<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Novi Svjetski Poredak &#187; benediktinci</title>
	<atom:link href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/tag/benediktinci/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com</link>
	<description>Novi Svjetski Poredak</description>
	<lastBuildDate>Mon, 07 Oct 2019 18:48:03 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.2.1</generator>
		<item>
		<title>Prokletstvo Lokruma: Duhovi i tragedije plemenitaških obitelji</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2015/08/08/prokletstvo-lokruma-duhovi-i-tragedije-plemenitaskih-obitelji/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2015/08/08/prokletstvo-lokruma-duhovi-i-tragedije-plemenitaskih-obitelji/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 08 Aug 2015 11:54:15 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[TEORIJE ZAVJERE]]></category>
		<category><![CDATA[Beč]]></category>
		<category><![CDATA[benediktinci]]></category>
		<category><![CDATA[Dubrovnik]]></category>
		<category><![CDATA[Gavrilo Princip]]></category>
		<category><![CDATA[Habsburgovci]]></category>
		<category><![CDATA[ljubavnica]]></category>
		<category><![CDATA[Lokrum]]></category>
		<category><![CDATA[Ludvig II. Bavarski]]></category>
		<category><![CDATA[Marija von Vetseru]]></category>
		<category><![CDATA[Meksiko]]></category>
		<category><![CDATA[obitelj]]></category>
		<category><![CDATA[otok]]></category>
		<category><![CDATA[Otto Friedrich Wilhelm]]></category>
		<category><![CDATA[patnja]]></category>
		<category><![CDATA[prvi svjetski rat]]></category>
		<category><![CDATA[ranjo Ferdinand]]></category>
		<category><![CDATA[Sarajevo]]></category>
		<category><![CDATA[smrt]]></category>
		<category><![CDATA[Sofia Hohenberg]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=22902</guid>
		<description><![CDATA[Navodno su otok prokleli njegovi prvi vlasnici benediktinci, jer ih je odande protjerala dubrovačka vlast. Od tada Lokrum su pratile tragedije obavijene ljubavnim strastima
Otočić Lokrum smješten je u dubrovačkom akvatoriju te je udaljen pola nautičke milje od Dubrovnika. 
Prekrasan otok obiluje mračnom prošlošću. Svojom rajskom florom i faunom privlačio je mnoge europske vladare i osvajače te je služio kao oaza za plemiće i bogataše. No, ljubitelji Lokruma tamo nisu nalazili mir i sreću već upravo suprotno &#8211; smrt i patnju. 
Od polovice 19. stoljeća pa sve do kraja Prvog svjetskog rata, dubrovački otok je bio u sastavu Austro-Ugarske i pretvoren u ljetni rezidencijalni posjed bečke carske obitelji. U živopisnim morskim lagunama uživali su najugledniji austro-ugarski prinčevi, plemići i dvorjani, a povremeno su u rajskoj raskoši Lokruma uživali i članovi carske loze Habsburgovaca. Rajski otok tako je bio svjedok njihovih radosti, ljubavnih romansi, ali i tragedija.
U modernijoj povijesti otoka, 2007. u benediktinskom samostanu ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2015/08/otok-lokrum-misterije.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-22903" title="otok-lokrum-misterije" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2015/08/otok-lokrum-misterije.jpg" alt="otok-lokrum-misterije" width="590" height="351" /></a>Navodno su otok prokleli njegovi prvi vlasnici benediktinci, jer ih je odande protjerala dubrovačka vlast. Od tada Lokrum su pratile tragedije obavijene ljubavnim strastima</span></h3>
<p><span style="color: #000000;">Otočić <strong>Lokrum</strong> smješten je u dubrovačkom akvatoriju te je udaljen pola nautičke milje od Dubrovnika. </span></p>
<p><span style="color: #000000;">Prekrasan otok obiluje <strong>mračnom prošlošću</strong>. Svojom rajskom florom i faunom privlačio je mnoge europske vladare i osvajače te je služio kao oaza za plemiće i bogataše. No, ljubitelji Lokruma tamo nisu nalazili mir i sreću već upravo suprotno &#8211; <strong>smrt i patnju</strong>. </span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Od polovice 19. stoljeća</strong> pa sve do kraja Prvog svjetskog rata, dubrovački otok je bio u sastavu Austro-Ugarske i pretvoren u <strong>ljetni rezidencijalni posjed bečke carske obitelji</strong>. U živopisnim morskim lagunama uživali su najugledniji austro-ugarski prinčevi, plemići i dvorjani, a povremeno su u rajskoj raskoši Lokruma uživali i članovi carske loze Habsburgovaca. Rajski otok tako je bio svjedok njihovih radosti, ljubavnih romansi, ali i tragedija.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">U modernijoj povijesti otoka, <strong>2007. u benediktinskom samostanu</strong> navodno je <strong>snimljen duh</strong>, a vidjela su ga i mobitelom snimila dva radnika u benediktinskom samostanu. </span></p>
<p><span style="color: #000000;">U jednoj kući na otoku tridesetih godina prošlog stoljeća <strong>nestala je cijela obitelj</strong>. </span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Otok prokleli Benediktinci?</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Navodno su otok njegovi prvi vlasnici, <strong>benediktinci, prokleli jer ih je odande protjerala dubrovačka vlast.</strong> Iz osvete su cijelu noć s upaljenim svijećama okrenutim naopako kružili oko njega i govorili: <strong>“Neka je proklet svaki koji pribavi Lokrum za osobno uživanje!”</strong>. Prokletstvo se, vjeruje se, može skinuti samo ako se skupi sav vosak koji je te noći iskapao.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Posjetio otok pa ga svrgnuli</span></h4>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Otto Friedrich Wilhelm</strong> (1845-1886), poznatiji kao <strong>Ludvig II. Bavarski</strong>, koji je bio ljubavnik <strong>Elizabete Bavarske</strong>, majke austrijskog nadvojvode i prijestolonasljednika Rudolfa, na Lokrumu je boravio kao zaručnik Elizabetine sestre. </span></p>
<p><span style="color: #000000;">Nakon povratka kući doznao je kako ga je bavarsko ministarsko vijeće proglasilo ludim te ga svrgnulo s prijestolja. Samo nekoliko dana kasnije pronašli su ga u jezeru nedaleko svog imanja. </span></p>
<h4><span style="color: #000000;">S Lokruma krenuo u Meksiko pa ga strijeljali</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Brat cara Franje Josipa I., <strong>nadvojvoda Maksimilijan</strong> je u travnju 1864. godine, u društvu supruge Šarlote, s Lokruma krenuo na daleki put prema Meksiku. Došavši do Meksika, proglasio se meksičkim carem, a zatim bio uhićen, zlostavljan, a na kraju i osuđen na smrt te strijeljan. </span></p>
<p><span style="color: #000000;">Lijepa <strong>Šarlota</strong> još se jednom uspjela vratiti na Lokrum, ali je tamo doživjela brodolom i jedva preživjela. Ipak, njezin kraj bio je tragičan. <strong>Umrla je pomračena uma</strong> u Maksimilijanovom dvoru <strong>Miramare</strong> kod Trsta. </span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Vratio se s otoka pa ubio ljubavnicu</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Novi vlasnik Lokruma postao je prijestolonasljednik <strong>Rudolf</strong> (29), sin jedinac Franje Josipa I. i Elizabete Bavarske. Na dubrovačkom otoku proveo je <strong>medeni mjesec</strong> sa zaručnicom <strong>Stefanie</strong>. Priča kaže kako se <strong>&#8221;zemlja zatresla, a more uznemirilo&#8221;</strong> kada se par iskrcao na lokrumsku obalu. Dubrovčani kažu kako je to bio predznak Rudolfove tragedije. </span></p>
<p><span style="color: #000000;">I zaista, <strong>29. siječnja 1889.</strong> godine u dvorcu <strong>Mayerling</strong>, opijen strastima austrijski prijestolonasljednik je na krevetu prekrivenom ružama <strong>ubio svoju ljubavnicu</strong>, 17-godišnju baronesu <strong>Mariju von Vetseru</strong>, prelijepu kćerku ugarskog plemića  Albina von Vetsere. Zatim je <strong>upucao sebe</strong> te tako okončao svoj kratki, ali turbulentan život. </span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Atentat: Franjo Ferdinand prije Lokruma posjetio Sarajevo</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Legenda kaže kako su se <strong>1914. godine</strong> austrougarski prijestolonasljednik <strong>Franjo Ferdinand</strong> i njegova supruga <strong>Sofia Hohenberg</strong> pripremali provesti ljeto na Lokrumu. </span></p>
<p><span style="color: #000000;">No, prije odlaska posjetili su <strong>Sarajevo</strong> gdje je Franjo Ferdinand <strong>28. lipnja 1914. ubijen</strong> u <strong>atentatu </strong>kojeg je izvršio <strong>Gavrilo Princip</strong>. Ubojstvo je bilo <strong>povod za početak Prvog svjetskog rata</strong> u kojemu su pala čak tri carstva &#8211; austrougarsko, tursko i rusko. </span><br />
&nbsp;<br />
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/vSmSTCJ9CPg?rel=0" frameborder="0" width="590" height="332"></iframe><br />
&nbsp;<br />
(24sata.hr,youtube/uredio:nsp)</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2015/08/08/prokletstvo-lokruma-duhovi-i-tragedije-plemenitaskih-obitelji/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
