Očekuje se da Međunarodni transportni koridor Sjever-Jug (NSTC) postane glavna tema na summitu kojem će prisustvovati ruski, iranski i azerbajdžanski predsjednici Vladimir Putin, Hasan Rohani i Ilham Alijev

Glavni infrastrukturni projekt bit će konkurent Sueskom kanalu, navodi televizija “Press”.

Projekt NSTC, koji Putin naziva “vodećim”, predstavlja kopnenu i morsku mrežu dugu 7.200 kilometara koja obuhvaća željeznički, cestovni i vodeni put usmjeren na smanjenje troškova i vremena transporta robe u pokušaju da se poveća trgovina između Rusije, Irana, središnje Azije i Indije.

To će povezati južnu Aziju za zapadnom i sjevernom Europom.

“Vjerujemo da je ta suradnja u interesu naroda Irana, Auzerbejdžana i Rusije i, naravno, u interesu cijele regije”, citirala je televizija ministra vanjskih poslova Irana Mohameda Džavada Zarifa.

Istraživanja pokazuju da će projekt omogućiti isplativiju alternativu morskom putu preko Sueskog kanala.

Trasa je testirana 2014. godine kada je izvršena proba od Mumbaija do Bakua i od Mumbaija do Astrahana, što ukazuje da bi transportni troškovi mogli biti smanjeni za 2.500 dolara na 15 tona tereta, navodi televizija.

Uštede u vremenu su još impresivnije. Primjerice, Indija i Rusija trenutno koriste morske puteve za transport robe, a brodovima s robom je potrebno oko 40 dana da stignu do odredišta.

NSTC će omogućiti da roba od Mumbaija do Sankt Peterburga putuje za 14 dana, navela je televizija priopćenje “Ruskih željeznica”.

Istraživanje koje je provela Asocijacija federacije špeditera u Indiji pokazalo je da će NSTC biti 30 posto jeftiniji i 40 posto kraći, nego postojeći putevi, naveo je “Diplomat” u svibnju 2015. godine.

Taj projekt predstavljen je 2000. godine kada su Rusija, Iran i Indija potpisale ugovor o izgradnji puta. Projektu su se kasnije priključili i Bjelorusija, Armenija, Kazahstan, Kirgistan, Oman, Tadžikistan, Turska i Ukrajina.
 

 
(sputniknews.com)

Azerbajdžan i Armenija su na rubu još jednog sukoba. Ovog puta zbog hrane, i ulog je zaista veliki

Erevan optužuje Baku za krađu recepta za tradicionalni specijalitet – tamošnje dolme, nama mnogo poznatije kao sarme.

Azerbejdžansko Ministarstvo kulture i turizma sprema se recept za dobro poznato jelo na Balkanu, Kavkazu, Bliskom istoku i u središnjoj Aziji, uvrsti na Unescovu listu kulturne baštine, izjavio je Abulfas Garajev, ministar kulture i turizma Azerbejdžana.

“Nije tajna ni za koga da susjedna zemlja (Armenija) ne samo da ima pretenzije na azerbejdžanski teritorij, već pokušava prisvoji i našu kulturu, uključujući nacionalnu kuhinju”, rekao je Garajev.

Ministar je dodao da je Armenija ranije pokušala prisvojiti i tamošnji beskvasni kruh. Drskost Erevana ne poznaje granice i sada pokušava prisvojiti dolmu, koja pripada turskoj kulturi, rekao je Garajev.

“Oni (Armenci) tražili su uključivanje beskvasnog kruha u Unescovu listu kulturne baštine. Zar to nije prisvajanje?”, Rekao je azerbajdžanski ministar.

Azerbajdžan je zato, u cilju zaštite svoje kulturne baštine, poslo aplikaciju u UNESCO, objasnio je on.
 
(sputniknews.com/uredio:NSP)

Najnoviji dokument američkog kongresa pod nazivom “Russian Aggression Prevention Act 2014″, odnosno, “Akt o prevenciji ruske agresije 2014″, koji se bavi Rusijom kroz detaljan plan operacija SAD i NATO-a na prostoru Europe i Euroazije, uključuje planove i za neke balkanske države

Naime, prema ovom dokumentu, za razdoblje od 2015. do 2017. godine SAD namjerava uložiti 10 milijardi u tzv. proces širenja demokracije u Rusiji, a ukupna suma predviđena za sve operacije, uključujući i jačanje vojnih NATO kapaciteta u Europi i Euroaziji, te vojnu suradnju s drugim zemljama u Europi i Euroaziji – iznosi 30 milijardi američkih dolara.

Popularni ruski portal Kontinentalist je odrednice u ovom dokumentu koji se tiču ​​jačanja demokratskih institucija u Rusiji od strane SAD-a protumačio kao početak “ruskog majdana”, odnosno, kao prvu fazu operacije svrgavanja Vladimira Putina s vlasti.

Dokument se bavi i Srbijom, ali i Kosovom, a NATO u ovom dokumentu jasno definira plan suradnje, između ostalih zemalja, s “vojskom Kosova”.

Ono što otkriva ovaj dokument jeste plan Amerike da kroz suradnju s EU članicama napravi novi sustav financiranja putem kojeg će upumpavati novac i u vojsku Hrvatske, Srbije i ostalih balkanskih država. Točnije, sudeći prema ovom strateškom planu SAD-a, od 2015. godine u Hrvatskoj i Srbiji će doći do snažnije promocije euroatlantskog vojnog saveza, odnosno, da se za očekivati ​​snažniji pritisak na vlast da zauzme otvoreniji stav prema članstvu u NATO alijansi.

SAD planira Hrvatsku i Srbiju staviti u niz zemalja koje je Rusija već označila kao potencijalne NATO prijetnje, a to su Ukrajina, Gruzija, Moldavija, Azerbajdžan, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i tzv. “Kosovo”.

Sasvim je jasno da jačanje vojne suradnje europskih zemalja s NATO alijansom od 2015. godine će biti izravno antirusko djelovanje, jer je riječ o provođenju strateškog plana SAD-a koji se službeno zove “Akt o prevenciji ruske agresije 2014″.

Ovim dokumentom je SAD službeno potvrdila ono što Rusija već godinama tvrdi, a Bijela Kuća poriče, a to je da širenje vojne suradnje s europskim zemljama ima izravan antiruski karakter, te da su djelovanja NATO saveza po Europi zapravo usmjerena izravno protiv Rusije.

Dokument je opširan, ali pod točkom 304. se definira vojno-sigurnosna suradnja sa zemljama koje nisu članice NATO i među njima je Srbija.

Dokumentom se planira jačanje odnosa i interakcije oružanih snaga niza zemalja od kojih je većina oglasila težnju ka NATO članstvu poput Hrvatske, Ukrajine, Gruzije i Crne Gore.

Dokumentom se planira i osnivanje novog fonda. Fond za europske partnere NATO saveza (NATO European Partners Security Fund) koji, kako je to definirano službeno, ima za cilj podršku jačanju i širenju vojne suradnje NATO saveza s nabrojanim zemljama u Europi. To su Hrvatska, Ukrajina, Gruzija, Moldavija, Azerbajdžan, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Srbija i “Kosovo”.

U dokumentu se također jasno definiraju “oružane snage Kosova”, što otkriva da je plan stvaranja vojske Kosova strateška odrednica SAD-a od koje se neće odustati.

U okviru plana djelovanja ovog novog europskog NATO fonda stoji i plan bilateralne i multilateralne suradnje nabrojanih zemalja i izvjesno je da će pred hrvatskom vlasti tijekom 2015. godine doći i zahtjevi o zajedničkim vojnim vježbama i drugim vidovima suradnje, što će provesti hrvatska predsjednica Kolinda Kitarović.

Prema već viđenom receptu, najvjerojatnije je da će se otpočeti s multilateralnim vidovima suradnje, gdje bi uz Hrvatsku vojsku i niz drugih zemalja se pojavljivala lagano i vojska Srbije. Zapravo vojne snage Hrvatske i Srbije već rade u sklopu NATO misija u svijetu.

Uzimanje 2015. godine kao godine početka snažnijeg širenja i jačanja NATO saveza u Europi nije slučajan i samo je dijelom inspiriran “ukrajinskom krizom”, jer je to godina službenog stvaranja Euroazijskog Saveza.

Dokument je predložio jedan od najvećih antiruskih političara u Americi, John McCain, a na njemu je radilo 26 političara republikanaca.

Iz svega se jasno vidi da je u ovoj strategiji SAD-a, usmjerenoj ka borbi protiv Rusije, cilj da se razdoblje od 2015. do 2017. godine posveti utvrđivanju pozicija NATO saveza u Europi, a obzirom da Hrvatska i Srbija nisu izostavljene ni u jednoj točki ove strategije, gdje se Srbija postavlja zajedno sa zemljama koje teže članstvu NATO-a i koje SAD želi afirmirati u borbi protiv Rusije.

Što se tiče Hrvatske, nju predvodi predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja je “bivša” radnica i zaposlenica NATO saveza i članica Trilateralne Komisije. To znači da Hrvatska vrlo skoro ponovo ide u rat, ali sada zajedno sa Srbijom – protiv Rusije? Smiješno, zar ne.
 
(web-tribune.rs/uredio:nsp)