Sladoled od vanilije obično se radi od svježeg mlijeka, vrhnja, žutanjaka, šećera i vanilije, no istraživanje je pokazalo da je u mnogim slučajevima svježe mlijeko zamijenjeno onim u prahu

Jedan od najdužih toplinskih valova ikad zabilježenih u toj zemlji, zaslužan je za rekordnu prodaju sladoleda u Velikoj Britaniji. Međutim, istraživanje je pokazalo da jedan od pet sladoleda od vanilije ne sadrži ni vaniliju, ni mlijeko, ni vrhnje, piše Guardian.

Vanilija je tradicionalno omiljen okus sladoleda, kako u Britaniji, tako i u ostatku Europe. No nedavno istraživanje otkrilo je da neki od omiljenih brendova uopće ne sadrže neke od ključnih sastojaka.

Sladoledi su testirani na one sastojke koje kupci najčešće očekuju u sladoledu – vaniliju, mlijeko i vrhnje – no samo polovica je sadržavala sva tri sastojka, a mnogi niti jedan.

Sladoled od vanilije obično se radi od svježeg mlijeka, vrhnja, žutanjaka, šećera i vanilije, no istraživanje je pokazalo da je u mnogim slučajevima svježe mlijeko zamijenjeno onim u prahu, a ponekad čak i proteinima iz sirutke. Vanilija se uglavnom zamjenjuje ekstraktom slične arome.

Mnogi sladoledi sadrže i palmino ulje, kokosovo ulje ili vodu čime se zamjenjuju mliječni proizvodi.

Među ispitanim sladoledima koji su postigli jako loše rezultate su oni marke Asda, Ms Molly’s, Morrisons, Sainsbury’s, Tesco, Wall’s te Carte D’Or koji je dostupan i u našim trgovinama.

Sladoledi koji su na testiranju dobro prošli, odnosno koji sadrže prave sastojke su sladoledi marke Haagen-Dazs, Jude’s, Movenpick, Rossi Ice Cream, Waitrose i Yeo Valley.

Sve do 2015. godine proizvod koji se smio označiti kao ‘sladoled’, morao je sadržavati bar 5 posto mliječne masti i 2,5 posto mliječnih proteina. No nakon usvajanja europske regulative o informacijama o hrani, to se pravilo više ne primjenjuje.

Ta je promjena donesena kako bi se više proizvoda poput onih veganskih ili sa smanjenim udjelom masnoće i dalje mogli nazivati sladoledima.

Taj potez je stvorio širi spektar okusa, no istovremeno omogućio korištenje jeftinijih supstituta za tradicionalne sastojke.

Sada više ne postoje posebni zahtjevi koje proizvođač mora zadovoljiti prije nego svoj proizvod smije prozvati sladoledom. Samo proizvodi označeni kao ‘mliječni sladoledi’ moraju sadržavati bar 5 posto mliječnih masti, nešto mliječnih proteina i nimalo biljnih masnoća.

Ranije ove godine objavljeno je da je cijena vanilija na tržištu nadmašila cijenu srebra te iznosio čak 487 eura za kilogram. Tako je vanilija postala drugi najskuplji začin na svijetu, odmah nakon šafrana koji je jako skup jer zahtijeva mnogo radne snage za berbu.

Mahune vanilije, koja inače pripada porodici orhideja, ručno se oprašuje na obiteljskim farmama. Svaki cvijet otvori se samo jedan dan u sezoni cvatnje. Ako se ne opraši baš tada, biljka neće proizvesti plod. Nakon berbe, mahune vanilije se suše na suncu tijekom dana i ‘znoje’ u posebnim kutijama tijekom noći, što je proces koji može potrajati od tri do šest mjeseci.

Vanilija inače raste u tropskim krajevima, a čak 75 posto ukupne količine koja se konzumira u svijetu stiže s Madagaskara. To je područje nedavno poharala snažna oluja koja je uništila mnoge nasade.

Mnogi proizvođači koriste sintetički proizvod zvan vanilin koji je slične arome no daleko slabili od prave vanilije.

Kupci koji žele biti sigurni da kupuju sladoled od pravih sastojaka, svakako trebaju provjeriti njegov sastav prije kupnje te se uvjeriti da ne sadrži tvari poput palminog ulja.
 
(jutarnji.hr)

Da jedemo svakojako smeće, to svi znamo,ali čak i kada jedemo prerađevine mesnih otpadaka i tu nas lažu!

Ambalaža pilećeg parizera “gala” prepuna je slogana “prirodno” i “fit”, iako se po sadržaju vidi da to nikako ne može biti istina.

Parizer “gala” slovenske “Perutnine Ptuj” (u Srbiji posluje preko kompanije “Topiko” iz Bačke Topole koju je kupila) prodaje nam se upravo pod tim sloganima, odnosno napisima ispisanim nekoliko desetina puta na ambalaži.

Ogorčeni čitatelj

Na tu činjenicu Zaštitu potrošača skrenuo je pažnju jedan čitatelj, smatrajući da je prijevara da se salama takve sadržine reklamira kao prirodna i fit (crveno na ovitku, sa bijelim slovima). I zaista, uverili smo se da je na ambalaži ispisano: fit, naravno (prirodno na slovenskom), prirodno i naturally (prirodno na engleskom).

Međutim, prema deklaraciji, “gala” ima, između ostalog, sledeći sadržaj: mehanički separirano pileće meso 57%, pileće meso prve kategorije 10%, stabilizator E 450, pojačavač arome E 621, antioksidans E 301, konzervans E 250… Takođe, tu je i napomena da je sadržaj kolagena u ukupnim proteinima najviše 10%.

U dopisu koji je poslao Zaštita potrošača, čitatelj koji se predstavio kao savesni potrošač konstatira: “Od 57%, sa koliko u ovom proizvodu učestvuje pileće meso, 10% je meso prve kategorije. Znači MSM učestvuje sa 47% i onda se postavlja pitanje da li je to pileće meso ili sav onaj sadržaj koji nastaje od obrade pilećeg mesa?

To je vrlo bitno razlučiti. Postavlja se glavno pitanje: da li je sve ono što se ubacuje u onu MSM smesu, a svi znamo šta je to, prirodno i fit i da li time trebamo hraniti svoju decu i sebe, verujući natpisima ‘prirodno’ i ‘fit’”.

Čemu služi kolagen

Šta se u stvari krije iza E oznaka kojima je “filovan” parizer “Perutnine Ptuj”, za Zaštitu potrošača rastumačio je dr Stevan Blagojević, tehnički rukovodilac laboratorije Instituta za opču kemiju:

E 450 je stabilizator fosfatnog tipa, emulgirajuća sol. Ona služi da se zbog dodavanja vode u suhomesnati proizvod ona ne odvoji od dodate masti.

Dalje, E 621 je mononatrij glutaminat, i to je najpoznatiji pojačavač okusa. Djeluje tako da pojačava i produbljuje senzornu snagu ukusa.

Antioksidans E 301 je natrij askorbat. To je sol askorbinske kiseline i ona se “brine” da proizvod ne mijenja boju i kiselost uslijed oksidacije. Konzervans E 250 je natrijum nitrit i uobičajen je za mesne prerađevine – objašnjava naš sugovornik.

S druge strane, kako kaže profesor Blagojević, kada se proizvod pravi od MSM ili na drugi način usitnjenog mesa, onda se veže kolagenom da se ta masa ne bi raspala.

“Perutnina Ptuj”: Sve je istinito

Na pitanja koja smo poslali iz “Perutnine Ptuj” je stigao odgovor, s potpisom direktora Tommy Rumpfa. Dopis prenosimo uz neznatno redakcijsko skraćenje: 

“Zahvaljujemo vam se za zanimanje kao i za sve vaše aktivnosti u vezi s edukacijom potrošača. Mi u Perutnini Ptuj Topiko opredijeljeni smo da potrošače jasno obavještavamo o svim detaljima koji su važni za njihovu dobrobit, zadovoljstvo kupnje i, naravno, njihovo zdravlje. 

Sve pileće meso se u grupi Perutnina Ptuj uzgaja na vlastitim farmama, kao i na farmama kooperanata, po strogo kontroliranom sustavu kvalitete, sigurnosti i sljedivosti. Vertikalna organizacija proizvodnje naše tvrtke podrazumijeva da su svi tehnološki procesi usuglašeni s važećim domaćim i međunarodnim propisima. u proizvodnji mesa, kao iu proizvodnji prerađevina od pilećeg mesa, Perutnina koristi provjerene recepture koje su u skladu s visokim standardima grupe, kao i svim zakonskim propisima. 

Posebnu pažnju poklanjamo informacijama koje potrošač dobiva putem naše ambalaže. u tom smislu, najodlučnije odbacujemo mogućnost da se na ambalaži naših proizvoda nalaze poruke koje nisu u skladu s istinom. Sve pileće meso koje se uzgaja na farmama Perutnine i njezinih kooperanata se uzgaja po prirodnim metodama i u prirodnom okruženju, pa sukladno tome ne vidimo ništa sporno u korištenju našeg slogana prirodno fit.

U potpunosti ispunjavamo sve standarde koji podrazumijevaju da na ambalaži proizvoda budu istaknute informacije koje su važne za potrošače. Detaljni sastav proizvoda, kao i svi ostali elementi koje pravilnici propisuju, nalaze se na našoj ambalaži. To uključuje i tehnološke klasifikacije, rokove trajanja, alergene i aditive, sve jasno navedeno i u odgovarajućoj veličini naznačeno. U tom smislu smo potpuno transparentni i standardno informativni prema potrošačima, koji imaju pravo i mogućnost da znaju što kupuju prije donošenja konačne odluke o kupnji.”
 
(informer.rs/uredio:NSP)