraživanja bili u korist kandidata A, kandidata B ili nijednog kandidata. Sudionici su dobili kratki prikaz svakog kandidata a zatim su ih pitali koliko im se kandidati sviđaju i vjeruju li im, te za kojega bi glasali.

Zatim su ih pustili da 15 minuta sami guglaju kandidate, ali je tražilica bila manipulirana. Svaka skupina mogla je vidjeti istih 30 rezultata pretraživanja, svi su bili linkovi na stvarne web stranice kandidata s prošlih izbora. Od grupe do grupe razlikovao se samo poredak rezultata istraživanja. Ljudi su mogli kliknuti na koji god rezultat žele i pregledavati stranice isto kao na Googleovoj tražilici. Kad su ispitanici završili pretraživanje, ponovno su ih pitali za koga bi glasali i odgovori su bili drugačiji nego na početku. Mijenjali su se i povjerenje i simpatije i odluke o glasanju.

7. Teze studije potvrdile su se na izborima u Indiji

Dr. Epstein piše da je još zanimljiviji dio istraživanja proveden na više od 2000 neopredijeljenih birača u Indiji, tijekom parlamentarnih izbora 2014, najmasovnijih demokratskih izbora u povijesti na koje je izišlo 480 milijuna ljudi. Cilj eksperimenta bio je testiranje teorije u stvarnom životu. Biračima su kandidati bili dobro poznati i svakodnevno su ih bombardirali predizbornom retorikom, ali i tu je poredak rezultata pretraživanja na Googleu promijenio mišljenje više od 20 posto neopredijeljenih birača, a u nekim skupinama i više od 60 posto. Googleovi dnevni podaci pokazali su da su korisnici Googleova pretraživača 25 dana uzastopno najviše pretraživali Narendru Modi, koji je na kraju pobijedio na izborima. Korelacija nije dokazana.

Što Google kaže na sve?

Prema odgovoru koji citira dr. Epstein, Google je takozvani SEME efekt svoje tražilice komentirao na slijedeći način: “S obzirom da su relevantni odgovori od samoga početka temelj Googleova pristupa pretraživanju, svaka promjena smjera umanjila bi povjerenje korisnika u naše rezultate i kompaniju.”
 
(telegram.hr/uredio:nsp)