U prvom važnom priopćenju o politici, novoizabrani predsjednik Kazahstana Kassym-Jomart Tokayev izjavio je kako će otpisati​loše kredite koje ima čak šestina stanovništva zemlje

Kao dio programa oprost duga nastoji okončati skupe sanacije privatnih banaka.

66-godišnjak je izabran za predsjednika 9. lipnja nakon što je dugogodišnji vođa Nursultan Nazarbajev odstupio s dužnosti šefa države u ožujku.

Srednjeazijska zemlja bori se s desetogodišnjom krizom koja je prisilila vladu da upumpa najmanje 18 milijardi dolara u banke dok se bankarski sektor urušavao pod teretom loših dugova.

Kazahstanska središnja banka provodi pregled kvalitete aktive, što je dovelo do nagađanja da bi mogao biti u tijeku novi krug spašavanja.

“Moj stav je da ne bi trebalo biti više spašavanja banaka od strane vlade” za zajmodavce, rekao je Tokayev u intervjuu za Bloomberg.

“Moja procjena ovog pitanja kao predsjednika je da se vlada više ne bi trebala uključivati​u spašavanje zajmova što se tiče privatnih banaka.”

Istaknuo je da, iako bi inicijativa za ublažavanje duga mogla pomoći zajmodavcima, ukupni trošak vjerojatno će biti “nešto manje od milijardu dolara”.

Prema kazahstanskom predsjedniku, više od tri milijuna ljudi u zemlji od 18 milijuna dobit će pomoć da se riješe dugova.

“Namijenjen je ljudima koji se nalaze u vrlo teškim životnim okolnostima” – rekao je Tokayev.

Predsjednička administracija procjenjuje da oko 500.000 ljudi nije u stanju upravljati svojim dugom. U 86 posto slučajeva krediti su manji od 1 milijun tenga (2.650 dolara), dok je prosječni dug oko 300.000 (788 dolara).

Govoreći o prošlim spašavanjima, Tokayev je odbacio bilo kakve političke veze, rekavši: “lekciju smo naučili”

“Uzet ćemo lekcije iz prošlosti, od onoga što se dogodilo u bankarskom sustavu, i mislim da ćete za nekoliko godina imati potpuno novu situaciju pitanja” – dodao je.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Unatoč navodno “gospodarskom rastu”, srednja klasa se i dalje smanjuje

Živjeti na rubu, biti U dugovima i imati malo nade za budućnost nije način na koji bi trebali živjeti.

No upravo se tu većina Amerikanaca našla 2019. godine. Unatoč navodno “rastućem gospodarstvu”, srednja klasa se i dalje smanjuje, a veći dio zemlje jedva preživljava iz mjeseca u mjesec.

Zapravo, potpuno novo istraživanje koje je upravo objavio Charles Schwab otkrilo je da 59 posto svih Amerikanaca trenutno živi od prvog do prvog u mjesecu …

Sveukupno, 59 posto Amerikanaca živi od plaće do plaće, navodi se u istraživanju koje je proveo Charles Schwab na uzorku od 1000 odraslih Amerikanaca.

Međutim, 62 posto milenijske generacije (ljudi u dobi od 23-38 godina) najvjerojatnije se bore da prežive između plaća. Slijedi generacija X (60 posto), generacija Z (55 posto) i baby boomeri (53 posto).

Shvaćamo da ti brojevi izgledaju jako visoko, ali ovo je stvaran realni smjer gdje Amerika ide.

Zapravo, studija koju su proveli istraživači sa Sveučilišta u Chicagu otkrili su da 51 posto svih “odraslih koji rade” ne bi mogli pokriti osnovne potrebe “ako nebi dobili više od jedne plaće” …

Nedostatak više od jedne plaće jednosmjerna je ulaznica za financijske poteškoće za gotovo polovicu radne snage u zemlji.

Nova studija NORC-a na Sveučilištu u Chicagu, nezavisnoj instituciji za društvena istraživanja, pokazala je da bi 51% odraslih koji rade u Sjedinjenim Američkim Državama moralo štediti kako bi pokrili sve životne potrebe ako bi propustili više od jedne plaće.

Dakle, kada se dogodi sljedeća recesija, milijuni Amerikanaca koji bi iznenada izgubili posao mogli bi se odmah suočiti s financijskom katastrofom.

Danas mladi Amerikanci duguju više od 1,5 bilijuna dolara za studentske kredite, i to je mjehur koji se svake godine pogoršava.

Trenutno 43 milijuna Amerikanaca imaju studentski dug. Prosječno kućanstvo sa studentskim dugom duguje gotovo 48.000 dolara, a 5,2 milijuna zajmoprimaca kasni sa kreditima.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Glavni lik pjesme Damir je personifikacija čovjeka kojemu je u današnjem svijetu bezgranične ponude teško ostati skroman, pa se zadužuje iznad svojih mogućnosti

Prevelike želje, premale mogućnosti čovjeka lako gurnu preko ruba, a glavni lik pjesme Damir je personifikacija čovjeka kojemu je u današnjem svijetu bezgranične ponude teško ostati skroman.

Momci iz TBF-a nisu zamjerili Saši Antiću gostovanje na najnovijoj pjesmi uvijek originalnog Bobe jer se odlično uklapa u njihov glazbeni svjetonazor koji nalaže da pjesma uz pamtiljivu melodiju i pametan tekst mora publici odaslati i smislenu poruku, a ova pjesma to svakako čini.

Prevelike želje, premale mogućnosti čovjeka lako gurnu preko ruba, a glavni lik pjesme Damir je personifikacija čovjeka kojemu je u današnjem svijetu bezgranične ponude teško ostati skroman.

Intrigantan tekst pjesme zajedno potpisuju Sasa i Bobo, koji je isti i uglazbio, dok su za aranzman zasluzni Goran Martinac te Predrag Martinjak.

Snimanje dinamičnog videospota u reziji Svena Čustovića i Bobe uključivalo je scene potjere pri kojima su Saša i Bobo pokazali zavidno glumačko umijeće, ali i odličnu fizičku kondiciju koja će im trebati na zanimljivom live nastupu koji pripremaju za nadolazeći Zagrebački festival koji će se održati 25.siječnja.

Singl “E, moj Damire” najava je novog, trećeg Bobinog studijskog albuma koji će sadržavati već objavljene hitove kao što su “Na zidiću”, “Ninočka”, “Dim”, “Outlet”, ali i nekoliko novih uspješnica.

Obzirom na nazive prva dva albuma, “Bobotomija” i “Bobdukcija” ne sumnjamo da će i novi imati jednako upečatljiv naslov.

Bobo na sebi svojstven način progovara o društvenim temama kojima smo okruženi naglašavajući svu njihovu ironiju.

Pogledajte spot:

(vecernji.hr)

Banke aktivne u Estoniji, koja je u središtu afere pranja novca u što je bila upletena Danske Bank, obavile su od 2008. do 2017. prekogranične transakcije u vrijednosti većoj od bilijun dolara, objavila je središnja banka

Estoniju trese afera otkako je otkriveno da se u toj članici Europske unije s 1,3 milijuna stanovnika prao novac iz Rusije, Moldavije i Azerbajdžana preko nerezidentnih bankovnih računa.

Podaci o prekograničnim transakcijama, koje je prvi razotkrio Bloomeberg, govore da je operacija pranja novca preko te malene baltičke zemlje u koju je bila upletena estonska podružnica danske banke Danske Bank, daleko veća nego što se isprva mislilo.

Prema središnjoj banci Estonije ukupne prekogranične transakcije iznosile su 1,1 bilijuna eura, a to obuhvaća sva plaćanja, i rezidentne i nerezidentne transakcije.

Središnja banka nije objavila smatra li bilo koja od tih plaćanja sumnjivima.

U izjavi središnja banka kaže da promet po nerezidentnim računima čini “samo dio te svote”, a za stručnjake to je iznenađenje.

“To govori da Danske Bank nije usamljena i da se problem odnosi i na druge banke”, rekao je stručnjak za pranje novca Jakob Dedenroth Bernhoft koji živi u Kopenhagenu.

U Estoniji posluju i švedske banke SEB i Swedbank, a obje bilježe pad u prometu, 3,3 odnosno 5,8 posto.

Najveća banka u regiji Nordea također ima pad 2,9 posto.

Dionice Dankse Bank izgubile su trećinu vrijednosti od ožujka, a promet toj banci pao je za 1,5 posto.

Jedan trgovac novcem ističe da su nordijske banke u najboljem vlasništvu među europskim financijskim institucijama i zato su vrlo ranjive na loše vijesti.

Podaci o mogućim razinama pranja ovca preko Estonije postupno su se razotkrivali zadnjih nekoliko mjeseci. U svibnju su podaci estonske financijske obavještajne službe pokazali da je više od 13 milijarda eura bilo oprano kroz banke u toj zemlji od 2012. do 2016., od čega je najmanje 7,3 milijarda bilo preko nerezidentnih bankovnih računa.

Prošli mjesec je Danske Bank iz Danske u internom izvješću objavila da su plaćanja u ukupnoj vrijednosti od 200 milijarda eura, od čega je velik dio označen kao “sumnjiv”, bila obavljena preko njezine estonske podružnice između 2007. i 2015.

Zbog skandala je izvršni direktor Danske Banka podnio ostavku 19. rujna jer je istraga koju je banka naručila otkrila propuste u prijašnjem nadzoru i poštivanju propisa u Estoniji.

Taj 54-godišnjak bio je nadležan za međunarodne operacije Danske Banka, uključujući i one u Estoniji, od 2009. do 2012.

Američki investitor Bill Browder u srpnju je podigao kaznenu prijavio protiv Danske Banka u Danskoj i Estoniji.

(jutarnji.hr)

“Banke su servis građana, a ne ono što su postale širom svijeta – vješala”

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je za lokalne medije Mađarske kako ga bankari nisu shvatili ozbiljno kad je rekao da je era ‘kolonizacije’ gotova.

“Banke su servis građana, a ne ono što su postale širom svijeta – vješala. Nemam ništa od ljubavi prema banci ali imam od ljubavi prema narodu. Moraju vratiti novac kojeg su zaradili na nepravednim naknadama ili ćemo im uzeti sve.” – zaključuje upravo kad je Parlament izglasao da građanima banke moraju vratiti nepravedne naknade i kamate.

Bankari su bijesni. Prosječni dužnik u švicarskim francima na taj bi način mogao dobiti natrah između 600 tisuća i milijun forinti (18-23 tisuće kuna) i to do kraja ove godine.

“Zakon je razjasnio način na koji će dužnici biti obeštećeni, bilo da se radi o valutnim razlikama, jednostranim izmjenama ugovora ili povećanju kamatnih stopa.” -  izjavio je Antal Rogan, predsjednik kluba zastupnika vladajuće stranke Fidesz, prenosi Portfolio.hu.

Mađarski parlament je donio zakon prema kojem će banke vratiti klijentima sve nepravedne naknade i kamate koje su im naplatile proteklih godina.

Viceguverner Mađarske središnje banke Adam Balog procjenjuje da će ukupan trošak za sve banke biti između 2 i 3 milijarde eura.

Orban ističe kako nema protiv banaka ništa ali one neće gospodariti njegovom državom i stvoriti mu krizu kao u Grčkoj.

“Banke i velike kompanije koje uživaju monopol u Mađarskoj moraju se naviknuti na novu situaciju. Navikle su biti snažne, a socijalističke vlade klanjale su se pred njihovom moći. Ali sada smo mi snažniji i oni se moraju prilagoditi nama.” – zaključio je zakleti bankarski neprijatelj Orban.

(espreso.rs)

Erdogan poručio… ‘Oni imaju svoj dolar, a mi imamo svojeg Boga’

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pozvao je građane zemlje da prodaju strane devize u potpori domaćoj valuti liri koja je doživjela rekordni pad u odnosu na američki dolar uslijed diplomatskog sukoba s Washingtonom.

“Promijenite eure, dolare i zlato koje držite ispod jastuka u lire u našim bankama. To je domaća i nacionalna borba” – rekao je Erdogan, kako je citirao Associated Press.

Turska valuta pala je u petak za skoro 20 posto, udarajući u novo dno od 6,64 lire za američki dolar. Valuta je trenutno imala najgori tjedan od 2001. godine.

Posljednji diplomatski rat između Washingtona i Ankare potaknut je uhićenjem američkog evanđeoskog pastora Andrew Brunsona zbog optužbe za terorizam u Turskoj.

Brunson je bio uhićen u vezi s neuspjelim vojnim udarom 2016. godine. Službeni posjet turske delegacije u Washingtonu nije naveo strane na bilo koje očito rješenje krize.

Brunson, američki državljanin i turski stanovnik više od dva desetljeća, uhićen je u Turskoj zbog terorizma i špijunaže. Suočen je sa 35 godina zatvora ako se proglasi krivim za optužbe.

Prema Erdoganu, Sjedinjene Države provode “gospodarski rat” protiv Turske i pozvao građane zemlje na odgovor tiraniji.

“Danas smo suočeni s gospodarskim napadima i moramo braniti našu zemlju”, rekao je predsjednik. “Gospodarski napad na nas sada je isti kao i pokušaj okupacije. Pozivam našu zemlju na povećanje proizvodnje, kako bi povećali izvoz.”

Turske dionice također su u petak doživjele dramatičnu pobjedu, dok je turska burza iShares MSCI Turkey ETF pala za 11,4 posto. Turska burza ETF je već ove godine pala za 42,3 posto, prije gubitaka u petak.

U srpnju je američki predsjednik Donald Trump obećao nametnuti “velike sankcije” Turskoj ako Vlada odbije osloboditi Brunsona. Tada je Bijela kuća objavila sankcije ministarstvima Turskog pravosuđa i unutarnjih poslova i zabranila građanima SAD da posluju s njima.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Kim Jong-un je dopustio Sjevernoj Koreji da otvori svoja vrata Rothschildovom Centralnom bankarskom sustavu

Slijedeći lipanjski povijesni summit između SAD-a i Pyongyanga, Sjevernoj Koreji je rečeno da mora uništiti svoje nuklearno oružje i dopustiti da Rothschildove velike banke počnu sa radom u njihovoj zemlji.

astanak između dviju država bio je okružen nizom tajnih sastanaka na visokoj razini – osmišljenom za oblikovanje budućnosti svjetskog financijskog sustava.

Nedavni javni summit G7 (sada G6 nakon de facto povlačenja SAD-a) bio je sastanak zapadnih čelnika i sastanak na vrhu Šangajske organizacije za suradnju (tzv. Eurasian Alliance).

Tajni sastanci bili su sastanak Bilderberga u Italiji, te sastanci između azijskih kraljeva i predstavnika tvrtke White Dragon Society (WDS) održani u Japanu, prema izvorima azijskih tajnih društava.

Susret Bilderberga predvodio je visoki financijski prevarant Henry Kissinger i uključivao je, po prvi put, predstavnika Vatikana, kardinala Pietro Parolina. Ciljana tema dnevnog reda bio je “populizam u Europi” …

… što znači da se seljaci sa bujnim usjevima dižu protiv ove sotonske elite u Velikoj Britaniji, Italiji, Mađarskoj i prilično svugdje drugdje u Europi.

Poruka je poslana nizozemskoj kraljevskoj obitelji koja je utemeljila Bilderberg grupu 7. lipnja, na dan kada je sestra kraljice Maxime Ines Zorreguiete “pronađena u Argentini obješena sa porukom pedo rojalsima”, kažu izvori iz Pentagona.

Naravno, javni službenici obitelji Rothschild koji su se nedavno okupili na sastanku G6 u Kanadi, nisu spomenuli niti jedno od ovih stvari u svom priopćenju, već su raspravljali o stvarima poput “spola” (nešto što je majka priroda već odredila).

Summit G6 je također jasno rekao da želi zadržati kontrolu nad svjetskim financijskim sustavom putem lažne prijevare “globalnog zatopljenja kojeg uzrokuje CO2″ navodeći da “Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo i Europska unija potvrđuju njihovo snažno opredjeljenje za primjenu Pariškog sporazuma.

Trump je pokazao svoje istinske osjećaje o G6 i EU na sastanku sa Rothschildovim robom Emmanom Macronom. Macron mu je rekao: “Radimo zajedno, oboje imamo problem s Kinom”, a Trump je odgovorio: “EU je gora od Kine.”

To vodi do sakrivene priče o sastanku između Trumpa i Kim u Singapuru, gdje je stvarna tema razgovora bila uklanjanje kazarske kontrolore financijskog sustava zemalja G6, rečeno je u nekoliko izvora.

Dio tema na sastanku između Kima i Trumpa je uključivao financijski sustav koji se odnosi na prava vlasništva nad zlatom dinastije Manchu (Qing) i još jednog Manchu plemiću koji je želio ostati anoniman.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Svijet se suočava sa valutnim ratom, a jedina zaštita od pada američkog dolara je pravo zlato, kaže analitičar za analizu plemenitih metala

Kroz geopolitičku moć koja se trenutno prebacuje sa zapada na istok, dominacija SAD-a možda upravo sada završava.

Jedan takav znak je nedavna repatrijacija zlata iz Sjedinjenih Država. Zemlje poput Turske, Njemačke i Nizozemske su počele vraćati zlato u svoje domovine.

Razlog tome je što je Hladni rat završen i zemlje više ne vide Rusiju kao prijetnju, kaže Claudio Grass, nezavisni savjetnik za plemenite metale.

“Središnje banke preselile su svoje zlato jer su se osjećale ugroženima od strane SSSR-a i vidjele su SAD kao svojeg prirodnog saveznika. Činjenica da središnje banke repatriraju svoje zlato pokazuje da se to promijenilo. To također podrazumijeva da se Rusija više ne gleda kao veća prijetnja od SAD-a. Europa je u središtu te geopolitičke promjene moći i neke zemlje očito vjeruju da je mudro pohraniti zlato u svoje vlastite zemlje” – izjavio je analitičar.

Svijet živi u krizi od 2008., dok je devizni rat započeo ranije, primjećuje Grass. Središnje banke printaju bilijune dolara iz čistog zraka, dok središnje banke koordiniraju smanjenje valuta i ulijevanje novca u sve vrste financijske imovine, nekretnina i obveznica.

“Ipak, očito je da sustavni problemi nisu riješeni, naprotiv, rizici su postali veći i krhkiji nego prije deset godina” – rekao je Grass.

“Kao što znate više od 65 posto svih monetarnih rezervi u središnjem bankarskom sustavu održavaju se u svjetskoj deviznoj rezervi, koja je i dalje američki dolar. Dakle, držanje fizičkog zlata definitivno je najbolja zaštita od pada bilo koje papirnate valute, a time također i protiv posljedica pada američkog dolara”.

Globalni dug je porastao na 230 bilijuna dolara, dok se globalno gospodarstvo zaglavilo u sustavu “igre Monopoly”, koja se temelji na dugovima i financijskim polugama, kažu analitičari.

“Posljednja geopolitička promjena koja je započela s Prvom svjetskom ratom i završila s Drugim svjetskim ratom stavila je SAD u ovu dominantnu poziciju jer su u vlasništvu i pohranjuju 70 posto zlatnih rezervi slobodnog svijeta. To je bio i glavni razlog zbog kojeg je američki dolar postao svjetska rezerva valuta. U proteklih 30 godina možemo svjedočiti još jedan geopolitički pomak financijske moći koji ide sa Zapada na Istok. Kao što znate, sve djeluje u ciklusima” – rekao je Grass.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Iran je nedavno najavio da odbacuje američki dolar u vanjskoj trgovini

Kao što je to učinio Irak prije nego što je bio napadnut od strane Amerike, ili je Libija planirala prije nego što su je bombardirali saveznici pod vodstvom NATO-a.

Američki komedijaš Lee Camp shvaća i ističe ovaj uzorak ponašanja.

SAD se priprema za napuštanje iranskog nuklearnog sporazuma, koji je napravio sve osim ukidanja nuklearnog programa Teherana u zamjenu za ukidanje sankcija, jer nije dovoljno restriktivan.

Iran je već rekao kako neće prihvatiti više zahtjeva ili više sankcija, možete pogađati kakvu će lančanu reakciju to uzrokovati.

Pretpostavke američkog komedijaša Lee Campa su prilično strašne.

Primijetio je kako je Iran nedavno odbacio dolar u korist eura – nešto što je Irak učinio prije 18 godina, nekoliko godina prije nego što su ga Sjedinjene Države napale pod lažnim izgovorom da posjeduje oružje za masovno uništenje.

Libija je željela učiniti isto, iako je njezin vođa Muammar Gaddafi želio uspostaviti vlastitu valutu, zlatni dinar – ali 2011. godine NATO-ovi ratni zrakoplovi bombardirali su njegovu zemlju kako bi podržali ustanak protiv njega.

Gotovo odmah nakon toga, pobunjenici su osnovali svoju središnju banku, i od SAD-a i UN-a dobili dozvolu da prodaju naftu sa zemlje koju su kontrolirali.

Pogledajte čitav show ovdje:
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Niska inflacija nije uvijek dobra za gospodarstvo. Međutim, za Rusiju, čija ekonomija je dominirala kroz visoki porast inflacije nakon raspada Sovjetskog Saveza, to je dobar znak

Inflacija u Rusiji sada iznosi 2,18 posto, i po prvi put je niža od inflacije u SAD-u, koja je trenutno 2,2 posto.

Ovo je još jedan mali rekord za Rusiju. Tijekom 2017. potrošačke cijene porasle su za samo 2,5 posto. U 2016. godini zabilježen je rast od 5,4 posto. Tako da je inflacija više nego prepolovljena u nekoliko godina.

Takva niska inflacija je bez presedana za Rusiju. Gotovo četvrt stoljeća gospodarstvo je proživljavalo mnogo veće stope rasta potrošačkih cijena.

Devedesetih godina prošlog stoljeća došlo je do hiperinflacije tipične za najsiromašnije zemlje: 1992. godine 2509 posto, 1993. godine 840 posto, a 1994. godine 215 posto.

Situacija se poboljšala tek 2000. godine, kada su cijene porasle za 20 posto. Posljednji put inflacija u Rusiji je bila dvoznamenkasta 2015. godine – 12,91 posto. I ove godine, inflacija se približila razini od samo 2 posto, polovica cilja središnje banke Rusije od 4 posto godišnje.

Analitičari kažu da je to dobro za realnu ekonomiju i potrošače.

“Niska stopa inflacije koristi proizvođačima: pri stabilnim cijenama, oni ne moraju ponovno razmotrati troškove, a troškovi proizvodnje se ne mijenjaju” – izjavila je Anna Kokoreva, zamjenik ravnatelja analitičkog odjela Alpari, kako je citirao RIA Novosti.

Niska inflacija također dovodi do smanjenja ključne stope od strane središnje banke, što dovodi do jeftinijih hipoteka i zajmova kako za poslove tako i za potrošače. Hipoteke su stagnirale u Rusiji zbog gospodarske krize, ali bolje ponude banaka postupno oživljavaju bolestan gospodarski sektor.

Maloprodaja je također imala koristi od niske inflacije. Godine 2017. rast je bio 1,2 posto nakon pada od 5 i 10 posto u prethodne dvije godine.

Međutim, kada je inflacija niska, gospodarstvo se također suočava s rizikom od deflacije. Deflacija je kada kupovna moć novca raste, a cijene dobara i usluga postupno se smanjuju. Ključni rizik od deflacije je usporavanje gospodarskog rasta s kasnijom stagnacijom.

“Izuzetno je teško izaći iz ove zamke. Japan nije uspio nadvladati deflaciju, koja je znatno ometala njezino gospodarstvo već četvrt stoljeća. Europa se suočava sa istim problemom” – izjavio analitičar tvrtke Finam Aleksey Korenev za RIA Novosti.
 
NoviSvjetskiPoredak.com