Američki Wall Street suočio se sa svojevrsnom – i dramatičnom – “pobunom strojeva”

U sjedištu Goldman Sachsa 2010. godine je na kupnji i prodaji dionica radilo 600 tradera, a danas su ostala – samo dva.

Sada automatizirani trgovački programi obavljaju cijeli posao pod prismotrom i uz pomoć 200 računalnih inženjera.

Ovo priopćio Marty Chavez, zamjenik financijskog direktora Goldman Sachs .

Automatizacija sve više prodire i u područje trgovine valutama i u sferu investicijsko-bankarskih usluga. Zapravo, oko 45 posto te trgovine će se odvijati u elektroničkom obliku.

Strojevi na Wall-Streetu već zamjenjuju i mnoge vrhunski plaćene visokokvalificirane kadrove.

Prosječni razinu kompenzacije u 12 najvećih svjetskih investicijskih banaka za suradnike koji rade u sferi prodaje i trejdingu doseže 500.000 $ zajedno s bonusima. A 75 posto kompenzacija se i isplaćuje upravo najbolje plaćenim suradnicima koji su u najneposrednijem dodiru s tržištima – izjavio je Amrit Sahan, šef odjela za istraživanja tvrtke Coalition .

Zahvaljujući automatizaciji uskoro će nestati još veći broj odlično plaćenih radnih mjesta.

Složeni trgovački algoritmi zamijenit i tradere koji sada opredjeljuju tržišne cijene, uključujući i cijene dionica i futurese.

Za njih se prave algoritmi koji će biti maksimalno bliski djelovanju samog čovjeka – naglašava Sahan.

Čim automatizacija potpuno obuhvati trgovanje dionicama, na red će doći posao valutnih tradera.

Goldman je već započeo automatizaciju trgovine valutama i ustanovio da jedan kompjuterski inženjer zamjenjuje četiri tradera.

Chavez je otkrio da trećinu od 9.000 zaposlenih u Goldman Sachs već čine kompjuterski inženjeri.

Prema njegovim riječima, na kraju će strojevi udariti i na same investicijske bankare.

Goldman je na tom putu već isplanirao 146 različitih koraka, mada priznaje da na tom planu ne može sve biti automatizirano.

Investicijski bankari, koji rade na korporativnim spajanjima, u najvećim bankama zarađuju u prosjeku po 700.000 $ godišnje.

Goldman Sachs je potpuno automatizirao odobravanje potrošačkih kredita i njihovo opsluživanje. Sve funkcionira bez ikakve ljudske uloge – osim upravljanja financijskog direktora.
 
(fakti.org)

U Kini rade na planu da automatiziraju milijune slabo plaćenih radnih mjesta koristeći – robote. Roboti bi trebali zamijeniti ljude ili podijeliti posao s čovjekom

Roboti će preuzeti mnoga ljudska zanimanja. Svjesni su toga i u Kini, koja je odavno postala svjetska tvornica. Mnogi radnici u tamošnjim golemim postrojenjima i tvornicama rade u teškim uvjetima, a slabo su plaćeni.

U Kini rade na planu da automatiziraju milijune takvih radnih mjesta koristeći – robote . Na nedavnoj konferenciji robotike u Pekingu, potpredsjednik Kine Li Yuanchao istaknuo je upravo robotiku kao ključni prioritet budućeg ekonomskog razvoja zemlje.

Većina robota prikazanih na toj konferenciji bili su oni namijenjeni industriji zabave, zatim upotrebi u kućanstvu te dronovi, ali zamjetni su bili i industrijski roboti. To je još jedan signal koji potvrđuje da se Kina usmjerava u automatizaciju industrijskog sektora.

To bi bio i način na koji bi Kina mogla održavati visoku stopu rasta, koja je u posljednje vrijeme ugrožena.

Prije dvije godine Kina je postala najveći svjetski uvoznik robota . Procjenjuje se da će Kina do 2018. godine imati više od trećinu svih instaliranih industrijskih robota u svijetu.

No, kada se usporedi broj robota s brojem radnika, Kina je još uvijek puno iza mnogih drugih industrijsko razvijenih zemalja, što daje i puno prostora za rast. No, nije svaki posao zamjenjiv robotima.

Potrebna nam je hibridna automatizacija. Velik izazov bit će odrediti koje zadatke automatizacija može obaviti učinkovito te koje dijelove posla mogu podijeliti čovjek i robot , kako bi zajedno bolje obavili zadatak – ističe Tianran Wang, član kineske Akademije inženjerstva.

Ovo je još jedan korak prema automatizaciji i izbacivanju čovjeka iz proizvodnje. Pitanje je, gdje će taj čovjek onda raditi. Odgovor je NIGDJE! Tehnologija će još jednom u povijesti donijeti milijune nesretnih nezaposlenih ljudi koji neće moći nahraniti svoje obitelji.

 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(24sata.hr/uredio:NSP)

STEPHEN HAWKING još je jednom progovorio o budućnosti čovječanstva, a ovog je puta istaknuo da se više boji kapitalizma nego robota

Tijekom razgovora za Reddit AMA ovog tjedna, poznati fizičar je istaknuo da će nejednakost dohodaka u godinama ispred nas postajati sve veća, jer će sve više poslova obavljati roboti, a bogati vlasnici strojeva odbijat će podijeliti svoje bogatstvo sa siromašnima.

Na pitanja misli li da će tehnološki napredak uzrokovati višu razinu nezaposlenosti, hoće li ljudi osmisliti nova radna mjesta ili ćemo dosegnuti točku u kojoj će svi poslovi biti automatizirani (što znači da neće biti potrebe za radnicima, odnosno poslodavci im neće morati isplaćivati plaće), Hawking je odgovorio:

“Ako će strojevi proizvoditi sve što nam treba, situacija će ovisiti o tome kako će se distribuirati stvari. Svi mogu uživati u luksuznom životu ako se bogatstvo stvoreno radom robota rasporedi ili svi mogu završiti kao sirotinja, ako bogati vlasnici strojeva lobiraju protiv distribucije bogatstva. Kako stvari zasad stoje, vjerojatnija je ova druga opcija”.

Posljednje istraživanje, koje je provelo Sveučilište Oxford pokazalo je da čak 35 posto poslova u Velikoj Britaniji može biti automatizirano u narednih 20 godina.

Oni koji budu posjedovali mašine postati će buržoazija novog doba, u kojem korporacije koje posjeduju neće upošljavati ljude za određene poslove.

Tako se jaz između bogataša i drugih još više produbljuje, a bogastvo bogatih još brže raste, dok sirotinja nema nikakvu šansu da ih stigne.

Podsjetimo, Hawking je ranije upozorio na to da će kompjuteri pokoriti ljude, tvrdeći će se to dogoditi već u idućem stoljeću
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(index.hr,youtube/uredio:nsp)

Gotovo polovica svih radnih mjesta mogla bi biti automatizirana pomoću računala u roku od slijedeća dva desetljeća i “niti jedna vlada se priprema za to niti je spremna” za tsunami društvenih promjena koje će uslijediti.

Današnja analiza budućnosti kroz 2014. utjecaja tehnologije na ljudsko društvo oslikava prilično sumornu sliku budućnosti.

Ona kaže, inovacija (zvana “eliksir napretka”) je uvijek rezultirala gubitkom radnih mjesta, obično su gospodarstava na kraju uspjela razviti nove poslove za te radnike kao kompenzaciju, kao što je bilo u industrijskoj revoluciji u 19. stoljeću, ili revoluciji proizvodnje hrane 20. stoljeća.

No, ritam promjena ovaj put čini se da je bez presedana, tvrdi autor. A rezultat je ogromna količina neizvjesnosti za razvijena i nedovoljno razvijena gospodarstava o tome gdje će slijedeća ‘izgubljena generacija’ naći posao.

On citira istraživanje Oxford Martin škola iz 2013. koja procjenjuje da bi 47% svih radnih mjesta moglo biti automatizirano u sljedećih 20 godina:

“Naši rezultati upućuju na to kako tehnologija ide naprijed, nekvalificirani radnici će se prerasporediti na zadatke koji su neosjetljivi na informatizaciju – npr. odnosno, zadaće koje zahtijevaju kreativnu i socijalnu inteligenciju. Da bi ti radnici pobijedili u toj utrci, oni će morati steći kreativne i socijalne vještine”, kaže studija.

The Economist također ističe da je trenutna razina nezaposlenosti nevjerojatno visoka, ali da je “ovaj val tehnološkog poremećaja na tržištu rada tek počeo”.

Konkretno, The Economist ukazuje na nove tehnologije poput vozača automobila, poboljšanih kućanskih naprava, brže i učinkovitije online komunikacije i analize na području u kojima se ljudi brzo nadomještaju. I dok su novi projekti inovacija služe milijardama ljudi, oni zapošljavaju samo nekoliko ljudi – npr. Instagram, prodan Facebooku u 2012 za 1 milijardu dolara, zapošljava samo 30 ljudi u to vrijeme.

Ti zaključci odjekuju i na drugim poljima. Druga studija, objavljena je 17. siječnja prema kompaniji Aruba Networks, ističe koliko se brzo tradicionalni radni modeli mijenjaju.

Ona kaže da 72% Britanaca sada vjeruje da rade učinkovitije kod kuće, te da je 63% njih potrebno WiFi mreža da bi dovršili svoje zadatke – nije loše za tehnologiju koja jedva standardizirana prije 10 godina.

U nedavnom intervjuu Brynjolfsson je rekao: “Tehnologija je oduvijek uništavala radnih mjesta, i ona je uvijek stvarala nova radna mjesta, i to je funkcioniralo ugrubo u posljednjih 200 godina, ali s početkom 1990-tih, zaposlenost stanovništva je doista počela sa rapidnim padom i to je to. Nezaposlenost sada pada s litice, i ne vraća se nazad. Mislimo da bi fokus politike trebao biti upravo na to sada, kako smisliti i riješiti to. “

BBC je također producirao izvješće koje je ranije ovog mjeseca koja je tvrdila, u blagim tonove, da “roboti koji dolaze – kradu naše poslove”.

“Umjetna inteligencija (AI) je ugrađena u tkivo našeg svakodnevnog života,” kaže šef na Singularity University, Neil Jacobstein.

“Oni se koriste u medicini, u pravu, u dizajnu i cijeloj automobilskoj industriji.”

Izvješće je također istaknulo promjene koje će utjecati na radna mjesta svih vrsta – od kineske tvornice Hon Hai koji je najavila planove za zamjenu 500.000 radnika s robotima u slijedeće tri godine, pravnici, kirurzi i radnici u javnom sektoru.

Mišljenja ostaju podijeljeni oko utjecaja i budućnost tehnoloških inovacija na tržištu radnih mjesta, i nejednakosti bogatstva. The Economist tvrdi da vlade imaju odgovornost prema inovacijama u obrazovanju, oporezivanju i sveobuhvatnom napretku, iako rješenja nipošto nisu očita ili bez neizvjesnosti.

Jedan robot u Hrvatskoj je zatvorio 25 radnih mjesta

Austrija, koja nije najnaprednija na svijetu, na 10.000 stanovnika ima 100 robota, a Hrvatska – četiri.

Paradoks naše ekonomije. Danas je teško uspoređivati iskustva uspješnih zemalja s visokim stupnjem robotizacije i zaostalu hrvatsku industriju. Primjerice, Bojan Jerbić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, istaknuo je kako se Austrija (koja nije najnaprednija na svijetu) može pohvaliti sa 100 robota na 10.000 stanovnika, dok u Hrvatskoj na isti broj imamo – četiri robota. Pritom treba voditi računa kako postoji visok stupanj korelacije između industrijalizacije, odnosno povećanja učinkovitosti u industriji, s općim uspjehom nacionalne ekonomije.

Međutim, posebni paradoks hrvatske ekonomije u tome je što viša učinkovitost, odnosno robotizacija u Hrvatskoj neće dovesti do masovnog zapošljavanja čak i ako dođe do dramatičnog povećanja ukupnog opsega proizvodnje, istaknuo je Darko Crha iz Data-linka na okruglom stolu “Proizvodnja se vraća kući”. Samo jedan njihov robot koji su sastavili od uvoznih dijelova te razvili domaće vrhunsko integracijsko rješenje omogućio je zatvaranje 25 radnih mjesta. Ne otvaranje. I to je bila investicija koja se vlasniku vratila u samo godinu dana.

Zvonimir Mršić, predsjednik uprave Podravke, samo je potvrdio tezu da nažalost uz povećanje konkurentosti naših kompanija neće doći do snažnog zapošljavanja. Otvaranje samo jednog radnog mjesta u visokoautomatiziranoj farmaciji današnjice stoji čak milijun eura. Automatizacija znači smanjenje broja radnih mjesta, upozorio je Mršić te svoje teze potkrijepio i primjerom prehrambene tvornice Podravke koja je nekad zapošljavala 1200 ljudi, dok nakon modernizacije ima posla za samo tri stotine zaposlenih uz tri i pol puta više kapacitete.

Roboti počeli uzimati radna mjesta i u marketingu

Nakon što u Amazonu i DHL-u leteći dronovi polako zamjenjuju poštare, čini se da se čovječanstvo susreće s još jednim velikim posezanjem tehnologije u radna mjesta. Dok se u prvom slučaju radi manje-više o čisto fizičkom radu, u drugom čak i o djelomično intelektualnom.

Riječ je o robotu koji za marketinšku agenciju premierhealthagency.com radi na prodaji zdravstvenog osiguranja metodom pozivanja potencijalnih kupaca na telefon. Priču je otkrio novinar magazina Time kojeg je nazvala djevojka ugodnog glasa i počela ga ispitivati o njegovom osiguranju, sve dok nije shvatio da je riječ o – robotu.

Nakon što ju je pitao ako je ona prava osoba ili robot, odgovorila je da je prava osoba i nasmijala se. Ali kada ju je pitao da kaže “ja nisam robot”, to nije učinila nego je ponavljala “ja sam prava osoba” i “možda imamo problema s linijom”, uvijek identičnim tonom.

Predstavila se kao Samantha West, a ako je riječ doista o robotu, provjerilo je nekoliko novinara Timea koji su je nazivali natrag i postavljali joj jednostavna pitanja na koja nije znala odgovore, kao na primjer “koje povrće se nalazi u juhi od rajčice”. Također su otkrili da, nakon što dobije odgovore na svoja pitanja, Samatha proslijeđuje telefon pravom čovjeku koji sklapa ugovor.

Iako je jedan zaposlenik tvrtke obećao novinarima da će provjeriti ako za njih radi osoba pod imenom Samantha West, to nikad nije učinio, a u međuvremenu internetska stranica premierhealthagency.com više ne funkcionira, dok je Samanthin telefon stalno zauzet, piše Time.

Prema pisanju drugih portala, koji su krenuli provjeriti ako je ovakva tehnologija moguća, jedna od opcija je da nije riječ o robotu, nego o stvarnoj osobi sa stranim naglaskom koja je unaprijed snimila moguće rečenice za razgovor. Prema istraživanjima, naime, Amerikanci ne reagiraju dobro na marketinške pozive ljudi koji imaju neameričke naglaske.
 
U intervjuu, Bill Gates je potvrdio da će program zamijeniti velik broj radnih mjesta u narednih nekoliko desetljeća. Studija Oxforda sugerira da je gotovo polovica radnih mjesta u opasnosti od automatizacije. Je li tvoje radno mjesto sigurno?

 
(huffingtonpost.co.uk, novilist.hr, vecernji.hr, youtube.com/uredio:mag.Alfred Bošković)

“Do 2060. ako vas pregazi kamon, to neće biti veliki problem za vašu karijeru. Činjenica da ste poginuli nije velika stvar jer je vaš mozak i dalje povezan s mrežom. Dakle, kupiti androida u najbližoj trgovini, učitajte svoj ​​um na njega i nastavite raditi kao da se ništa nije desilo. To vas čini elektronski besmrtnim.”

Isaac Asimov, autor znanstveno-fantastičnih klasika kao što su “Ja, robot” i “Kraj vječnosti” 1964. godine je prisustvovao Svjetskom sajmu u New Yorku. Na sajmu je prikazan tehnološki napredak od početka 20. stoljeća. To je navelo Asimova da se zapita kako će se svijet razvijati u narednih pedeset godina.

Rezultat toga je esej pod nazivom “Posjeta svjetskom sajmu 2014. godine” gdje Asimov predviđa tehnološki napredak u različitim područjima. On, između ostalog, predviđa 3D filmove, bežićne kućne aparate, automobile za koje nisu potrebni vozači i ekrane za video pozive, čitanje knjiga i proučavanje dokumenata.

Ostala predviđanja tek trebaju biti budu ispunjena. Asimov je predvidio da će do 2014.godine većina ljudi živjeti pod zemljom ili pod vodom kako bi što bolje iskoristili zemljinu površinu za poljoprivrednu proizvodnju.

Predvidio je i robote koji će obrađivati ​​zemlju i automobile koji će voziti iznad asfalta umjesto po njemu.

***

Isaac Asimov (Petroviči, 2. siječnja 1920. – New York, 6. travnja 1992.), je amerikanac živovskog podrijetla – pisac fantastike i biokemičar.

Bio je iznimno plodan autor, bavio se znanošću, popularnom znanošću, kriminalističkom književnošću i spekulativnom fikcijom (uglavnom znanstvenom fantastikom, ali i fantastikom) te je napisao ili uredio preko 500 knjiga te preko 90.000 pisama i razglednica. Zajedno s Robertom Heinleinom i Arthurom Clarkeom čini poznatu Veliku trojicu pisaca znanstvene fantastike toga vremena. Najpoznatije mu je djelo serijal o Zakladi (Fondaciji) u koji je uklopio i serijale o Galaktičkom carstvu i robotima.

***

Dr. Ian Pearson je britanski inženjer i futurolog kojeg je Radio Slobodna Europa zamolio da u Asimovom stilu predvidi kako će izgledati život za pedeset godina, točnije 2064.godine.

Stambene zgrade

Asimov je predvidio da će sve veći broj ljudi do 2014. godine živjeti pod zemljom ili pod vodom.

Međutim, Pearson kaže da će rast stanovništva i povećana urbanizacija dovesti do pojave “mega-gradova” s više od 50 tisuća stanovnika i smještanjem ljudi gore, a ne dolje:

“Jedno od rješenja koje su ljudi već uzeli u obzir je gradnja vrlo, vrlo visokih zgrada u kojima će ljudi živjeti, i do kilometar visine. Takve zgrade trenutno ne možemo graditi jer ne postoje materijali koji su dovoljno snažni za to, ali 2050 – 2060.godine ćemo imati mnogo materijala na bazi ugljika, kao što je grafeon, koji su jako jeftini i snažni, tako da ćemo moći početi graditi zantno više zgrade. “

Kućanski aparati

Asimov je predvidio da će 2014.godine postojati uređaji koji će praviti obroke po narudžbi i ublažiti dosadu kućnih poslova.

Međutim, uređaji u 2014. godini se više odnose na komunikaciju nego na kućne poslove. Pearson predviđa još veću minijaturizaciju uređaja i vjeruje da će većina ljudi nositi tzv. digitalni nakit, kao što je piercing ili naušnica, koji ima dovoljno memorije za sve potrebne komunikacijske funkcije:

“Svi informacijski sustavi koje trenutno posjedujemo će na kraju stati u predmet koji je manji od naušnice ili piercinga. Dakle, bilo koja vrsta nakita će uskoro moći zamijeniti sve naše informacijske sustave. Zaslon će da se nalazi u našim aktivnim kontaktnim lećama. Bićemo u mogućnosti samo tipkamo prstima u 3D prostoru. Dakle, stvarno nema razloga da nosite uređaje koje možete fizički nositi i gledati. Oni vam jednostavno ne trebaju.”

Robotika

Asimov, autor znanstveno-fantastičnog klasika “Ja, robot”, predvidio je prednosti, ali i opasnosti razvoja robotike. On je prvi upozorio na etička pitanja vezana za uporabu inteligentnih robota.

Pearson kaže da je robotika jedna od područja u kojoj se već dogodio vidljiv napredak, zahvaljujući umjetnoj inteligenciji i novim materijalima. On kaže da će roboti budućnosti biti vrlo sofisticirani i daleko od nezgrapnih metalnih strojeva koje se obično pojavljuju u filmovima:

“Vjerojatno neće biti toliko žica, šarafa i gumbića i mnogo je vjerojatnije da će se koristiti polimerni gelovi spojeni s nekom vrstom plastičnog kostura. Dakle, izgledat više kao ljudska bića nego kao tradicionalni roboti prikazani u znanstveno-fantastičnim filmovima. Imati će vrlo snažne kompjutere koji će biti povezani s njima putem tzv.oblaka tako da inteligencija neće morati biti ugrađena na tijelo robota. Ideja da je robot sam po sebi pametan je primitivna. Robot je samo uređaj, a sva pamet se nalazi u mreži. Očekujem da ćemo imati neke vrlo sofisticirane androide i druge vrste robota do 2064. godine.”

Energija

Asimov je bio pretjerano optimističan kad je predvidio postojanje nuklearnih postrojenja za fuziju u eksperimentalnoj fazi u 2014.godine. Također se nisu ostvarila njegova predviđanja da će pustinje u Arizoni, Negovu i Kazahstanu biti pretvorene u ogromne solarne elektrane.

Međutim, Pearson kaže da će upravo te dvije stvari biti glavni izvori energije u svijetu koje će fosilna goriva zamijeniti jeftinijim, obnovljivim izvorima energije:

“Postoje šanse da ćemo do 2064. godine već imati nuklearne reaktore za fuziju koji će funkcionirati prilično uspješno i uz pomoću kojih ćemo proizvoditi jeftinu energiju. To je u suštini utopijski san o energiji koji smo svi čekali. Kada premostimo neke tehnološke barijere s kojima se trenutno suočavamo, možda će biti jeftinije proizvoditi energiju uz pomoć solarnih sustava nego eksploatacija nafte iz zemlje. Većina nafte za koju znamo da postoji će ostati pod zemljom jer je jednostavno preskupo eksploatirati naftu u usporedbi s korištenjem drugih oblika energije. “

Prijevozna sredstva

Asimov je predvidio da će jedna od glavnih atrakcija na Svjetskom sajmu 2014. godine biti “mali robotizirani automobili” koji lebdi metar iznad zemlje.

Pearson kaže da su “leteći automobili” prva stvar za koju svi pitaju futurolog. On kaže da će zbog sigurnosnih razloga vozači 2064. godine koristiti električne automobile koji će se ipak držati asfalta:

“Ne vidim razlog zašto bi svi trebalo da letimo uokolo. To nam nije potrebno. Ako pogledate što ćemo sve biti sposobni učiniti na površini zemlje kada počnemo koristiti elektroničke automobile, oni će moći voziti udaljeni nekoliko centrimetara jedni od drugih, možda čak i nekoliko milimetara. I ako napravite male cijevi s dovoljno prostora da ljudi mogu udobno sjediti u njima, možemo imati 75 puta više auta na ulicama nego s današnjom tehnologijom. “

Oružje

Asimov u svom eseju nije raspravljao o budućnosti oružja, samo je rekao: “Ako dođe do nuklearnog rata, budućnost neće biti vrijedna rasprave.”

Pearson ne isključuje mogućnost novog svjetskog rata koji će početi u Aziji i na Bliskom Istoku ili čak i niza građanskih ratova između ljevice i desnice na Zapadu:

“Mislim da će biti prilično gadno. Već imamo neke vrlo opasne tehnologije koje se koriste u svrhu ratovanja. Kemijsko oružje je vrlo neugodna stvar s kojom se ne treba igrati. Nuklearno oružje i biološko oružje je jednako opasno. Trenutno se razvijaju mnoge stvari uz uporabu nanotehnologije. Zaista mislim da će sljedeći rat biti izuzetno neugodan za svakoga.”

Zabava

Asimov je predvidio da će ljudi 2014. godine čekati u redu za 3D filmove.

Pearson kaže da će ljudi uvijek biti zainteresirani za ljude i predviđa da će se do 2064. nastaviti razvoj tradicionalnih oblika zabave kao što su filmovi, predstave i koncerti. Ali, neke stvari će se promijeniti:

“Jamčim da ćemo i 2064. godine slušati glazbu i ići u kazalište. Sredstva za distribuciju će se sigrno promijeniti s razvojem tehnologije. Kada 2064. godine pomislite na neku pjesmu, ona će početi svirati u vašoj glavi. Ne znate kako i nije vas briga kako, ali biće tako. Još jedna vrsta zabave koju trenutno nemamo biti će povezivanje vaših snova s ​​tuđim snovima. To već sada u nekoj mjeri možete učiniti s tehnologijom prepoznavanja misli koja će 2064. godine biti vrlo zastarjela. Moći odabrati ono što ćete sanjati i projicirati slike i zvukove izravno u vaš mozak, te ćete moći ćete povezati svoje snove s ostalima.”

Rodni identitet

Rodni odnosi i rodni identitet su jedna od područja kojima se Asimov nije bavio u svom eseju. Međutim, s obzirom na to koliko su se ogromne promjene desile u području hormonske terapije i operacija s ciljem promjene spola, Pearson kaže da će doći do dramatičnih promjena u razumijevanju toga što znači biti muškarac, a što žena:

“Time započinje jedno potpuno novo razdoblje u odnosima među spolovima, pri čemu imamo mogućnost izbora spola na svakodnevnoj osnovi. Međutim, izbor neće biti samo između muškarca i žene, kao što je to danas jer smo već počeli brišemo te granice. Ništa nas neće zaustaviti kad budemo imali tehnologiju stvaranja novih spolova i novih načina vođenja ljubavi između tri ili četiri različita spola, umjesto samo dva.”

Egzistencijalna kriza

Asimov je predvidio da će psihologija biti ključna medicinska grana 2014. godine i da će čovječanstvo patiti od kronične dosade zbog sve veće automatizacije.

Pearson s druge strane smatra da će automatizacija osloboditi ljude svih oblika fizičkih poslova i ostaviti im dovoljno vremena za kreativne težnje, ali vjeruje da će uvijek postojati nešto na što će se ljudi žaliti:

“Prilično je sigurno da će se budućnost rada temeljiti na međuljudskim odnosima pri čemu smo u izravnoj interakciji s drugim ljudima. To nije dosadno, to je nešto što ljudi vole raditi. Što se tiče budućih egzistencijalnih kriza, ljudi su uvijek vrlo dobri u pronalaženju bijede u radosti. Mislim da je jedan od problema o kojem ćemo brinuti u budućnosti taj osjećaj da, uz sve ove fantastične mogućnosti koje nam nudi tehnologija, ne dobivamo maksimum od života koliko bismo mogli. To već postaje prijetnja i ljudi se već suočavaju sa stresom zbog ‘prevelikog izbora’.”

Besmrtnost

Asimov je ispravno identificirao rast populacije kao jedan od najozbiljnijih problema s kojima ćemo se suočiti u budućnosti uz napomenu da će ljudi živjeti sve duže zbog tehnoloških napredaka.

Ono što nije uspio predvidjeti je vječni život ili ono što Pearson naziva “elektronskom besmrtnošću” u kojoj tijelo može prestati funkcionirati, ali um nastavlja živjeti povezujući se s umjetnim tijelom ili jednostavno kao dio računalnog sustava:

“Otprilike do 2050. doći ćemo do točke u kojoj će se oko 90% posto našeg razmišljanja događati izvan našeg mozga. Do 2060. ako vas pregazi kamon, to neće biti veliki problem za vašu karijeru. Činjenica da ste poginuli nije velika stvar jer je vaš mozak i dalje povezan s mrežom. Dakle, kupiti android u najbližoj trgovini, učitati svoj um na njega i nastaviti raditi kao da se ništa nije desilo. To vas čini elektronski besmrtnim. Možete napraviti i nekoliko kopija sebe. Možete imati nekoliko kopija vašeg uma online. Kada jednom dobijemo tu mogućnost izbora, to stvarno mijenja čitavu budućnost čovječanstva.”

 

 
(b92.net, youtube.com/uredio: nsp)