Snimci sa mjesta prizora u glavnom gradu Hondurasa Tegucigalpi pokazuju stupove gustog crnog dima koji se uzdižu iznad američke diplomatske misije, nakon što je nekoliko guma zapaljeno ispred vrata veleposlanstva.

Prosvjednici su uzvikivali… “američko smeće, američko smeće”… dok je ulaz bio zapaljen.

Vatrogasci su odmah došli na mjesto događaja. U blizini su se nastavili neredi protiv novih vladinih reformi za privatizaciju zdravstvenih i obrazovnih usluga.

Požar je praktično uništio ulaz, ne uzrokujući mnogo štete čvrstoj betonskoj konstrukciji zgrade.

Uoči protesta u petak protiv vlade predsjednika Juana Orlanda Hernandeza, američko veleposlanstvo je izdalo sigurnosno upozorenje u kojemu je obitelj američkih državnih službenika upućena da ostanu kod kuće i prate najnovije vijesti iz medija.

Organizatori prosvjeda okrivili su “infiltratore u vladi” za oštećenje veleposlanstva, izvijestio je AFP.

Nisu zabilježene žrtve nakon incidenta u veleposlanstvu. Policija nije bila na mjestu događaja i nije izvršila nikakva uhićenja.

Paljenje je uslijedilo tek nakon što su se pojavile vijesti da je predsjednik Hernandez, saveznik američke vlade, prije nego je došao na vlast, bio meta istrage američke Uprave za borbu protiv droge (DEA) koja je ispitivala predsjednikovu navodnu “ogromnu trgovinu drogom” i aktivnosti pranja novca “koje se odnose na operacije krijumčarenja kokaina u Sjedinjene Države.”

Iako nije odmah jasno zašto su prosvjednici, predvođeni zdravstvenim i obrazovnim stručnjacima, odlučili zapaliti američko veleposlanstvo, bilateralni odnosi između SAD-a i Hondurasa u zadnje vrijeme bilježe pad.

Nakon što je otprilike 96.000 tražitelja azila iz Hondurasa uhvaćeno na američko-meksičkoj granici u samo četiri mjeseca ove godine, američka vlada je smanjila financijsku pomoć Hondurasu, El Salvadoru i Gvatemali kao kaznu za njihov neuspjeh da zaustave takozvane karavane migranata.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Irska neovisna političarka Clare Daly pokazala je svoju potporu zatočenom osnivaču WikiLeaksa Julianu Assangeu tijekom prebrojavanja glasova za europske izbore u ponedjeljak u Dublinu, nakon kojih je osvojila mjesto u Europskom parlamentu

Daly je nosila majicu s natpisom ‘Free Assange’ dok je čekala da se glasovi prebroje, a nakon završetka izbora prvi put je pobijedila kao irska zastupnica u Europskom parlamentu.

Daly je pokazao i u prošlosti pokazivala svoju potporu Assangeu i nosila istu majicu kampanji prije izbora za EU parlament.

Daly se također sastala s Assangeom 2013. godine dok je on bio u azilu u ekvadorskoj ambasadi u Londonu.

On je tamo boravio sedam godina prije nego što ga je uhitila britanska policija i zatvorila ga u travnju ove godine.

On sada očekuje izručenje u SAD, gdje se sučeljava sa optužbama, uključujući kršenje Zakona o špijunaži, zbog njegove uloge u objavljivanju tajnih vojnih dokumenata, vladinih dokumenata i drugih informacija.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*


Novi-Svjetski-Poredak.com

Stručnjaci Ujedinjenih naroda za ljudska prava izrazili su zabrinutost u petak zbog kako su rekli “neprimjerene kazne” od 50 tjedana u zatvoru nametnute osnivaču WikiLeaksa Julianu Assangeu jer je prekršio uvjete jamčevine u Velikoj Britaniji

Assangea drže u strogo čuvanom britanskom zatvoru Belmarshu “kao da je osuđen za teško kazneno djelo”, navodi u izjavi UN-ova radna grupa koja prati samovoljna uhićenja te dodaje kako se to “čini protivno načelima nužnosti i proporcionalnosti”.

Ona kršenje uvjeta jamčevine opisuje kao razmjerno “malo kršenje”, prenosi Hina.

Grupa sastavljena od pet nezavisnih stručnjaka, objavila je mišljenje 2015. da je Assange – koji je u to doba bio u ekvadorskoj ambasadi u Londonu nakon što je prekršio uvjete jamčevine kako bi izbjegao izručenje u Švedsku da se suoči s optužbama za silovanje – tada bio samovoljno uhićen.

Britanski sud osudio je osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea na 50 tjedana zatvora jer je bijegom u ekvadorsku ambasadu u Londonu prije sedam godina prekršio uvjete jamčevine, položene kako bi izbjegao istražni zatvor.

Zloupotreba statusa

Sutkinja Deborah Taylor je pročitala presudu u kojoj stoji da je Assange zloupotrijebio privilegirani status kako bi izigrao zakon i pokazao prezir prema britanskom pravosuđu.

Assange je prošli mjesec proglašen krivim za kršenje jamčevine u lipnja 2012. nakon švedskog zahtjeva za izručenjem zbog navodnog silovanja. Maksimalna kazna zatvora bila je godina dana.

“Ostali ste tamo (u ambasadi) skoro sedam godina, zloupotrijebivši vaš privilegirani status kako bi izigrali zakon i cijelom svijetu pokazali vaš prezir prema zakonima ove zemlje” – kazala je Taylor.

Kako bi ga uhitili, Assange je porezne obveznike stajao 21 milion američkih dolara, dodala je sutkinja.

Assangeov odvjetnik izjavio je kako se njegov klijent, koji cijelo vrijeme tvrdi da je u tom slučaju nevin, nije predao britanskim vlastima zato što je smatrao da ne bi imao pravedno suđenje.

Australac Julian Assange je uhićen je 11. travnja u ekvadorskoj ambasadi u Londonu nakon što mu je ekvadorska vlada ukinula azil.

Osnivač WikiLeaksa u četvrtak će biti saslušan na ročištu na kojem će se odlučivati hoće li biti izručen SAD-u koji ga je optužio da je bivšem vojnom obavještajcu Chelseu Manningu pomogao u izvlačenju tajnih dokumenata iz sustava američkog ministarstva odbrane.

(balkans.aljazeera.net)

Mnogo je razloga zašto je elita koja je prisilila zviždača NSA-e (Nacionalne sigurnosne agencije) i osnivača Wikileaksa Juliana Assangea da postane zatvorenik vlastitog doma, a kasnije i izbjeglica azilant koji je morao živjeti sedam godina u Ekvadorskom Veleposlanstvo u Londonu

Možda najveći razlog njegove hrabrosti je razotkrivanje Googleovog izdajničkog dogovora s globalističkom “dubokom državom”.

Godine 2013. Assange je objavio članak o nevjerojatnim milijunima dolara koje je Google prihvatio od NSA-e kao plaćanje za suradnju sa programom “PRISM”, špijunske i nadzorne agencije.

Kao što smo izvijestili u to vrijeme, PRISM-a je golemi infrastrukturni sustav koji je razvila NSA i koji joj je omogućio da u osnovi “presretne gotovo sve pozive” bez naloga ili vjerojatnog uzroka – u izravnom kršenju Ustava Sjedinjenih Država.

Assange je posebno pisao o susretu s Googleovim tadašnjim predsjednikom i izvršnim direktorom Ericom Schmidtom, koji se pojavio na Assangeovim vratima zajedno s još troje ljudi dok je bio u kućnom pritvoru.

Ali to nije bio prijateljski posjet, već ono što je Assange shvatio da Google djeluje u ime američkog State Departmenta, koji je tada bio pod kontrolom neuspješnog predsjedničkog kandidata na izborima 2016. godine – Hillary Clinton.

“Moglo bi se pretpostaviti da je dolazak kod mene u veleposlanstvo bila gesta kojom su on i ostali veliki dječaci u Googleu potajno rekli da su bili na našoj strani: da podržavaju ono za što se mi u WikiLeaksu borimo: pravda, transparentnost vlade i privatnost za pojedince. Ali to bi bila lažna pretpostavka” – napisao je Assange.

“Njihov je program bio mnogo složeniji i, kako smo saznali, bio je nerazdvojan od onoga što predstavlja američki State Department.”

Googleova zasjeda Julianu Assangeu mogla se pratiti do Hillary Clinton i njezinih prijatelja

Schmidt i njegova tročlana četa “duboke državne” naveli su Assangea da vjeruje da su tamo radili “istraživanje” za knjigu koju je Schmidt pisao pod naslovom “The New Digital Age” za koju je u recenziji Assange kasnije napisao da je “manje od entuzijazma” što je objavljeno u New York Timesu. Ali ono što je Assange shvatio bilo je da je njegov sastanak sa Schidtom bio više od knjige i da je sama knjiga bila više od pukog prenošenja informacija čitateljima.

Ispostavilo se da su sve tri osobe koje su bile s Schmidtom tijekom tog posjeta sve došle iz State Departmenta pod upravljanem Hillary Clinton. Tu je bila Lisa Shields, tadašnja djevojka Erica Schmidta koja je bila potpredsjednica za komunikacije u Vijeću za vanjske odnose (CFR); Scott Malcolmson, bivši viši savjetnik State Departmenta; i Jared Cohen, osobnog savjetnika Condoleezze Rice i Hillary Clinton.

“Taj Googleov posjet dok sam bio u kućnom pritvoru bio je, kako se ispostavilo, neslužbeni posjet State Departmenta” – kaže Assange u svom članku o onome što se dogodilo tog hladnog dana, sve pod vodstvom tadašnje šefice State Departmenta, Hillary Clinton.

Ono što je Assange naučio je da su Google i “duboka država” postali jedno te isto. Vrata koja postoje između najpoznatije svjetske tražilice i najkorumpiranije elite koja “vuče konce” na planeti, drugim riječima, su i vjerojatno još uvijek jesu koristi bila od velike koristi – a milijuni Amerikanaca još uvijek misle da je to teorija zavjere.

“Jared Cohen bio je koautor knjige Erica Schmidta, a njegova uloga kao mosta između Googlea i State Departmenta govori o tome kako američka sekuritokracija funkcionira” – otkrio je Assange, navodeći mnoge načine na koje je Google uvukao svoje pipke u federalnu “duboku državu”, i obrnuto.

“Cohen je zapravo Googleov direktor promjene režima. On je State Department koji kanalizira Silicijsku dolinu.”

Važno je imati na umu da su izvori Wikileaksa dodatno razotkrili Cohena koji je prethodno radio u inozemstvu kako bi utjecao na vanjsku politiku u ime “duboke države”.

On nije samo pokušao uvjeriti četiri velike afganistanske tvrtke za mobilnu telefoniju da premjeste svoje antene u američke vojne baze, nego je također pomogao u razvoju anti-Hezbollah Shia istraživačkog centra u Libanonu.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Međunarodni monetarni fond je prije par dana odobrio Ekvadoru zajam od 4,2 milijarde dolara, što je dio šireg paketa pomoći za potporu vladinog programa gospodarskih reformi

Zajmodavac iz Washingtona pristao je na uvjete financiranja koncem prošlog mjeseca, a konačno odobrenje odbora MMF-a objavilo je u ponedjeljak prvu ratu od 652 milijuna dolara.

Direktorica MMF-a Christine Lagarde izjavila je kako će potpora podržati vladine napore da ojača svoje financije, uključujući preraspodjelu plaća, postupno smanjenje subvencija za gorivo i smanjenje javnog duga.

“Uštede ostvarene ovim mjerama omogućit će povećanje izdataka za socijalnu pomoć tijekom programa” – kazala je Lagarde u priopćenju, ističući kako je “Zaštita siromašnih i najugroženijih segmenata u društvu biti ključni cilj programa”.

Očekuje se da će glavni grad Quito dobiti još šest milijardi dolara od Razvojne banke Latinske Amerike, Međuameričke razvojne banke, Svjetske banke i Latinskoameričkog rezervnog fonda.

“Ekvadorske vlasti provode sveobuhvatni program reformi usmjeren na modernizaciju gospodarstva i utiranje puta snažnom, održivom i pravednom rastu” – kazala je Lagarde.

MMF provodi periodične preglede svojih zajmova kako bi osigurao da vlade provode svoju politiku zalaganja, a zatim oslobađaju sredstva u obrocima.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Osnivač Wikileaksa Julian Assange izjavio je da Ekvador pokušava okončati njegov azil u njihovoj londonskoj ambasadi i predati ga američkim vlastima

Osnivač WikiLeaksa Julian Assange je rekao u ponedjeljak da mu Ekvador želi ukinuti azil u londonskom veleposlanstvu te ga izručiti Sjedinjenim Državama, navodeći kao dokaze nove uvjete njegova azila koje mu je ta zemlja nametnula.

Assange se javio putem videa iz veleposlanstva tijekom prvog saslušanja tužbe u Quitu koju je pokrenuo njegov pravni tim protiv ekvadorskih vlasti zbog novih uvjeta azila prema kojima se od njega traži da plati zdravstvene račune i telefonske razgovore i čisti iza svoje mačke.

Tijekom saslušanja, Assange je izjavio da su nova pravila dokaz da ga Ekvador nastoji istjerati iz zemlje te da mu je ekvadorski predsjednik Lenin Moreno već odlučio ukinuti azil, ali da još uvijek to nije službeno naredio.

Njegovi navodi su nagnali glavnog državnog odvjetnika Iniga Salvadora da ga prekine i upozori da ne iznosi političke stavove tijekom sudskog postupka.

Sudski službenici su rekli novinarima da ne snimaju izjave tijekom saslušanja.

Ekvador se više neće angažirati u korist Assangea

Salvador nije direktno odgovorio na Assangeove navode, ali je rekao medijima još prošli tjedan da Assange može ostati u veleposlanstvu sve dok poštuje nova pravila. Također je rekao da je Ujedinjeno Kraljevstvo u kolovozu osiguralo da se Assangea ne izručuje u slučaju da napusti veleposlanstvo u kojem živi još od 2012.

Assange je zatražio zaštitu u londonskom veleposlanstvu Ekvadora nakon što su britanski sudovi naredili njegovo izručenje Švedskoj kako bi bio ispitan u slučaju silovanja. U međuvremenu je slučaj odbačen, ali prijatelji i pristaše kažu kako Assange sada strahuje da bi mogao biti uhićen i na kraju izručen Sjedinjenim Državama ako izađe iz veleposlanstva.

WikiLeaks, koji je objavio američke diplomatske i vojne tajne kada ga je vodio Assange, suočen je s istragom Američke velike porote.

Ministar vanjskih poslova Jose Valencia je rekao za Reuters prošli tjedan da se Ekvador više neće uplitati u korist Assangea dodajući da su vlasti “frustrirane” njegovom odlukom za podizanjem optužnice.

(dnevnik.hr)

Ekvadorska vlada je nakon sedam mjeseci ukinula ograničenje internetske veze WikiLeaksovom osnivaču Julian Assangeu s vanjskim svijetom i ponovo dopustila kućne posjete

U nedjelju je izvješćeno da je Ekvador odlučio vratiti Assangeov pristup Internetu, komunikaciju mobitelom i dopustiti mu samo kućne posjete njegovog pravnog tima.

WikiLeaks je potvrdio da je Ekvador uklonio ograničenja koja su nametnuta Assangeu u ožujku. Tada je Ekvador spomenuo pisani sporazum koji navodno zabranjuje Assangeu objave poruka koje bi se uplitale u poslove drugih zemalja. WikiLeaks je zanijekao takav dogovor.

“Pozitivno je da je intervencijom UN-a Ekvador djelomično završio izoliranje g. Assangea, iako postoji velika zabrinutost da je njegova sloboda izražavanja mišljenja još uvijek ograničena” – izjavio je Kristinn Hrafnsson, glavni urednik WikiLeaksa.

Dodao je kako je Assange bio svjestan odluke “satima nakon” što su se visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Filippo Grandi i posebni izvjestitelj UN-a za slobodu govora David Kaye sastali s predsjednikom Ekvadora, Lenin Morenom.

Tijekom posjeta Ekvadoru, Kaye je pohvalio Morena za promicanje slobode govora i za zaštitu zviždača. U to vrijeme, Assange je još uvijek bio odsječen od svijeta u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu.

Novosti o ponovnom uspostavljanju komunikacije Assangeu prvo je izvijestio Press Association navodeći izvore. Ekvadorska vlada tek treba objaviti službenu komentar.

Assange je zatvoren u ekvadorsku ambasadu od 2012. nakon što mu je tada dodijeljen politički azil od strane tadašnjeg ekvadorskog predsjednika Rafael Correa.

Zviždač se boji da ako napusti zgradu veleposlanstva, će ga uhititi britanske vlasti i izručit će ga SAD-u radi suđenja zbog curenja tajnih dokumenata CIA-e, koji su razotkrili njihove alate za hakiranje i nadzor, kao i druge povjerljive dokumente.

Assangeu je dodijeljeno ekvadorsko državljanstvo 2017. godine, što znači da ne može biti izručen u Velikoj Britaniji osim ako mu se ne ukloni državljanstvo.

Međutim, sudbina jednog od najpoznatijih svjetskih bjegunaca balansirala je na rubu litice od kada je Moreno došao na vlast u svibnju prošle godine.

Moreno je Assangea nazvao “naslijeđenim problemom” i “više nego smetnjom”. U srpnju je Ekvador bio u pregovorima s Velikom Britanijom kako bi protjerao Assangea iz veleposlanstva i da je njegovo izručenje bilo očekivano.

Moreno je kasnije potvrdio da je Ekvador raspravljao o uvjetima pod kojima bi Assange mogao napustiti veleposlanstvo uz pomoć britanske vlasti, ali je naglasio da svaki takav sporazum mora sadržavati jamstvo da London neće predati zviždača SAD-u.

“Ako nam britanska vlada jamči da neće riskirati izručenje u drugu zemlju, pitat ćemo gospodina Assangea da ode, ali prvo ćemo razgovarati sa njegovim pravnim timom.” – rekao je Moreno u kolovozu.

NoviSvjetskiPoredak.com

Prije nego što su njegovi ekvadorski domaćini prekinuli njegove veze sa svijetom, osnivač WikiLeaksa Julian Assange je dao intervju o tome kako tehnološki napredak mijenja čovječanstvo

Kazao je kako će globalni nadzor uskoro biti potpuno neizbježan.

Razgovor je dostavljen RT-u organizatorima Svjetskog foruma o etickim podacima u Barceloni. Assange, koji je trenutačno zatočen u Ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu bez kontakta sa vanjskim svijetom osim sa svojim pravnim timom, ima prilično zlokoban pogled na mjesto prema kojem čovječanstvo ide.

Kaže kako će uskoro biti nemoguće da bilo koje ljudsko biće NE bude uključeno u globalne baze podataka koje prikupljaju vlade i drzavni entiteti.

“Ova generacija koja se sada rodila … je posljednja SLOBODNA generacija. Rođeni ste i odmah ili u roku od godinu dana vi ste poznati globalno. Vaš identitet u jednom ili drugom obliku koji dolazi kao razultat vaših idiotskih roditelja koji nabacuju vaše ime i fotografije diljem Facebooka ili kao rezultat zahtjeva za osiguranje ili aplikacija za putovnicu – je poznat svim važnijim svjetskim silama.”

“Maleno dijete sada u nekom smislu mora pregovarati o svom odnosu sa svim glavnim svjetskim silama … To nas stavlja u vrlo drugačiji položaj. Vrlo malo tehnički sposobnih ljudi može živjeti odvojeno, odlučiti živjeti odvojeno od mreže, odlučiti živjeti na ovakav način” – dodao je. “Malo to smrdi na totalitarizam – na neki način.”

Sposobnost prikupljanja i obrade informacija o ljudima raste eksponencijalno i nastavit će rasti još brže, izjavio je. Uz napredak u primjeni umjetne inteligencije (AI) na velike baze podataka dolazi kao sljedeći logičan korak.

“Pogledajte što Google i Baidu i Tencent i Amazon i Facebook rade. Oni u osnovi vrše otvorenu žetvu znanja o čovječanstvu dok se izražavamo na društvenim mrežama i kada komuniciramo jedni s drugima … Ovaj klasični model, kojeg ljudi u akademskoj zajednici nazivaju “nadzor kapitalizma” … sada se promijenio.

“To je vrlo važna i teška ekonomska promjena. Koja će model uzeti nadzornog kapitalizma i pretvoriti ga u model koji još nema ime, npr. ‘AI model’. Koji će upotrijebiti ovaj veliki spremnik informacija za obuku umjetnih inteligencija raznih vrsta. To bi zamijenilo ne samo posredničke sektore – većina stvari koje radite na internetu je u smislu učinkovitijeg posredovanja – već preuzimanje sektora prometa ili stvaranje cijelih novih sektora.”

Assange je također predvidio da će se razmjer neprijateljskih aktivnosti kroz kibernetički prostor vidjeti u trenutku kada AI bude osposobljen za dovoljno automatiziranje hakerskih napada.

“Nema granica. 220 milisekundi iz New Yorka u Nairobi. Zašto bi ikad postojao mir u takvom scenariju?” – naglasio je Assange.

“Ne mislim da je realno moguće doći do granica koje su dovoljno predvidljive i dovoljno stabilne da eliminiraju sukobe. Stoga će biti sve više sukoba.”

POGLEDAJTE INTERVJU:
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Paragvaj će vratiti svoje veleposlanstvo u Tel Aviv, nakon što ga je prethodna vlada preselila u Jeruzalem u svibnju

U odgovoru na sve to, Izrael je priopćio kako će zatvoriti svoje veleposlanstvo u Paragvaju.

Nacionalni glasnogovornik Luis Alberto Castiglioni priopćio je u srijedu odluku koju je bivši predsjednik Horacio Cartes nazvao “bez opravdanja”. Bivši predsjednik Cartes, desničar, donio je odluku o premještanju veleposlanstva u Jeruzalem u svibnju, a bio je nazočan i na njezinoj inauguraciji.

To je bio jedan od posljednjih odluka koje je Cartes donio prije nego što je predsjednik Mario Abdo Benitez preuzeo vlast prošlog mjeseca, slijedeći kontroverzne odluke SAD-a i Gvatemale da premjeste svoje veleposlanstva u Jeruzalem.

“Paragvaj želi doprinijeti intenziviranju regionalnih diplomatskih napora kako bi se postigao širok, pravedan i trajan mir na Bliskom Istoku” – rekao je novi kancelar Castiglioni u srijedu.

Priznanje Jeruzalema kao glavnog Izraela je kontroverzno. Istočni Jeruzalem je glavni grad palestinske države, a palestinski predsjednik Mahmoud Abbas opisao je američko veleposlanstvo u Jeruzalemu kao “američku predaju naselja u Istočnom Jeruzalemu… Izraelu”.

Palestinski ministar vanjskih poslova Riyad al-Maliki tvrdio je u srijedu kako je nagovorio predsjednikaa Beniteza da preokrene odluku premještanja veleposlanstva u Jeruzalem.

Izrael je odgovorio na odluku Paragvaja opozvavši svoje veleposlanika iz Paragvaja i zatvorivši svoje veleposlanstvo u glavnom gradu ove latinskoameričke države – Asuncionu.

Prije izbijanja diplomatskog skandala, izraelski veleposlanik Zeev Harel susreo se s paragvajanskim ministrom za obrazovanje i raspravljao o suradnji dviju zemalja.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Njemačka konzularna predstavništva u zemljama zapadnog Balkana nisu u stanju obraditi zahtjeve za radnim vizama čiji broj se u prvoj polovini ove godine udvostručio, javlja tjednik Der Spiegel u subotu

„U prvoj polovini 2018. u šest zemalja zapadnog Balkana postavljeno je 52.000 zahtjeva za radnim vizama što je dvostruko više nego u istom razdoblju 2015.“, javlja Der Spiegel pozivajući se na interne spise Ministarstva vanjskih poslova.

„Broj zahtjeva za vizama uveliko je nadmašio kapacitete naših konzularnih predstavništava što je urodilo rastućim brojem pritužbi predstavnika gospodarstva, politike i civilnog društva“, stoji u internom dokumentu.

Istodobno se procjenjuje da bi se, ukoliko se želi savladati ovaj problem, broj zaposlenih u pogođenim konzularnim predstavništvima trebao učetverostručiti, a predlaže se i prebacivanje obrade zahtjeva na institucije u Njemačkoj, poput ureda Ministarstva unutarnjih poslova.

“Izdavanje viza u inozemstvu je ključni instrument kontrole useljavanja od kojeg ne želimo odstupiti”, priopćeno je iz Ministarstva unutarnjih poslova.

Iz ministarstva vanjskih poslova poručuju kako smatraju da je na njihovu ustanovu pao preveliki teret otkako je Njemačka pojačano u potrazi za stručnjacima iz inozemstva.

„Kritika na račun ministarstva je neopravdana. Ukoliko Njemačka želi postati moderna useljenička zemlja moraju se osigurati odgovarajuće birokratske strukture i u samoj Njemačkoj“, rekao je državni tajnik u MVP-u Michael Roth.

Njemačka je 2016. Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju proglasila sigurnim zemljama čime su izgledi za stjecanje prava na azil za građane ovih zemalja u Njemačkoj smanjeni na najmanju moguću mjeru.

Istodobno je Njemačka olakšala pristup kvalificiranim radnicima iz ovih zemalja svom tržištu rada.

Najviše radnih viza dosad je izdano za sektore građevinarstva, gastronomije i njege osoba.

Njemačkoj, prema procjenama Saveznog ureda za rad, nedostaje oko 800.000 stručnih radnika.
 
(jutarnji.hr)