Tisuće ljudi okupile su se u nedjelju na jednom od najvećih prosvjeda na japanskom otoku Okinawi u posljednja dva desetljeća protiv američkih vojnih baza nakon opetovanih incidenata, a istodobno je organiziran sličan prosvjed ispred parlamenta u Tokiju

Prosvjednici, kojih bi, prema očekivanjima organizatora, trebalo biti 50.000, posebice su ljuti zbog posljednja dva incidenta: ubojstva mlade Japanke i nesreće pod utjecajem alkohola za koje su osumnjičeni civilni zaposlenik u američkoj vojnoj bazi i marinac.

Američki predsjednik Barack Obama, koji je u svibnju sudjelovao na summitu G7 u Japanu, izrazio je “duboko žaljenje” zbog smrti Rine Shimabukuro.

Ovaj prosvjed ugrožava planove za preseljenje američke zračne vojne baze iz Futenme u Henoko na sjeveroistočnom dijelu arhipelaga. Baza Futenma, koja se nalazi u gradu Ginowanu, trebala bi se premjestiti u manje naseljeno priobalno područje otoka, no stanovnici Okinawe više ne žele nikakve baze na svom teritoriju.

Sjedinjene Države i Japan dogovorili su 1996. zatvaranje baze u Futenmi nakon što su tri američka vojnika silovala 12-godišnju Japanku, što je izazvalo masovne prosvjede protiv američke nazočnosti.

Arhipelag Okinawu nakon Drugoga svjetskog rata okupirali su Amerikanci, a 1972. ponovno je vraćen Japanu. Na otočju boravi 50.000 Amerikanaca, uključujući 30.000 vojnika i civila zaposljenih u američkim bazama.

Međutim, prisilni suživot ne funkcionira najbolje pa ondje ne živi puno lokalnog stanovništva. Stanovnici smatraju da prisutnost tolikog broja američkih vojnika na otočju otvara vrata kriminalu, osobito silovanjima.

Prošlog mjeseca uhićen je 32-godišnji američki civilni zaposlenik u američkoj vojnoj bazi pod sumnjom da je ubio 20-godišnju Japanku.

No podsjetimo se da kada su zadnji Japanci prosvjedovali protiv americkih baza na svom teritoriju srucio se bozji gnjev na njih u obliku tsunamija.
 
(index.hr)

„Pečat“ saznaje da su SAD u dogovoru sa takozvanom „vladom Kosova“ na području Južne srpske pokrajine otvorili laboratorije i skladišta za genetski modificirane organizme.

Američki GMO kartel prije nekoliko godina otvorio je na području južne srpske pokrajine, Kosova i Metohije, bazu koja se isključivo bavi proučavanjem, skladištenjem i proizvodnjom genetski modificirane hrane, sjemena i raznih zaraženih supstanci.

Kako „Pečat“ ekskluzivno saznaje ta američka GMO baza nalazi se na području Metohije, u blizini Peći.

Zaražena američka hrana

U sklopu baze nalaze se skladišta u kojima je u najvećoj mjeri zastupljena genetski modificirana soja. Iz GMO baze na Kosmetu transportira se genetski modificirana hrana u centralnu Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju. Prvi korisnici takve zaražene američke hrane su stanovnici Južne srpske pokrajine. Na taj način, postojanjem GMO baze, američki GMO kartel ima jedno od najvećih skladišta genetski modificirane hrane i sjemena, vrši GMO ispitivanja i eksperimente nad životinjama dajući im takvu hranu kako bi se vidjele reakcije i posljedice nad njihovim organizmima.

GMO bazu čuvaju američke snage KFOR-a, kao i sva druga američka skladišta i laboratorije na Kosovu i Metohiji. Amerikanci su uspjeli na dva načina zatrovati Kosmet, prvo bacanjem bombi urana za vrijeme NATO agresije 1999. godine, a potom i sadnjom genetski modificirane hrane.

Ovo je samo još jedna potvrda da GMO kartel u Srbiji dostiže svoju punu snagu. Nažalost, GMO kartel ima sve veću podršku političara iz vladajućeg režima i poslovnog okruženja koji su ušli u dogovor sa GMO kartelom, a dobili su zadatak da taj kartel jačaju i prema bivšim zemljama Sovjetskog Saveza. Na udaru GMO kartela u tom okruženju najviše je Ukrajina.

Nadamo se da će biti spriječena upotreba i korištenje genetski modificiranih organizama u prehrani i u poljoprivrednoj djelatnosti na teritoriju Srbije i da će to podržati u Skupštini Srbije, ali nažalost postoji mogućnost će vlast i ovog puta pod vanjskim utjecajem popustiti i napraviti novu štetu svojim građanima i budućim generacijama, tako što će sudjelovati u njihovom trovanju.

S jedne strane postoje čvrsta uvjeravanja da Zakon kojim se zabranjuju proizvodnja i promet GMO u komercijalne svrhe u Srbiji neće biti uskoro mijenjan.

Međutim, kao što je „Pečat“ pisao, SAD traže da Srbija prihvati genetski modificiranu hranu kao uvjet za ulazak u „Svjetsku trgovinsku organizaciju“ (WTO). Poznato je da je uvjet za ulazak u Europsku uniju članstvo u ovoj organizaciji, a Srbiju je upotrebom GMO ucjenio prilikom dolaska u Beograd i američki potpredsjednik Joe Baiden, o čemu je „Pečat“ detaljno pisao prošlog mjeseca.

Sve više kroničnih bolesti

I u samim SAD-u postoje organizacije koje upozoravaju na djelovanje GMO kartela i na štetnost korištenja genetski modificirane hrane.

American Academy of Environmental Medicine (AAEM) apelirao  je na doktore da prepisuju dijete bez GMO hrane za sve pacijente. Oni navode da istraživanja na životinjama pokazuju ubrzano starenje i neplodnost. Na taj način američki kartel se bori i za smanjenje broja stanovnika nepoželjnih nacija. Također postoji mogućnost da genetski modificirana hrana može ostati u organizmu i prouzrokovati dugoročne probleme.

Ubačeni gen u genetski modificiranoj soji, na primjer, može izmjeniti bakterije koje žive u nama. Također, u krvi trudnih žena i nerođenih fetusa pronađeni su toksični insekticidi proizvedeni u GMO kukuruzu. Prosjek Amerikanaca sa tri ili više kroničnih bolesti porastao je sa devet od sto na 13 od sto za samo devet godina, u porastu su i alergije na hranu, kao i autizam, reproduktivni poremećaji, problemi sa probavom itd.

Iako ne postoji dovoljno istraživanja koja bi  potvrdila da je genetski modificirana hrana uzrok svih ovih oboljenja, moramo nešto učiniti da bi se zaštitili jer su naročito ugrožena djeca.

Također, „Američka asocijacija za javno zdravlje“ osudila je korištenje genetski modificiranog goveđeg hormona rasta, zato što mlijeko iz tretiranih krava ima više hormona IGF-1 koji ima višestruko neželjeno djelovanje, između ostalog potencijalni je izazivač karcinoma (rak dojke kod žena).

GMO pelud i sjemenke biljaka mogu putovati nošene vjetrom ili preko insekata, tako da je nemoguće imati izolirane GMO usjeve. GMO kontaminacija izaziva ekonomske gubitke za organsku proizvodnju, za farmere koji se bore zadržati svoje usjeve čistim.

Najviše genetski modificiranih usjeva su rađeni da budu otporni na određene herbicide i na tretiranom zemljištu ostaju samo GMO usjevi (po pravilu kompanija koja prodaje GMO sjeme, istovremeno prodaje i svoj herbicid, s obzirom na to da su GMO usjevi jedino otporni upravo na taj herbicid). Upravo se to događa na području Srbije. Ovo je dovelo do toga da farmeri sve više upotrebljavaju herbicide, tako da GMO hrana sadrži više toksičnih ostataka tih herbicida, što se može povezati sa sve većom stopom steriliteta, hormonskim poremećajima, urođenim anomalijama i rakom.

Posljednjih godina upotreba herbicida u SAD-u se višestruko povećala. Mješanjem gena nepovezanih vrsta genetski inženjering dovodi do mnoštva nepredvidljivih sporednih efekata. Prvenstveno se misli na nove toksine, kancerogene i nutritivne nedostatke.

Većina zdravstvenih i ekoloških rizika od GMO, kao i sigurnosne procjene su ignorirane od strane vlada mnogih zemalja. Razlog je u velikoj mjeri politički. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) ne zahtjeva studije sigurnosti, ne obavezuje obilježavanje genetski modificirane hrane i omogućava kompanijama da svoju GMO hranu puste na tržište čak i bez obaveštavanja Agencije. Angažiraju se stručnjaci za izradu studija o GMO hrani koji su u suštini plaćeni od tih istih biotehničkih kompanija da bi rezultati bili iskrivljeni, tako da su njihovi izvještaji neprecizni i uopćeni.

Ugrožena Srbija

Naučnici koji otkriju probleme sa GMO su napadnuti, prijete im otkazom i ukidanjem financija. Pokušaj medija da izlože probleme često je cenzuriran, što je slučaj i u Srbiji.

GMO usjevi, a sa njima povezani herbicidi, mogu naškoditi pticama, insektima, vodozemcima jer zagađuju vodene resurse i zemljište.

Poljoprivredne metode koje se koriste u zemljama u razvoju dovele su do povećanja prinosa od 80 od sto i više, ali ne i GMO, u prosjeku se ne povećava prinos uopće. GMO usjevi ne mogu na globalnom nivou smanjiti glad i siromaštvo, poboljšati prehranu, zdravlje, i ruralni život, niti povoljno utjecati na životnu sredinu.

Naprotiv GMO preusmjerava novac i resurse koji bi inače bili potrošeni na daleko sigurniji, pouzdaniji i odgovarajući razvoj poljoprivrede.

Cilj izbegavanja genetski modificirane hrane je da se dostigne kritična točka kako bi je prehrambene kompanije izbacile iz upotrebe. U Europi, na primjer, kritična tačka je postignuta 1999. godine odmah poslije velike marketinške kampanje, koja je upozorila građane na potencijalne opasnosti, što je imalo za posljedicu da za samo tjedan dana skoro sve najveće kompanije izbace GMO.

U SAD-u je 2006. godine došlo do „pobune“ potrošača protiv upotrebe goveđeg hormona rasta rBGH ili rBST kod krava, što je imalo za posljedicu da su velike kompanije, kao „Starbucks“, „Walmart“, „Kroger“ (ukupno oko 40 od sto najvećih mljekara), izbacile taj hormon iz svojih mliječnih proizvoda i mlijeka.

Ali zato američki GMO kartel djeluje u Europi, a naročito u ovom dijelu Balkana. Meta im je Srbija. Sa genetski modificiranim organizmima američke kompanije, kao i njihovi sateliti, u Srbiji prvo su „nagrizli“ sjeverne i zapadne dijelove  države, točnije, Banat, Bačku, Srijem, Mačvu i Zlatiborski okrug, a sada i područje Kosova i Metohije. U ovom trenutku mini centri GMO kartela su u Beogradu, Novom Sadu, Šapcu, Užicu i Prištini. Tu je osinje gnijezdo GMO kartela, uz spomenutu bazu na Metohiji.

preneseno s fx-files.com