Japanska vlada je izdala odobrenje za Sveučilište u Tokiju da nastavi s projektom kontroverznog istraživanja matičnih stanica čiji je cilj razviti „Frankenstein” hibridna stvorenja životinja i ljudi koje će ludi znanstvenici razviti u laboratorijima od embrija pa sve do “života.”

Pod vodstvom poznatog genetičara dr. Hiromitsu Nakauchija, istraživanje će uključivati ljudske stanice u zametku štakora i miša, koje će potom biti umetnute u surogate.

Njihov navedeni cilj je da na kraju budu sposobni da rastu funkcionalni vitalni organi prikladni za kiruršku implantaciju pacijentima koji obavljaju transplantaciju – ali ima li toga više od toga?

Kritičari tog projekta kažu da se oni koji su s njim povezani pokušavaju “igrati Boga” ili barem pokušavaju rekonstruirati životinjske oblike na isti način na koji genetički znanstvenici manipuliraju biljkama uz pomoć genetskog inženjeringa.

Iz toga se zapravo ne može stvoriti ništa dobro, mnogi od njih tvrde, pogotovo ako je riječ o vrlo stvarnom potencijalu nekontroliranog “genetskog pomicanja”.

Ako bi implantirane ljudske stanice izašle izvan ciljanih organa na druga područja tijela testnih životinja, upozorava Colin Drury, pišući za The Independent, krajnji bi rezultat mogao biti doslovna poluživotinja polučovjek koji bi se uvukao u populaciju. Zbog toga je takvo eksperimentiranje dugo bilo zabranjeno – do sada.

U Japanu je, prije nego što je vlada dala tim znanstvenicima zeleno svjetlo, bio uzgoj ljudskih stanica u domaćinima životinja zabranjen nakon 14 dana. Ali to se sve promijenilo, jer su znanstvenici sada slobodni provesti ove mutirane oblike života – sve u ime „napretka“, naravno.

“Ne očekujemo da ćemo stvoriti ljudske organe odmah, ali to nam omogućava da napredujemo u istraživanju na temelju stečenog znanja kojeg smo do sada dobili” – citira dr. Nakauchi japanskom listu Asahi Shimbun.

U kratkom roku, dr. Nakauchi i njegov tim ne planiraju zapravo dovesti bilo koji od svojih hibridnih zametaka u život.

Oni umjesto toga planiraju usporeni pristup, počevši s razdobljem rasta od 14,5 dana i prijelaz na razdoblje od 15,5 dana nakon toga, a slijede još duža razdoblja rasta koja se smatraju neophodnim.

“Dobro je postupiti oprezno”, kaže Tetsuya Ishii, istraživačica naučne politike na Sveučilištu Hokkaido u Sapporu, prenosi The Independent. “Omogućit ćemo dijalog s javnošću, koja osjeća tjeskobu i ima zabrinutosti.”

Kako je već objavljeno još davne 2011. godine, hibridi životinja i čovjeka nisu tehnički novi jer su dobili vladino odobrenje, barem u Velikoj Britaniji, još 2008. godine.

Zakon o embriologiji ljudske oplodnje iz 2008. u osnovi je legalizirao stvaranje hibrida životinja iljudi širom Engleske, od kojih je oko 150 već bilo razvijeno u Velikoj Britaniji do 2011. godine.

Koliko ih je stvoreno od tada, samo se može nagađati, ali poanta je u tome što je Pandorina kutija sada otvorena i malo je vjerojatno da će se uskoro zatvoriti.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Ako biotehnološka industrija nije svijet naučila još ništa, oni jednostavno svijet ne mogu ostaviti na miru

Količina hrane koja je na udaru zbog genetske modifikacije i dalje raste, a sada, industrija je upetljala svoje prste u popularno pice za odrasle: vino.

Istraživači sa VIB instituta u Flandriji, Belgija, su izolirani gen u kvascu koji promice okus ruže i meda u vinu i pivu – i oni su potpuno spremni za početak proizvodnje putem genetske modifikacije.

Belgijski istraživački tim kaže da bi ubrizgavanje izmijenjene DNK u kvasac koji služi za proizvodnju piva i vina mogao donijeti nove okuse u vrlo kratkom vremenu istraživanja.

Kažu da će njihova genetska modifikacija razviti nova piva i vina i preokrenuti mukotrpan proces razvoja okusa. Prema istraživačkom timu, dorada okusa može biti jeftinija, brža i jednostavnija uz genetske modifikacije – ali kolike su posljedice po zdravlje?

Kako se vec desteljećima priča, GMO nije tako bezopasan kako njihovi tvorci tvrde da je. Dok kratkorocne studije koje financira industrija mogu proglasiti da ne postoji rizik kada je u pitanju GMO, nezavisna istraživanja često su dala daleko različite rezultate.

Prema listu Daily Mail, belgijski znanstvenici „koriste DNA analize za proučavanje gena u soja kvasca Saccharomyces cerevisiae, ili popularno nazvanog pivski kvasac”, te su bili u mogućnosti identificirati dva gena koji su odgovorni za proizvodnju spoja zaduženog za slatki-okus, feniletil acetat, i pomocu vrlo kontroverzne CRISPR/Cas9 tehnologije, tim je bio u mogućnosti promijeniti te gene, TOR1 i FAS2.

Belgijski tim nije prvi koji želi iskoristiti CRISPR tehnologiju kako bi poboljšao okus pića. Znanstvenici sa Sveučilišta u Illinoisu su koristeći istu metodu razvili pića koja vam neće uzrokovati mamurluk.

CRISPR/Cas9 se često naziva „izreži-i-zalijepi (cut-and-paste)” tehnologija, koja omogućuje znanstvenicima da izrežu odredene gene i zamijeniti ih s drugima.

Zagovornici ove tehnologije tvrde da je ova tehnologija brža od modernije verzije dugogodišnje tradicije križanja. Križanje biljaka odabirom odredenih osobina, nekada je bilo glavno uporište uzgoja, ali sada je znanost preuzela kontrolu.

Istraživaci iza svega toga tvrde da im CRISPR tehnologija omogucuje da jednostavno odrežu i zamijene osobine gena, bez utjecaja na druge dijelove DNA kvasca. Ipak, znanstvenici upozoravaju na potencijalne neželjene posljedice korištenja CRISPR/Cas9 tehnologije – i rizika od nepredvidenih mutacija koje se mogu pojaviti.

Postoji zaista veliki rizik, pogotovo jer znanstvenici nisu uvijek u stanju „isključiti” uredivanje genskog slijeda CRISPR/Cas9, te su mutacije gena najveća briga ove nove tehnologije.

Unatoc uvjeravanjima da CRISPR ureduje gene puno sigurnije, brže i učinkovitije, istina je da ova tehnologija nije ni približno dobro razumjela koja je njezina svrha. Slicčno kao i kod GMO-a, postoje mnoge nepoznanice koje su zanemarene u ime „inovacija”.

Cas9 je dio tehnologije CRISPR/Cas9 gdje mnogi od problema leže. CRISPR se koristi za identifikaciju „neželjenog” gena, dok se Cas9 koristi za „rezanje” tog dijela. No, Cas9 ne odsiječe uvijek ciljani dio.

I dalje, Cas9 ima potencijal biti aktivan do 24 sata – što znaci da ima dovoljno vremena da se ukljuci u druge, neželjene promjene. Ranije ove godine, istraživaci sa Columbia University Medical Center ispitivali su gene izmijenjene sa CRISPR tehnologijom i „pronadeno je 1.500 mutacija samo jednog nukeotida i više od 100 izrezivanja većih dijelova i umetanja, kada su dubinski ispitivali genome dva subjekta.”

Dok ce znanost omoguciti ukusnija piva i vina koja vam neće dati mamurluk, možda u praksi to nece ipak ispasti sve kako treba.
 
Novi-Svjetski-Poredak.com

Iako su SF romani već u pedesetim godinama prošlog stoljeća predviđali potpunu manufakturnu zamjenu ljudi sa strojevima – tako što do danas ipak nismo vidjeli. Što ne znači da se isto neće dogoditi

Više poslovnih sektora u opasnosti

Nakon što je WEF (Svjetski ekonomski forum) objavio predviđanje kako će trenutna kretanja u socio-ekonomskim krugovima voditi do automatizacije proizvodnje i gubitka pet milijuna poslova u petnaest vodećih ekonomija svijeta do 2020., počele su različite analize.

Unatoč tomu što ovu brojku iz foruma smatraju ‘konzervativnom’, problem koji je pogodio brojne upravljačke strukture je što bi najveća brojka mogla otpasti na administraciju tvrtki.

Tako je taj segment postao meta broj jedan, s obzirom na moguću implementaciju softvera koji će olakšati birokraciju, administraciju, logistiku i računovodstvo, nauštrb uvriježene tehnološke revolucije u samoj proizvodnji – koja je već godinama u procesu.

Točnije, poslove bi mogli izgubiti prvenstveno ljudi iz računalnog, matematičkog i inženjerskog sektora, zbog razvoja umjetne inteligencije i logičkih postavki koje u njihovoj djelatnosti nadmašuju kreativnost.

Tehnološki ‘kvantni’ skok zakočen zbog ‘ljudskog faktora’

Ovakve turbulentne izjave dolaze pred ekonomski forum u Davosu i očito će biti jedna od stavki tamošnjeg sastanka. Kako nije riječ o isključivo ekonomskom već i o političkom pitanju bez premca – bit će zanimljivo osluškivati potencijalne zaključke.

Naime, ‘Četvrta industrijska revolucija’ pred vratima je već gotovo deset godina, no niti jedna globalna ekonomija nema petlje sprovesti je u potpunosti u praksu. Stručnjaci smatraju da se zbog svega koči tehnološki ‘kvantni skok’ – Amerikanci razvijaju umjetnu inteligenciju, Rusi idu na nanotehnologiju, Kinezi pak na industrijsku robotiku, a paralelno se razvija i 3D print, biotehnologija, te novi oblici energije.

Znanstvenici su i identificirali dva polja u kojima nas očekuju najveće promjene – analiza podataka i organizacija rada uz ljudske resurse. Prvo uključuje prikupljanje podataka, evaluaciju i odnos s klijentima, a drugo tehnike izrade proizvoda. Oboje ima visoku perspektivu automatiziranog, računalnog i robotiziranog rada.

Tako će zdravstvo, energetika, financijski i ulagački sektor doživjeti optimizaciju dok će dodatna radna mjesta iziskivati rastuće grane komunikologije, medija i zabavljačkog sektora. Hoće li doškolovanje kadra i preraspodjela posla pomoći? Kroz kraće vrijeme da, kroz duže teško jer će industrijsku revoluciju biti iznimno teško zaustaviti, naročito u korporatizmu.

Kiberdelija i transhumanizam kao ‘prirodna evolucija čovjeka’

Jedini spas čovjeka u takvom odnosu snaga sustav će predstaviti kao ‘tehnološku nadogradnju’ i približavanje automatskoj komponenti. Svijet transhumanizma baziran je na fizičkoj komponenti i poboljšavanju mentalnih i fizičkih mogućnosti, te borbi protiv bioloških manjkavosti.

Transhumanistički pokret osmislio je Julian Huxley 1957. godine, kao transcendenciju čovjeka i čovječanstva na višu razinu, te spoj znanosti, tehnologije i društvene utopije s eugeničkim pristupom. NIC (Nacionalno obavještajno vijeće SAD-a) već je predvidjelo taj prelazak, i to kroz narednih petnaestak godina. Ljudska augmentacija prema njima je samo prirodna evolucija i odgovor na jačanje robotske i umjetne svijesti.

Najbogatiji bi već u startu mogli ugraditi moždane umetke, napredno neuronsko sučelje, dodatnu brzinu procesuiranja podataka, očne implantate za noćni vid i sve spektre svjetlosti, brže i čistije razmišljanje (kao u filmu ‘Limitless’), a u daljnjim fazama razvoja i virtualne stvarnosti, te upravljanje avatarima koji bi korisniku prenosili sve osjete u realnom vremenu.

Iako sve zvuči kao film znanstvene fantastike, pojedine tehnologije se već uspješno implementiraju na životinjama diljem najpoznatijih svjetskih istraživačkih laboratorija. Možda je vremenski rok za ovakve promjene prekratak, no teško je ne vjerovati da će jednog dana tehnologija napredovati do ove razine.
 
(nexus-svjetlost.com/uredio:NSP)

4. industrijska revolucija donosi napredak u mnogim područjima, poput genetike, umjetne inteligencije, nanotehnologije ili biotehnologije

Sve to doprinosi olakšanju života, i borbi protiv mnogih problema s kojima se čovječanstvo suočava, ali će isto tako pred nas staviti nove socio-ekonomske, demografske i geopolitičke izazove.

Prema procjenama Svjetskog gospodarskog foruma, nova industrijska revolucija promijenit će tržište rada, te će mnogi poslovi biti “delegirani” robotima i umjetnoj inteligenciji, što bi moglo rezultirati gubitkom više od pet milijuna poslova u 15 vodećih država svijeta, tokom sljedećih pet godina.

Prema njihovim procjenama, dva milijuna poslova bit će otvoreno, dok će 7,1 milijun radnih mjesta zamijeniti tehnološka rješenja, ili će postati nepotrebna.

Nova zanimanja, koja sada ne postoje

Kako se navodi, čak 65 posto današnjih osnovnoškolaca, radit će u zanimanjima koja sada ne postoje.

U ekonomijama obuhvaćenim istraživanjem nalazi se 65 posto ukupne svjetske radne snage.
Moderne tehnologije smanjit će potrebu za zapošljavanjem u mnogim sektorima, od proizvodnje do zdravstvene skrbi.

Zemlje obuhvaćane istraživanjem

Dvije trećine predviđenih gubitaka radnih mjesta bit će u uredima, odnosno administraciji jer inteligentni stojevi preuzimaju rutinske zadatke.

Razvoj telemedicine smanjit će broj poslova i u zdravstvu, a očekuje se smanjenje potreba za radnicima i u energetici te financijama.

Sa druge strane očekuje se porast potražnje za analitičarima podataka, kao i radnika s prodajnim vještinama.

S obzirom na trenutnu strukturu zaposlenosti, ove promjene mogle bi više pogoditi žene jer su na udaru sektori odnosno poslovi u kojima prevladavaju.
 
(index.hr/uredio:NSP)

Razlog leži u činjenici da je Europska agencija za sigurnost hrane ocijenila kako MIR 162 ne predstavlja opasnost po zdravlje, a EK se u ovakvim situacijama u pravilu oslanja na mišljenje svoje agencije.

Pitanje GMO kukuruza uzrokovalo je snažne podjele među članicama EU-a. Za komercijalizaciju ove sorte glasalo je 13 država, među kojima su Španjolska, Nizozemska i Velika Britanija, dok je deset zemalja, među kojima su Austrija i Poljska, bilo protiv. Suzdržane su bile Francuska, Njemačka, Italija i Bugarska.

Valja napomenuti kako su sve zemlje zadržale prijašnje stavove. Do najnovijih polemika došlo je nakon što su prošlog tjedna objavljeni rezultati francuske studije kojima je utvrđeno kako je hranjenje modificiranim kukuruzom sorte NK 603 izazvalo brojne tumore i oboljenja kod veliko broja pokusnih štakora. U pitanju je sorta koju proizvodi američki gigant Monsanto. Europska agencija za sigurnost hrane sljedećeg bi se tjedna trebala pozabaviti ovim pitanjem.
 
izvor: index.hr
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=10864"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]

Jedan od argumenata koji se često koristi da bi se na neki način branila genetski modificirana hrana (GM) je taj da je biotehnologija neophodna da bi se nahranio svijet.

Samim tim, metoda organske poljoprivrede, nije u stanju proizvesti dovoljno hrane za sve.

Ali istina je da je organska poljoprivreda, sama po sebi dovoljna u potpunosti hraniti svijet. Mi samo trebamo napraviti nekoliko promjena u načinu na koji uzgajamo hranu, navodi organicconsumers.org

To bi podrazumijevalo okončanje metoda koje podrazumijevaju genetski modificiranu hranu, i zatvorilo poljoprivredne tvornice koje uništavaju naše zdravlja i planetu.

Sustavi genetski modificirane poljoprivede održavaju, pa čak i stvaraju siromaštvo jer su “zaključali” poljoprivrednike u beskrajni ciklus ovisnosti o korporacijama.

Da ne bi uništili svoje sjeme poljoprivrednici već za sljedeću sezonu moraju kupiti toksični kemijski materijal, da bi biljka mogla uopće rasti. Genetski modificirana poljoprivreda je toksična za svjetsku ekonomiju, za ljudsko zdravlje i okoliš.

Kao što je pokazano u nedavnom istraživanju Rodale instituta, koje je kulminiralo nakon trideset godina truda i ispitivanja, organski sustavi poljoprivrede će zapravo proizvesti veće prinose nego genetski modificirani sustavi proizvodnje.

Organska poljoprivreda je također samoodrživa i obnavlja se sama. Organska gnojiva i druge metode koje se primjenjuju na prirodno plodnoj zemlji, mogu je samo obogatiti i eliminirati potrebu za toksičnim pesticidima.

Pored problema sa genetski modificiranom hranom, hrana koja se proizvodi takvim sustavima općenito pravi probleme, uključujući i prehranu životinja.

Tako se samo nepotrebno uništava veliki dio ponude svjetskih žitarica. Prema podacima od “Udruge zemlje”, čak 40 posto svih svjetskih žitarica se daju za prehranu stoke, i to bi moglo porasti na 50 posto do 2050. godine, ako se nastave sadašnji trendovi.

Životinje poput krava i ovaca bi trebale jesti travu na pašnjaku, a ne genetski modificiranu soju, kukuruz, kao i mnoge druge žitarice. Stoka se redovito hrani ovom vrstom hrane na farmama.

Osim što su životinje bolesne, jer nisu biloški stvorene da to jedu, ove mješavine koje im se daju, zahtijevaju velike količine resursa za rast i proizvodnju.

Kada pustite životinju na pašnjak, da jede svoju hranu, koju ljudi ne mogu jesti u svakom slučaju, ove žitarice ali ne genetski modificirane, bi mogle koristiti za prehranu ljudi.

Dok hranite životinju travom, dobivate daleko kvalitetnije i zdravije meso, nego kada ih hranite žitaricama, a pogotovo genetski modificiranom hranom.

Ljudsko zdravlje će se dramatično promijeniti diljem planete samo ako pritisnete tipku i prestanete s uporabom GM hrane.

Najbolje rješenje, za sada je da što više ljudi uzgaja vlastitu hranu u svom dvorištu ili na zemljištu uzetom u zakup.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(vestinet, youtube.com,sott.net/uredio:NSP)