Moderni arhitekti počeli su kružiti oko izgorenih ostataka Notre Dame, predlažući da se ne obnavi prema staroj katedrali, već da se obnovi sa “suvremenim” značajkama kao što su stakleni krov, čelični toranj i čak minaret

Macron je početno obećao da će obnoviti veličanstvenu katedralu na njezinu bivšu slavu.

Sada kaže da će biti obnovljena “u skladu s našom modernom i raznolikom nacijom”, a u isto vrijeme je francuska vlada najavila međunarodni natječaj za redizajn tornja Notre Dame.

Nakon objave dizajneri nisu propustili priliku odgovoriti sa svojim idejama, predlažući da se katedrala ne obnovi po staroj katedrali, već da se rekonstruira sa “suvremenim” značajkama kao što su stakleni krov, čelični toranj ili čak minaret, navodi Breitbart.

Britanski Telegraph je objavio članak u kojem se tvrdi da bi to bila “travestija” za obnovu Notre Damea, dok je časopis Rolling Stone citirao povjesničara arhitekture sa Harvarda koji je rekao da je požar zgrade “tako preopterećeno značenjem … osjeća se kao čin oslobođenja”.

Lord Norman Foster, vjerojatno najpoznatiji suvremeni britanski arhitekt, otkrio je novi dizajn na vrhu drevne katedrale s baldahinom od stakla i čelika s besprijekornim staklenim i čeličnim tornjem, koji se opisuju kao “umjetničko djelo o svjetlu” koje bi bilo “suvremeno umjetničko djelo o svjetlu” i vrlo duhovno djelo koje će zarobiti samouvjereni duh vremena”.

Ian Ritchie, moderni arhitekt najpoznatiji po takozvanom Dublinskom zvoniku – metalnom šiljku koji je podignut u irskoj prijestolnici – razmatra prijedlog sličnih arhitektonskih crta, te opisuje svoju ideju kao “prelamajući, super-tanki kristal koji reflektira nebo” ili “lijep suvremeni trag od staklenih kristala i nehrđajućeg čelika” – tj. bezličan stakleni i čelični zvonik.

Možda je najkontroverzniji prijedlog magazina Domusu, časopisa za arhitekturu, Toma Wilkinsona, da se izgorjeli toranj zamijeni islamskom minaretom, kako bi se podsjetilo na Alžirace koji su prosvjedovali protiv francuske vlade šezdesetih godina.

“Ove žrtve bi se mogle pamtiti uz pomoć novog tornja – zašto ne? – graciozan minaret” – izjavio je Wilkinson.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Predci modernih klimatizacijskih uređaja mogu se i danas pronaći u Iranu

Tehnologija stara tisućljećima godina i danas je jako učinkovita u onome što joj je namjena – rashlađivanje prostora. Drevni klimatski uređaji, koji postoje i danas, bili su posve drugačiji od današnjih.

I nisu se nalazi unutar prostora, spavaće sobe ili slično, već na krovu. No toliko su snažni da su mogli rashladiti cijelu kuću, čak i palaču. Najviše takvih, danas posebno zaštićenih spomenika kulture, nalazi se u arapskim zemljama.

Hlađenje uz šalicu čaja pri temperaturi od 40 stupnjeva sigurno vam nikada ne bi palo na pamet, no ispijanje tog čaja dok ste ugodno zavaljeni na terasi uz lagani povjetarac koji dolazi zahvaljujući “lovcima na vjetar”, čini se kao puno bolja ideja.

Vjetrohvati su visoke strukture poput dimnjaka koje možete vidjeti na krovovima starijih kuća diljem iranskih pustinjskih gradova. Njihov zadatak je uhvatiti hladni povjetarac i usmjeriti ga prema dolje, prema prostorijama kuća ili u podrumske prostorije kako bi rashladio hranu.

Studije su pokazale kako oni mogu smanjiti unutrašnju temperaturu za oko 10 stupnjeva.

Od doba drevne Perzije, Egipta, ljudi su se trudili i pokušavali svoju arhitekturu prilagoditi teškim vremenskim uvjetima i upotrijebiti prirodne načine rashlađivanja. Primjeri ovakvih rješenja mogu se naći na Bliskom Istoku, Egiptu, Pakistanu i Indiji. Budući da su smješteni na najvišem dijelu zgrade izloženi su propadanju, no ni to ih nije spriječilo da opstanu do naših dana. Najstariji primjerak u Iranu je iz 14 stoljeća, no njihovi tragovi mogu se naći i u zapisima perzijskog pjesnika Nasira Khusrawa iz 5. stoljeća.

Već se godinama vodi vrlo žustra rasprava o porijeklu tih drevnih rashladnih uređaja. Tako će Egipćani po umjetničkim djelima iz 1300 godina pr. Kr. pronađenima u grobnici faraona Nebamuna, reći kako su prvi razvijeni upravo u Egiptu, dok će iranski arhitekti reći da će zahvaljujući dokazima brojnih struktura sličnih dimnjaku iz 4000 pr. Kr. porijeklo ovih lovaca biti upravo Iran.

Bez obzira gdje je izgrađen prvi, profesor dr. Abdel Moniem El-Shorbagy sa Sveučilišta u Jeddahu, reći će kako su pronađene strukture dokaz velikog utjecaja kojeg je perzijska arhitektura ostavila na ove regije. Po jednoj teoriji oni su se proširili arapskim svijetom nakon arapskog osvajanja Irana u 7. stoljeću.

Iako je u većini slučajeva oblik ovih “lovaca” pravokutan s otvorima koji mogu ‘uhvatiti’ vjetar koji puše sa svih strana, česti su i heksagonalni i osmerokutni. Ovisno o gradu u kojem se koriste i vjetrovima koji pušu tako se i dizajniraju otvori, posebno u gradovima u kojima vjetar donosi i prašinu iz pustinje.

Hladniji vjetrovi koji pušu na većim visinama spuštaju se prema dolje, vertikalno, i potiskuju topao zrak iz podnožja prema van. U trenucima u kojima nema povjetarca ponašaju se kao solarni dimnjaci i stvaraju pritisak kojim topli zrak odlazi iz prostorija, pa ih tako i rashlađuje.

Unatoč tome što ih se i dalje može naći na mnogim krovovima, oni su zapravo ostaci prošlosti koje su danas mnogi zamijenili modernim klima uređajima. Kako kaže 85-godišnji stanovnik Jazda Abbas Farroghi, mnogi njegovi susjedi preselili su se u moderne stanove.

“Kuće su ostale prazne ili se iznajmljuju radnicima ili imigrantima. Najbolje što im se može dogoditi je da ih kupi neki bogataš iz Teherana i Shiraza i pretvori u hotel”, naglašava.

U hotel je pretvorena i kuća gđe Farrokhi koja se i dalje sjeća trenutaka koje su provodili u njezinom vrtu. Sada se preselila samo malo dalje od svoje kuće, a danas tradicionalnog hotela Royay Ghadim. “Još ponekad posjetim svoj dom. Sada izgleda dobro i drago mi je što je očuvan”, rekla je.

Jedan od najstarijih gradova na svijetu Jazd upisan je na UNESCO-ov popis zaštićenih mjesta svjetske baštine u Aziji 2017. godine. Iako se čini kako je to dovoljno zaštite za ovaj drevni grad i njegovu arhitekturu, voditelj lokalne turističke agencije Farsad Ostand, vjeruje kako se može učiniti još i više.

“Prije nekoliko godina, Institut za kulturno naslijeđe počeo je izdavati zajmove onima koji su kupili ove stare kuće i željeli ih renovirati i pretvoriti u hotele i restorane te očuvati. No sada ljudi provedu godine čekajući takve kredite, jer vlast nema novaca za te stvari”, naglašava.

Dok se prisjeća svojih mladih dana koje je proveo u kući svoga djeda ležeći ispod jednog takvog vjetrohvata koji je bio dobar koliko su i današnji klima uređaji, nada se kako će se očuvati sve ove povijesne strukture. “Dok god turisti i dalje dolaze sve će biti dobro.

Njima je stalo do starog grada i lovaca, i nama je, pa se nadamo da ćemo ih uspjeti sačuvati”, rekao je i dodao kako upravo taj novac od turizma omogućuje renovaciju i očuvanje drevnih starih kuća, pa tako i lovaca na njihovim krovovima.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(express.hr)

Umjetna inteligencija suptilno ulazi u naše živote, a možda i preuzima poslove

Najveća kineska internet tražilica Baidu, u suradnji s KFC-om ovog tjedna je najavila lansiranje koncept storea nazvanog KFC Original+ u Šangaju.

Trgovina će funkcionirati tako da će goste posluživati Baiduov robot umjetne inteligencije nazvan Duer, koji može vršiti glasovnu interakciju, a od kojeg će gosti naručivati hranu.

Zanimljivo je i to da će gosti, ako to budu htjeli, moći zamoliti Duera za hologramski prikaz hrane. Duer, koji je javnosti predstavljen 2015. godine na Baidu svjetskom kongresu, sakupljat će podatke o ponašanju kupaca kako bi se bolje shvatile potrebe korisnika te poboljšala poslovna efikasnost, piše All China Tech.

Prvi korak u komercijalizaciji robota

Gosti koji budu posjećivali ovaj restoran brze hrane, naručivat će i plaćati robotu, a ako se projekt pokaže uspješnim, to je prvi korak u komercijalizaciji robota umjetne inteligencije koji će mijenjati ljude u obavljanju pojedinih poslova.

No, Duer nikako nije prvi robot umjetne inteligencije koji je zamijenio čovjeka na njegovom radnom mjestu. Još prije godinu dana Aiko Chihira, robot iz Japana, počela je raditi na recepciji jedne trgovine u Tokiju. Za razliku od Duera, Aiko je čovjekolikog izgleda, a njezin posao je da dočekuje klijente te ih upućuje kamo trebaju ići.

Roboti se razvijaju diljem svijeta

Örebro sveučilište iz Švedske je pak dizajniralo robota koji će pomagati putnicima na aerodromima da lakše dođu do svojih terminala. Robot Spencer je tijekom studenog proveo nekoliko dana na amsterdamskom aerodromu Schipol u sklopu njegovog testiranja te bi uskoro trebao početi raditi.

Početkom ove godine, u Kini je robot po imenu Xiaoice počeo raditi kao TV voditelj na postaji Shangai Dragon te najavljuje vremensku prognozu. Robot Xiaoice dio je softvera koji je razvijen pomoću Microsoftove SmartCloud tehnologije, a ima sposobnost čitanja teksta koji je najsličniji čovjekovom dosad.

Musk, Wozniak te Hawking traže zabranu razvoja UI

Stoga ni ne čudi što stručnjaci, poput računalnog eksperta Moshe Vardija, upozoravaju da umjetna inteligancija prijeti ljudskim radnim mjestima te samoj ekonomiji na globalnoj razini. Ne samo da to tvrdi Vardi, već su i Elon Musk, Steve Wozniak i Stephen Hawking tražili da se zabrani razvoj vojne umjetne inteligencije i robota ubojica jer su uvjereni da nam roboti predstavljaju egzistencijalnu prijetnju.

Forbesov analitičar Bernard Marr je pak nedavno naveo 10 područja u kojima će ljudska radna mjesta biti ugrožena kompjuterizacijom i automatizacijom u idućih nekoliko desetljeća.

Roboti u zdravstvu

Jedna tvrtka lansirala je aparat koji nadzire razinu anestetika tijekom operacija, a u zdravstvu već neko vrijeme postoje roboti koji liječnicima pomažu tijekom kompliciranih operacija.

Početkom ove godine kirurzi s University of Pittsburgh Medical Center bili su prvi koji su upotrijebili robota za operacije glave i vrata. Kažu da će to operacije učiniti manje invazivnima pa će i oporavak biti brži i lakši.

Roboti u pravu

Danas već postoje statističke baze koje na temlju skupljenih podataka predviđaju ishod pojedinih pravnih slučajeva. Marr vjeruje da, kad bi se svi spisi u velikim parnicama i suđenjima digitalizirali, njima bi se lako moglo upravljati (i vjerojatno na temelju toga odlučivati o konačnoj presudi).

Roboti u osiguranju

Ono što rade agenti osiguranja i brokeri (računanje rizika te izračunavanje raznih statističkih podataka) vrlo lako mogu raditi i računala.

Roboti u arhitekturi

Razvojem tehnologije i raznih aplikacija, dizajniranje objekata danas je jednostavnije nego ikad. Postoje računali programi koje svatko može koristiti kod kuće kako bi definirali željeni namještaj ili nacrt objekta. Marr vjeruje kako je to samo korak do softvera koji će u budućnosti vrlo jednostavno kreirati i vrlo složene projekte.

Inače, švicarski znanstvenici još prošle godine napravili su robota za gradnju koji će se koristiti na većini gradilišta kroz idućih 10 godina. Robot sadrži veliku mehaničku roku koja se nalazi na mobilnom postolju, a ona se može programirati da gradi kompleksne konstrukcije.

Roboti u financijama

Računalni programi za vođenje računovodstva svakodnevno se razvijaju pa ne čudi Marrova tvrdnja kako će se uskoro pojaviti dovoljno dobri algoritmi koji će zamjeniti bankare. U prilog ide i činjenica da vlade već koriste takve algoritme za pronalaženje poreznih utajivača.
Roboti u novinarstvu

Bit će sve manje novinara

Već se neko vrijeme govori o programima koji umjesto novinara pišu vijesti. Riječ je o automatskim programima koji prikupljaju informacije po internetu te ih oblikuju u tekstove. Već sada ima modela u praksi, recimo, u AP-u ili New York Timesu, gdje se putem algoritama prate pokazatelji na burzama, sportski rezultati i slično.
Roboti umjesto službe za ljudske resurse

Sakupljanje životopisa, ispitivanje kandidata i njihova provjera u odjelu ljudskih resursa mogla bi također biti praksa koja će nestati. Marr vjeruje kako se i to vrlo lako može zamjeniti računalnim programom.

Roboti u policiji

Algoritmi koji predviđaju riskantne situacije mogli bi dovesti do manje potrebe policijskih službenika, počevši od onih koji patroliraju kvartovima.
 

 
(telegram.hr/uredio:NSP)