Oko 200 tisuća Katalonaca preplavilo je u utorak regionalni glavni grad Barcelonu zahtijevajući oslobađanje dvojice nezavisnih aktivista uhićenih dan ranije pod optužbom za poticanje na pobunu

Jordi Sanchez i Jordi Cuixart, čelnici dviju vodećih skupina za odvajanje Katalonije – Assemblea Nacional Catalana (ANC) i Omnium Cultural, zadržani su u pritvoru bez mogućnosti plaćanja jamčevine, pod istragom za poticanje na pobunu organiziranjem prosvjeda 20. i 21. rujna zbog akcije španjolske policije usmjerene protiv katalonskih separatista.

Zagovornici katalonskog samoodređenja izašli su na ulice zahtijevajući njihovo oslobađanje. Nosili su svijeće i transparente s natpisima “Sloboda političkim zatvorenicima” i “Europo, pomozi nam”, te uzvikivali slogane poput “Niste sami” i “Van španjolskoj pravdi”.

Glasnogovornik katalonske separatističke vlade u utorak je izjavio kako uhićenja pokazuju španjolske institucije u gorem svjetlu nego za vrijeme diktatorskog Frankova režima.

“Ono što frankistički Sud javnog ćudoređa nije nikada učinio uspijeva njegovom sudskom nasljedniku 21. stoljeća”, kazao je glasnogovornik i ministar u katalonskoj vladi Jordi Turull nakon sastanka kabineta regionalne vlade u Barceloni.

Točno u podne na tisuće je ljudi u Barceloni prestalo s radom i izašlo na ulice zahtijevajući oslobađanje pritvorenika.

Uoči večernjih prosvjeda, Turull je najavio sudjelovanje regionalnih ministara ali ne i katalonskog čelnika Carlesa Puigdemonta, te pozvao sudionike na miran protest.

Dužnosnici španjolske vlade ustraju u tome da su uvjeti pritvora zakoniti i odobreni od strane nezavisnog suca, bez političkih pritisaka. “Tu ne možemo govoriti o političkim zatvorenicima, već o političarima koji su zatvorenici”, rekao je u Madridu ministar pravosuđa Rafael Catala.

Zadržavanje Sancheza i Cuixarta u pritvoru moglo bi, međutim, dovesti do eskalacije sukoba koji je dosad bio uglavnom miran, ali koji već poprima obrise najozbiljnije političke krize u Španjolskoj od neuspjelog državnog udara 1981.

Premijer Mariano Rajoy dao je Puigdemontu rok do četvrtka da opozove proglašenje nezavisnosti ili se suoči s aktivacijom članka 155. španjolskog ustava koji bi Madridu omogućio stavljanje pod kontrolu katalonske vlade i raspuštanje tamošnjeg parlamenta, te upotrebu sile u provođenju zakona.
 

 
(jutarnji.hr)

Reagirala je i katalonska opozicija, čija liderica Inés Arrimadas kaže da Puigdemontov čin predstavlja udar na demokraciju, parlament, Španjolsku i Europsku uniju

Dok je Carles Puigdemont u utorak držao govor u parlamentu koji su tisuće stanovnika Barcelone pratile na golemom zaslonu na središnjem gradskom trgu, jedni su plakali od ganuća, drugi su bili zbunjeni, a treći su ga slušali s prijezirom

Kada je katalonski predsjednik govorio o “neovisnosti” svoje pokrajine, Merce Hernandez (36) je bila ganuta do suza. “Kakvo uzbuđenje, ovo je povijesni dan. Sretna sam”, rekla je.

Puigdemontov govor “čini mi se savršen, to sam i očekivao”, rekao je Albert Llorens, 69-godišnji umirovljenik.

No, pristaše neovisnosti nisu bili sasvim zadovoljni, budući da je Puigdemont u govoru poručio da “odgađa proglašenje neovisnosti kako bi ovih dana mogao početi dijalog” sa središnjom vladom u Madridu.

“U biti smo zadovoljni, ali smo očekivali više”, dodao je Pere Valldeneu (66) koji je došao čuti predsjednikov govor. “Ništa se neće dogoditi jer Madrid to neće dopustiti”, požalio se.

Sheila Ulldemolins (28) je sažela mišljenje velikog broja ljudi koji su bili na trgu. “Bio je to neodređen govor”, rekla je.

Na fotografijama s mjesta događaja vidljiva je velika promjena raspoloženja: uoči Puigdemontova govora vladala je euforija, a kada je on prvo odgođen, mogla se vidjeti napetost da bi se dobrim dijelom nakon završetka obraćanja atmosfera pretvorila u žalost. Neki su i zaplakali.

Nakon Puigdemontova izlaganja koji je trajao gotovo sat vremena, Trg luka pobjede počeo se polako prazniti.

Nakon 1. listopada i zabranjenog “referenduma” o samoodređenju Katalonije, na kojemu se više od 90 posto glasača izjasnilo za odcjepljenje, po podacima katalonskih vlasti sklonih neovisnosti, Puigdemont se našao pod golemim pritiskom: s jedne strane pristaša trenutačnog razlaza s Madridom, s druge, španjolske konzervativne vlade koja čitav proces smatra protuzakonitim te Katalonaca koji žele ostati u sastavu Španjolske.

Krize se pribojavaju i gospodarski krugovi. Neke tvrtke su već premjestile sjedište izvan Katalonije.

Nikakav dijalog zasad nije na pomolu i Španjolska je u najgoroj krizi od ponovne uspostave demokracije 1977.

I sami Katalonci su podijeljeni o tom pitanju. Većina ih se čak izjasnila protiv neovisnosti u anketi provedenoj u srpnju.

Oštra reakcija

Reakcija Madrida na rezultat referenduma bila je oštra. Premijer je zaprijetio uspostavom direktne vladavine nad Katalonijom, odnosno aktivacijom nikad prije korištenog Članka 155. španjolskog Ustava, koji središnjoj vladi omogućava da preuzme kontrolu nad autonomnom regijom ako ona “ne ispunjava obveze koje joj nameću Ustav ili drugi zakoni ili se ponaša na način koji ozbiljno šteti općem interesu Španjolske”.

Pritisak će se samo još više pojačavati.

Oglasila se i Europska unija, zabrinuta zbog posljedica koje bi neovisnost Katalonije mogla imati izvan granica Španjolske. Jasno je dala do znanja da bi izlazak Katalonije iz Španjolske značio izbacivanje te regije iz Europske unije.
 
(jutarnji.hr)

“OVO JE POSLIJE PADA BERLINSKOG ZIDA NAJVEĆI KONFLIKT NA ZAPADU IZMEĐU NARODA I DRŽAVE”

To je započeo i prvi internetski rat je u tijeku “, rekao je Julian Assange.

Odmah je precizirao: “Vodi se između Katalonije i Španjolske. Vlada i narodi Katalonije koriste internet kako bi organizirali svoj referendum o neovisnosti, a španjolske tajne službe to guše, čak i druge telekomunikacije, te uvode cenzuru.”

Osnivač WikiLeaksa dodao je to:

“To je nakon pada Berlinskog zida najveći sukob na Zapadu između naroda i države. Internetski rat u Kataloniji samo je dio tog sukoba.”

Assange je pozvao sve svoje “pratitelje” da na svim platformama gdje se nalaze označe Barceloni, kako bi “pokazali solidarnost s Kataloncima”.

Rekao im je da će na taj način pomoći Kataloncima da se zaštite od “agresivnog nadzora i napada cenzure iza kojih španjolska državna sigurnosna služba”.

Policija diljem Katalonije naložila je blokiranje svih mogućih biračkih mjesta i oduzme glasačke listiće i time onemogući “referendum o neovisnosti”.

Španjolska vlada priopćila je danas da je policija zatvorila 1.300 od 2.315 škola u Kataloniji koje su bile pripremljene kao glasačke jedinice na referendumu o neovisnosti Katalonije, koji službeni Madrid ne priznaje.

Izvor španjolske vlade izjavio je da su obitelji okupirale 163 škola označenih kao birališta, piše Reuters.

Španjolska policija infiltrirala se danas u telekomunikacijsko i tehnološko središte katalonske vlade, izvijestila je novinska kuća Vangardi, pozivajući se na tvrdnje radija “RAC1″.
 
(fakti.org)

Separatisti u Kataloniji pozivaju na “mobilizaciju” građana nakon što je španjolska policija privela 14 dužnosnika regionalne Vlade zbog planova da, unatoč odluci središnjih vlasti, provedu referendum o neovisnosti

“Zaustavite eskalaciju ovog radikalizma jednom zauvijek”, španjolski premijer Mariano Rajoy pozvao je prosvjednike i dužnosnike u Kataloniji. “Još nije kasno da se izbjegnu veći problemi.”

Dok je to govorio, u srijedu navečer sve do ranih jutarnjih sati u četvrtak stotine demonstranata blokirale su zgradu regionalnog potpredsedništva u Barceloni kako bi tamo zatočili policajce koji su vršili racije, piše Deutsche Welle.

14 službenika Katalonije uhićeno je nakon inzistiranja na regionalnim vlastima da održe referendum o neovisnosti 1. listopada unatoč protivljenju Madridu i odluke Ustavnog suda. Također je objavljeno da je policija zaplijenila nešto manje od deset milijuna glasačkih listića.

Vodeće novine El Pais i El Mundo procjenjuju da je Madrid dao veliki udarac organizaciji glasovanja. Među uhićenima su Josep Maria Hove, potpredsjednica regionalne katalonske vlade. Visoki sud u Kataloniji najavio je da su on i drugi visoki dužnosnici uhićeni na temelju istrage koja je započela u veljači.

Neimenovani izvor iz suda tvrdi da im se na teret stavlja da su ukrali i za potrebe separatista zloupotrebili poverljive podatke o španjolskim građanima.

Pregovori idu dalje

“Španjolska vlada je postala sramota za demokratiju“, rekao je Carles Puigdemont, šef katalonske vlade. „Nećemo se vraćati u mračna vremena.“ On je optužio Madrid da uvodi de fakto vanredno stanje kako bi sprečio održavanje referenduma.

Prema izveštajima medija, na protestima su se pojavile prve naznake nasilja nakon što su tjedne demonstracije bile masovne, ali mirne. Nepoznati počinitelji su ciglom oštetili vrata prostorija katalonskih Socijalista, koji su protiv odcjepljenja od Španjolske.

Prosvjeda za nezavisnost Katalonije bilo je u drugim gradovima u regiji, kao i u Madridu. „Ovde smo više zbog ponosa nego zbog nezavisnosti“, rekao je 23-godišnji Mark iz Barcelone. „Ako ne dobijemo nezavisnost danas, dobićemo sutra ili prekosutra.“

„Naravno, mogu se oduzeti izborni listići, mogu se zatočiti gradonačelnici koji učestvuju u referendumu, ali regionalna vlada neće odustati i poslije nekog vremena ponovo će planirati referendum“, komentira Günther Maihold, stručnjak za Španjolsku iz berlinske Fondacije za znanost i politiku.

On je za radio Detschlandfunk rekao da „Španjolska ulazi u konstelaciju u kojoj su rešenja pregovorima sve manje vjerojatna“ iako samo ona mogu pomoći.

Nacionalizam je sve jači

Maihold podseća da prema španjolskom Ustavu vlast u Madridu može obavezati regionalnu vlast da sprovode određene odluke i tako dokinuti svaku autonomiju. To su, ocenjuje Maihold, povoljni uvjeti za cvjetanje katalonskog nacionalizma.

„U katalonskoj vladi su spojene raznorodne radikalne snage koje pokušavaju politički prisvojiti i iskoristiti ovaj nacionalizam. Ponašanje španjolkog premijera Rahoja im ide u prilog jer on ne daje ni naznaku da želi pregovarati.

Na posljetku Katalonija ima određene argumente, recimo u pogledu financijskog uređenja gde je susjedna Baskija mnogo bolje tretirana.“

Ankete pokazuju da su Katalonci žestoko podjeljeni po pitanju nezavisnosti, ali da uvjerljiva većina želi da se referendum održi.

Prema anketi iz srpnja, 49,4 poosto Katalonaca je protiv nezavisnosti, a 41,1 za nezavisnost. Centralna vlast u Madridu ukazuju da Ustav ne predviđa mogućnost odcjepljenja i da samo centralna Vlada ima pravo raspisati referendume.
 
(DW.de)

Teško je razumjeti njegovu brigu za sigurnost migranata, kad se zna da je većina gradova Europe danas osjetno manje sigurna od Damaska u Siriji

Kako javlja Associated press, Papa Franjo je danas pozvao zemlje svijeta da znatno poboljšaju svoju dobrodošlicu migrantima i zaustave kolektivna protjerivanja, ustvrdivši kako dignitet migranata i njihovo pravo na zaštitu i sigurnost prelazi brige oko nacionalne sigurnosti.

Franjina poruka je duboko politička, pa ipak ovaj put neće biti priče o tome da se crkva ne bi smjela petljati u politička pitanja. Ona dolazi u trenutku kad raste otpor prijemu imigranata zbog sve učestalijih i brojnijih terorističkih napada.

U svojoj poruci, papa Franjo traži od vlada da dočekaju, zaštite, promoviraju i integriraju migrante, te napominje kako je Isusova poruka ljubavi ukorijenjena u dobrodošlici “odbačenih stranaca svake dobi”. Tko ih je i gdje odbacio, nije naveo.

Papa je također zatražio pojednostavljenje postupka izdavanja humanitarnih i privremenih viza i odbacio arbitrarne i kolektivne povratke imigranata natrag u zemlje porijekla kao “neprimjerene”. On je rekao kako nas princip poštivanja digniteta svake osobe “obvezuje da uvijek damo prioritet osobnoj sigurnosti ispred nacionalnih interesa”.

O dignitetu svake osobe zgažene u Barceloni i drugdje prije toga te osobnoj sigurnosti starosjedilaca Europe nije rekao ništa. Papa Franjo je inače stavio izbjeglice u središte svog pontifikata: 2103., njegovo prvo putovanje izvan Rima i Vatikana je bilo na otok Lampedusa, koji je u središtu europske tzv. “krize migranata”.

On je često govorio o pravima migranata, tražeći da vlade grade “mostove, a ne zidove” i osobno sa sobom doveo desetak izbjeglica iz Sirije u Rim kad je prošle godine posjetio izbjeglički kamp u Grčkoj.

Ipak, teško je razumjeti njegovu brigu za sigurnost migranata, kad se zna da je većina gradova Europe danas osjetno manje sigurna od Damaska u Siriji, i općenito od većine gradova i mjesta u Pakistanu i drugim zemljama iz kojih imigranti dolaze.

Zanemarujući kritke onih koji njegove pozive smatraju nerealnim i naivnim, Franjo je poručio čuvarima granica kako oni moraju biti obučeni ne za čuvanje istih, već za prihvat i zaštitu migranata i kako svakom novopridošlom imigrantu, neovisno o zakonskom statusu boravka, moraju biti zajamčena osnovna prava iznad razine osnovne zdravstvene zaštite.

To, kaže papa, uključuje pristup konzulatima, pravnom sustavu, te mogućnost otvaranja računa u banci i financijskog opstanka. “Nepraćeni maloljetnici”, kaže papa, trebaju imati i puno veću razinu zaštite te pristup školi, kao i programe zbrinjavanja u udomiteljskim obiteljima, a ne u prihvatnim centrima. Kad smo kod toga, u Švedskoj je ustanovljeno kako većina tih maloljetnika ima preko dvadeset godina, a neki i preko trideset.

No, kako nemaju dokumente, mora im se vjerovati na riječ oko godina, što je prouzročilo dosta problema u nekim školama, u vidu silovanja maloljetnica za čiju sigurnost isto tako nikog nije previše briga.

Pozvao je i da se provode politike koje idu za ujedinjenjem obitelji, davanjem mogućnosti za zaposlenje, što se do sad također pokazalo kao problem, unatoč dobroj volji Njemačke i Švedske da zaposle imigrante: većina nema niti dokumente o završenom obrazovanju, niti ikakve stvarne vještine i znanja, a i učenje i osposobljavanje se pokazalo iznimno problematičnim. Papa kaže kako bi to, uz ubrzane procedure dobivanja državljanstva, pomoglo migrantima da se brže integriraju.

Njegov poziv je smjesta odbacila stranka Sjeverna liga, koja se protivi vladinim prijedlozima da se promijene talijanski zakoni kako bi djeca rođena u Italiji automatski dobivala državljanstvo ako im ga roditelji i nemaju.

“Ako ćeš to napraviti u Vatikanu, samo izvoli”, napisao je Matteo Salvini, zastupnik te stranke u Europarlamentu na facebooku. “Ali kao katolik, ja ne smatram da Italija može prihvatiti i izdržavati cijelu planetu”. Vatikan je inače opasan zidom visine desetak i više metara, a pravo boravka u njemu ima samo visoki kler RKC: on kao takav nije otvoren ni za koga osim turiste preko dana.
 
(dnevno.hr)

Stotine boraca tzv. Islamske države (IS) povuklo se u Sjevernu Afriku, koja bi im mogla služiti kao baza za pripremu budućih napada, otkriva Guardian

Ova prijetnja došla je u središte pozornosti nakon što su teroristički napad u Barceloni izveli najvećim dijelom Marokanci, a vjeruje se da ih se najmanje tisuću s bojišta na kojima vlada IS u međuvremenu vratilo u Maroko i u Tunis.

Postoji šansa da je šest od dvanaest osoba koje su povezane ili su počinile prošlotjedni napad u Barceloni došle upravo iz kampova Islamske države u Maroku.

Među borcima u marokanskim kampovima najčešće su oni koji su iz europskih zemalja izbjegli zbog svog statusa, uglavnom sitni kriminalci, od kojih mnogi dolaze iz Francuske. Postoji strah da bi se mogli početi vraćati u svoje zemlje i koristiti blizinu Španjolske za pokretanje novih napada.

Vjeruje se da je oko 1600 Marokanaca otputovalo u Irak i u Siriju, a polovica ih je od tad poginula ili ubijena u borbama. Sjeverna Afrika se dugo smatrala “zemljom ekstremista”, a sad i mogućim novim “kampom” od kuda bi mogli početi planirati nove napade po Europi.

Sugovornik Guardiana koji je prije vodio ekstremističku skupinu otkrio je da su, primjerice, Francuzi koji bi se pridružili IS-u bile osobe koje su općenito bile nezadovoljne životom i očajne.

- Jedan mi je rekao da je prije dolaska prodavao drogu. Nešto su tražili. I duboko u sebi su se osjećali kao da ne pripadaju Francuskoj.

Što se tiče Tunižana, procjenjuje se da je od tamo oko 1800 muškaraca i dječaka pridruženih ISIS-u.

- To su ljudi koji su se žalili na diskriminaciju u svojoj zemlji, i da nisu tretirani jednako niti pravedno. S jednim sam se jako sprijateljio, no dok sam ja odlučio otići, on je ostao. IS ga je jako privukao – rekao je jedan bivši vođa džihadista i otkrio detalje o životu ljudi koji su im se bili pridružili.

- Znali smo poslati stotine ljudi u neku borbu u kojoj bi svi poginuli. Kad bi pitao što se s nekim dogodilo, rekli bi mi da je poginuo ubrzo nakon što je otišao u borbu. Bila je jedna skupina od sto Turaka koji su otišli u borbu s Kurdima, a samo trojica su se taj put vratila. Marokanci su vidjeli što smo većina nas vidjeli, i oni isto nisu htjeli ostati. Samo ‘teški ekstremisti’ su odlučili ostati – ispričao je.
 
(jutarnji.hr)

Nakon ovotjednih terorističkih napada u Barceloni, glavni rabin Barcelone je upozorio svoju zajednicu da su Židovi u regiji osuđeni zbog opasnosti od radikalnog islama i navodne nevoljkost vlasti da se suoči s tim

Rabin Meir Bar-Hen je ohrabrio svoje vjrenike da napuste Španjolsku, koju zove „Centrom islamističkog terora za cijelu Europu” već godinama prije nego se napad dogodio u četvrtak i petak, rekao je on.

Najmanje 14 osoba je poginulo, a više od 100 je ranjeno u dva odvojena teroristička napada u Barceloni i obližnjem obalnom gradu Cambrils.

Islamska država (IS, bivši ISIS / Isil) preuzela je odgovornost za napad na Las Ramblas u Barceloni.

„Ja kažem svojim vjernicima: Ne mislite da ste ovdje za vječnost, i ja ih potičem na kupnju nekretnina u Izraelu”, rekao je rabin Meir Bar-Hen u intervjuu za židovsku novinsku agenciju JTA.

„Ovo mjesto je izgubljeno. Nemojte ponoviti grešku alžirskih Židova, ili venecuelanskih Židova. Bolje [izađite] rano nego kada bude prekasno.”

Bar-Hen je rekao da su napadi istaknuli prisutnost velike muslimanske zajednice sa „radikalnim rubovima” u regiji, a navodno se Španjolske vlasti nerado suočavaju sa islamskim terorizmom.

Rabin je naveo nedavnu odluku kojom se omogućilo palestinki Leila Khaledi da uđe u Španjolsku na festival knjiga kao prividni dokaz njegove tvrdnje. Khaled je bila uključena u veliku otmicu aviona 1969. i 1970. godine.

Rabin, koji je želio naglasiti da je govorio u privatnom svojstvu, a ne u ime zajednice, također je rekao da se to odnosi na cijelu Europu u cjelini.

„Europa je izgubljena”, zaključio je on.

Federacija židovskih zajednica u Španjolskoj ne želi podijeliti pesimističan pogled na svijet Bar-Hena.

Organizacija je objavila u četvrtak,: „Španjolski Židovi vjeruju državnim sigurnosnim službama koje rade svaki dan kako bi se spriječilo radikalne fanatike i islamiste od sjetve kaosa i boli u našim gradovima”

Following terrorist attack, Barcelona’s chief rabbi says his community is doomed https://t.co/SuEacuzRNO pic.twitter.com/uB9j6HqDXQ

— JTA | Jewish news (@JTAnews) 18. kolovoza 2017.

 
NoviSvjetskiPoredak.com