Vjerojatni republikanski predsjednički kandidat Donald Trump optužio je u nedjelju predsjednika Barack Obamu, u komentaru najnovijeg napada u kojemu su u Baton Rougeu ubijena tri policajca, ustvrdivši da nije pronašao način kako se nositi s nasiljem i terorizmom

Kratko nakon Obamina televizijskog obraćanja u kojemu je on pozvao na jedinstvo zemlje i na izbjegavanje žestoke retorike i korištenja najnovijeg napada u predizborne svrhe, populistički mutimilijarder ustvrdio je na Twitteru kako “predsjednik nema ključ”.

“Naša zemlja je podijeljena scena zločina i biti će samo još gore”, naveo je Trump. “Naša zemlja je potpuno podijeljena i naši neprijatelji nas gledaju. Ne izgledamo dobro, ne izgledamo pametno, ne izgledamo jako”, naveo je.

Trump, koji vodi kampanju pod nazivom “Učiniti Ameriku opet velikom”, ranije je ponovio svoju čestu optužbu da je Obama propustio odgovarajuće se uhvatiti ukoštac s teroristima Islamske države u Siriji i Iraku.

“Pokušavamo se boriti protiv ISIS-a, a sada naši ljudi ubijaju našu policiju. Naša je zemlja podijeljena i bez kontrole”, ustvrdio je.

Prije Trumpa događaj u Baton Rougeu komentirala je i demokratska predsjednička kandidatkinja Hillary Clinton koja je kazala kako je “razarajući” napad koji se dogodio zapravo “napad na sve građane SAD-a te da nema opravdanja za nasilje, mržnju  i napade na muškarce i žene koji svaki dan stavljaju svoje živote na kocku”.

U međuvremenu je utvrđeno da je nedjeljni (jučerašnji) napad u Baton Rougeu, u kojemu su ubijeni dva policajca i zamjenik šerifa, a još trojica policajaca ranjena, počinio bivši odlikovani mornarički vodnik Gavin Long, iz Kanzas Cityja, Missouri, star 29 godina, također crnac, kao što je bio i napadač koji je ubio policajce u Dallasu.

Prema podacima Pentagona, on je služio u marincima od kolovoza 2005. do kolovoza 2010. te je bio raspoređen u Iraku od lipnja 2008. do siječnja 2009. dobivši nekoliko odličja i pohvala.

Vlasti za sada nisu ponudile objašnjenje motiva najnovijeg napada na policajce.
 
(jutarnji.hr)

Reći da je on “kontroverzna figura” – znači, ne reći ništa novo. Nijedan drugi investitor na svijetu ne izaziva kod ljudi tako kontradiktorni osjećaji, kao čovjek koji je rođen u Mađarskoj i koji se obogatio u Americi – George Soros.

Između ostalog, on je poznat kao čovjek, koji je za jedan dan zaradio milijardu dolara na spekulacijama protiv britanske funte.

Jedno je sigurno: Europa mu ne da mira. Soros je preživio holokaust a kasnije je pobjegao od komunista. Angelu Merkel je kritizirao zato što je, po njegovom mišljenju, svojom pretjeranom strogošću tijekom krize u eurozoni riskirala uništavanje EU. Ali njena politika gostoprimstva prema izbjeglicama ga je jednostavno zadivila. “Je li to ona ista kancelarka”? - Samo na početku se pitao Soros.

Wirtschaftswoche: Gospodine Soros, časopis Time je nedavno izabrao Angelu Merkel za osobu godine, uz to ju je nazvao “kancelarom slobodnog svijeta”. Da li joj je time ukazano previše časti?

Soros: Naravno da nije. Ja i dalje smatram da je njena ekonomska politika u Europi fundamentalno pogrešna. Ali, ona je za mene već odavno neprikosnoveni lider u Europi i samim tim lider slobodnog svijeta – naročito otad se zbog ukrajinskog konflikta snažno usprotivila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Prije toga sam je smatrao sposobnim političarom koji obraća previše pažnje na rezultate anketa. Ali, po pitanju odnosa s Rusijom javno mnijenje joj je odjednom postalo potpuno nebitno. Da, i nakon početka migrantske krize, Merkel je brzo shvatila, da ona može uništiti EU – prvo slobodne granice u Schengenskoj zoni, a zatim i slobodno unutarnje tržište.

Ranije su Merkelovu smatrali opreznom, a sada je odjednom postala beskrajno odlučna. Mnoge Nijemce ta činjenica nervira.

Osobno, veoma cijenim tu njenu odlučnost – možda zato što me ona podsjeća na mene iz vremena kada sam bio investitor. Naravno, sada postoji mnogo razloga za zabrinutost. Sve dok god se EU bori s krizom, ona će je samo očvrsnuti i napraviti još jačom. Ali, problem je što se ona sada susreće ne s jednom, već s pet ili čak šest kriza istovremeno.

Hajmo nabrojti: grčka kriza, kriza eura, kriza u odnosima s Rusijom, kriza u Ukrajini, mogućnost “Breksita” (izlazak Velike Britanije iz EU), migracijska kriza. Što nije nabrojano?

Treba dodati i sirijski konflikt koji je i doveo do migrantske krize. Osim toga, ozbiljno se zaoštrila debata o migracionoj politici nakon terorističkih napada u Parizu. A hoće li se pojaviti još jedna kriza, ovisi od Nijemaca.

Na što konkretno mislite?

Ako je netko u stanju spriječiti raspad Europe, onda su to samo Nijemci. Za vrijeme Merkelice oni su se pretvorili u pravog europskog hegemona, ali do sada ih taj status ništa nije koštao, bez obzira na to koliko su neki Nijemci proklinjali kredite namijenjene Grčkoj. Savršeno je očigledno da su Nijemci izvukli najveću ekonomsku korist od stvaranja monetarne unije. Međutim, hegemoni bi se trebali brinuti ne samo o svojim interesima, već i o interesima onih koji im vjeruju. Međutim, da li će Njemačka preuzeti na sebe tu odgovornost, koju je preuzela Amerika 1945. godine? Na ovo pitanje moraju odgovoriti isključivo Nijemci.

Merkelicu bi to moglo koštati kancelarske stolice.

U kontekstu migracijske krize – riječ je o principima. Kako mi se čini, ona je apsolutno svjesna ovog rizika. Osobno, bio sam vrlo dirnut njezinim akcijama. Ja sam preživio rat, holokaust i komuniste, i sam sam bio izbjeglica. Ja sam donirao milijarde dolara kako bi pretvorio Europu u društvo otvoreno za sve – jedinstveno u cijelom svijetu. S moje točke gledišta, Merkel djeluje sjećajući se svog djetinjstva u obitelji pastora i ne-slobodnog života u DDR.

Bavili ste se razvojem demokracije, prije svega u Istočnoj Europi. Zašto je upravo tamo mržnja prema izbjeglicama tako jaka?

Mađarski premijer Viktor Orban se ne slaže s vodećom ulogom Merkelove u Europi, uz to nastoji i da podrije principe na kojima se zasniva Europa. To se može usporediti sa škarama: ruski predsjednik Vladimir Putin napada EU izvana, a Orban iznutra. Vidjeli ste, kako je Orban na nedavnom kongresu HSU (Kršćansko-socijalna unija – politička partija u Njemačkoj), zajedno s Horstom Seehofer napadao Merkelovu?

Ali, ne možemo postojanjem samo jednog Orbana objasniti val ksenofobije u Istočnoj Europi.

Orban – nije jedini. Jaroslaw Kaczynski (Jaroslaw Kaczynski), čija je stranka upravo pobijedila na izborima u Poljskoj, ima vrlo slične stavove. Poljska, sa etničke i vjerske točke gledišta – to je jedna od najhomogenijih zemljama u Europi. Ako će netko u katoličkoj Poljskoj, biti “drugi”, to će biti muslimanski migranti. I Kaczynski je uspješno tijekom kampanje te “druge” predstavio đavolima.

EU može primijeniti sankcije protiv vlada Poljske i Mađarske. Da li je stvar zaista tako ozbiljna?

Vlasti obje zemlje teže ka nekoj vrsti mješavine etničke i vjerske izolacije manjina u cilju jačanja vlastite vlasti. To me podsjeća na vrijeme između Prvog i Drugog svjetskog rata, kada su admiral Miklos Horthy u Mađarskoj i maršal Jozef Pilsudski u Poljskoj pokušali staviti pod kontrolu sve demokratske institucije. Upravo ka tome teže i aktualni vladari.

Što zaista prijeti EU izvana?

Važno je napomenuti da su prije 25 godina upravo “slomljeni” SSSR i EU, koja je bila tek stala na svoje noge, predstavljali dva velika suvremena modela državne uprave. Sovjetski Savez je težio ujedinjenju proletera svih zemalja, a EU je težila mirnoj integraciji i razvoju zasnovanom na načelima slobodnog i otvorenog društva.

Sada su oba modela ostala u prošlosti?

Na mjestu Sovjetskog Saveza sada je Putinova Rusija, koja ponovo ima tendenciju da postane svjetska sila. A u Europskoj uniji ponovo pobjeđuju nacionalističke tendencije. Merkelica izgleda još uvijek vjeruje u otvoreno društvo. Ka njemu također teže ljudi koji se bore za demokraciju i slobodu u Ukrajini. Međutim, ove vrijednosti u današnjoj Europskoj uniji više ne postoje. Da li je moguće promatrati Europu kao ravnopravnog i dobrovoljnog partnera? Bojim se više ne!

Zašto ste odustali od burzovnog posla?

To je prilično jednostavno: ja sam zabrinut za čovječanstvo. Možda mislite da pretjerujem, ali cijeloj našoj zapadnoj civilizaciji prijeti izumiranje. Uz pomoć znanstvenog znanja čovjeka je stavio prirodu pod svoju kontrolu. Istovremeno, on nije uvijek u stanju kontrolirati čak ni samog sebe.

Može li Grčka postati atraktivna za privatne investitore?

Ne – sve dok Grčka ostane u eurozoni. Dok god bude imala euro, nikada neće biti u stanju se oporaviti od krize, jer će tečaj eura uvijek biti previsok, a ona nikada neće postati konkurentna.

Zar niste zabrinuti, da bi se upravo sada, usred krize, u Velikoj Britaniji mogao održati referendumu o izlasku iz EU?

Bez Velike Britanije EU bi postala mnogo slabija. Uostalom, ona je uvijek igrala ulogu svojevrsne protuteže – samim tim što je njena ekonomija mnogo više tržišno orijentirana nego francuska ekonomija.

Ali, većina Britanaca izgleda želi izlazak iz EU.

Samo zato što se cijela ova kampanja oko “Breksita” vodi kao obmanjivanje javnosti. Velika Britanija danas može “provaliti” najbolji posao u svojoj povijesti. Ova zemlja ima pristup tržištu, na koje odlazi polovica svih britanskih izvoza. Istovremeno euro-kriza ne utječe na njenu ekonomiju. I izlagati je opasnosti bilo bi glupo.

Europa – i cijeli svijet – su dovoljno dugo mogle računati na ubrzani rast Kine. Sada je on ostao u prošlosti?

Kina i dalje ostaje glavna država u svijetu. Ona i dalje raspolaže ogromnim deviznim rezervama i uživa povjerenje investitora. Oni su sigurni, da će režim suočen s toliko izazova, pronaći pravo rješenje.

Da li su ove prednosti dovoljno velike da bi se spriječio ekonomski kolaps?

Nažalost, Kina sada suviše brzo “gori” svoje devizne rezerve. Uz to, investitori postupno počinju sumnjati, jer je kinesko rukovodstvo napravila mnogo grešaka. Dovoljno je spomenuti velike dugove banaka i državnih poduzeća, ili ekološke probleme. Trenutnim povjerenjem Kina će moći koristiti još oko tri godine, ali onda će se suočiti s jednim od najvećih izazova u svojoj povijesti.

Mnogi optužuju predsjednika Barack Obamu zbog pretjerane delikatnosti u odnosima s Vladimirom Putinom.

I oni su apsolutno u pravu. Obama je po svaku cijenu želio izbjeći konfrontaciju s Rusijom.Međutim, on se je morao hitno i odlučno usprotiviti Putinovom miješanju u sukobe na Bliskom istoku, prije svega u Siriji. Može se reći da je turski predsjednik Recep Erdogan učinio Obami veliku uslugu, naredivši obaranje ruskog vojnog aviona. Zato što je tada Putin momentalno shvatio da će njegovo “igranje vatrom” u Siriji imati negativne posljedice. I onda je iznenada počeo baviti pronalaženjem političkog rješenja.

Ali, nažalost, sada će biti vrlo teško naći bilo kakvo rješenje za situaciju u Siriji, kao i za borbu protiv terorista Islamske države. Ta grupacija je pokazala Ahilovu petu zapadnog društva – strah od smrti. Oni pothranjuju taj strah i na taj način pokušavaju nas natjeraju da odustanemo od politike tolerancije i otvorenosti. Ali, ako krenemo putem koji zagovara američki republikanski predsjednički kandidat Donald Trump – sami ćemo okrenuti vodu na vodenicu terorista.

Obojica ste – milijarderi, obojica živite u New Yorku. Da li se znate sa Trumpom?

Prije mnogo godina, on me je pitao da li želim postati glavni zakupac jednog od njegovih nebodera. On je želio da ja odredim bilo koju cijenu. Ali ja sam samo rekao: “Ja to sebi ne mogu priuštiti”. On je – opasniji od Georgea Busha mlađeg. Bush, je barem, posjetio džamiju nakon terorističkih napada 11. rujna, kako bi pokazao svijetu da Amerika neće voditi rat protiv islama. Trump želi muslimanima zabraniti ulazak u SAD.
 
(fakti.org/uredio:nsp)