Senat SAD je odobrio da Pentagonu izdvoji 750 milijardi dolara za izgradnju nove strateške vojne luke na Arktiku sa ciljem da se pruži otpor Rusiji u toj regiji

Strateški položaj, ogromne količine rude i minerala i Sjeverni ledeni ocean kao jedna od najkraćih trgovinskih ruta čine Arktik vrlo interesantnom lokacijom za mnoge zemlje.

Međutim, ocjenjuje se da suprotstavljanje Rusiji tek tako neće biti moguće, jer SAD trenutno ima samo jedan ledolomac koji je u funkciji, dok ih Rusija ima na desetine.

Upravo je zato Washington već potrošio oko 750 milijuna dolara na razvoj i izgradnju novih ledolomaca, a u planu je da se naprave još dva takva broda.

Podsjeća se da je u svibnju ove godine savjetnik predsjednika SAD-a za nacionalnu sigurnost John Bolton rekao da je neophodno zagospodariti Arktikom kako bi se smanjio utjecaj Rusije i Kine u toj regiji.

Stoga i postoji opasnost, dodaje se, da će Arktik postati glavni razlog novih konflikta u 21. stoljeću.

(sputniknews.com)

Tijekom prošle godine pomorskim putevima koji vode preko Arktika prevezeno je 20 milijuna tona robe iz istočne Azije do Europe i suprotno, a plan je Rusije ovu količinu učetverostručiti do 2025. godine

Rusija je oduvijek držala Arktik strateški važnim područjem, a sada uloga najsjevernijeg dijela Zemlje postaje još veća. Predsjednik Vladimir Putin najavio je ambiciozan program kojim će se osigurati jača prisutbnost Moskve na Arktiku, te izgraditi nove pomorske luke i prateća infrastruktura.

Govoreći na Arktičkom forumu koji je održan u St.Petersburgu, a kojemu su prisustvovali i predstavnici Finske, Islanda, Norveške i Švedske, Putin je predstavio plan koji bi uskoro mogao znatno promjeniti trgovački, pomorski promet između Azije i Europe.

Povlačenje leda

Naime, tijekom prošle godine pomorskim putevima koji vode preko Arktika prevezeno je 20 milijuna tona robe iz istočne Azije do Europe i suprotno, a plan je Rusije ovu količinu učetverostručiti do 2025.

– Ovo je vrlo realističan i pomno isplaniran cilj. Potrebno je sjevernu rutu načiniti sigurnom i komercialno isplativom – ustvrdio je Putin.

Upravo to je razlog zbog čega Rusija vrlo intenzivno gradi nova tri nuklearna ledolomca. Moskva u svojoj floti ledolomaca, inače najvećoj na svijetu, već posjeduje četiri ovakva broda, a izgradnjom novih plovila broj će im se gotovo udvostručiti.

Kada se njima dodaju i klasični teški ledolomci, do 2035. Rusija će pod svojom zastavom imati 13 velikih ledolomaca što je kapacitet koji bez većih problema možće održavati arktički plovni put otvorenim tijekom cijele godine.

– Od toga će devet ledolomaca biti na nuklearni pogon – kazao je Putin.

Ujedno, Rusija će i dodatno proširiti ključne luke na istočnom i zapadnom dijelu plovnog puta, Petropavlovsk na Kamčatki, te Murmansk nedaleko od granice sa Finskom i Norveškom.

– Za ove smo projekte otvoreni prema svima, i pozivamo strane tvrtke na partnerstvo i zajedničko ulaganje – ustvrdio je Putin. Ruskom predsjedniku Arktik je odavno vrlo zanimljivo strateško područje.

Rusija je počela jačati svoje postrojbe za djelovanje na ovom nepristupačnom terenu. Izgrađene su nove vojne baze i pojačana je zračna i pomorska prisutnost, što ni najmanje ne čudi jer Rusija kontrolira polovicu arktičke obale.

Klimatske promjene do kojih je u posljednjih desetak godina došlo izazvale su povlačenje i otapanje leda na sjevernu Zemlje, pa su bogata nalazišta energenata i minerala sada znatno pristupačnija nego prije nekoliko desetljeća. Iako cijena nafte stagnira već godinama, Rusiji je Arktik zanimljiv i zbog pomorskih puteva koji smanjenjem ledenog pokrova postaju sve pristupačniji i komercijalno isplativiji.

Pored klasične infrastrukture i luka, dodatno se pojačavaju i ruski vojni kapaciteti na Arktiku, području za koje se vjeruje kako sadrži četvrtinu svjetskih, još uvijek neotkrivenih ili nedovoljno poznatih nalazišta nafte i plina. Prema ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu, vojna pojačanja se tamo nalaze sa svrhom, kako bi zaštitili nacionalne interese Rusije.

– Moramo osigurati naše obrambene sposobnosti, posebice u svjetlu vojno političke situacije nedaleko do naših granica, ustvrdio je Lavrov, prilično očito aludirajući na nedavne vježbe kojeg je NATO izveo na području Norveške.

Nedefinirano područje

Pomorska ruta preko Arktika koju sada Rusija želi oživjeti i intenzivirati bitna je i u geopolitičkom smsilsu. Prije svega, ovaj put prilično je zanimljiv Kini jer se njim znatno smanjuje put za dostavu kineske robe do Europe, čime njihovi proizvodi postaju jeftiniji i još konkurentniji.

Smješten unutar “Ruske ekonomske zone”, ovaj transportni koridor se kreće duž cijele sjeverne ruske obale, što Rusiji pruža mogućnost kontrole cijelog prometa. Skuladno pomorskom pravu, Rusija sada od brodova koji prolaze ovim putem zahtjeva najavu prolaska 45 dana unaprijed, zahtjeva ruskog pilota na brodu, kao i znatnu naknadu za plovidbu što doprinosi državnom proračunu.

Uza sve to, Moskva tvrdi kako ima pravo uskratiti pravo prolaska plovilima koja krše njihova pravila.

Za kontrolu nad područjem dubokog Arktika, koje je još uvijek prilično nedefinirano, u ovom trenutku se bore Kanada, Norveška, Rusija, Danska, Island, Švedska, Finska i SAD. Kako je za potpunu kontrolu nad pojedinim dijelovima Arktika potrebno dokazati kontinentalnu povezanost, pa je nekoliko zemalja, među njima i Rusija, podnijelo zahtjeve za teritorijem prilažući uz to znanstvene radove koji potkrepljuju njihove tvrdnje. U svakom slučaju, ulog je na Arktiku velik, no svi se slažu kako je oko podjele i budućnosti Arktika potrebno međusobno surađivati.

– Arktik se opisuje kao geopolitička vrela točka svijeta, no za nas je to regija stabilnosti i mira – kaže norveška premijerka Erna Solberg.

(vecernji.hr)

Vjernici religije “globalnog zatopljenja” su u šoku

Svi svakodnevno gledamo naslove u medijima poput ovoga … “Globalno zagrijavanje – polarni medvjedi nasukani na ledu koji se topi”. Ili, možda ste uhvatili ovakav naslov … “Globalno zagrijavanje će rastopiti masivne himalajske ledenjake i poremetiti proizvodnju hrane.”

To je zato što se svi ledenjaci tope, razina mora raste, otoci nestaju i svi ćemo umrijeti, zar ne?

Pa, ne, ne baš tako brzo. Nedavna studija istraživača iz NASA-e, objavljena u časopisu Nature Geoscience, napravila je šokantno otkriće – dobro, šokantno za vjernike globalnog zagrijavanja – u svakom slučaju – da je navodno otapanje ledenjaka zapravo rast ledenjaka.

Glečer koji se smanjio … je onda porastao

Još u 2012. anksiozni znanstvenici objavili su da se golemi glečer na Grenlandu povukao za oko 2,5 kilometara i da se svake godine stanjuje brzinom od 40 metara. Jakobshavn je poznat kao izvor ledenog brijega zbog kojega je potonuo Titanic, ali je također postao poznat u posljednjih nekoliko godina kao dokaz da je globalno zagrijavanje doista “istinito”.

Sada, iako je NASA-ina studija otkrila da ledenjak zapravo ponovno raste istom brzinom kao što se ranije smanjivo, znanstvenici inzistiraju da to nekako ne znači ništa kako bi se opovrgla teorija globalnog zatopljenja.

Dok priznaju da je ovo otkriće “iznenađenje”, znanstvenik za klimu Jason Box tvrdi: “Dobra vijest je da je to podsjetnik da se globalno zatopljene ne mora nužno odigrati tako brzo. Ali i dalje se nastavlja”.

Čekaj, čekaj, što?

Dakle, kad se glečer topio, to je bio dokaz da je globalno zagrijavanje znanstvena činjenica, ali kada se prestao topiti i zapravo počeo ponovno rasti, to je dokazalo … isto?

Znanstvenici uključeni u studiju imaju pametno objašnjenje, kako je izvijestila NBC News:

“Prirodno cikličko hlađenje sjevernih atlantskih voda vjerojatno je uzrokovalo preokret topljenja ledenjaka, kazala je autorica istraživanja Ala Khazendar, NASA-in glaciolog sa projekta Oceans Melting Greenlandu (OMG). Khazendar i kolege kažu da se to podudara s padom Sjevernoatlantskog osciliranja – prirodnim i privremenim hlađenjem i zagrijavanjem dijelova oceana koji je poput udaljenog rođaka El Nina u Tihom oceanu.”

Nije li zapanjujuće kako mogu nastaviti inzistirati na dokazima suprotnim od onoga da je teorija globalnog zatopljenja utvrđena činjenica?

Nisu to prva predviđanja koja su propala

Ovo nipošto nije prvi put da se predviđanja znanstvenika o topljenju ledenjaka i propasti planeta ne ostvaruju.

Godine 2007. BBC se savjetovao s znanstvenicima poput profesora Wieslawa Maslowskog sa Poslijediplomske mornaričke škole u Montereyu u Kaliforniji i profesorom Peter Wadhamsom sa Sveučilišta Cambridge u Velikoj Britaniji, prije nego što je objavio članak pod naslovom… “Arktička ljeta bez leda do 2013. godine”:

“Znanstvenici su u SAD-u predstavili jednu od najdramatičnijih prognoza za nestanak arktičkog ledenog pokrova.

Njihove najnovije studije modeliranja ukazuju da bi sjeverna polarna kapa mogla ostati bez leda u ljetnim mjesecima u roku od samo 5-6 godina.”

Jesu li se njihova predviđanja ostvarila? Jedva.

The Daily Mail je izvijestio 2013. godine da je arktičko ljeto hladnije od normalnog povećalo ledeni pokrov za 533.000 četvornih kilometara na oceanima nego prethodne godine – nevjerojatnih 29 posto.

I što su tada rekli znanstvenici?

“Neki ugledni znanstvenici sada vjeruju da se svijet kreće u razdoblju hlađenja koje neće završiti do sredine ovog stoljeća – proces kojeg će razotkriti računalne prognoze o predstojećem katastrofalnom zatopljenju kao opasno obmanjujuće. (Naglasak dodan)”

Dakle, ledenjaci se tope i onda rastu; temperature se povećavaju, a zatim padaju. Ukratko, vrijeme i sve što je povezano s klimom je nepredvidivo i stalno se mijenja, a takozvana “znanost o klimi” u najboljem slučaju tapka u mraku.

Novi-Svjetski-Poredak.com

U iznimno zabrinjavajućem razvoju događaja, geni povezani sa jednim od najjačih antibiotika otpornih na superbakterije poznati čovječanstvu pronađeni su u tlu zaleđenog Arktika, udaljenog i uglavnom negostoljubivog dijela svijeta

Gen pod nazivom The New Delhi Metallo-beta-lactamase-1 genes (blaNDM-1) je prvi put identificiran kada je švedski pacijent indijskog podrijetla, koji je 2008. putovao u Indiju, došao u bolnicu u Delhiju. Geni su tada također otkriveni u površinskim vodama na ulicama Delhija 2010. godine.

U šokantnom razvoju ove priče, ti geni su sada iskopani u zemlji blizu grada Svalbard, u Norveškoj, daleko u Arktičkom krugu, 12.870 kilometara od indijskog grada. No kako su tamo došli, ostaje velika tajna.

DNA je izvađena iz 40 uzoraka tla na osam lokacija u Svalbardu i pronađeno je ukupno 131 gena otpornih na antibiotike.

Superbakterija u New Delhiju bila je prisutna u više od 60 posto analiziranih uzoraka. Utjecaj bakterija otpornih na antibiotike ne može se precijeniti, bez obzira na nedostatak koherentne međunarodne strategije.

“Antimikrobna otpornost je velika opasnost za čovječanstvo kao i klimatske promjene ili ratovanje. Zato trebamo hitnu globalnu akciju„ – rekao je britanski tajnik zdravstva Matt Hancock na Svjetskom gospodarskom forumu.

U budućnosti, operacije mogu postati daleko rizičnije, a brzorastuće superbakterije mogu nadvladati medicinsku obranu čovječanstva.

Postojeće procjene ukazuju da bi virusi otporni na antibiotike mogli ubiti i do 10 milijuna ljudi godišnje do 2050. godine, osim ako se ne postigne dramatičan pomak u međunarodnoj politici, ograniči barem djelomično uporaba antibiotika, unaprijedi globalna sanitetska zaštita, osobito u zemljama u razvoju.

Loše sanitetske usluge u zemljama u razvoju pomažu bakterijama da se prošire daleko čak i u udaljene, „visoko napredne sanitarne“ dijelove svijeta u kojima su bakterije smrznute, kao što je Arktički krug. Sadašnja radna teorija o tome kako su geni završili tako daleko na sjeveru jest da su ih tamo donijele ptice selice ili neki drugi posjetitelji.

Neodgovarajuća uporaba antibiotika u borbi protiv infekcija kod ljudi na koje nemaju apsolutno nikakav učinak, kao što su virusi i prekomjerna upotreba u stočarskoj proizvodnji koja ulazi u prehrambeni lanac i okolno okruženje, identificirani su kao dva najveća problema koje treba rješavati zajedno s lošim sanitarnim uvjetima.

“Ono što su ljudi učinili u suvišnoj upotrebi antibiotika je ubrzanje evolucije bakterija, stvarajući otporne sojeve koji nikada prije nisu postojali” – objasnio je David Graham, profesor ekosustava na Sveučilištu Newcastle, koji je vodio istraživački tim u Svalbardu.

“Lokalne strategije ne mogu učiniti puno – moramo razmišljati globalno” – dodao je Graham. “Problem će postati i politički.”

Novi-Svjetski-Poredak.com

SAD namjeravaju napraviti novih šest ledolomaca, a u najboljem slučaju, oni bi na Arktiku mogli se pojaviti tek za pet godina

Pisanja zapadnih medija o tome da je obalna straža SAD odustala od održavanja vojnih vježbi na Arktiku zbog straha da će se jedini američki teški ledolomac pokvariti, a tada bi morali tražiti pomoć od Rusije, nije iznenadilo ruske eksperte.

Takav strah od fijaska je, objašnjavaju stručnjaci, opravdan ako se uzme u obzir činjenica da SAD nema svoju ledolomačku flotu.

U ovom trenutku, SAD imaju samo jedan teški ledolomac — „Polarnu zvijezdu“, koji je star više od 40 godina. Osim toga, postoje i dva manja ledolomca, ali jedan od njih više nije u upotrebi i koristi se kao izvor rezervnih dijelova. Treći brod srednje tonaže — „Hili“, napravljen je prvenstveno za zanstvena istraživanja.

„U svijesti Amerikanaca je stalno prisutna misao da je sve što ima veze sa Rusijom prepreka koju je nemoguće savladati. Danas je unutarnja društveno-politička konjunktura takva da se vjeruje da je suradnja sa Rusijom u svim sferama praktično nemoguća. Političari su rješili da ignoriraju bilo kakve odnose sa Moskvom. Shodno tome, danas dominira trend izbjegavanja kontakata, jer će se oni koji se upuste u takve kontakte biti optuženi za sve živo. I takav trend mogao bi trajati prilično dugo – mislim, oko pola godine“ – rekao je za Sputnjik ruski politikolog Evgenije Benj.

SAD namjeravaju napraviti novih šest ledolomaca, a u najboljem slučaju, oni bi na Arktiku mogli se pojaviti tek za pet godina. Prema preliminarnim procjenama, svaki od njih će koštati oko 910 milijuna dolara.

Američki političari priznaju da su SAD, ignorirajući tu regiju, izgubile budući glavni morski put između Azije i Evrope i kontrolu nad oceanom.

Ranije je Arktik bio arena vojnog suparništva između Sovjetskog Saveza i SAD-a. Obje zemlje su u regiji raspoređivale atomske podmornice, strateške bombardere i taktičko zrakplovstvo. Međutim, poslije raspada SSSR-a Pentagon je izgubio interes za Arktik. Povratkom Rusije u arktičku zonu SAD su rješile ponovo se aktivirati i započeti borbu za tu regiju.

Ruski eksperti sumnjaju da SAD mogu parirati Rusiji na tom području i navode da je Amerika zakasnila sa jačanjem svog prisustva na Arktiku.

Pentagon će stvoriti specijalne arktičke snage, ali se to čini prilično kasno. Procjenjuje da Amerikanci sada u arktičkoj regiji kaskaju za Rusijom oko deset godina.

„Ta situacija je posljedica određene opuštenosti Amerikanaca nakon raspada Sovjetskog Saveza i onoga što se dešavalo devedesetih godina i početkom 21. stoljeća. Oni apsolutno nisu obraćali pažnju na tu regiju, već su imali druge interese — Afganistan, Irak, na što su potrošene stotine milijardi dolara. Arktik je tih godina bio napušten, zaboravljen, a Rusija je tek u posljednjih desetak godina povećala svoje mogućnosti i posvetila se izgradnji flote ledolomaca, raspoređivanju vojnih garnizona itd.

Kina, koja uvek misli na sve, izvukla je zaključke i kupila od Ukrajine najmoćniji ledolomac i sada se bavi gradnjom ledolomačke flote. Mislim da će SAD svim silama pokušavati sostići Rusiju i Kinu, ali čak i ako uspiju ući u utrku sa Kinom, malo je vjerovatno da će moći parirati Rusiji. Rusija je otišla predaleko u razvoju ledolomačke flote, uključujući i proizvodnju nuklearnih podmornica“, rekao je vojni ekspert Vasilij Dandikin.

Rusija ima najveću i najbolju flotu na svijetu, koja broji preko 40 ledolomaca, od kojih su šest na nuklearni pogon. Trenutno se bavi projektiranjem i novih brodova-ledolomaca.

Brodogradilište „Zvezda“ iz Vladivostoka gradi tri ledolomca na atomski pogon „Lider“, a grade se i još tri atomska ledolomca iz projekta 22220. Glavni zadatak novih ledolomaca bit će osiguravanje stalne prohodnosti Sjevernog morskog puta, kao i omogućavanje prolaza ekspedicijama do Arktika.

Osim toga, Moskva se bavi povećavanjem svojih vojnih kapaciteta u regiji. Rusija je danas jedina zemlja na svijetu koja ima vojne baze na Arktiku. Ruska vojska formirala je i dvije potpuno nove arktičke brigade, specijalno opremljene za ratovanje na tom prostoru.

Moskva je posljednjih godina poduzela niz mjera kako bi osigurala zaštitu vlastitih interesa u arktičkoj regiji. Prije svega, Rusija na taj način dobija mogućnost da kontrolira Sjeverni morski put, kao važnu transportnu arteriju; štiti svoja bogatstva u vodama Sjevernog ledenog oceana — naftu i plin, kao i druga prirodna bogatstva, i što je najvažnije, štiti ruske sjeverne granice — od 38.000 kilometara granice arktičke obale, čak 22.000 kilometara pripada Rusiji.

Zbog toga, SAD nameravaju uložiti milijarde dolara u ledolomce kako bi umanjila „dominaciju Rusije na Arktiku“.

Američki mornarički zapovijednici više puta su kritizirali Pentagon zbog nedostatka jasne strategije u regiji, posebno uslijed topljenja ledenog pokrivača koje otvara vrata za probijanje novih trgovačkih puteva, ali i zbog kolosalnog zaostajanja u odnosu na Rusiju po broju ledolomaca.

Amerikance ne zabrinjavaju samo Rusi, nego i Kina, koja također ima ambiciozan program za izgradnju brodova te klase.

Arktik je interesantan prvenstveno zbog svojih prirodnih resursa, prije svega nafte i plina i mogućnosti transporta robe duž Sjevernog morskog puta. Vrijednost sirovina na Arktiku procjenjuje se na 30 milijardi dolara.

Zbog toga se sve češće iz Washingtona čuje da tek predstoji borba za tu regiju i da bi ona mogla postati zona „vojnih napetosti i konkurencije“. Tako da jedan od glavnih prioriteta Pentagona ostaje priprema „za konkuriranje velikim silama“, posebice Rusiji i Kini u toj regiiji.

Eksperti navode da je Amerika na Arktiku inferiornija od svoja dva konkurenta i po svom potencijalu i tehnološki, a neki američki mediji ističu da su „SAD tu bitku već izgubile“.

(sputniknews.com)

Usred neprekidnih optužbi za rusku agresiju, NATO će razmjestiti 45.000 vojnika u sjevernoj Europi i to će biti najveća “obrambena” vježba saveza od kraja Hladnog rata

Pedeset zrakoplova, 70 brodova i oko 10.000 kopnenih vozila sudjelovat će u NATO vježbama “Trident Juncture 18″, koje će početi 25. listopada, a vježbe na terenu se nastavljaju do 7. studenog. Trideset i jedna saveznička država i partneri su najavili sudjelovanje.

Glavni tajnik Jens Stoltenberg opisao je masovne vojne manevre kao “obrambene i transparentne”, dodavši kako su svi članovi Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS), uključujući Rusiju, pozvani uputiti promatrače.

Vježbe će simulirati obranu država članica koje napada “izmišljeni” agresor, ali će vježbe biti postavljene na mjestima u Norveškoj, Finskoj i Švedskoj. Promatrači su zabilježili da ovogodišnje vježbe mogu biti potaknute rastućom borbom sa Rusijom za kontrolu strateški važnog Arktika.

Vježbe će također testirati sposobnost saveza da djeluje po hladnom vremenu – ali čini se da barem neke zemlje članice NATO-a nisu uspjele pripremiti svoje postrojbe za hladnu Norvešku klimu. Oko 1.000 nizozemskih vojnika koji će sudjelovali u vojnim vježbama je zatraženo da sami kupe toplo rublje, dok je nizozemska vlada navodno dala svakom vojniku 1000 eura kako bi pokupovali toplo donje rublje.

Iako to nije prva vježba Trident Juncture, ovogodišnje vježbe bit će veće od bilo čega što je do sada viđeno od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine. Prošle vježbe “Trident Juncture 2015″, primjerice, uključivale su 36.000 međunarodnih vojnika u pratnji 60 ratnih brodova i oko 200 zrakoplova.

NATO je znatno povećao svoju vojnu nazočnost i aktivnost duž ruske granice, uključujući i baltičke države i istočnu Europu, od ponovnog ujedinjenja Krima s Rusijom i izbijanja sukoba u istočnoj Ukrajini 2014.

Samo u posljednjih nekoliko mjeseci savez je održao niz visoko-profilnih vojnih vježbi. U lipnju je više od 18.000 vojnika iz 19 zemalja sudjelovalo u dvotjednoj vježbi “Sabre Strike”, održanom u Poljskoj i Baltičkim zemljama.

Potom je krajem kolovoza Latvija bila domaćin najvećih ratnih vježbi ikada provedenih na njezinom području od osamostaljenja. U vježbi je sudjelovalo oko 10.000 vojnika iz više od dvanaest zemalja NATO-a.

Broj vojnika NATO-a koji su stacionirani u regiji također se povećavao. Poljskoj je ponuđeno 2 milijarde dolara za uspostavu trajne američke vojne baze na njezinom teritoriju, a u Norveškoj je broj američkih marinaca povećan sa 330 na 770.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova ranije je ovog tjedna komentiraka kako “eskalacija vojne i političke aktivnosti NATO-a u arktičkom području, tj. u neposrednoj blizini Rusije na području sjeverne Norveške, nije prošla neprimjetno”.

I dok se NATO priprema za najveće vojne vježbe u više od dva desetljeća, savez također optužuje Rusiju za cyber napade.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Gavin Williamson želi potaknuti vojnu prisutnost Velike Britanije na Arktiku, navodeći “prijetnju” iz Rusije

Nazvao je područje Arktika kao Britansko “dvorište”, možda signalizirajući da bi Velika Britanija htjela imati dio tog kolača.

Tajnik britanskog ministarstva obrane Gavin Williamson izjavio je za Sunday Telegraph kako je sve zabrinut zbog činjenice da britanska vojska ne uspijeva držati korak sa Rusijom na visokom sjeveru.

Klimatske promjene i geografija čine Arktik ranjivim od strane Rusije, tvrdeći da je topljenje leda učinilo regiju više plovidbenom nego ikad.

Uoči svog govora na konferenciji stranke Tory ove nedjelje, on je rekao da postoji “povećani tempo” ruske podmorske aktivnosti u Sjevernom Atlantiku i da to pokazuje da se “Britanija mora pokazati tamo”. Kako?

Oko 800 komandosa Kraljevske mornarice i vojske bit će razmješteno u Norveškoj svake zime tijekom sljedećeg desetljeća, navodi se u novinama. Oni će djelovati uz američke marince i norveške trupe.

“Ako želimo zaštititi naše interese u onome što je zapravo i naše dvorište, to je nešto što moramo učiniti” – rekao je Williamson. Dio govora u „dvorištu” je kod nekih ljudi izazvao češanje po glavi, preispitujući otvoreno pitanje da li Velika Britanija treba pokazati svoju prisutnost na Arktiku.

Pored Williamsonove ‘geografije’, postoji Arktički savez, glavno međunarodno tijelo koje okuplja osam zemalja sa suverenitetom nad zemljama unutar Arktičkog kruga: Kanada, Danska, Finska, Island, Norveška, Rusija, Švedska i SAD. Osim ovih, tu su brojna države promatrači, uključujući Veliku Britaniju.

U 2011. godini vijeće je pojasnilo kriterije za prijem promatrača – te države moraju “priznati suverenitet, suverena prava i nadležnost artičkih država na Arktiku”, što je Velika Britanija učinila.

Ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je u 2013. godini da će “podupirati i poštivati suverena prava Arktičkih država i jurisdikciju nad njihovim teritorijem”. Arktički savjet je utemeljen 1991. godine kako bi se prevladalo neprijateljstvo između naroda sa visokog sjevera u doba hladnog rata.

Međutim, čini se da je spektar hladnog rata živ i zdrav, barem u Williamsonovom umu.

“Ako bismo mogli vratiti sat 10 godina unatrag, mnogi su mislili da je razdoblje podmorske aktivnosti na sjeveru sjevernog Atlantika i prijetnje koju su predstavljale nestala s padom Berlinskog zida” – rekao je, tvrdeći da se prijetnja “zaista vratila u prvi plan”.

Rusija uistinu povećava svoju vojnu nazočnost u polarnim područjima, a također je upozorila da zaštita njezinih interesa postoji “među prioritetima ruskih oružanih snaga”.

Međutim, rusko istraživanje Arktika uopće nije ograničeno na vojne aktivnosti. Ranije ove godine, Rusija je objavila da gradi veliku željezničku prugu koja će potaknuti trgovinu između Europe i Azije, pa čak i razmatra otvaranje Arktika za kineske turiste.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Stotine znanstvenika uključenih u 40 najnovijih znanstvenih radova kažu da je panika o globalnom zagrijavanju temeljena na histeri i lažnoj znanosti

Više od 40 znanstvenih radova o globalnom zagrijavanju objavljeni su u samo prva tri mjeseca 2018. godine. Ono što njihovi grafikoni pokazuju jest da se “ne događa ništa klimatski neobično.„

U donjem grafikonu iz studije Polovodova et al, vidimo da je zagrijavanje 20. stoljeća savršeno normalno u dugoročnom povijesnom kontekstu.

Nije bilo toplije – doista, već nešto hladnije – od toplog razdoblja u doba Rumskog carstva ili srednjovjekovnog toplog razdoblja, piše Breitbart.

Ono što smo naučili iz tih radova jest da su ta razdoblja zagrijavanja su bila globalna – a ne kako neki klimatski alarmisti naglašavaju podupirujući njihovu tezu koja širi strah među stanovnicima:

Brojni vodeći znanstvenici globalnog zatopljenja vole odbaciti značenje europskih temperaturnih rekorda, tvrdeći da je to lokalno po prirodi i ne govoreći nam što se stvarno događa na globalnoj razini.

Međutim, drugi radovi u potpunosti su u suprotnosti s ovim. Na primjer, znanstveno istraživanje “Wündsch i sur., 2018.” pokazuje nam da i danas zagrijavanje u Južnoj Africi nije ništa neobično.

To je globalna, glupost.

Temperaturne rekonstrukcije pokazuju neke istinite podatke o jugoistočnoj Australiji,
prema podacima znanstvenog rada McGowan i sur., 2018., Sjevernoj Aljasci (Hanna i sur., 2018.), tibetanskoj visoravni (Li i sur., 2018.), Južnoj Koreji (Song et al., 2018.), Antarktici (Mikis, 2018.), čine neke od desetaka drugih istraživanja.

U daljnjim lošim vijestima za klimatske alarmiste, čini se da njihova dva omiljena favorita globalnog zatopljenja – Grenland i Južni pol, se hlade, a ne zagrijavaju.

Evo kako stoje stvari na Grenlandu iz studije Mikkelsen et al.

Ovo stavlja Greenlandovo “globalno zagrijavanje” u njegov povijesni kontekst: više od 150 godina nije bilo ništa neobično. Temperature su sada hladnije nego što su bile 1930-ih.
 

 
Zasebna studija potvrđuje da je Grenland sad u trendu hlađenja:

“Nadalje, na iznenađenje znanstvenika globalnog zatopljenja, temperature Grenlanda ponovno su pale od 2000. godine. Westergaard-Nielsen i dr., 2018. godine ispitivali su najnovije i detaljnije trendove temeljene na MODIS-u (2001.-2015.) i zaključili da ako postoji opći trend za Grenland, a to je “uglavnom hlađenje”.

Kao i za Južni pol:

Na drugom kraju planeta, nova otkrića istraživanja na Južnom polu “Cerrone i Fusco, 2018.” potvrđuju veliko povećanje ledenog pokrova na južnoj polutki i sugeriraju da “proizlazi iz utjecaja klimatskih promjena i njezinih dugoročnih trendova”.

Oni kažu da rezultati ukazuju da je progresivno hlađenje utjecalo na godišnju klimu sub-Antarktika od 1990-ih do danas i da SIC [koncentracija morskog leda] pokazuje trendove godišnjih, proljetnih i ljetnih povećanja prema gore.

Globalno zagrijavanje? Koje globalno zagrijavanje?
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Ruta Sjevernog mora, koja se nalazi u arktičkim vodama i unutar Ruske ekskluzivne ekonomske zone, trebala bi biti transportni koridor otvoren za cijelu svjetsku zajednicu, rekao je admiral Paul Zukunft, zapovjednik američke Obalne straže

Zukunft je novinarima rekao da američke oružane snage i dalje nemaju namjeru provoditi operacije na Arktiku kako bi podržale načelo slobode plovidbe, kao što je to učinjeno na Južnom moru.

“Trenutačno ne postoji pritisak za provođenje vježbi za slobodu plovidbe na Arktiku, ali … američki pristup je da bi ruta Sjevernog mora trebala biti otvorena kao međunarodni vodeni koridor za, recimo, tranzitni prolaz – jer kako vidimo to područje je očišćeno od leda” – rekao je Zukunft, dodajući kako trenutačno ne postoji određeni plan za obavljanje bilo kakvih vojnih vježbi na tom području.

Američki vojni zapovjednik priznao je da će takav položaj Washingtona vezan za Sjeverni pomorski put neizbježno odbiti Moskva. “To će zahtijevati znatan dijalog u budućnosti” – kazao je.

Ruta Sjevernog mora, koja se proteže kroz cijelu duljinu ruskog područja Arktika i Dalekog istoka, očekuje se da će postati glavni trgovački put za robu isporučenu između Europe i Azije.

Prošlog je mjeseca ruski predsjednik Vladimir Putin rekao kako će Sjeverni put postati “ključ razvoja ruskog arktičkog područja Dalekog istoka”.

Putin je objasnio kako je cilj učiniti ga “doista globalnom, konkurentnom transportnom arterijom” i značajno povećati njezin teretni promet do 80 milijuna tona godišnje. Brodovi će uglavnom prevoziti ukapljeni prirodni plin (LNG), naftu i ugljen.

2016. godine, količina tereta koji je prevezena putem Sjevernog mora prešla je sovjetski rekord, dosežući 7,5 milijuna tona.

Arktička ruta od jugoistočne Azije do Europe smanjuje vrijeme prijevoza na pola u usporedbi sa tradicionalnim putevima kroz kanale Suez i Panama. U sovjetskim je vremenima uglavnom korištena za isporuku robe u izolirana naselja na Arktiku.

1991. godine ruta Sjevernog mora bila je otvorena za međunarodnu plovidbu, iako je u službenim ruskim dokumentima definirana kao “povijesno uspostavljena nacionalna prometna komunikacija”.

Prošle je godine Putin rekao da brodovi pod ruskom zastavom mogu dobiti ekskluzivna prava za transport nafte i plina kroz Sjevernu rutu – što je mjera predložena za poticanje brodogradnje.

To će povećati količinu brodarstva, ojačati položaj domaćih brodara i stvoriti dodatne mogućnosti za obnovu flote, rekao je predsjednik.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Klimatski “proroci” su posvuda – ali prava znanost i dalje pokazuje da su ti širitelji straha puni vrućeg zraka

Još 2008. godine, vrhunski “klimatski proroci” iz NASA-e predviđali su da na Arktiku neće više biti morskog leda do ljeta 2018.

No, podaci iz 2017. pokazali su sasvim suprotno: ledena masa na Arktiku raste, a ne nestaje, kako su naglasili propagandisti klimatskih promjena.

U lipnju 2008. godine, James Hansen, tadašnji direktor instituta “Goddard Institute of Space Sciences”, navodno je rekao Associated Pressu: “Ovo je naša posljednja prilika”.

Hansen je također poznat kao “kum znanosti globalnog zatopljenja” (ali možda će pojam “mitologija globalnog zatopljenja” biti prikladnija).

Ispred američkog Kongresa, Hansen je izjavio da smo dugo prošli “opasnu razinu” stakleničkih plinova. Ultimativno, stručnjak iz NASA-e zaključio je da će Arktik u roku od 5 do 10 godina ostati “bez morskog leda u ljetnim mjesecima”.

Bez obzira na strahove velikog topljenja ledenjaka koje propagiraju Hansen i drugi zagovornici propagande klimatskih promjena, istina je da se morska ledena masa na velikom sjeveru – povećava. Kako je Hansen, “kum” globalnog zatopljenja, mogao tako pogrešiti?

Bez obzira na razlog, tijekom posljednjih desetljeća izvješća kontinuirano pokazuju da je ledna morska masa pod opsadom – i to alarmisti žele da vjerujete.

U rujnu 2017., šokantni podaci sa Grenlanda pokazali su da se morska ledena masa povećala za nevjerojatnih 40 posto od 2012. godine.

Ali to nije sve, morska ledena masa već godinama raste. Izvještaji iz različitih agencija u 2015., 2014. i 2013. godini pokazali su slične trendove: Ledena masa na Arktiku se povećavala u skokovima i u granicama – ne topeći se kao što su propagandisti obećali.

2013. godine Daily Mail je izvijestio:

“Neki eminentni znanstvenici sada vjeruju da svijet ide prema razdoblju hlađenja koje neće završiti do sredine ovog stoljeća – proces koji bi razotkrio računalnu prognozu neposrednog katastrofalnog globalnog zagrijavanja kao opasnu zabludu.”

Isti je članak napomenuo da je intenzivna rasprava potaknuta kada je DailyMail otkrio da je globalno zagrijavanje u stanju “pauze” od 1997. Godine 2013. “pauza” je prihvaćena kao stvarna od strane svakog većeg istraživačkog centra – no više nego ikada se propaganda globalnog zagrijavanja servira u medijima.

Iste godine, Daily Mail je također “otkrio da će temperature padati ispod razine koju modeli predviđaju sa 90% sigurnošću”.

Drugim riječima, globalno zagrijavanje koje smo upoznali jest, u suštini, farsa. Dok su se temperature istodobno povećavale, nedavni podaci dosljedno pokazuju da to više nije slučaj.

Ali, umjesto da priznaju istinu, čini se da bi manijaci klimatskih promjena radije pokušali progurati podatke koji se uklapaju u njihovu paradigmu. Iako nitko ne voli biti u krivu, ti takozvani znanstvenici igraju se vatrom pretvarajući se da stvarnost uopće ne postoji.
 
NoviSvjetskiPoredak.com