Nova studija Sveučilišta u Salzburgu otkrila je da sedam od deset Austrijanaca vjeruje da islam nije kompatibilan sa zapadnim svijetom

Sveučilišna studija, koja je istraživala 1.200 ljudi, otkrila je da velika većina stanovništva jako brine zbog učinka koji islam ima na Austriju, a 80 posto anketiranih reklo je da želi da muslimani budu pomnije praćeni, piše vodeća australska novina Kronen Zeitung.

Od onih koji su sudjelovali u istraživanju, 72 posto ih je reklo da muslimani nisu kulturno dobro za zemlju.

Polovina sudionika izjavila je da se neće usprotiviti politici koja bi ograničila muslimansku mogućnost da prakticiraju religiju, dok gotovo isto toliko ljudi kaže da se džamije u Austriji uopće ne smiju tolerirati.

59 posto sudionika reklo je da se boji da su muslimani koji žive u Austriji teroristi.

Prošlog mjeseca austrijska domaća obavještajna agencija, Ured za zaštitu Ustava (BVT), objavila je izvještaj u kojem se navodi da je radikalni islamski terorizam još uvijek najvažnije sigurnosno pitanje u zemlji, a povratak terorista ISIS-a u Austriju je glavna briga.

Izvješće je spominjalo i to da se najmanje 93 ‘Austrijska državljana’ koji su napustili zemlju da se bore za ISIS na Bliskom Istoku vratilo u Austriju.

Wolfgang Aschauer, autor studije, tvrdio je da rezultati sugeriraju da sudionici potcjenjuju ono što on naziva “složenost islama”. Tvrdio je i da se većina muslimana u Austriji pokušava integrirati.

Predsjednik Islamske vjerske zajednice, Umit Vural, okrivljuje politiku za odbacivanje muslimana od strane velike većine Austrijanaca.

Početkom ove godine liječnik i bivši zastupnik iz Austrijske narodne stranke rekao je NA austrijskoj televiziji da austrijske djevojke moraju nositi muslimansku odjeću kako bi spriječile ulična uznemiravanja i napade od strane muslimanskih migranata.

Ovo je jasan pokazatelj da se muslimani ne asimiliraju s austrijskom kulturom, već da su Austrijanci – u svojoj zemlji – prisiljeni na asimilaciju sa islamskom kulturom.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Čini se da većina Amerikanaca ne vjeruje u službenu priču mainstream medija o smrti seksualnog prijestupnika Jeffreyja Epsteina nakon što je anketa utvrdila da sve više ljudi vjeruje da je financijer umro uslijed ubojstva, a ne zbog samoubojstva

Znatiželja garđana i okolnosti oko Epsteinova samoubojstva prošle subote podigle su više od nekoliko obrva.

Sada je anketa američke agencije Rasmussena otkrila da samo 29 posto Amerikanaca vjeruje da je on izvršio samoubojstvo u zatvoru.

Ta brojka blijedi u odnosu na 42 posto ljudi koji misle da je Epstein ubijen kako bi ga spriječili da svjedoči protiv nekih njegovih moćnih suradnika.

Vijest je privukla ogromnu razinu interesa, te je više od dvije trećine ljudi izjavilo kako su „pomno“ pratili razvoj događaja, a jedna četvrtina ljudi kazala je da ih slijedi „vrlo pozorno“.

Među Amerikancima koji vrlo detaljno prate priču, 56 posto smatra da je Epstein ubijen, utvrdio je Rasmussen.

Istraživanje je provedeno u danima nakon Epsteinove smrti i u njemu je sudjelovalo 1.000 ispitanika.

Utvrđeno je da muškarci češće od žena sumnjaju da je sramotni financijer ubijen. Otkriveno je i da su bjelački ispitanici manje sumnjičavi od ljudi manjinskog porijekla.

U četvrtak je Washington Post izvijestio da je obdukcijom Epsteina utvrđeno da je 66-godišnjak imao nekoliko slomljenih kostiju u vratu, uključujući i bedrenu kost.

Forenzički stručnjaci rekli su radu da se puknuće kosti može dogoditi kod onih koji se objese, međutim, oni su češći kod žrtava ubojstava davljenjem.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Gotovo polovica svih Amerikanaca očekuje da će se u SAD-u uskoro dogoditi još jedna masovna pucnjava, pokazuju rezultati ankete javnog mišljenja Reutersa i Ipsosa objavljeni danas, samo nekoliko dana nakon smrtonosnih napada u Kaliforniji, Teksasu i Ohiju

Prema anketi provedenoj 7. i 8. kolovoza, 78 posto Amerikanaca reklo je da je vjerojatno da se još jedan takav napad dogodi u sljedeća tri mjeseca, a 49 posto smatra da je to “vrlo vjerojatno”.

Deset posto ispitanika reklo je da nije vjerojatno da će se još jedan takav napad dogoditi u sljedeća tri mjeseca, dok su ostali rekli da ne znaju.

Anketa je provedena nakon dvije masovne pucnjave ranije u kolovozu u El Pasu i Daytonu, te one u Gilroyu prošlog mjeseca, u kojoj je poginulo 36 ljudi. Napadi su uzdrmali zemlju te mnogi pozivaju na strože zakone kada je riječ o kontroli oružja.

Masovne pucnjave kao dio američke svakodnevice

“Stalno ste na oprezu jer nikada ne znate kada će se dogoditi i gdje”, rekla je Suzanne Fink (59), republikanka iz grada Troutmana u Sjevernoj Karolini. “Prečesto se događa i ponekad se čini da je riječ o oponašateljima.”

Masovne pucnjave nisu jasno definirane, no neprofitna organizacija Gun Violence Archive zabilježila je više od 250 takvih incidenata samo u ovoj godini, u prosjeku više od jedne dnevno, u kojima je vatrenim oružjem ubijeno ili ozlijeđeno četvero ili više ljudi.

Nakon masovnih pucnjava u Teksasu i Ohiju, demokrati te nekoliko kandidata za predsjedničke izbore 2020. kritizirali su predsjednika Donalda Trumpa zbog njegove rasističke retorike i oštrih imigracijskih politika koje smatraju odgovornima za nasilje.

Bivši kongresmen Teksasa i predsjednički kandidat Beto O’Rourke u srijedu je na Twitteru Trumpu poručio da je pucnjava u El Pasu “teroristički čin nadahnut njegovim rasizmom”.

Republikanski predsjednik Senata Mitch McConnell rekao je u utorak da neće ranije sazvati senat kako bi raspravljali o novim zakonima o kontroli oružja, čime je odbio molbe 200 američkih gradonačelnika, uključujući i dvojice čiji su gradovi prošlog vikenda pretrpjeli masovne pucnjave.

Rezultati ankete

Prema anketi, 69 posto odraslih u Americi želi uvođenje “strožih” ili “umjerenih” ograničenja za kupovinu vatrenog oružja.

Rezultati ankete također su otkrili da polovica svih Amerikanaca, uključujući dvije trećine demokrata i jednu trećinu republikanaca, smatra da “način na koji ljudi pričaju o imigracijama potiče nasilje”.

Većina odraslih smatra “nasumične nasilne napade”, poput masovnih pucnjava, najvećim prijetnjama u svakodnevnom životu, dok je jedna od četiri osobe rekla da je domaći terorizam motiviran politikom ili religijom najveća opasnost. Samo je jedna od šest osoba spomenula strani terorizam.

Kao glavne uzroke masovnih pucnjava u SAD-u ispitanici su navodili rasizam, netrpeljivost, lak pristup vatrenom oružju te mentalne bolesti. Samo je jedna od šest osoba, odnosno jedan od četiri republikanca, u anketi rekla da su za napade krive videoigre.

Trump je u ponedjeljak spomenuo videoigre i mentalne bolesti kao glavne faktore u masovnim pucnjavama, no ranija istraživanja pokazala su vrlo malu ili nikakvu povezanost između nasilnih igara i pucnjava.

Anketa Reutersa i Ipsosa provedena je putem interneta diljem SAD-a. Prikupljeni su odgovori 1116 osoba, a statistička pogreška plus-minus iznosi 3 posto.

(index.hr)

Španjolska po prvi put u svojoj povijesti imala više ateista, agnosticika i nevjernika nego katolika, navodi se u novom izvješću Istraživačkog centra španjolske sociologije (CIS)

Dok se trećina Španjolca izjasnila kao katolici, samo 22,7 posto njih reklo je da prisustvuje misi i redovito odlazi na ispovijed.

U Kataloniji samo 10,9 posto vjernika izjasnilo se da redovito pohađaju misu i odlaze na ispovijed, dok u gradu Roji, južno od Baskije, oko 40 posto ljudi još uvijek prakticira katolicizam, javlja FranceInfo.

Sekularizacija španjolskog društva znatno je izraženija u industrijaliziranim područjima gdje se kulture češće miješaju poput Madrida, Katalonije i Baskije.

Kao odgovor na te brojke, španjolski list El Diario napisao je: “Ove brojke, 80 godina kasnije, konačno daju razlog Manuelu Azanu: Španjolska je prestala biti katolička zemlja.”

Izjava se odnosi na rečenicu koju je predsjednik španske privremene vlade izrekao u listopadu 1931. godine.

Španjolska je do sada daleko zaostajala za ostalim zapadnoeuropskim zemljama u kojima odavno ne postoji većina katolika.

Dok zapadnoeuropska postaje sve sekulariziranija, srednja i istočna Europa ostaju uporište kršćanstva. Hrvatska, Poljska i Mađarska su svi primjeri toga.

Viktor Orban, premijer Mađarske više je puta branio ideju o održavanju kršćanske Europe.

U govoru koji je početkom ove godine dao mađarskom narodu, rekao je: “Ako izgubimo svoju kršćansku kulturu, izgubit ćemo svoju slobodu.”

“Bez zaštite naše kršćanske kulture izgubit ćemo Europu i Europa više neće pripadati Europljanima”, izjavio je.

Novi-Svjetski-Poredak.com

“Veterani koji su služili u Iraku ili Afganistanu više ne podupiru te angažmane više od onih koji nisu služili u tim ratovima”, izvijestilo je istraživanje Pew Research Centra, objavljeno u srijedu, potvrđujući trend ratnog zamora.

Američki ratni veterani sada vrlo slično misle kao i njihovi civilni sugrađani da je rat u Iraku bio promašaj, s obzirom na troškove u odnosu na koristi za SAD, a 64 posto ih je reklo da se taj rat nije uopće isplatio.

Dok se rat u Iraku završio 2011. godine, obnovljen je, poput zombija, nedugo nakon što su vojnici razmješteni u borbu protiv Islamske države (ISIS).

Afganistan je dobio nešto povoljnije kritike, iako je 58 posto veterana i dalje smatralo da je to najdulji rat u povijesti SAD-a i da je bio besmislen.

Njihovi odgovori bili su skoro pa identični sa odgovorima civila koje je ispitivao Pew.

Predsjednik Donald Trump je nedavno smanjio količinu podataka koje je Pentagon objavio u vezi sa sukobom jer su afganistanski talibani postupno ponovno zauzeli više od pola teritorija zemlje.

Sve veći prezir prema ratovima za promjenom režima proširio se i na Siriju, gdje su SAD intervenirale 2014. i još uvijek su tamo unatoč obećanjima predsjednika Donalda Trumpa da će se Amerika povući.

Pedeset pet posto veterana izjavilo je da američki rat u Siriji nije vrijedan truda, a 58 posto njihovih civilnih kolega također se složilo s tim.

Dok SAD nikada nisu službeno objavile rat Siriji, one je tamo poslale više od 2.000 vojnika i izgradile mrežu baza koje su postale rasprostranjene tek kada je Trump najavio konačno povlačenje.

Iako su mišljenja anketiranih veterana ostala uglavnom konstantna bez obzira na to kada i koliko dugo su služili američkoj vojsci, podjela između političkih stranaka bila je oštra, sa tri puta više republikanskih veterana (45 posto) nego demokratskih koji vjeruju da je rat u Iraku vrijedan pothvat.

Samo dva puta više republikanaca (46 posto) podržalo je rat u Afganistanu nego demokrata, a dvostruko više republikanaca (54 posto) smatralo je da je sirijska kampanja vrijedna ratovanja.

Međutim, mnoštvo veterana obiju strana odobrilo je Trumpovo djelovanje kao glavnoga zapovjednika, iako je nešto manje od polovice smatralo da je njegova politika učinila vojsku jačom – što je pozitivnije stajalište prema predsjedniku od onoga koje drži javnost.

Što se tiče “terora”, čini se da pobjeđuje: izvješće prošle godine pokazalo je da se broj islamističkih militanata koji djeluju širom svijeta učetvorostručio od 11. rujna 2001. godine, kada je Amerika započela “Rat protiv terorizma”.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Sveučilište u Gavleu u Švedskoj svake godine izdaje „barometar diverziteta“ u kojem se ljudi u Švedskoj pitaju o njihovim stavovima prema raznolikosti

U najnovijem barometru zaključuju da su stavovi Šveđana o davanju kulturnih prava imigranatima postali negativniji, dok istovremeno sve više ljudi ima pozitivna iskustva s kolegama imigrantima na poslu, piše VOE.

U pitanju o tome koje religije imaju negativne vrijednosti kada se se sukobljavaju s primjerice ljudskim pravima, 95% misli da je to islam, 35% misli da je to judaizam, 31% misli na hinduizam, 26% misli da je budizam i 26% misli da je to kršćanstvo.

Islam se još jednom ističe u godišnjem istraživanju.

Štoviše, 66 posto ispitanika također se slaže s tvrdnjom da su muslimanke u Švedskoj opresivnije od drugih žena u Švedskoj, 26 posto ne zna, a 8 posto misli da ne.

87 posto misli da su ljudi s inozemnim podrijetlom dužni prilagoditi se švedskoj kulturi, 7 posto ne zna, a 6 posto misli da ne.

Među ljudima koji su sudjelovali u istraživanju, 88 posto je rođeno u Švedskoj, 8 posto u jednoj zemlji u Europi, a 5 posto u zemlji izvan Europe.

Izuzetno negativan stav prema islamu pokazuje da većina Šveđana zna da islam nije religija poput neke druge. A definitivno nije religija mira.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Četiri od pet najvećih stranaka na izborima za Europski parlament ovog tjedna bit će nacionalističko-populistički euroskeptici prema anketi internetske stranice EuropeElects

Podaci koje je prikupila internetska stranica pokazuju da je stranka Brexit sa čelnikom Nigelom Farageom vjerojatno izazvala veliku uznemirenost i zauzela najviše mjesta od bilo koje stranke na kontinentu sa 28 izabranih zastupnika u Europskom parlamentu, piše Breitbart.

Zapanjujuća prednost stranke Brexit nad drugom strankom Liberali Demokrati značila bi da stranka g. Faragea sada stoji bolje od konzervativaca i Laburističke stranke zajedno.

Na drugom mjestu s 25 projiciranih zastupnika u Europskom parlamentu je stranka Lige koju predvodi talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini, koji je uložio stvarne napore kako bi ujedinio euroskeptične konzervativce i populistički pokret pred izbore.

Salvini je također odbacio suradnju s Njemačkom Kršćansko demokratskom unijom (CDU), koja će vjerojatno doći na treće mjesto, rekavši da je kancelarka Angela Merkel, zajedno s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, “uništila” Europu.

Očekuje se kako će konzervativna stranka Prava i pravde, vladajuća stranka u Poljskoj, osvojiti 22 mjesta u Europskom parlamentu i kao dobro poznat snažni saveznik konzervativnog mađarskog premijera Viktora Orbana.

Francuska populistička stranka National Rally Marine Le Pen također želi izazvati veliku uznemirenost na izborima i trenutno gleda na pobjedu nad strankom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

Lider stranke National Rally i bivša predsjednička kandidatkinja Marine Le Pen proglasila je EU referendum zapravo referendum za novog predsjednika Francuske i rekla je ranije ovog mjeseca da ako Macronov La République En Marche! izgubi izbore, da bi on onda morao podnijeti ostavku na mjesto predsjednika.

„Tako je nastao referendum za ili protiv Emmanuela Macrona, na ovim europskim izborima. Prihvaćam to, ali u takvim uvjetima moramo učiniti kao što je to uradio general De Gaulle: ako izgubi te izbore, morat će otići” – rekla je.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Znatna većina građana SAD-a protivi se ideji preventivnih napada na Iran i masovno ne odobrava Trumpovu politiku prema Islamskoj Republici, pokazalo je novo istraživanje dok napetosti u Zaljevu nastavljaju rasti

Oko 60 posto Amerikanaca vjeruje da SAD kao prvo ne bi smjele napadati iranske oružane snage, dok je 12 posto podržalo provedbu preventivnog napada, navodi se u anketi Reutersa i agencije Ipsos.

Opet s druge strane 53 posto odraslih Amerikanaca misli na Iran kao na “ozbiljnu” ili “neposrednu” prijetnju.

Ta brojka, koju su previdjeli mnogi mainstream mediji, bila je gotovo jednaka broju američkih odraslih građana (51 posto) koji su vjerovali da će njihova zemlja u narednih nekoliko godina krenuti u rat protiv Irana.

Živci u nemirnoj regiji Perzijskog zaljeva su sve više na rubu od prošlog tjedna nakon što je Donald Trump poslao velike prijetnje Iranu putem Twittera, rekavši da ako dođe do sukoba sa SAD-om, to bi značilo „službeni završetak Irana.”

Tijekom dvije godine svog mandata, on je također napustio Nuklearni sporazum iz 2015. godine koji je postignut teškom mukom i ponovno nametnuo opsežne sankcije iranskoj ekonomiji.

Opet gledajući sa druge strane, skoro polovica (49 posto) Amerikanaca je nezadovoljna Trumpovim odnosom prema Iranu.

Napetosti između SAD-a i Irana potaknute su nizom američkih vojnih operacija ovog mjeseca. Pentagon je već poslao napadačku skupinu nosača zrakoplova, eskadrilu bombardera B-52 i bateriju raketa Patriot na Bliski istok, što je izazvalo strah od sukoba.

Iran je bio skeptičan glede spremnosti SAD-a da se uključi u sveobuhvatni vojni sukob, rekavši da u Washingtonu nedostaje i politička volja i vojna sredstva.

U međuvremenu, Teheran je izjavio da, iako ne želi rat, ostaje spreman za svaku mogućnost.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Drugim riječima, „ne-žene“ su sada službeno najveća vjerska skupina u Sjedinjenim Državama

Tijekom posljednjih 30 godina u SAD-u je došlo do masovnog egzodusa organizirane religije.

Svake godine igla se pomaknula samo malo, ali dugoročno gledano, ono što smo vidjeli, nije ništa drugo nego seizmički pomak.

“Nikada prije u američkoj povijesti nismo vidjeli tako dramatično odstupanje od kršćanske vjere, a to ima ogromne implikacije na budućnost našeg naroda. Prema istraživanju koje je upravo objavljeno, postotak Amerikanaca koji tvrde da nemaju nikakvu religiju povećao se za 266 posto od 1991. godine.”

Broj Amerikanaca koji smatraju da nemaju religiju porastao je za 266 posto od 1991. godine, što je sada statistički povezano s brojem katolika i evangelista, pokazuje novo istraživanje.

Osobe bez religije – poznate pod nazivom ‘nonesi’ među statističarima – čine 23,1 posto američke populacije, dok katolici čine 23 posto, a evangelici 22,5 posto, navodi Opća društvena anketa.

Drugim riječima, „nonesi“ su sada službeno najveća vjerska skupina u Sjedinjenim Državama.

U jednom trenutku bilo bi iznimno teško zamisliti da će jednog dana “bezbožnici” nadmašiti evanđeoske kršćane, ali to se zapravo i dogodilo.

A najveći pokret koji smo vidjeli bio je među našim mladim ljudima. Prema drugoj anketi, dvije trećine mladih kršćana kažu da su prestali odlaziti u crkvu u nekom trenutku između 18 i 22 godine.

Veliki broj mladih odraslih koji su često pohađali protestantske bogomolje u srednjoj školi napustilo je crkvu.

Dvije trećine mladih kažu da su prestale redovito ići u crkvu u periodu od najmanje godinu dana u dobi između 18 i 22 godine, pokazuje novo istraživanje LifeWay Researcha.

To su isti obrasci koje smo vidjeli u Europi, a sada se većina tih zemalja smatra “postkršćanskim društvima” dijelom i zbog masovne migracije koje su pogodile Europu u zadnje vrijeme.

Mladi odrasli danas će biti lideri sutrašnjice, a imaju mnogo veći postotak “bezbožnika” nego stanovništvo u cjelini. Prema studiji koju je proveo PRRI, 39 posto mladih odraslih je u ovom trenutku “religiozno neopredijeljeni” …

Danas, gotovo četiri od deset (39%) mladih odraslih (u dobi od 18 do 29 godina) su vjerski neopredijeljeni – tri puta veća stopa od 13% među starijim osobama (u dobi od 65 i više godina). Dok su prethodne generacije također imale veću vjerojatnost da će biti vjerski neopredijeljene u svojim dvadesetim godinama, gotovo četiri puta je vjerojatnije da će mladi ljudi danas se identificirati kao religijski neopredijeljeni. Godine 1986., na primjer, samo 10% mladih je tvrdilo da nema vjerske pripadnost.

Prelazak s 10 posto u drugom mandatu Ronalda Reagana na 39 posto danas je apsolutno kolosalna promjena.

Upravo sada, samo oko 27 posto američkih Milenijalaca redovito posjećuje crkvu. Većina njih jednostavno nije zainteresirana za ozbiljno uključivanje u organiziranu religiju.

Čak i mladi ljudi koji su uključeni u crkvu ne izgledaju jako zainteresirani za dijeljenje svoje vjere s drugima. Prema jednoj od najšokantnijih anketa koju nismo vidjeli dugo vremena, 47 posto Milenijalaca koji sebe smatraju “prakticirajućim kršćanima” vjeruju da je “pogrešno” dijeliti evanđelje s drugima …

Nova studija tvrtke Barna iz Kalifornije, koja prikuplja podatke o kršćanskim trendovima u američkoj kulturi, otkrila je zapanjujući broj američkih Milenijalaca koji misle kako je evangelizacija pogrešna.

Izvješće, koje je naručila grupa za nasljeđe Alpha USA, pokazalo je da je 47% Milenijalaca – rođenih između 1984. i 1998. – “donekle prinalo da je pogrešno dijeliti osobna uvjerenja s nekim tko ima drugačiju vjeru u nadi da će oni jednoga dana dijeliti tu istu vjeru. “

U te brojke je teško povjerovati, ali one su od nekih od najcjenjenijih anketara u cijeloj zemlji.

Politički gledano, ovi trendovi ukazuju na to da će se Amerika vjerojatno nastaviti kretati ulijevo. Oni koji nemaju vjersku pripadnost su mnogo, mnogo vjerojatniji da će biti Demokrati, pa je taj egzodus daleko od organizirane religije ogromna vijest za Demokratsku stranku.

Otkrivena je također i činjenica da negdje između 6.000 i 10.000 crkava u Sjedinjenim Državama prestaje sa radom svake godine.

To znači da će ih oko 100 prestati sa radom ovaj tjedan.

I još se tisuće njih hoda po rubu. Zapravo, u većini crkava u Americi svake nedjelje dolazi manje od 100 ljudi …
Većina crkava ima manje od 100 ljudi koji pohađaju službe svake nedjelje, a smanjili su se ili stagniraju u rastu članstva, prema novoj studiji koju je proveo LifeWay Research.

Studija, koja je provedena kako bi pomogla crkvama da bolje razumiju rast broja vjernika u klupama, pokazala je da većina protestantskih crkava ne radi dovoljno na privlačenju novih kršćanskih obraćenika, izvještavajući o prosjeku manje od jednog mjesečno.

Međutim, nema sumnje da je kršćanstvo u zapadnom svijetu u opadanju, a crkve umiru jedna za drugom.
Kako je jedan pastor rekao… “Radi s o sporoj smrti njegove crkve …”

Novi-Svjetski-Poredak.com

Broj Rusa koji se žele vratiti u SSSR dosegnuo je 66 posto 2018. godine, postavljajući 15-godišnji rekord, otkrilo je novo istraživanje

To je porast od 8 posto u odnosu na prošlu godinu kada je 58 posto ispitanika reklo “da” na pitanje žale li zbog pada Sovjetskog Saveza, otkrila je anketa agencije Levada-Center.

Anketa nije nikada premašila 65 posto glasova “ZA SSSR” od 2004. godine, a apsolutni rekord postavljen je 2000. godine, kada je 75 posto građana dalo potvrdan odgovor.

Agencija Levada-centar je počela anketirati stanovništvo u svezi ovog pitanja 1992. godine, godinu dana nakon raspada SSSR-a.

Većina onih nostalgičara Sovjetskog Saveza bili su ljudi stariji od 55 godina. Međutim, posljednjih godina takvi su stavovi također porasli među onima u dobi od 18 do 24 godine, rekao je glasnogovornik agencije.

60 posto ispitanika također je izrazilo uvjerenje da je propast SSSR-a mogao biti spriječen.

Ljudi su uglavnom nostalgični za Sovjetskim Savezom zbog; uništavanja zajedničkog gospodarskog sustava njihovih 15 republika (52 posto); gubitka osjećaja pripadnosti velikoj i moćnoj sili (36 posto) i rasta međusobnog nepovjerenja i neprijateljstva među bivšim zemljama (31 posto).

Povećanje broja onih kojima nedostaje SSSR potaknule su ovogodišnje mirovinske reforme, koje su povećale dob za umirovljenje za pet godina, rekla je Karina Pipiya, istraživačica Levada-Centra.

“Ljudi obično objašnjavaju svoju nostalgiju za Sovjetskim Savezom u uglavnom neracionalnim shvaćanjima o snažnom gospodarstvu i prosperitetu tijekom tog razdoblja, potpuno zaboravljajući na nedostatak osnovnih dobara i sustava bonova (za kupnju osnovnih potrepština) u to vrijeme” – rekla je Pipiya.

Novi-Svjetski-Poredak.com