Zastupnici Europskog parlamenta su u srijedu na plenarnoj sjednici prihvatili prijedlog Direktive o autorskim pravima na digitalnom tržištu, uključujući članke 11 i 13 koji su izazvali brojne polemike širom Europe

Prijedlog direktive pokrenuo je jedan od najžešćih lobističkih ratova u povijesti Bruxellesa u kojem su snage odmjeravali na jednoj strani medijske kuće i umjetnička industrija, a na drugoj tehnodivovi i pobornici slobode interneta.

Nakon što su u srpnju europski zastupnici tijesno glasali protiv pokretanja pregovora s članicama Europske unije o predloženim reformama, za direktivu je ovoga tjedna na plenarnom zasjedanju glasovalo 438 zastupnika, protiv je bilo 226, a suzdržanih 39. Europski parlament je tako utvrdio svoj stav čime su se otvorili pregovori o konačnom tekstu zakona s Vijećem EU-a.

“Ovo danas je zajednički uspjeh i dobar znak za našu europsku kreativnu industriju”, izjavio je Axel Voss, izvjestitelj za rezoluciju i član Europske pučke stranke.

Polemika se najvećim dijelom vodila oko dva elementa prijedloga zakona. Prvi je članak 13 po kojem bi platforme kao što je Googleov YouTube bile zakonski odgovorne za kontrolu korištenja sadržaja zaštićenog autorskim pravima kako bi se spriječilo potkradanje njihovih autora.

Drugi je članak 11 koji bi uveo tzv. “susjedna prava” (autorskom pravu susjedna ili srodna prava) odnosno tzv. “porez na linkove”, po kojem bi novine, časopisi i novinske agencije morale dobivati naknadu za autorska prava kada bi Google ili druge internetske stranice dijelile poveznice na njihove članke, uključujući i kratke isječke članaka.

Najžešća borba vodila se oko dva elementa prijedloga zakona. Prvi je članak 13 po kojem bi platforme kao što je Googleov YouTube bile zakonski odgovorne za kontrolu korištenja sadržaja zaštićenog autorskim pravima kako bi se spriječilo potkradanje njihovih autora.

Drugi je članak 11 koji bi uveo tzv. “susjedna prava” (autorskom pravu susjedna ili srodna prava) odnosno tzv. “porez na linkove”, po kojem bi novine, časopisi i novinske agencije morale dobivati naknadu za autorska prava kada bi Google ili druge internetske stranice dijelile poveznice na njihove članke, uključujući i kratke isječke članaka.

“Bit će to komplicirano glasovanje”, upozorio je glasnogovornik EP-a. Dokaz za to je više od 250 amandmana.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(tportal.hr)

Šest godina nakon što je na Novom Zelandu uhićen Kim Dotcom zbog optužbi za kršenje autorskih prava, on je najavio tužbu protiv ove zemlje u kojoj traži skoro 7 milijardi dolara

Kada je prije šest godina policija upala u vilu “kralja pirata” Kima Dotcoma na Novom Zelandu i uhitila ga, mediji su zaključili kako je to kraj za šefa popularne stranice za razmjenu sadržaja MegaUpload te kako bi većinu života mogao provesti iza rešetaka.

Iako Dotcom sigurno i dalje ne spava mirno jer čeka odluku o izručenju u SAD gdje je optužen za kršenje autorskih prava i pranje novca, ne samo da je protekle godine proveo na slobodi, već je i pokretao nove projekte, zabavljao ljude putem društvenih mreža, a nedavno se i oženio.

Ipak, uhićenje, vrijeme provedeno u zatvoru i cijela situacija ostavili su velike posljedice na njega kao osobu, ali i njegovo poslovanje, zbog čega je odlučio tužiti vladu Novog Zelandu i od ove zemlje tražiti odštetu.

Problem je, smatra Dotcom, što je on uhićen na temelju nevažećeg naloga za uhićenjem – da bi se poštovao nalog za uhićenjem SAD-a, kazneno djelo za koje ga tereti neka država (konkretno Amerika) mora biti također i kazneno djelo u Novom Zelandu.

No, kako je nalog za uhićenjem temeljen na zakon o kršenju autorskih prava iz 1994. godine u kojem nema govora o kršenju autorskih prava putem interneta, a SAD-a ga traži upravo zbog tog kaznenog djela, onda nema pravne osnove ne samo za izručenje SAD-u, već i za njegovo uhićenje.

Zbog tog velikog propusta Novi Zeland sada mora snositi posljedice, smatra Dotcom, a njegovi su odvjetnici izračunali kako su te posljedice teške skoro sedam milijardi dolara.

Naime, da nije došlo do gašenja MegaUploada, vrijednost ove i partnerskih kompanija iznosila bi 10 milijardi dolara, smatraju njegovi odvjetnici, a kako je on držao 68 posto kompanije, on bi danas bio bogatiji za 6,8 milijardi dolara i upravo je to cifra koju Kim Dotcom traži od države.

No, za njega puno veći problem od novca predstavlja potencijalno izručenje SAD-u te mu niti milijarde dolara ne bi ništa značile ako bi završio u nekom američkom zatvoru gdje bi mogao provesti većinu života – sljedeće saslušanje oko ovog slučaja zakazano je za 20. veljače.
 
(zimo.dnevnik.hr)

“Današnji internet je sranje. On je slomljen. Vjerojatno je bio slomljen oduvijek, ali sada je gore nego ikad”, ovako govori borac za slobodu interneta

Peter Sunde, jedan od osnivača Pirate Baya, dao je pesimistični intervju za Motherboard u kojem tvrdi da je bitka za internet izgubljena.

Intervju stiže u trenutku kad agencije za zaštitu autorskih prava bilježe niz zakonskih pobjeda. Prošlog mjeseca je nestao najveći “tracker” na svijetu Demonii odgovoran za 50 milijuna torrenta godišnje, a MPAA je zatvorila popularne stranice YIFI i Popcorn Time.

Iako se do torrenata još uvijek može doći s relativnom lakoćom, Sunde tvrdi da je bitka za dijeljenje datoteka “već izgubljena” iako ljudi na internet još uvijek gledaju kao “na divlji zapad”, što je prema njemu, “daleko od realnosti”.

“Mi danas nemamo otvoreni internet. Mi otvoreni internet nemamo već dugo. Problem je, nitko ništa ne zaustavlja. Mi prava i privilegije gubimo čitavo vrijeme, a ništa ne dobivamo nigdje. Trend ide u samo jednom smjeru: zatvorenom i jače kontroliranom internetu.

To ima veliki utjecaj na naše društvo jer su oni danas ista stvar. Ako imate više opresije na internetu imate i više opresije u društvu. To je nešto na što bi se trebali fokusirati,” rekao je.

Sunde kaže da ljudi ne percipiraju što se događa jer su stvari prikrivene. “Vi ne vidite kad vas netko špijunira, vi ne vidite kad je nešto cenzurirano ili kad su rezultati izbrisani iz pretrage Googlea. Ja mislim da je najveći problem privući pažnju ljudi. Ljudi ne vide te probleme i stoga se ne osjećaju povezani s njima”.

Upitan što korisnici mogu napraviti da bi izmijenili trend, Sunde odgovara s “ništa”.

“Ja mislim da smo mi na toj točki. Ja mislim da je vrlo važno da ljudi to shvate. Mi smo izgubili ovu bitku. Jednostavno priznajte poraz i budite sigurni da idući put razumijete zašto ste je izgubili i osigurate da se to ne dogodi ponovno kad pokušamo dobiti rat”.

Ekstremni kapitalizam i marksizam

Sunde je pojasnio da pod ratom misli na šira ideološka pitanja: “ekstremni kapitalizam koji vlada, ekstremno lobiranje koje upravlja i centralizaciju moći.”

“Ja nisam mogao glasati, ali sam se nadao da će Sarah Palin pobijediti na prošlim izborima u SAD-u. Ja se nadam da će Donald Trump pobijediti na predstojećim. Iz razloga što će to sjebati tu zemlju puno brže nego ako pobjedi manje loš predsjednik.

Naš čitav svijet je samo fokusiran na novac, novac, novac. To je najveći problem. Zbog toga je sve sjebano. To je cilj koji moramo popraviti. Mi moramo osigurati da ljudi imaju druge fokuse u životu.

Nadam se da će nam tehnologija dati robote koji će oduzeti sve poslove, koji će izazvati masovnu svjetsku nezaposlenost; nešto oko 60 posto. Ljudi će biti tako nesretni, ali to bi bilo sjajno, jer u tom trenutku možeš vidjeti kapitalizam kako se ruši.

Bit će puno straha, izgubljene krvi i izgubljenih života prije nego što dođemo do te točke, ali ja mislim da je to jedina pozitivna stvar koju vidim, da ćemo mi imati potpuni kolaps sustava u budućnosti. Nadam se da će do toga doći što je prije moguće. Ja bih radije imao 50 nego 85 kad se sustav uruši” rekao je.

“To zvuči kao neka vrsta marksističke revolucije: totalni krah kapitalističkog sustava,” primijetio je novinar.

“Pa da, ja se totalno slažem s time. Ja sam socijalist. Ja znam da Marx i komunizam nisu radili prije, ali mislim da u budućnosti imate mogućnost totalnog komunizma i jednakog pristupa svemu od svih. Većina ljudi koje upoznam se slaže oko toga, bez obzira jesu li komunisti ili kapitalisti, jer razumiju potencijal”.
 

 
(index.hr,youtube/uredio:nsp)