Migranti koji iz Bosne i Hercegovine svoju sreću žele naći na zapadu mjesecima se pokušavaju probiti preko Hrvatske do ostatka Europe

Sve to rade i uz asistenciju BiH policije, koja ih doslovno vodi do kampa tik uz hrvatsku granicu

Tvrdi se to u izvještaju Dnevnika Nove TV (snimka) koji je u ponedjeljak objavio snimku kolone s migrantima za koje navodi da su u pratnji policije BiH nedaleko Bihaća.

Navodno je riječ o snimci nastaloj prije nekoliko dana, a načelnik Uprave za granicu pri hrvatskom Ministarstvu unutarnjih poslova Zoran Ničeno izjavio je da su takvi događaji svakodnevica.

Snimku koju je objavio Dnevnik Nove TV možete pogledati OVDJE. Na njoj je vidljiva poveća kolona ljudi koji po kiši hodaju uz cestu, a na čelu je policijsko vozilo s upaljenim rotirkama. Iz snimke se ne može razabrati gdje je snimljena, kao ni kamo je kolona krenula.

- Vrlo smo zabrinuti ovom snimkom, a čujemo da ima još takvih snimki i događaja gdje se grupe od po stotinjak ilegalnih migranata organizirano od strane policije de facto protjeruju u Hrvatsku, odnosno stavljaju u taj improvizirani kamp koji je van svih humanitarnih standarda – rekao je.

Dnevnik Nove TV navodi i kako se improvizirani kamp, u kojem ne postoji osnovna infrastruktura, nalazi u Vučjaku nadomak Bihaća, svega šest kilometara od hrvatske granice, na prostoru koji je nekad bio odlagalište otpada, a migrante se u nj useljava otprije oko dva mjeseca. U šatorima usred šume navodno spava oko 700 ljudi, iako neke procjene govore da ih je u okolici i dva puta više.

Migranti u kampu ne ostaju. Preko noći na sve moguće načine pokušavaju prijeći granicu. Iako i na ovom području imaju zajedničke patrole, BiH Hrvatskoj radi probleme, tvrdi sugovornik Nove TV Selam Midžić iz bihaćkog Crvenog križa.

- Razumijemo da kanton ima problema s tolikim brojem ljudi, međutim, taj pritisak na naše granice je potpuno nedopustiv. Zabrinuti smo biranjem lokacija za smještaj migranata neposredno uz granicu; Hrvatska kao članica EU uplaćuje BiH za njihov smještaj, za humanitarni aspekt tih migranata, a da ti ljudi bivaju – nesmješteni – komentirao je, pak, taj podatak Ničeno.

(jutarnji.hr)

Ilegalan prelazak granice više nije kazneno djelo…

Pripadnici policijskih agencija u Bosni i Hercegovini od početka godine do sredine kolovoza spriječili su ulazak više od 7000 ilegalnih migranata u zemlju, no unatoč tim naporima puno ih je ipak prešlo granicu u rezultatu činjenice da Graničnoj policiji BiH kronično nedostaje ljudi za učinkoviti nadzor granice, izjavio je ravnatelj Granične policije Zoran Galić kako ga u ponedjeljak citiraju banjolučke Nezavisne novine.

Precizni podaci govore da je do 12. kolovoza spriječen ulazak 7650 ilegalnih migranata no tisuće su ipak uspjele ući u BiH.

“Među ilegalnim migrantima najveći je postotak ekonomskih migranata, a prema državljanstvima najviše je Pakistanaca, Iračana, Sirijaca, Iranaca i Afganistanaca. Evidentan je kontinuirani pritisak državljana zemalja visokog migracijskog rizika iz pravca Srbije i Crne Gore na istočni i sjeveroistočni dio granice BiH. Istodobno imamo i složeno stanje i na izlazu iz BiH, osobito na području Krajine”, kazao je Galić.

Suradnju Granične policije BiH s MUP-om Hrvatske, koja se odvija na temelju sporazuma potpisanih između dviju zemalja, ocijenio je dobrom.

Također je rekao kako dosadašnja istraga nije potvrdila da se na granici između BiH i Hrvatske dogodio incident kada je unutar teritorija BiH pronađeno 18 ozljeđenih migranata koji su tvrdili kako ih je hrvatska policija silom vratila u BiH i pri tom zlostavljala.

Galić je kazao kako se problemi unutar BiH mogu riješiti postojećim materijalno-tehničkim kapacitetima i ljudstvom te kako je graničnoj policiji u BiH nužna financijska potporu za nabavku sofisticirane specijalističke opreme i potpora u ljudstvu od drugih policijskih tijela iz BiH.

Galić je pojasnio kako Graničnoj policiji trenutačno nedostaje 375 ljudi za redovite zadaća, no obavljene su procjene koje su pokazale kako je za učinkovitu zaštitu granice sa Srbijom i Crnom Gorom u dužini od oko 600 kilometara nužno barem tisuću dodatnih policajaca.

(jutarnji.hr)

Kako se desilo da državnim nadležnim službama „promakne“ čak oko 6.000 migranata?

Na sastanku Operativnog stožera za pitanje migracija u BiH konstatirano je kako Ministarstvo sigurnosti BiH ima podatke da je u prvih šest mjeseci ove godine u zemlju ušlo oko 11.000 migranata, a podaci Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Unsko-sanskog kantona (USK) govore da je na područje tog kantona u istom periodu ušlo oko 17.000 migranata.

Sigurnosni rizik

Kako se desilo da državnim nadležnim službama „promakne“ čak oko 6.000 migranata, pitanje je na koje nitko nije imao odgovor, a ovaj skandal završio se tek time da je Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH, glasno „zagrmio“ na Službu za poslove sa strancima kako nije ažurnije evidentirala migrante.

Pitanje odgovornosti za ovakav skandalozan propust nitko nije postavio.

Kako dnevnik „Avaz“ saznaje, policija USK sigurna je u svoje podatke i njeni predstavnici su na sastanku potvrdili da nije riječ ni o kakvim „duplim“ migrantima, jer oni precizno vode računa o svakom migrantu koji kroči na tlo tog kantona.

Nevjerojatno je i sa sigurnosnog aspekta neprihvatljivo i u konačnici opasno da državne institucije nemaju pravi podatak o broju ljudi koji su od početka godine ušli nelegalno u BiH.

Poverljivi podaci

To, zapravo znači da tisuće njih nije registrirano u Službi za poslove sa strancima i da to dodatno pojačava sigurnosni rizik, jer je i za one koji su registrirani teško utvrditi pravi identitet.

U službenoj objavi sa sasstanka ovaj problem nije spominjan, kao ni onaj, a o kojem se govorilo, a to je prijedlog Međunarodne organizacije za migracije (IOM) da ubuduće podaci o broju migranata budu označeni kao „povjerljivi“, što znači da ti podaci ne bi bili javni.

Operativni stožer nije prihvatio ovaj predlog IOM-a.

Inače, Operativni stožer potvrdio je prije par dana da ostaje pri ranijoj odluci o formiranju prihvatnog centra u Vučjaku kod Bihaća.

(sputniknews.com)

Ovaj grad u Bosni i Hercegovini se pretvorio u zonu sumraka, nakon dolaska par tisuća migranata druge kulture i načina ponašanja

Vlasti Unsko-sanske županije započele su premještati migrante iz središta Bihaća na lokaciju Vučjaka, nedaleko granice s Hrvatskom

Iako se oni protive novome smještaju koji se nalazi na bivšem odlagalištu otpada zbog čega su protivljenje toj lokaciji izrazili i predstavnici međunarodnih institucija

Migranti koje su predstavnici policije Unsko-sanske županije počeli odvoditi iz središta grada iz improviziranih naselja i privatnih objekata su se nakon izvjesnog vremena pokušali vratiti u Bihać. U tome su ih spriječili pripadnici policije koji više ne dopuštaju povratak u središte grada.

“Izmjestili smo ljude koji su boravili u malim šatorima na javnim površinama u gradu bez ikakvih uvjeta, ili su bez identifikacijskih dokumenata iznajmljivali privatni smještaj“, rekao je glasnogovornik MUP-a Unsko-sanske županije Ale Šiljdedić.

Pojasnio je i kako je na lokaciju Vučjak odvedena skupina ljudi koji su izazivali izgrede.

Na lokaciji Vučjaka postavljeni su šatori, te se tek uspostavlja infrastruktura, opskrba vodom i električnom energijom te sanitarni čvorovi.

Policija nastavlja provjeravati objekte u središtu Bihaća u potrazi za migrantima koji se ne nalaze pod nadzorom vlasti.

Kako su izvijestili lokalni portali zapečaćeno je nekoliko objekata u kojima su bili migranti.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić ističe kako je ovaj grad prepušten sam sebi u borbi s migrantima.

“Mi smo posljednjih deset dana doslovno pregaženi ovdje. U Bihaću su više od 20 posto od ukupne populacije migranti“, rekao je Fazlić.

Po procjenama vlasti na području Unsko-sanske županije nalazi se oko 8.000 migranata.

Misija UN-a u Bosni i Hercegovini usprotivila se uspostavi migrantskog centra na lokaciji Vučjak.

Ranije su se premještanju migranata na ovu lokaciju usprotivili i Hrvati iz naselja Zavalja, Skočaja, Vedrog Polja i Žegara, te su u pismu zatražili i potporu Hrvatskog sabora.

Stanovnici Bihaća za nedjelju su najavili održavanje prosvjeda u središtu grada zbog migrantske krize.

(vecernji.hr)

“Veći broj migranata je ozlijeđen a u napadu su ozlijeđena i tri policijska službenika. Oštećeno je jedno policijsko vozilo”, izjavio je glasnogovornik policije Ale Šiljdedić

Najmanje dvadeset osoba uhićeno je u srijedu nakon što su u prihvatnom centru za smještaj migranata u Velikoj Kladuši izbili sukobi u kojima su napadnuti i policajci, a u kojima je bilo i ozlijeđenih, objavile su vlasti Unsko-sanske županije u Bosni i Hercegovini i policija.

Kako su prenijeli lokalni mediji, u centru za prihvat došlo je do tučnjave u kojoj je sudjelovalo najmanje stotinu migranata.

Zaštitari angažirani na osiguranju objekta nisu mogli svladati nasilnike pa su pozvali policiju no sudionici sukoba napali su i policajce koji su došli intervenirati, bacajući na njih kamenje i boce, te udarajući ih metalnim šipkama. Nakon toga policajcima je poslano pojačanje iz Velike Kladuše i Bihaća pa je nakon intervencije nasilje zaustavljeno u ranim jutarnjim satima.

“Veći broj migranata je ozlijeđen a u napadu su ozlijeđena i tri policijska službenika. Oštećeno je jedno policijsko vozilo”, izjavio je glasnogovornik policije Ale Šiljdedić.

Nakon izgreda pozvani su i pripadnici Službe za poslove sa strancima BiH. Oni su donijeli odluku da šest od dvadeset uhićenih nasilnika bude izolirano i deportirano iz BiH.

Šiljdedić je upozorio kako je stanje među migrantima i dalje napeto te da se ne može isključiti mogućnost izbijanja novih izgreda.

U prihvatnom centru “Miral” prošlog vikenda izbio je požar u kojemu je izgorio jedan od smještajnih objekata a potpuno je uništen inventar koji je tamo bio postavljen.

Na području Velike Kladuše i Bihaća i dalje boravi najveći broj ilegalnih migranata koji pristižu u BiH.

Prema informacijama sigurnosnih agencija u tu je zemlju od početka godine ušlo više od sedam tisuća migranata.

(vecernji.hr)

Sigurnosno stanje u Bihaću postalo neizdrživo jer su učestale provale, napadi i krađen a lokalno s stanovništvo u strahu sve više povlači u svoje domove u strahu od nasilja kojemu su sve češće izloženi

Vlasti Bosne i Hercegovine hitno se moraju suočiti s ozbiljnošću migrantske krize i poduzeti mjere kako bi se ona kontrolirala jer je stanje na području Unsko-sanske županije, gdje je koncentriran najveći broj migranata, postalo neizdrživo, upozorio je u ponedjeljak predsjednik županijske vlade Mustafa Ružnić.

Sudjelujući na tematskoj sjednici Zastupničkog doma parlamenta Federacije BiH, Ružnić je kazao da trenutačno na području Unsko-sanske županije boravi oko pet tisuća ilegalnih migranata, a smještaj je moguće osigurati samo za njih 3200 u prihvatnim centrima u Bihaću, Velikoj Kladuši i Cazinu.

Prošle godine kroz tu županiju prošlo je 19.200 migranata iz 46 zemalja, a zbog izvanrednog stanja postoji dvanaest nadzornih točaka na kojima policija mora neprestano dežurati kako bi kontrolirala priljev novih migranata i s tom zadaćom jedva izlazi na kraj.

Treba staviti pod puni nadzor istočne granice BiH

U nastojanju da smanje pritisak na granicu s Hrvatskom policija iz tog dijela BiH je, od početka 2019., s nadzornih točaka vratila 3300 migranata koji su tamo stigli autobusima i vlakovima.

Prema podacima sigurnosnih agencija u BiH, od početka ove godine u tu je zemlju ušlo oko 6000 ilegalnih migranata, što je dvostruko više u usporedbi s istim razdobljem 2018.

Na području Unsko-sanske županije s migrantima rade tek dva inspektora Službe za poslove sa strancima, državne i entitetske vlasti do sada nisu preuzele nikakvu odgovornost a na kraju se ispostavilo kako država uopće nema strategiju upravljanja migrantskom krizom, kazao je Ružnić.

“Unsko-sanska županija traži da svi podjednako podnesemo teret ove krize”, istaknuo je Ružnić upozorivši kako rješenje ovog problema “nije na Korani nego na istočnim granicama BiH” koje moraju što prije biti stavljene pod puni nadzor.

Njegova je procjena kako će se cijela regija pa tako i BiH problemom ilegalnih migracija u sadašnjim razmjerama morati baviti barem još deset godina pa je stoga potrebno što prije poduzeti mjere kako bi se taj problem kontrolirao.

Higijensko-epidemiološka situacija “izvan kontrole”

Nermina Ćemalović, županijska ministrica zdravstva, upozorila je kako je sustav zdravstvene skrbi u Unsko-sanskoj županiji pod ogromnim pritiskom te da je higijensko-epidemiološka situacija” izvan kontrole”.

Tijekom 2018. godine zdravstvene su ustanove pružile pomoć migrantima u više od 30 tisuća slučajeva a sve je to županijski proračun stajalo više od dva milijuna eura.

Kazala je kao je najviše migranata iz Afganistana, Irana, Pakistana, Egipta i Libije, a tek manji broj iz Sirije. Riječ je pretežito o mlađim muškarcima, a ministrica tvrdi kako je u u glavama većine njih “i dalje rat”.

Potvrdila je kako je među migrantima koji su smješteni u prihvatnim centrima u Bihaću bilo njih 90 kod kojih je potvrđena zaraza virusom HIV-a te kako definitivno postoje “tihe epidemije”, poput one TBC-a, koje se nitko ne usuđuje javno proglasiti.

“Zdravstvene su inspekcije u prihvatnim centrima utvrdile zastrašujuće stanje”, kazala je Ćemalović.

Upozorila je i kako je sigurnosno stanje u Bihaću postalo neizdrživo jer su učestale provale, napadi i krađe na lokalno s stanovništvo u strahu sve više povlači u svoje domove u strahu od nasilja kojemu su sve češće izloženi.

“Bihać je okupiran migrantima. Njih 80 posto su ilegalni migranti. Ovo je problem Federacije BiH i države. Migranti su danas u našim vrtovima, a sutra će biti u vašim”, poručila je ministrica zastupnicima u entitetskom parlamentu.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić kazao je kako je njegovim sugrađanima danas “gore nego u ratu pod opsadom”, jer su sami i napušteni već godinu i pol.

“U ratu smo barem znali da smo ista država”, kazao je Fazlić kazavši kako ga iz državnih tijela vlasti već godinu i pol “prave budalama” i nude samo verbalnu potporu.

Kazao je kako u Bihaću gori fitilj i samo je pitanje kada će bomba eksplodirati.

Potužio se i na postupke policije Hrvatske koja, kako tvrdi, migrante vraća u BiH mimo graničnih prijelaza i mimo utvrđenog postupka ekstradicije.

“Vidio sam hrvatske specijalce kako ulaze na teritorij BiH ‘s dugim cijevima’. Ja sam to vidio i ja sam ih na to upozoravao”, ustvrdio je bihaćki gradonačelnik.

(jutarnji.hr)

‘Ovdje se u javnosti govori o navodno deset osoba za koje je od BiH zatraženo da ih primi. Među njima su, čini se, samo dvojica državljani BiH, dok su ostali po svemu sudeći podrijetlom iz BiH ali imaju strana državljanstva’

Za Bosnu i Hercegovinu neće u sigurnosnom smislu toliki problem predstavljati povratak njenih državljana koji su sudjelovali u ratu u Siriji i Iraku na strani terorističke Islamske države, nego će pravi sigurnosni izazov za BiH i zemlje regije predstavljati novi migrantski val koji se očekuje u proljeće, ocijenio je za Hinu profesor Fakulteta političkih znanosti (FPN) iz Sarajeva Vlado Azinović.

Ispune li vlasti BiH zahtjev američke administracije i preuzmu svoje državljane koji su u redovima terorističkih organizacija ratovali u Siriji i Iraku ili se boravili na teritoriju sada već poraženog kalifata to neće predstavljati poseban sigurnosni izazov jer je riječ o malom broju takvih osoba, a stvarni problem i za BiH ali i za zemlje regije je kako se suočiti s mogućim prilivom novog migrantskog vala koji se najavljuje za proljeće, ocjenjuje Azinović, profesor na odsjeku za sigurnosne studije FPN-a, koji već godinama sustavno analizira fenomen islamističkog terorizma i autor je niza studija iz tog područja.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić je ranije potvrdio kako je američki državni tajnik Mike Pompeo na sastanku predstavnika država-članica koalicije za borbu protiv Islamske države (IS), održanom 6. veljače u Washingtonu, zatražio da zemlje čiji su državljani kao pripadnici IS-a zarobljeni u Siriji ili Iraku preuzmu te osobe i sude im zbog zločina koje su počinili. Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak takvu je obvezu preuzeo u ime svoje zemlje, a sada se nagađa o kolikom broju takvih osoba je riječ i tko su oni.

“Ovdje se u javnosti govori o navodno deset osoba za koje je od BiH zatraženo da ih primi. Među njima su, čini se, samo dvojica državljani BiH, dok su ostali po svemu sudeći podrijetlom iz BiH ali imaju strana državljanstva. Sve se ove osobe nalaze u zatvorima pod nadzorom američkih saveznika”, navodi Azinović.

Pretpostavka je kako je jedan od njih Ibro Ćufurović iz okolice Velike Kladuše, a drugi Armin Čurt iz Sarajeva, koji je otišao u Siriju kao maturant Srednje tehničke škole i “pročuo” se kada je od tamo zaprijetio smrću poglavaru Islamske zajednice u BiH Huseinu Kavazoviću. Čurt je reisa Kavazovića prozvao kao izdajnika islama koji je gori od kršćana-nevjernika te preko Facebooka pozvao da se stoga poglavara bosanskohercegovačkih muslimana ubije. “Kavazovića ćemo također obezglaviti, odavno je to zaslužio”, napisao je Čurt iz Sirije 2016. godine.

Čufurovićevo ime je postalo je poznato kada je dospjelo na Interpolove stranice osoba za kojima je raspisana crvena tjeralica zbog sudjelovanja u terorizmu. Njega je kao vojnika Islamske države unovačio Husein Bilal Bosnić, samozvani imam iz Velike Kladuše koji je u međuvremenu zbog takvih kaznenih djela pred Sudom BiH osuđen na sedam godina zatvora.

Tužiteljstvo BiH objavilo je kako je u četvrtak održan sastanak posebne radne skupine ustrojene uz pomoć veleposlanstva SAD u BiH radi procesuiranja povratnika sa stranih ratišta. Na sastanku su, uz glavnu državnu tužiteljicu Gordanu Tadić, bili i predstavnici svih policijskih agencija u BiH, a dogovarali su strategiju budućeg rada i tretmana povratnika.

Tužiteljstvo BiH do sada je podignulo optužnice protiv ukupno 24 osobe za koje je dokazano da su počinili kaznena djela povezana s terorizmom na teritoriju Sirije i Iraka. U svim tim slučajevima izrečene su osuđujuće presude, a Tužiteljstvo je potvrdilo i kako je u tijeku još nekoliko protuterorističkih istraga koje vode u suradnji s inozemnim policijskim agencijama.

U novom migrantskom valu mogli bi stići i prikriveni teroristi

Azinović tvrdi kako su sigurnosne agencije u BiH u stanju nositi se s ovim izazovom te podsjeća kako se u zemlju do sada vratilo pedesetak osoba koje su boravile u Siriji i Iraku. Svi su identificirani, a oni koji su počinili kazna djela su i procesuirani sukladno zakonu koji zabranjuje pripadništvo inozemnim paravojnim postrojbama i to tretira kao kazneno djelo.

No kao dodatni problem pojavile su se žene i djeca povezane s osobama koje su ratovale u redovima terorista koji su u međuvremenu poginuli ili su zarobljeni. Najmanje tri žene za koje se pretpostavlja da su državljanstvom vezane za BiH nalaze se u izbjegličkom kampu Roy na sjeveru Sirije, a s njima je i devetoro djece.

U tom kampu, podsjeća Azinović, vrlo su loši uvjeti, vladaju bolesti, nema pitke vode, a kurdski vojnici često razmjenjuju žene koje se tamo nalaze za svoje suborce koje zarobe islamisti pa je logično da se one pod svaku cijenu pokušavaju izbaviti iz takvog okruženja.

Ministar sigurnosti BiH Mektić je ranije ovog tjedna najavio kako će se svaki takav slučaj odnosno zahtjev za povratkom pozorno ispitati, a ključni kriterij za to bit će njihovo državljanstvo. “Mi naše državljane moramo primiti i to je jasno, no ne može BiH biti utočište za svakoga kome to padne na pamet”, kazao je Mektić.

Kako sigurnosne agencije u BiH provode nadzor nad osobama koje se povezuju s terorizmom Azinović je uvjeren da će zapravo puno veći problem biti s onima za koje se ne zna tko su, a stižu u zemlju. Povod za takvu ocjenu je činjenica da je Služba za poslove sa strancima pri Ministarstvu sigurnosti BiH među ilegalnim migrantima ovih dana otkrila pet Afganistanaca koji se povezuju s terorizmom.

“Oni su izdvojeni i izolirani iz migrantskih centara u BiH zbog sumnje u povezanost s militantnim skupinama koje su djelovale u Siriji i Iraku. Po svemu sudeći, otisci prstiju ovih migranata upoređeni su s velikom međunarodnom bazom podataka i onda se pokazalo da su identični otisci ranije nađeni u Siriji”, navodi Azinović.

Upozorio je kako iz ovoga postaje jasno da BiH, ali druge države regije, poput Hrvatske, sada imaju prd sobom novi izazov utvrditi tko im točno ulazi u zemlju kao migrant.

“Očevidno je da među migrantima koji pristižu iz Turske, preko Grčke i dalje preko zapadnog Balkana ima i onih sa sumnjivim backgroundom. Zna li se da je prošle godine iz BiH u Hrvatsku i dalje Sloveniju, Austriju i Italiju uspješno prešlo 20 tisuća migranata te da ih se istom rutom približava još dodatnih 70 tisuća, rizik od pojave takvih osoba postat će višestruko veći”, zaključio je Azinović.

(vecernji.hr)

Skupina ilegalnih migranata prisilno je zaustavila putnički vlak u okolici Doboja nakon što su pokrali nekoliko putnika, a potom su pobjegli u nepoznatom pravcu, izvijestila je u četvrtak dobojska policija

Incident se dogodio u srijedu, a migranti su, povlačenjem kočnice za slučaj nesreće, vlak koji je prometovao na redovitoj liniji Bihać – Sarajevo, zaustavili kod mjesta Stanari.

Posada vlaka izvijestila je policiju, a očevidom je utvrđeno kako je riječ o skupini od pet migranata koji su prije zaustavljanja vlaka od jednog putnika ukrali torbicu s novcem. Od drugih putnika uzeli su pak punjač za mobitel i hranu.

Istraga o ovom slučaju se nastavlja, priopćeno je iz Policijske uprave Doboj.

Prema podacima kojima raspolažu policijske agencije u BiH, od početka prošle godine u tu je zemlju ušlo nešto više od 23 tisuće ilegalnih migranata preko granice sa Srbijom i Crnom Gorom.

Većina je uspjela nastaviti put ka Zapadu, a procjena je kako ih u BiH trenutačno boravi 4 do 5 tisuća.

Najveći broj smješten je u prihvatnim centrima kod Bihaća i Velike Kladuše, a ostatak boravi u okolici Sarajeva, gdje postoje tri prihvatna centra.

(jutarnji.hr)

U opširnoj analizi povodom pokretanja Akcionog plana za članstvo (MAP) BiH u NATO, američka agencija Bloomberg upozorava da bi se sljedeći sukob NATO-a sa Rusijom mogao voditi na Balkanu, navodeći da se Alijansa nada da će primiti još članica sa Balkana, gdje je „upletena u borbu za uticaj sa Rusijom“

U tom kontekstu, Bloomberg ukazuje da se većina Srba u BiH, zajedno sa svojim liderom Miloradom Dodikom, oštro protivi članstvu te zemlje u NATO, za razliku od muslimana i Hrvata koji pozdravljaju bliže odnose sa NATO-om.

Agencija ističe da je NATO ove godine već jednom potisnuo Rusiju u borbi za uticaj na nekada komunističkom istoku Europe, i da se sada sprema za još jedna obračun „na mjestu najvećeg nasilja na kontinentu od Drugog svjetskog rata“.

Kako objašnjava, nakon što je Savez primio Crnu Goru u svoje članstvo, „bacila je oko“ na BiH, zemlju u kojoj je pokrenula svoju prvu ratnu operaciju 1995. godine.

Ipak, upozorava se u tekstu, u BiH i dalje postoji opasnost od ključanja etničkih tenzija, koje su se dodatno pojačale prošlog tjedna, kada su ministri vanjskih poslova NATO-a ponovo pokrenuli program koji je jedno desetljeće bio „uspavan“ – Akcijski plan za članstvo (MAP) BiH u NATO.

Navodi se i da je Dodik, kog opisuju kao saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji predstavlja Srbe u Predsjedništvu BiH, rekao da neće podržati „ništa što znači bilo kakvu inkluziju u vojni Savez, NATO ili nešto drugo“.

S druge strane, ističe Bloomberg, bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović rekao je da je članstvo u NATO savezu među „najvažnijim vanjskopolitičkim ciljevima“.

S njim je saglasan, navodi američka agencija, i hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je rekao da je članstvo u Savezu prioritet i podsjetio da je nekadašnji srpski član predsjedništva Nebojša Radmanović podržao Akcijski plan 2009. godine, kada se o njemu prvi put diskutiralo.

Međutim, agencija napominje da je Dodik rekao da se geopolitička situacija danas promjenila.

Podsjeća i da su bivše jugoslavenske republike Slovenija, Hrvatska i Crna Gora već postale članice NATO-a, a da je Makedonija u lipnju pozvana da se pridruži Savezu.

U tekstu se podsjeća i da je Daytonskim sporazumom 1995. godine formirana država sa dva entiteta, ali navodi da je njime stvorena „slaba centralna vlada“, koja se sastoji od grupa koje „ometaju donošenje odluka, ekonomski razvoj i političku harmoniju dok se prepiru oko pitanja koja se kreću od raspodjele proračunskih sredstava do toga koja zastava bi se trebala vijoriti kada se sretnu“.

Bloomberg navodi da Dodikovo protivljenje bližim odnosima sa NATO Savezom ima povijesne razloge, te podsjeća da je NATO bombardirao snage bosanskih Srba posljednje godine rata u Bosni, nakon zločina u Srebrenici, kao i da je bombardirao Srbiju 1999. godine.

Savez podsjeća da je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ranije ovog mjeseca optužio NATO i EU da ubrzavaju napore kako bi nastavili osvajanje regije Balkana i da daju zemljama lažan izbor da ne mogu biti neutrale i moraju se pridružiti ili Rusiji ili Zapadu, dok s druge strane generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kaže da bi Savez voljeo vidjeti da BiH pristaje na dodatne mjere, koje su potrebne za eventualno članstvo.

(sputniknews.com)

Ilegalni migrant kojega je uhitila policija u Bihaću osumnjičen je za sudjelovanje u ubojstvu pet osoba, potvrdio je zapovjednik policije Unsko-sanske županije Mujo Koričić u intervjuu za bihaćku Televiziju USK

Koričić je rekao da je riječ o osobi koja je uhićena prije dva tjedna zbog drugih kaznenih djela, a dodatnim provjerama utvrđeno je kako je za njim raspisana tjeralica jer ga se tereti za ubojstvo pet ilegalnih migranata tijekom međusobnog sukoba u Makedoniji.

‘Taj se čovjek nalazi ovdje’, kazao je policijski zapovjednik.

Koričić nije potvrdio identitet uhićenog, ali je istaknuo da se policija na bihaćkom području zbog migrantske krize sučeljava sa sve većim brojem kaznenih djela.

U protekla četiri mjeseca policija je evidentirala 250 kaznenih djela pokušaja ubojstva, silovanja, teških krađa i provala u stambene i druge objekte, kazao je. Nakon poduzetih dodatnih mjera stanje je stabilizirano i u proteklom tjednu nije bilo niti jednog novog kaznenog djela povezanog s migrantima, dodao je Koričić.

Najavio je da će nakon otvaranja novih centara za smještaj migranata na području Bihaća biti poduzete dodatne mjere kako bi se onemogućio njihov boravak na otvorenome i kontroliralo njihovo kretanje.

Cilj je zatvoriti improvizirani kamp kod nekadašnjeg učeničkog doma u naselju Borići gdje dio migranata boravi pod šatorima, rekao je policijski zapovjednik te istaknuo ‘Plan je da se završi zaključno s idućim tjednom’, kazao je policijski zapovjednik.

Koričić tvrdi da je proteklih dana spriječen dolazak novih migranata na područje Unsko-sanske županije. U proteklih šest dana sa županijskih granica vraćeno je oko 700 migranata, rekao je.

‘Ulaza u županiju do daljnjeg nema’, kazao je Koričić, ali je potvrdio da su i smještajni kapaciteti u centrima u Sarajevu kamo se migrante vraća već popunjeni pa se sada otvara pitanje što će biti s onima koji uglavnom idu prema glavnom gradu BiH kada uspiju ući u tu zemlju.

Koričić drži da je to novi problem s kojim će se sada morati pozabaviti Međunarodna organizacija za migracije (IOM), a jedino trajno rješenje po njemu je zatvaranje granice sa Srbijom i Crnom Gorom.

(tportal.hr)