“Hrvati su trenutno 5. po redu najstarija nacija na svijetu!” – kaže demograf S. Šterc

Broj stanovnika našeg planeta trebao bi do 2050. godine dosegnuti 9,7 milijarda ljudi u odnosu na današnjih 7,7 s time da će se udvostručiti broj stanovnika subsaharske Afrike, navode Ujedinjeni narodi u izvješću objavljenom u ponedjeljak

Prema procjenama UN-a Hrvatska je u skupini zemalja u kojima se očekuje smanjenje broja stanovnika od 11 do 24 posto.

U Hrvatskoj bi 2030. moglo živjeti 3,877 milijuna stanovnika, 2050. 3,365 milijuna stanovnika a 2100. tek 2,183 milijuna stanovnika, navodi se u izvješću UN-a.

Hrvatska je i u skupini zemalja s najnepovoljnijim omjerom osoba u dobi od 25 do 64 godine života i osoba starijih od 65 godina (od 1 do 3).

U svojim predviđanjima UN očekuje da bi 2100. na Zemlji živjelo 11 milijarda ljudi.

U izvješću naslovljenom “Perspektive svjetskog stanovništva” potvrđuje se nastavak starenja svjetskog stanovništva zbog rasta očekivanog životnog vijeka i pada plodnosti.

Raste broj zemalja koje će imati demografski pad, navodi Odjel za gospodarska i socijalna pitanja UN-a koji je objavio izvješće.

Od 2010. godine 27 država ili teritorija gubi 1 posto od broja svog stanovništva, a razlog je pad nataliteta.

UN predviđa nadalje da će se od 2019. do 2050. broj stanovnika Kine smanjiti za 31,4 milijuna, što je otprilike 2,2 posto.

U pojedinim zemljama očekuje se u ovom desetljeću priljev migranata, a to su Bjelorusija, Estonija, Njemačka, Mađarska, Italija, Japan, Rusija, Srbija i Ukrajina, što bi moglo dijelom nadoknaditi depopulaciju izazvanu starenjem i padom nataliteta.

Do 2050. više od polovice rasta svjetskog stanovništva odvijat će se u devet država, navodi se u izvješću. To su Indija, Nigerija, Pakistan, Demokratska Republika Kongo, Etiopija, Tanznaija, Indonezija, Egipat i Sjedinjene Države.

Indeks nataliteta koji je s 3,2 djeteta po ženi u 1990. godini pao na 2,5 u 2019., trebao bi, prema predviđanjima, nastaviti padati do 2,2 djeteta po ženi u 2050.

Taj postotak bliži se natalitetu od 2,1 djeteta po ženi koji je neophodan za odvijanje smjene generacija kako bi se izbjegla dugoročna depopulacija u slučaju da izostane imigracija, navodi UN.

Kad je riječ o očekivanom životnom vijeku, stanovnici najsiromašnijih zemalja i dalje žive sedam godina manje od svjetskog prosjeka.

Očekivani životni vijek trebao bi iznositi 77,1 godinu u 2050., u odnosu na današnjih 72,6 godina, navodi se u izvješću.

U 1990. godini očekivani životni vijek iznosio je 64,2 godine.

(jutarnji.hr)

‘Ovdje se u javnosti govori o navodno deset osoba za koje je od BiH zatraženo da ih primi. Među njima su, čini se, samo dvojica državljani BiH, dok su ostali po svemu sudeći podrijetlom iz BiH ali imaju strana državljanstva’

Za Bosnu i Hercegovinu neće u sigurnosnom smislu toliki problem predstavljati povratak njenih državljana koji su sudjelovali u ratu u Siriji i Iraku na strani terorističke Islamske države, nego će pravi sigurnosni izazov za BiH i zemlje regije predstavljati novi migrantski val koji se očekuje u proljeće, ocijenio je za Hinu profesor Fakulteta političkih znanosti (FPN) iz Sarajeva Vlado Azinović.

Ispune li vlasti BiH zahtjev američke administracije i preuzmu svoje državljane koji su u redovima terorističkih organizacija ratovali u Siriji i Iraku ili se boravili na teritoriju sada već poraženog kalifata to neće predstavljati poseban sigurnosni izazov jer je riječ o malom broju takvih osoba, a stvarni problem i za BiH ali i za zemlje regije je kako se suočiti s mogućim prilivom novog migrantskog vala koji se najavljuje za proljeće, ocjenjuje Azinović, profesor na odsjeku za sigurnosne studije FPN-a, koji već godinama sustavno analizira fenomen islamističkog terorizma i autor je niza studija iz tog područja.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić je ranije potvrdio kako je američki državni tajnik Mike Pompeo na sastanku predstavnika država-članica koalicije za borbu protiv Islamske države (IS), održanom 6. veljače u Washingtonu, zatražio da zemlje čiji su državljani kao pripadnici IS-a zarobljeni u Siriji ili Iraku preuzmu te osobe i sude im zbog zločina koje su počinili. Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak takvu je obvezu preuzeo u ime svoje zemlje, a sada se nagađa o kolikom broju takvih osoba je riječ i tko su oni.

“Ovdje se u javnosti govori o navodno deset osoba za koje je od BiH zatraženo da ih primi. Među njima su, čini se, samo dvojica državljani BiH, dok su ostali po svemu sudeći podrijetlom iz BiH ali imaju strana državljanstva. Sve se ove osobe nalaze u zatvorima pod nadzorom američkih saveznika”, navodi Azinović.

Pretpostavka je kako je jedan od njih Ibro Ćufurović iz okolice Velike Kladuše, a drugi Armin Čurt iz Sarajeva, koji je otišao u Siriju kao maturant Srednje tehničke škole i “pročuo” se kada je od tamo zaprijetio smrću poglavaru Islamske zajednice u BiH Huseinu Kavazoviću. Čurt je reisa Kavazovića prozvao kao izdajnika islama koji je gori od kršćana-nevjernika te preko Facebooka pozvao da se stoga poglavara bosanskohercegovačkih muslimana ubije. “Kavazovića ćemo također obezglaviti, odavno je to zaslužio”, napisao je Čurt iz Sirije 2016. godine.

Čufurovićevo ime je postalo je poznato kada je dospjelo na Interpolove stranice osoba za kojima je raspisana crvena tjeralica zbog sudjelovanja u terorizmu. Njega je kao vojnika Islamske države unovačio Husein Bilal Bosnić, samozvani imam iz Velike Kladuše koji je u međuvremenu zbog takvih kaznenih djela pred Sudom BiH osuđen na sedam godina zatvora.

Tužiteljstvo BiH objavilo je kako je u četvrtak održan sastanak posebne radne skupine ustrojene uz pomoć veleposlanstva SAD u BiH radi procesuiranja povratnika sa stranih ratišta. Na sastanku su, uz glavnu državnu tužiteljicu Gordanu Tadić, bili i predstavnici svih policijskih agencija u BiH, a dogovarali su strategiju budućeg rada i tretmana povratnika.

Tužiteljstvo BiH do sada je podignulo optužnice protiv ukupno 24 osobe za koje je dokazano da su počinili kaznena djela povezana s terorizmom na teritoriju Sirije i Iraka. U svim tim slučajevima izrečene su osuđujuće presude, a Tužiteljstvo je potvrdilo i kako je u tijeku još nekoliko protuterorističkih istraga koje vode u suradnji s inozemnim policijskim agencijama.

U novom migrantskom valu mogli bi stići i prikriveni teroristi

Azinović tvrdi kako su sigurnosne agencije u BiH u stanju nositi se s ovim izazovom te podsjeća kako se u zemlju do sada vratilo pedesetak osoba koje su boravile u Siriji i Iraku. Svi su identificirani, a oni koji su počinili kazna djela su i procesuirani sukladno zakonu koji zabranjuje pripadništvo inozemnim paravojnim postrojbama i to tretira kao kazneno djelo.

No kao dodatni problem pojavile su se žene i djeca povezane s osobama koje su ratovale u redovima terorista koji su u međuvremenu poginuli ili su zarobljeni. Najmanje tri žene za koje se pretpostavlja da su državljanstvom vezane za BiH nalaze se u izbjegličkom kampu Roy na sjeveru Sirije, a s njima je i devetoro djece.

U tom kampu, podsjeća Azinović, vrlo su loši uvjeti, vladaju bolesti, nema pitke vode, a kurdski vojnici često razmjenjuju žene koje se tamo nalaze za svoje suborce koje zarobe islamisti pa je logično da se one pod svaku cijenu pokušavaju izbaviti iz takvog okruženja.

Ministar sigurnosti BiH Mektić je ranije ovog tjedna najavio kako će se svaki takav slučaj odnosno zahtjev za povratkom pozorno ispitati, a ključni kriterij za to bit će njihovo državljanstvo. “Mi naše državljane moramo primiti i to je jasno, no ne može BiH biti utočište za svakoga kome to padne na pamet”, kazao je Mektić.

Kako sigurnosne agencije u BiH provode nadzor nad osobama koje se povezuju s terorizmom Azinović je uvjeren da će zapravo puno veći problem biti s onima za koje se ne zna tko su, a stižu u zemlju. Povod za takvu ocjenu je činjenica da je Služba za poslove sa strancima pri Ministarstvu sigurnosti BiH među ilegalnim migrantima ovih dana otkrila pet Afganistanaca koji se povezuju s terorizmom.

“Oni su izdvojeni i izolirani iz migrantskih centara u BiH zbog sumnje u povezanost s militantnim skupinama koje su djelovale u Siriji i Iraku. Po svemu sudeći, otisci prstiju ovih migranata upoređeni su s velikom međunarodnom bazom podataka i onda se pokazalo da su identični otisci ranije nađeni u Siriji”, navodi Azinović.

Upozorio je kako iz ovoga postaje jasno da BiH, ali druge države regije, poput Hrvatske, sada imaju prd sobom novi izazov utvrditi tko im točno ulazi u zemlju kao migrant.

“Očevidno je da među migrantima koji pristižu iz Turske, preko Grčke i dalje preko zapadnog Balkana ima i onih sa sumnjivim backgroundom. Zna li se da je prošle godine iz BiH u Hrvatsku i dalje Sloveniju, Austriju i Italiju uspješno prešlo 20 tisuća migranata te da ih se istom rutom približava još dodatnih 70 tisuća, rizik od pojave takvih osoba postat će višestruko veći”, zaključio je Azinović.

(vecernji.hr)

Poljska, Mađarska, Hrvatska i Litva dobile su „crvenu“ ocjenu, što ukazuje na to da te zemlje imaju ozbiljnu nesposobnost da „se pomire i ostave na miru svoju tragičnu povijest”

Nova studija sugerira da je poricanje holokausta najgore u istočnoj Europi, gdje “revizionističke” vlade pokrenute osjećajem “žrtve” pokušavaju izbrisati krivnju svoje zemlje u masakru Židova.

Studija, objavljena 25. siječnja – samo nekoliko dana prije Dana sjećanja na Holokaust – ukazuje na neobuzdane razine povijesnog revizionizma u vezi s masovnim istrebljenjem Židova pod nacističkom vlašću u istočnim dijelovima Europske unije.

Projekt uspomene na holokaust proveli su istraživači sa sveučilišta Yale i Grinnell Colleges, a podržala ga je Europska unija progresivnog judaizma (EUPJ), krovna organizacija koja povezuje više od 170 progresivnih židovskih zajednica u 17 zemalja.

“Revizionizam” se ovdje odnosi na ljude koji umanjuju suučesništvo svoje vlade, umanjujući broj žrtava, ili tvrdeći da se događaji holokausta uopće nisu dogodili.

Na temelju njihovih nalaza, studija je zemljama dodijelila zelenu, žutu ili crvenu ocjenu, ukazujući na „napredak, oprez ili probleme“ u njihovom odnosu prema povijesti holokausta.

Poljska, Mađarska, Hrvatska i Litva dobile su „crvenu“ ocjenu, što ukazuje na to da te zemlje imaju ozbiljnu nesposobnost da „se pomire i prožive svoju tragičnu povijest.”

Poljska je posebno upućena na zadatak vezano za ovu studiju. Autori opisuju ovu zemlju kao zemlju koju vodi “desničarska nacionalistička vlada” koja se bavi “konkurentnom viktimizacijom, naglašavajući iskustvo poljskih žrtava u odnosu na židovske žrtve.“

Osim povećanja razine antisemitizma i kontinuiranog smanjenja obrazovanja o holokaustu, zemlja je došla pod velike krtike zbog zakona koji je usvojen u siječnju prošle godine, kojim se navodi da je nezakonito implicirati poljsku državu u zločinima nacista.

S druge strane, Rumunjska i Češka su dobile zelenu ocjenu, te su prikazane kao uzorni primjerci. Rumunjska vlada pohvaljena je zbog zahtjeva za obveznim obrazovanjem o holokaustu za svoje vojno osoblje i uspostavljanjem neovisne komisije za proučavanje holokausta.

Dok se ovaj dio izvješća usredotočio na zemlje Istočne Europe, ostatak kontinenta se nije pokazao mnogo boljim u nedavnim sličnim studijama.

Jedna studija objavljena otprilike u isto vrijeme pokazala je da usprkos dostupnim dokazima, 1 od 20 Britanaca ne vjeruje da se holokaust uopće dogodio, piše RT.

Novi-Svjetski-Poredak.com

U opširnoj analizi povodom pokretanja Akcionog plana za članstvo (MAP) BiH u NATO, američka agencija Bloomberg upozorava da bi se sljedeći sukob NATO-a sa Rusijom mogao voditi na Balkanu, navodeći da se Alijansa nada da će primiti još članica sa Balkana, gdje je „upletena u borbu za uticaj sa Rusijom“

U tom kontekstu, Bloomberg ukazuje da se većina Srba u BiH, zajedno sa svojim liderom Miloradom Dodikom, oštro protivi članstvu te zemlje u NATO, za razliku od muslimana i Hrvata koji pozdravljaju bliže odnose sa NATO-om.

Agencija ističe da je NATO ove godine već jednom potisnuo Rusiju u borbi za uticaj na nekada komunističkom istoku Europe, i da se sada sprema za još jedna obračun „na mjestu najvećeg nasilja na kontinentu od Drugog svjetskog rata“.

Kako objašnjava, nakon što je Savez primio Crnu Goru u svoje članstvo, „bacila je oko“ na BiH, zemlju u kojoj je pokrenula svoju prvu ratnu operaciju 1995. godine.

Ipak, upozorava se u tekstu, u BiH i dalje postoji opasnost od ključanja etničkih tenzija, koje su se dodatno pojačale prošlog tjedna, kada su ministri vanjskih poslova NATO-a ponovo pokrenuli program koji je jedno desetljeće bio „uspavan“ – Akcijski plan za članstvo (MAP) BiH u NATO.

Navodi se i da je Dodik, kog opisuju kao saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji predstavlja Srbe u Predsjedništvu BiH, rekao da neće podržati „ništa što znači bilo kakvu inkluziju u vojni Savez, NATO ili nešto drugo“.

S druge strane, ističe Bloomberg, bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović rekao je da je članstvo u NATO savezu među „najvažnijim vanjskopolitičkim ciljevima“.

S njim je saglasan, navodi američka agencija, i hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je rekao da je članstvo u Savezu prioritet i podsjetio da je nekadašnji srpski član predsjedništva Nebojša Radmanović podržao Akcijski plan 2009. godine, kada se o njemu prvi put diskutiralo.

Međutim, agencija napominje da je Dodik rekao da se geopolitička situacija danas promjenila.

Podsjeća i da su bivše jugoslavenske republike Slovenija, Hrvatska i Crna Gora već postale članice NATO-a, a da je Makedonija u lipnju pozvana da se pridruži Savezu.

U tekstu se podsjeća i da je Daytonskim sporazumom 1995. godine formirana država sa dva entiteta, ali navodi da je njime stvorena „slaba centralna vlada“, koja se sastoji od grupa koje „ometaju donošenje odluka, ekonomski razvoj i političku harmoniju dok se prepiru oko pitanja koja se kreću od raspodjele proračunskih sredstava do toga koja zastava bi se trebala vijoriti kada se sretnu“.

Bloomberg navodi da Dodikovo protivljenje bližim odnosima sa NATO Savezom ima povijesne razloge, te podsjeća da je NATO bombardirao snage bosanskih Srba posljednje godine rata u Bosni, nakon zločina u Srebrenici, kao i da je bombardirao Srbiju 1999. godine.

Savez podsjeća da je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ranije ovog mjeseca optužio NATO i EU da ubrzavaju napore kako bi nastavili osvajanje regije Balkana i da daju zemljama lažan izbor da ne mogu biti neutrale i moraju se pridružiti ili Rusiji ili Zapadu, dok s druge strane generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kaže da bi Savez voljeo vidjeti da BiH pristaje na dodatne mjere, koje su potrebne za eventualno članstvo.

(sputniknews.com)

Prosvjednici sa žutim prslucima pojavili su se u nedjelju navečer na ulicama Podgorice, na prosvjedu koji je organizirao oporbeni prosrpski Demokratski front (DF) povodom uhićenja njegovih dužnosnika Nebojše Medojevića, koji je već u zatvoru te Milana Kneževića, koji još uvijek izbjegava izvršenje te kazne tako što neprestano boravi u Skupštini Crne Gore

Na prosvjedu je bilo, prema procjeni organizatora, oko 1000 osoba, među kojima je bilo i čelnika ostalih oporbenih stranaka i nevladinog sektora.

Nije bilo većih incidenata, osim povika državnim dužnosnicima da su “lopovi”. Čelnik DF-a Andrija Mandić rekao je na skupu kako se “veliki prosvjed” odgađa za srijedu ako Ustavni sud Crne Gore do tada ne opozove rješenje Višeg suda o zatvaranju Medojevića i Kneževića.

Medojević od prvog dana u zatvoru štrajka glađu, a ove subote mu je pozlilo pa je prebačen u Klinički centar (KC) gdje mu je ukazana medicinska pomoć.

On se nalazi u zatvoru od petka 30. studenog, na izdržavanju kazne “statusnog zatvora” do 60 dana zbog odbijanja da svjedoči o vlastitim tvrdnjama da je bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša podmitio sa 100.000 eura specijalnog tužitelja Milivoja Katnića kako bi izbjegao pritvor.

U međuvremenu, Viši sud u Podgorici izrekao je Medojeviću još jednu dvomjesečnu kaznu zatvora jer je također odbio svjedočiti povodom vlastitih tvrdnji da je glavni specijalni tužitelj Katnić sudjelovao u ratnom zločinu na području Cavtata tijekom 1991. i 1992. godine.

Drugi zastupnik DF-a Milan Knežević, zabarikadiran u zgradi crnogorskog parlamenta od 30. studenoga izbjegava odlazak u zatvor jer mu je Viši sud odredio kaznu zatvora do 60 dana zato što je odbio reći koji mu je “sudac Višeg suda nudio 10.000 eura kako bi ga oslobodio zatvora”.

(vecernji.hr)

Matteo Bonomi sa Instituta za međunarodne odnose iz Rima smatra da će zemljama Zapadnog Balkana biti potrebno 60 do 100 godina da dosegnu prosječan bruto domaći proizvod zemalja Europske unije

Govoreći na dvodnevnoj međunarodnoj konferenciji „EU i Balkan: Povratak realpolitike“ u Medija centru u Beogradu, Bonomi je konstatirao da je politička ekonomija glavna prepreka za razvoj Zapadnog Balkana u pogledu demokracije, vladavine prava, stabilnosti i prepreka približavanju članstvu EU.

On je ocijenio da je kriza na Zapadnom Balkanu disproporcionalna snažnoj potrebi tih zemalja za integracijom sa EU.

„Rezultat je da su zemlje Zapadnog Balkana nagomilale trgovinski deficit sa EU od 97 milijardi eura, a paralelno su rasli njihovi dugovi. Istovremeno, pomoć dolazi iz pristupnih fondova i ona se kreće od 40 milijuna eura za Crnu Goru do 200 milijuna eura za Srbiju, što nije dovoljno da se premosti disbalans i pospješi razvoj zemalja Zapadnog Balkana“ – smatra Bonomi.

On je ocijenio da su sve zemlje Zapadnog Balkana ovisne o EU i da su, što se tiče ekonomije, te zemlje već dio EU, te se tako „72 posto njihove trgovine odvija sa članicama EU, a između 75 i 90 posto bankarskog sustava drže europske banke — njemačke, austrijske, talijanske, francuske i skoro sve balkanske države su usvojile euro kao svoju valutu“.

„Uprkos tome, to ne pomaže Zapadnom Balkanu u razvoju, i dalje je daleko od prednosti europskih integracija.

Procjenjuje se da će zemljama Zapadnog Balkana trebati 60 do 100 godina da dosegnu prosječni bruto domaći proizvod članica EU“ – rekao je Bonomi.

Kako kaže, Srbija i Bosna i Hercegovina još uvek nisu dosegle svoj BDP iz 1989. godine, a Crna Gora je to uspjela tek prošle godine.

On je upozorio da će do sredine stoljeća još dva milijuna ljudi napustiti Zapadni Balkan, što se u ekonomskom pogledu može odraziti na smanjenje mogućnosti za rast i razvoj, a u političkom, dovesti do novih nestabilnosti. Bonomi je primjetio i razlike u odnosu prema benefitima koje donosi članstvo u EU.

Kaže da su najviše skeptični građani Srbije i Bosne i Hercegovine, manje Crnogorci, a najmanje Albanci, te da je Albanija u proteklih 30 godina udvostručila svoj BDP.

„Ljudi su sve manje uvjereni da EU može da ponuditi rešenje za ekonomske probleme“ – rekao je on.

Talijanski ekspert, koji je radio na programima „EU, politika i institucije“ i „Istočna Europa i Euroazija“, posebno posvećen procesu integracije Balkana u EU, naglašava da se EU treba fokusirati na ekonomski razvoj i da se politika proširenja ne može odvijati bez ekonomskog približavanja zemalja.

„EU mora naći način da izdvoji više sredstava koja bi bila proporcionalna nivou ekonomske integracije Zapadnog Balkana i EU“, rekao je Bonomi.

„Zapadni Balkan se nalazi među najosetljivijim članicama EU, u političkom, ekonomskom i sigurnosnom smislu, i ne bi smio biti izuzet iz šireg procesa konsolidiranja EU, posebno ako hoćemo spasitimo EU“, rekao je Bonomi.

(vestinet.rs)

Gradnja elektrana, autocesta i mostova u šest zemalja zapadnog Balkana financira se, po Hahnu, kineskim novcem

Kineski gospodarski angažman na prostoru Balkana izaziva sve veću zabrinutost Europske unije, po europskom povjereniku Johannesu Hahnu zaduženom za odnose Unije s jugoistokom Europe.

Kina se dugo predstavljala kao zemlja koja samo slijedi svoje poslovne interese, rekao je Hahn u četvrtak navečer na skupu vodećih poslovnih ljudi njemačkog govornog područja u austrijskom zimovalištu Lechu.

“Slučaj je suprotan”, rekao je povjerenik EU-a ustvrdivši da Peking želi izvoziti i svoj nacionalni model. Izbor je između europske demokracije i tržišnog kapitalizma, s jedne strane, i diktature i nesputanog kapitalizma, s druge, rekao je Hahn.

On je pozvao EU da nađe odgovarajući odgovor na izazove iz Kine.

“Mogli bi preispitati kinesku kupovinu strateški važnih tvrtki”, rekao je Hahn.

Gradnja elektrana, autocesta i mostova u šest zemalja zapadnog Balkana financira se, po Hahnu, kineskim novcem.

On je ponovio da vanjska politika EU-a treba postati brža i prilagodljivija tako umjesto jednoglasno odluke u pitanju vanjskih odnosa počne donositi većinom glasova članica.

“To je preduvjet za nadmetanje na globalnoj razini”, ustvrdio je član Komisije.

(vecernji.hr)

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker upozorio je u Beču na opasnost izbijanja novih ratnih sukoba na Balkanu, ukoliko bi državama Zapadnog Balkana bila oteta europska perspektiva

„Tlo je i dalje plodno“ – citirao je Juncker Bertolt Brechta.

„Ako bi u tako kompliciranoj regiji Europe nastao utisak da ne mislimo ozbiljno sa europskom perspektivom, onda ćemo kasnije, ili najvjerojatnije ranije, ponovo doživjeti ono što smo imali na Balkanu tijekom ’90-ih godina“ – rekao je Juncker u govoru u austrijskom parlamentu na temu „Za Europu koja bi bila igrač u vanjskoj politici“.

Junker je naglasio da povijest 1990. godine još nije savladana na Balkanu.

„Ta povijest ’90-ih je mogla nastati zato što prošlost prethodnih desetljeća, stoljeća, nije savladana“ – smatra on.

Ukazao je, međutim, da je put država Zapadnog Balkana do punopravnog članstva u EU još dug.

Prema njegovim riječima, vidi se napredak, ali nije dovoljno izražen.

On se izjasnio za to da se zemljama Zapadnog Balkana, do članstva u EU, ponudi jedna vrsta ekonomskog prostora u kojem bi se mogli ponašati djelomično onako ako bi se jednog dana ponašale kao članice.

Punopravno članstvo zemalja regije predsjednik EK ne vidi prije 2025.

Juncker je podvukao da se Europa mora intenzivno baviti Zapadnim Balkanom i pomoći mu gde je potrebno, ali i pobrinuti se da se dobro shvati da svi sporovi oko granica moraju biti riješeni prije prijema u EU.
 
(sputniknews.com)

Analitičari Instituta za sigurnosne studije sa sjedištem u Parizu najtežim smatraju dogovor oko pitanja Kosova, a onda i BiH, kako bi se postiglo trajno održivo rješenje za sve aktere

Kako će izgledati zapadni Balkan 2025. godine? Hoćemo li svjedočiti proglašenju neovisnosti Republike Srpske, pogoršanju odnosa između Kosova i Srbije te porastu nacionalnih napetosti diljem regije – ili ćemo slaviti ulazak Crne Gore i Srbije u EU, s dobrim razlogom za nadu da će ih ostatak regije uskoro slijediti?

U tih nekoliko pitanja kojim će se putem razvijati odnosi unutar i među zemljama zapadnog Balkana potencijalne odgovore ponudili su iz Instituta za sigurnosne studije (ISS) EU, koji ne isključuje čak ni mogućnost izbijanja novoga rata do 2025. godine, koju se predstavlja raskrižjem.

- Sljedećih sedam godina bit će presudno za europsku budućnost zapadnog Balkana. Neizbježno, regija će proći niz socio-političkih, ekonomskih i sigurnosnih reformi koje mogu donijeti velike mogućnosti, ali i izazvati teške opasnosti za društva zapadnog Balkana.

Bit će suočene vlade regije s velikim nizom izazova, od fiskalne konsolidacije, rješavanja bilateralnih pitanja, borbe protiv zarobljavanja države, nezaposlenosti i javnog duga, do usklađivanja vanjske politiku s Unijom i rješavanja krizne situacije – navodi se u studiji ISS-a.

Slikovito “insceniran” sukob

Analitičari su predvidjeli tri scenarija, od kojih su svi ostvarivi, od ulaska Srbije i Crne Gore u članstvo EU-a, do nastavka zaostajanja, a treći, najlošiji, naziva “Duhovi prošlosti”, može uključivati i konflikte. 
Čak opisuju potencijalni rasplet srpnja 2025., donoseći “vijesti iz budućnosti” o raspoređivanju promatračkih misija na Kosovu i u BiH kako bi se što slikovitije uputilo na postojanje opasnosti takvog raspleta. Čak se precizira i mogući datum izbijanja sukoba na sjevernom dijelu Kosova u povodu Vidovdana…

U RS-u je održana svečanost u nazočnosti ruskog ministra vanjskih poslova… Strah od drugog rata je opipljiv. ISS vrlo sugestivno i slikovito navodi ovakav rasplet koji ima izgleda uspjeti ako proces integracije u EU skrene s političkog plana. Kao uvod za zbivanja u BiH potencijalna je propast dijaloga između Srbije i Kosova, koja bi dovela do njegove podjele, a što bi moglo voditi do odcjepljenja RS-a iz BiH te potaknuti secesionističke težnje drugih nacionalnih skupina diljem regije.

- Pomicanje granica na Balkanu ne bi prošlo bez krvoprolića – oružanih sukoba oko novonastalih granica, kao i nasilnih incidenata na područjima naseljenim nacionalnim manjinama – navodi se.

To pak podrazumijeva povećanje ruskog utjecaja na Balkanu, od vojne nazočnosti, posebice u RS, te drugih igrača koje ovaj europski institut smatra jednako opasnima za stabilnost. Ponajprije se to odnosi na Tursku i arapski svijet, ali i Kinu koja sve više čini ovisnim ova područja dodjeljivanjem zajmova koje zemlje zapadnog Balkana ne mogu vraćati.

Radikalni islam i ISIS

- Otkad je Stranka pravde i razvitka došla na vlast u Turskoj pojačala je svoju prisutnost u regiji kroz niz inicijativa. Upozorava to Ahmet Davutoğlu, bivši turski ministar vanjskih poslova, u svojoj knjizi “Strateške dubine”, kako je Turska pozicionirana u središtu brojnih važnih “geokulturnih bazena”, uključujući Zapad, Bliski istok, Balkan i BiH, Središnju Aziju – navodi se u analizi.

Upozorava se i na utjecaj Zaljevskih zemalja koje su s investicijama dovele do uspona radikalnoga vehabizma u regiji.

- Taj soj konzervativnoga islama uveden je na zapadni Balkan poslije raspada Jugoslavije, kada su se povećali propovjednici i aktivisti iz Saudijske Arabije, njihova politička i vjerska nazočnost. Iako je mala (zapovijedajući između manje od 3000 ljudi od 1,4 milijuna muslimana u Bosni), njegove veze s ISIL-om su izvor zabrinutosti: oko 1000 boraca sa zapadnog Balkana procjenjuje se kako se pridružilo ISIL-u u Siriji i Iraku – navodi se u analizi. Postoje i još dva moguća raspleta. Najoptimističniji je vezan uz reforme, povećanje zaposlenosti, postizanje dogovora i izlazak iz nacionalističke matrice, rješavanje prijepora, što sada ne izgleda realno, jednako kao ni rat, ali jest stagniranje – što je “srednji” scenarij ISS-a.
 
(vecernji.hr)

Čistka je u tijeku

„Facebook“, „Twitter“, „Youtube“ i ostali tehnološki giganti uklanjaju nepoželjne informativne sadržaje sa svojih platformi – Alex Jones je samo najpoznatiji, ne i jedini primjer – a „Google“ mijenja svoje algoritme pretrage interneta čime drastično smanjuje posjećenost ciljanih web stranica. Jedan je od takvih je World Socialists Web Site.

Problema s Facebookom ovih dana imala je i redakcija „Sputnjika“.

Tehnološki giganti nisu se sami od sebe odlučili ući u borbu protiv takozvanih lažnih vijesti.

Svemu je prethodio poziv Komiteta za pravosuđe američkog Senata da spriječe „poticanje razdora“ na društvenim mrežama, a u identificiranju „lažnih vijesti“, ali i vijesti koje su navodno loše kvalitete ili siju podjele, pomažu im eksperti iz Atlantskog savjeta – think-tanka iz Washingtona, na čijem je čelu barem sedam bivših direktora CIA-e, više bivših američkih državnih sekretara, sekretara za obranu, visokih dužnosnika Savjeta za nacionalnu sigurnost… Jednom rječju, ono što se u posljednje vrijeme sve češće naziva „dubokom državom“.

Da li su „Facebook“, „Twitter“ i „Google“ postali čuvari demokracije ili korporativni cenzori u ime duboke države?

Kakva se namjera krije iza čistke koja je u tijeku, i koji je zajednički nazivnik medijskim sadržajima na udaru ne samo u samoj Americi, već skroz do Rusije i Irana, pa i Balkana?

„Ljudi su oduševljeno dočekali Facebook i Twitter zato što su bili besplatni i slobodni i otvoreni za sve, za razliku od mainstream medija“ – kaže novinarka Ljiljana Smajlović. „Sada otkrivamo da su oni postali mnogo moćniji od bilo kojeg medija, ali i da uopće nisu slobodne platforme kakvima se predstavljaju.“

Američki predsjednik Donald Trump u jednom od nedavnih twittova upozorava da je „cenzura jako opasna stvar“. Naravno, on je zabrinut zbog čistke republikanskih i konzervativnih glasova, što i sam priznaje, ali istovjetno upozorava – „Cenzura se neće završiti dobro“, stiže i sa sasvim suprotne strane ideološkog spektra” – kaže Matt Taiby iz magazina „Rolling stone“.

Usprkos tim upozorenjima, međutim, tehnološki giganti postupaju u skladu sa molbom koja im je upućena iz Senata.

„Prije antiruske histerije u sklopu koje se teži predstavljanju Donalda Trumpa kao mandžurijskog kandidata kojeg je izabrao Vladimir Putin osobno, tim gigantima je bilo nemoguće bilo šta narediti“ – podsjeća Ljiljana Smajlović.

„Oni su se predstavljali kao borci za slobodan internet i na taj način se odupirali svakom pritisku. Međutim, hajka protiv Rusije promjenila je politički odnos snaga u Americi i više nitko u eliti neće da ide protiv tog vala, te se sada nesmetano ukidaju desetine i stotine profila na društvenim mrežama. Time su se te, strahovito moćne kompanije, podvrgnule onome što eliti odgovara, i uključile se u tu političku histeriju.“

„I na ovom primjeru se vidi da se Amerika nalazi u dvostrukom ratu, unutrašnjem ratu duboke države protiv Donalda Trumpa, i vanjskom ratu protiv ostatka svijeta, a propagandni rat je dio svega toga“ – napominje novinar Slobodan Reljić, i ukazuje da čitavu stvar dodatno opasnim čini to što „nema nikakve zakonske regulative – korporacije su, u stvari, države – niti je uopće potrebno ikakvo opravdanje za gašenje nepoželjnih sadržaja“.

A osnovni uzrok ovoga što se sada dešava, uvjeren je Reljić, „je gubitak kontrole nad slobodom govora i njezinim posljedicama“ usprkos tome što je „95 posto medija u Americi u vlasništvu svega pet korporacija“.

Objašnjavajući zašto su u istovremenom udaru ideološki toliko suprotstavljeni sadržaji, kao što su Alex Jones na desnici i World Socialists Web Site ili Alternet na ljevici, Ljiljana Smajlović objašnjava: „Na udaru su svi koji se suprotstavljaju statusu quo. Njega treba očuvati, a sve što ga napada je opasno.“

Ovakvom zaključku potvrdu daje učešće Atlantskog savjeta u identificiranju nepoželjnog sadržaja na društvenim mrežama, pri čemu su mogućnosti zloupotrebe utoliko veće što nepoželjne više nisu samo „lažne vijesti“ – šta god to točno značilo – nego i „sijanje podjela“, „mrsko ponašanje“, čak i „niska kvaliteta“ vijesti. Sve se ovo, od jedne društvene mreže do druge, navodi kao razlog za uklanjanje sa mreže.

Slične veze – kakve s američkim sigurnosnim-političkim establišmentom ima Atlantski savjet kao „čuvar istine“ na društvenim mrežama – postoje i u mainstream medijima.

Najbolji primjer za to predstavlja „Washington post“, čiji je vlasnik Jeff Bezos, preko svoje kompanije „Amazon“, u poslovnom aranžmanu sa CIA-om kupio za 600 milijuna dolara.

Zaključuje Slobodan Reljić: „Sve to služi očuvanju jednog političkog sustava, a ‘Washington post’ i slični mediji služe za normalizaciju tog sustava, i to u vremenima u kojima on ima sve manju podršku građana. Oni koji vladaju, nadaju se da će taj raskorak uspjeti iskontrolirati ovakvim sredstvima, ali, ako gledate povijesno, vidi se da je tako nešto neodrživo na duži rok.“
 

 
(sputniknews.com)