Mnogi korisnici interneta ne paze previše na vlastitu privatnost, ili nisu svjesni kako olako odaju važne informacije o sebi na društvenim mrežama. Koliko je neko nemaran pokazuju i jednostavne šifre koje je lako probiti

Još gora je situacija na našim mobitelima, a korisnici nisu ni svjesni koliko podataka ‘otkrivaju’ brojne popularne aplikacije. Kako pokazuje istraživanje, autori Android aplikacija skloniji su vaše podatke dati drugim stranicama.

Istraživači s uglednih univerziteta MIT, Harvard i Carnegie-Mellon proučavali su 110 aplikacija s Google Playa i Apple App Storea. Otkrili su da čak 73 posto Android aplikacija dijele korisnikove e-mail adrese trećim stranama, te da 47 posto iOS aplikacija dijeli lokaciju korisnika. To je jedan od najočiglednijih primjera kako nas naši vlastiti uređaji ‘izdaju’.

Svoje su istraživanje objavili pod naslovom: “Ko zna šta o meni?”, a testirali su po 55 najpopularnijih aplikacija na obje najveće mobilne platforme.

Dok su testirali aplikacije i pratili mobilni promet, otkrili su da su Android aplikacije sklonije dijeljenju privatnih informacija poput imena (čak 49 posto aplikacija) ili e-mail adresa (25 posto svih testiranih aplikacija). S druge strane, 18 posto aplikacija za iPhone dijelilo je podatke o imenu.

Vjerovatno nije iznenađenje što većina aplikacija podatke odaju Googleu i Facebooku. Najnesigurnijom (na Androidu) ispostavila  se aplikacija Text Free – koja omogućuje besplatne pozive i slanje poruke preko Wi-Fi mreže. Od iOS aplikacija posebno se ‘tračerskom’ pokazala aplikacija Localscope, koja podatke o korisnicima šalje na čak 17 vanjskih domena!

Aplikacije i stranice na koje šalju informacije (klikni za veći prikaz)

Ne samo da nam takve aplikacije dodatno crpe bateriju uređaja čak ni kada ne koristite tu aplikaciju, nego većinom bez znanja korisnika odaju osjetljive podatke poput lokacija i razotkrivanja identiteta neželjenim stranama.

Među mnogima su sve popularnije aplikacije za fitness i praćenje zdravlja, a u istraživanju su njih 3 od 30 s trećom stranom dijelile podatke o pretragama i ono što su korisnici tražili.

Znanstvenike je začudio i podatak da je 93 posto od svih Android aplikacija koje su testirali imalo vezu prema adresi safemovedm.com, no još ne znaju kakva je svrha te veze koja se nastavila čak i kada nisu koristili aplikacije, te se vjerojatno radi o pozadinskom procesu u Androidu, ali Google još nije rekao što tačno ta adresa radi, piše BBC.

Istraživanje je pokazalo da se mnogi osjetljivi podaci dijele bez vidljive dozvole, a budući operativni sustavi i trgovine aplikacijama bi trebale uvesti promjene kako bi jasnije rekli korisnicima koje potencijalno osjetljive podatke dijele – navode autori istraživanja.

Istraživanja pokazuju da se više od polovine korisnika odluči ne instalirati aplikaciju kada otkriju koliko bi podataka trebali dijeliti da je uopće koriste. Trećina ljudi je odlučila obrisati aplikaciju nakon što su otkrili da se prikupljaju podaci koje nisu htjeli dijeliti.
 
(avaz.ba/uredio:nsp)

Kreditne i debitne kartice odavno su zamijenile gotovinu koja je i dalje najsigurniji oblik plaćanja. Bez obzira na sustave zaštite sve češće dolazi do zlouporabe kartica

Osim njihove fizičke krađe događaju se i krađe podataka s kartice na internetu ili uz pomoć elektronskih uređaja koje kriminalci postavljaju na bankomatima i drugim uređajima.

Pogledajte na kojim mjestima ne biste trebali koristiti kreditne i debitne kartice

#1. Bankomati udaljeni od banke. Stručnjaci preporučuju da po mogućnosti koristite samo bankomate koji se nalaze uz banke ili u njihovoj neposrednoj blizini jer su oni udaljeniji na izoliranim mjestima mamac za kriminalce. U njih je lakše postavljati uređaje za krađu podataka jer nisu pod stalnim nadzorom.

“Stručnjaci preporučuju da po mogućnosti koristite samo bankomate koji se nalaze uz banke ili u njihovoj neposrednoj blizini jer su oni udaljeniji na izoliranim mjestima mamac za kriminalce.”

#2. Ulične stanice za punjenje mobitela. Kada putujete u inozemstvo možete naići na kioske u kojima možete napuniti bateriju mobitela.

U nekim gradovima ova usluga je besplatna, ali tamo gdje nije morate je platiti kreditnom karticom. Budite oprezni jer su ove stanice za punjenje česta meta kriminalaca. Osim što mogu ukrasti podatke s kartice, poznato je da mogu skinuti i podatke s vašeg mobitela.

#3. Desktop i mobilne aplikacije. Budite oprezni kod kupovine izvan svoje službene trgovine s aplikacijama ili službenog programa. Sigurno ste već imali prilike vidjeti pop-up prozore koji vas traže da uplatite određenu svotu novca kako biste uklonili virus ili otključali svoje dokumente, ali ne nasjedajte na takve zahtjeve jer je u pitanju prevara.

#4. Neprovjerene online stranice za kupovinu. Možda ste pomislili kako to već znate, ali ne šteti ponoviti koliko je opasno ostavljati podatke o svojoj kartici na stranicama čiju sigurnost prethodno niste provjerili.
 

 
(dnevnik.hr,youtube/uredio:nsp)