Njemačka policija, kao i mnoge druge policijske službe, sada želi pristup ne samo podacima s mobitela nego i informacijama koje prikupljaju digitalni asistenti poput Google Homea i Amazon Echa

Skriveni uređaj za snimanje zvuka ugrađen u vrata spavaće sobe. Mala kamera instalirana u vrtnoj kućici za ptice. Tajni skupljači mirisa ušiveni u fotelju u dnevnom boravku, kako bi prikupljali tjelesne mirise i bili ubuduće korišteni za praćenje uz pomoć posebno obučenih pasa.

To su samo neke od genijalnih naprava koje je od 1950. do 1990. godine za prisluškivanje i praćenje građana koristila tajna istočnonjemačka policija, poznatija kao Stasi. Mnogi od uređaja danas su izloženi u muzeju Stasija u Berlinu. Međutim, sve je to ništa u usporedbi s pametnim mobitelom u vašem džepu ili virtualnim asistentom u vašem domu, koji prikupljaju podatke o vašim svakodnevnim navikama, piše CNN.

Njemačka policija, kao i mnoge druge policijske službe, sada želi pristup ne samo podacima s mobitela nego i informacijama koje prikupljaju digitalni asistenti poput Google Homea i Amazon Echa. Njemačka namjerava otvoriti raspravu o ovom pitanju na sastanku ministara unutarnjih poslova sljedećeg tjedna.

“Kako bismo se učinkovito borili protiv kriminala, vrlo je važno da savezne i regionalne vlasti imaju pristup podacima koje prikupljaju ti uređaji”, rekao je prošlog utorka glasnogovornik Ministarstva na konferenciji za novinare.

Što je s digitalnom privatnosti?

Izjava glasnogovornika Ministarstva unutarnjih poslova ubrzo je pokrenula alarm kod onih koji prate prava na digitalnu privatnost.

“Potpuno su svjesni da je to neustavno. Očekujem da će se angažirati agencije za zaštitu podataka”, rekla je informatologinja Jeanette Hofmann sa sveučilišta Freie u Berlinu.

“Dom se i dalje smatra svetim mjestom u usporedbi s onim što se događa u javnosti. Mogućnost da se prati sve što radite u svojoj kući te da se ti podaci daju policiji samo na temelju sudskog naloga prilično je zastrašujuća”, dodala je Hofmann.

Gdje je granica digitalne privatnosti?

Njemačka nije jedina zemlja koja se bori s postavljanjem granica digitalne privatnosti. No upravo zbog svoje povijesti Njemačka je posebno osjetljiva na prava privatnosti te ima zakone o privatnosti koji su među snažnijima u svijetu.

Stručnjak za cyber-sigurnost Sven Herpig kaže kako su njemački propisi upravo iz tog razloga podržavali enkripciju podataka: “Politika koju smo imali u prošlih 20 godina kaže: ‘Ne diramo enkripciju, ne popuštamo u zaštiti, ne ugrađujemo stražnja vrata u softver, policija mora pronaći drugi način da dođe do podataka.’ Treba imati na umu povijesno iskustvo nadzora u nacističkom režimu i za vrijeme Stasija. Zato imamo razloga biti protiv vladina nadzora.”

U slučaju digitalnih uređaja kao što su Google Home ili Amazon Echo većina prikupljenih podataka ne nalazi se u Njemačkoj, nego u drugim zemljama, ponajviše u SAD-u. Agencija za sigurnost Europske komisije sastala se u četvrtak kako bi ocijenila prijedlog kojim bi se državama članicama, uključujući Njemačku, omogućio pristup digitalnim informacijama prikupljenima u drugoj zemlji.

“Kriminalci i teroristi zloupotrebljavaju modernu tehnologiju”

“Previše dugo kriminalci i teroristi zloupotrebljavaju modernu tehnologiju za svoje zločine”, rekao je Julian King, predstavnik Agencije za sigurnost.

“Ako postavimo međunarodne standarde za dobivanje pristupa elektroničkim dokazima, radimo korak naprijed i omogućavamo tijelima za provedbu zakona bolju učinkovitost”, dodao je.

Prema Europskoj komisiji, digitalni dokazi potrebni su u 85 posto kriminalističkih istraga, a u dvije trećine tih slučajeva dokaze treba tražiti kod vanjskih pružatelja usluga, posebice u SAD-u. No skupine za digitalna prava u Njemačkoj kritizirale su prijedlog EU-a ukazujući na to da njemački strogi zakoni o privatnosti tako mogu biti potkopani te da trenutačni prijedlog ne uzima u obzir činjenicu da kazneno djelo počinjeno u jednoj zemlji ne mora nužno biti kazneno djelo u drugoj zemlji.

(index.hr)

Tehnološki divovi sada će plaćati porez u Francuskoj, nakon što je zemlja odlučila ne čekati da ostatak EU uvede tu mjeru

Takozvani porez GAFA koji je usmjeren na velike digitalne tvrtke – stupa na snagu 1. siječnja.

Francuska vlada se nada da će prikupiti 500 milijuna eura (572 milijuna dolara) s nametima specifičnim za multinacionalne tehnološke tvrtke, uključujući Google, Apple, Facebook i Amazon, izjavio je ministar financija Bruno Le Maire, najavivši taj korak u prosincu.

Pariz se zalaže za ono što smatra pravednijim oporezivanjem velikih tehnoloških tvrtki u Europskoj uniji.

Napredak po tom pitanju zastao je u Bruxellesu, budući da je 28-člani EU blok podijeljen oko nametanja pristojbi divovima u Silicijskoj dolini. Sve promjene moraju imati jednoglasnu suglasnost država članica.

Kritičari kažu da tehnološke kompanije zarađuju novac od gospodarstava europskih zemalja, ali koriste svoju složenu strukturu kako bi neke od svojih prihoda usmjerile na države članice s niskim porezima.

Blok zemalja koje kritiziraju porez predvodi Irska, koja je postala svojevrsna Meka za američke tehnološke tvrtke i ugošćuje mnoge njihove centrale (Google, Facebook).

Estonija i Švedska također su među onima koji ne preferiraju ponudu Francuske, bojeći se da bi porezi mogli potaknuti odmazdu SAD-a.

EU raspravlja o planovima za tri posto poreza na prihode velikih internetskih tvrtki koje zarađuju od korisničkih podataka ili digitalnog oglašavanja. Međutim, posljednja runda razgovora po tom pitanju u studenome nije dovela do značajnog napretka, očigledno potaknuvši Francusku da krene naprijed sama.

U međuvremenu, Francuska i Njemačka postigle su konsenzus o porezu od 3 posto na digitalne oglase nakon što je Pariz pristao smanjiti svoje početne prijedloge o širem porezu na podatke.

Francuska bi mogla imati svoje vlastite domaće razloge – kao što su posljedice masovnog prosvjeda “Žuti prsluci” – za uvođenje GAFA poreza, nazvanog po Googleu, Appleu, Facebooku i Amazonu.

Nedavne prosvjedi diljem zemlje koštat će francusku ekonomiju u obilnom iznosu i već su doveli do smanjenja gospodarskog rasta zemlje za 2018. i 2019., dok je proračunski deficit za sljedeću godinu porastao na 3,2 posto, kršeći pravila EU.

U isto vrijeme, francuski predsjednik Emmanuel Macron poznati je kritičar velikih tehnoloških kompanija. U travnju je upozorio da Google i Facebook postaju preveliki za upravljanje. U svibnju je Macron zahtijevao okupljanje globalnih šefova tehnoloških kompanija kako bi se posvetili općem dobru.

“Nema besplatnog ručka”, rekao je francuski predsjednik. “Nije moguće samo imati slobodni prijevoz samo na jednoj strani, kada napravite dobar posao.”

Novi-Svjetski-Poredak.com

Osnivač kompanije Amazon, Jeff Bezos, sada je neprikosnoveno bogat i vrijedi više od Microsoftovog suosnivača Bill Gatesa i Googleovog suosnivača Larry Pagea u kombinaciji

Njegova neto vrijednost premašila je 150 milijardi dolara po prvi put.

Dionice Amazon.com su rasle osam dana za redom, a u ponedjeljak su dobile na vrijednosti 9,46 dolara ili 0,5 posto, kada je online trgovac započeo svoj godišnji globalni događaj prodaje, Amazon Prime Day. Dionice Društva zatvorile su se u ponedjeljak na cijeni od rekordnih 1.822,49 dolara.

Dionice kompanije Amazon ove su godine porasle za više od 55 posto, što je u manje od sedam mjeseci dodalo više od 50 milijardi dolara Bezosovom bogatstvu.

To čini Bezosa bogatijim od bilo koga drugoga od barem 1982. godine kada je Forbes objavio svoju listu najvećih bogataša na svijetu.

E-commerce kompanija, koja trenutno ima tržišnu vrijednost više od 890 milijardi dolara, blizu je nadmašivanja Applea kao najvrednije svjetske tvrtke.

Godine 1999., na vrhuncu dot-com booma, bogatstvo Microsoftovog Bill Gatesa nakratko je premašilo više od 100 milijardi dolara, što bi vrijedilo oko 149 milijardi dolara u današnjim uvjetima prilagođeno inflaciji.

Prema listi Forbesa 2018. godine, Gates je drugi na popisu najbogatijih sa svojom neto vrijednošću od 93,6 milijardi dolara.

Slijedi vlasnik kompanije Berkshire Hathaway Warren Buffett (83 milijarde dolara), vlasnik kompanije Facebook Mark Zuckerberg (83 milijarde dolara) i Amancio Ortega (75 milijardi dolara), osnivač maloprodajne grupe Inditex.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Čovjek poput Bill Gatesa ima dvije stvari na pameti – novac, koji je skupio tijekom godina kao tehnološki magnat, kojeg sada daruje u dobrotvorne svrhe, i ideje koje slobodno dijeli sa svima koji žele slušati

Osnivač – i bivši CEO kompanije Microsoft je sada podijelio svoje mišljenje o predstojećoj revoluciji umjetne inteligencije (AI) i što bi to moglo značiti za čovječanstvo u cjelini.

Gatesu nije strano gledati širu sliku kada su u pitanju inovacije. U intervjuu za Fox Business, rekao je da se prevlast robota, koja se očekuje da će biti glavna prekretnica za ljude iz cijelog svijeta, ne treba promatrati isključivo negativno.

U stvari, on to vidi kao priliku za rast. Po njegovom mišljenju, kada se to dogodi, ljudi će konačno biti učinkovitiji i biti će u mogućnosti uživati u višku slobodnog vremena.

„Pa,​svakako možemo gledati u budućnost na ideju da će nam godišnji odmori biti duži u nekom trenutku”, rekao je Gates. „Ako mi zapravo možemo proizvesti dvostruko više nego što ćemo napraviti danas s manje rada, svrha čovječanstva nije samo sjediti iza pulta i prodavati stvari, znate li?”

On se zapravo dotaknuo činjenice da mnogi testovi vezani za robotiku i AI koji se trenutno provode diljem SAD-a uključuju preuzimanje tradicionalnih maloprodajnih poslova kao što su oni na blagajnama.

Osoblje i radnici sa niskim plaćama će vjerojatno najviše patiti zbog automatizacije, prema većini stručnjaka u tom području, ali Gates tvrdi da oni zapravo od toga imaju koristi.

Prema Gatesu, sve predstojeće promjene treba shvatiti kao priliku da se donese puno odluka i istraže druge mogućnosti u budućnosti, što je dobra stvar „jer ćete samo tako biti mnogo produktivniji.”

U određenom smislu, on je naravno u pravu – automatizacija će osloboditi od posla dosta koncentrirane radne snage koja se tada može posvetiti drugim stvarima, iako one upravo ostaju nejasne.

Međutim, tu je i mogućnost da Gates gleda na stvari sa vrlo ograničene perspektive. To jest, on možda zaboravlja da nemaju svi ljudi sposobnost da vide sve mogućnosti kako ih on vidi.

Uostalom, ako bi drugi ljudi mogli vidjeti iste mogućnosti kao i on, i učiniti ih tijekom svog života, možda bi on tada imao puno teži put da postane jedan od najbogatijih ljudi u posvijesti.

Ali ostaju činjenice, AI i automatizacija putem robota će izbrisati poslove radnika. Bez odgovarajuće sigurnosne mreže, veliki gubitak ljudskih poslova može dovesti do masovnog siromaštva, ili još gore – masovnog beskućništva.

Revolucija robota može biti neizbježna, ali patnja milijuna ljudi može se spriječiti. Cijena viška slobodnog vremena za neke može biti veliki problem tijekom malo vremena koje će im ostati za život nakon gubitka radnog mjesta zbog strojeva i robota. Što će bogati biznismeni i filantropi tada reći?
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio da je Google na početku vladavine svijetom dok ovaj internet div usavršava svoju tehnologiju umjetne inteligencije

Govoreći prošli tjedan pred dvoranom punom studenata, Putin je rekao da se najveće svjetske tvrtke za umjetnu inteligenciju poput Google, Apple i Amazon, svi natječu da bi napravili savršenu umjetnu inteligenciju (AI) kako bi dominirali ljudskom rasom.

„AI (umjetna inteligencija) otvara kolosalne prilike i prijetnje koje je teško sada predvidjeti”, rekao je Putin grupi.

On je upozorio da „onaj tko postane lider u tom području će biti vladar svijeta”, izvijestio je NewsMax.com.

Putin je upozorio da „bi bilo jako nepoželjno, ako netko osvoji poziciju monopoliste” i obećao da će Rusija biti spremna podijeliti svoje znanje i iskustvo na području umjetne inteligencije i sa drugim narodima.

Ruski lider je predvidio da će se budući ratovi voditi pomoću bespilotnih letjelica, a „kada dronovi jedne zemlje unište dronove drug, neće imati drugog izbora nego da se predaju.”
 

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Jeff Bezos, CEO Amazona i vlasnik novina Washington Post, sada je najbogatiji čovjek na svijetu, s bogatstvom od preko 90 milijardi dolara

Prema Forbesu i Bloombergu, šef Amazona ima neto vrijednost od preko 89 milijarde dolara od zatvaranja tržišta cijene dionica u srijedu, ali Amazon je skočio više od 15 dolara po dionici preko noći, gurajući Bezosovu neto vrijednost iznad Bill Gatesovog bogatstva od 90 milijardi dolara.

Bezosov brz uspon na vrh poslovnog svijeta je iznenadila mnoge ljude, Amazon nije bio profitabilan do nedavno. Pa kako je to Bezos učinio?

On je imao više nego malu pomoć od strane svojih prijatelja u CIA-i.

Amazon postoji već dugo vremena. Ali tek do prije manje od tri godine je Amazon počeo postizati profit u kojem se može govoriti. A, čak i danas, vi bi bili šokirani kada bi saznali koliko su bili veliki prihodi i kako relativno nizak profit je ostvaren.

Na primjer, u 2015. godini Amazonovi prihodi iz zadnjeg kvartala su bili astronomski 35,7 milijardi dolara. No, njegova neto dobit je bila, u usporedbi, mizernih 482 milijuna dolara. Prošle godine, Amazonovi prihodi iz zadnjeg kvartala su povećani za 22 posto, na 43,7 milijarde dolara, a neto dobit je bila 749 milijuna dolara.

Naravno, neto dobit je izračunata nakon što Jeff Bezos dobio svoju astronomsku plaću, što mu je pomoglo da bude mega-milijarder.

Prva profitabilna godina Amazona je bila 2013. i u četvrtom kvartalu je dobit bila 239 milijuna dolara. Godinu dana prije, Amazon je objavio gubitak za 2012. godinu od 39 milijuna dolara.

Što se dogodilo da je 2013. godina toliko bolja nego godina ranije?

Amazon je potpisao ugovor od 600 milijuna dolara za Cloud servis sa CIA-om. To je razlika – više od razlike.

Kasnije te godine, Jeff Bezos je kupio Washington Post za 250 milijuna dolara.

Da pojasnimo, Bezos je koristio manje od polovice novca kojeg je dobio od CIA-e da kupi Washington Post.

Mislite li da je to bio posao?

Da. I kao i drugi, vjerujemo da je to nešto što Amerikanci trebaju znati. Na primjer, Washington Post često citira neimenovane izvore CIA-e u svom izvještavanju. Ipak, Post ne otkriva da je CIA platila vlasnika novina više od duplo cijene koliko košta Washington Post.

Nećete pronaći bilo kakvo spominjanje ovog posla na stranicama Wikipedie Washington Posta. Nije vrijedno spomena, očito.

Tko je bio direktor CIA-e, kada je završen ovaj posao sa Washington Postom?

John Brennan.

Sjećate li se John Brennana? On je bivši direktor CIA-e, imenovan na tu funkciju od strane Barack Obame, koji je svjedočio u Kongresu u ožujku da se Rusija „drsko umiješala” u američke predsjedničke izbore.

Brennan je bio vjeran progresivni demokrat jer je glasao za predsjedničkog kandidata Komunističke partije 1976. godine.

The Washington Post je započeo priču sa “ruskim Trumpom” zajedno sa medijima poput New York Times, CNN, ABC News, CBS News, NBC News i ostatak čopora šakala. Ovo istraživanje traje od 2016. godine, i još nema dokaza koji bi potvrdili „tajni sporazum”.

Ne bi li vidjeti istragu o povezanosti John Brennana, Jeff Bezosa, Amazona, Washington Posta i CIA-e?

Mi bih sigurno htjeli.

A ti?
 
NoviSvjetskiPoredak.com

WalMart, zadnja crta obrane neoliberalnog kapitalizma, je napokon pala. Da li se događa novi neočekivani ciklus krize?

Najveći svjetski maloprodajni lanac, Walmart SAD je nedavno zatvorio 269 trgovina diljem svijeta, dok se bori s online konkurentima kao što su Amazon

Ova vijest je došao nakon podataka o slaboj prodai tijekom blagdana, a zatvaranje tih dućana znači da je bez posla ostalo 10.000 ljudi u Sjedinjenim Državama i 16.000 u svijetu.

“Zatvaranje trgovina nikada nije laka odluka, ali je potrebno za održavanje snage tvrtke i njezin položaj u budućnosti”, kazao je izvršni direktor Doug McMillion u listopadu prošle godine, što ukazuje da je Walmart ima drugačiju taktiku.

Ekonomski analitičar Neil Saunders je rekao da je to važan korak, ali i pokazatelj da je stanje u području trgovine prošlih godina jako promijenilo.

“Okrutna istina je da, iako trgovina ostaje vitalan dio trgovačkog lanca, ona više nije relevantna kao što je nekad bila.”

“Rast online prodaje, posebice Amazona, ugrožava prednost i gotovo sve kupce i omogućuje jednostavan pristup svim i relativno jeftinim low-cost proizvodima”, rekao je Saunders, dodajući da će putem kojim sada ide Walmart uskoro krenuti i drugi.

Anthony Gucciardi na portalu Infowars raščlanjuje kako je čak i Walmart bio prisiljen zatvoriti trgovine kako se sve više ljudi počinje buditi i postajati zgroženo njihovom eksploatacijom ljudi kao robova.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(klix.ba,infowars.com,youtube.com/uredio:NSP)

Prvo izdanje knjige Adolf Hitlera “Mein Kampf” (Moja borba) od 4.000 primjeraka, koje se pojavilo u njemačkim knjižarama prvi put od Drugog svjetskog rata, rasprodano je za manje od tjedan dana

U knjižare je stiglo 15.000 narudžba unaprijed.

Prvo izdanje rasprodano je unatoč cijeni od 59 eura, a neke kopije se već preprodaju na njemačkom sajtu “Amazon” za 386 eura, što je šest puta više od prvobitne cijene.

Pored toga, Njemački povijesni institut, koji je izdao knjigu, dobio je zahtjeve za prevođenje knjige na talijanski, francuski, njemački jezik.

Knjiga nacističkog lidera smatrana je neuspjehom kada je prvi put objavljena u dva sveska 1925. i 1926. godine.

Međutim, više od 5,2 milijuna kopija prodano je u razdoblju od dolaska nacista na vlast 1933. godine do izbijanja Drugog svjetskog rata 1939. godine.

Knjiga je zabranjena nakon završetka rata, a njemačka južna pokrajina Bavarska, u čijem su vlasništvu od 1945. bila autorska prava nad Hitlerovim političkim manifestom, dosad nije dozvoljavala ponovna tiskanja knjige iz poštovanja prema žrtvama nacizma.

Od 1. siječnja ove godine, ta knjiga je, međutim, postala je javno dobro.

Novo, kritičko izdanje pod naslovom “Hitler, Mein Kampf. Kritičko izdanje” izdano je u dva sveska s približno 2.000 stranica i oko 3.500 objašnjenja i komentara.

Hitler u knjizi “Mein Kampf”, koju je napisao 1924. godine dok je bio u zatvoru u Bavarskoj, kombinira elemente autobiografije sa stavovima o arijevskoj “rasnoj čistoći”, mržnje prema Židovima i protivljenja komunizmu.
 
(sputniknews.com/uredio:NSP)

Cenzura knjiga nije nešto novo niti strano u svijetu zabrane nepoćudnih tekstova, no ono što je definitivno novost jest korištenje segmenta digitalizacije kao poligona za ovakva (ne)djela

Korporatizam i monopol kao Vladin ‘alat’ cenzure

Iako se sama definicija cenzuriranja knjige odnosi na ‘uklanjanje knjiga iz tiska ili s polica knjižnica i knjižara’, ovaj primjer može poslužiti tomu da se takve zastarjele definicije trebaju nadopuniti. Isto tako, cenzori su nekoć dolazili iz legislativnog sektora ili pak s odgovornih pozicija, kao i iz domene religija (ključne vjerske knjige proživjele su tisuće radikalnih izmjena kroz ruke raznih intelektualnih grupacija) – ovaj put dolaze od strane samih izdavača koji su stekli dovoljnu moć da mogu primjenjivati monopolističke odredbe.

Hitlerov ‘Mein Kempf’ primjer je kako se ‘govor mržnje’ koristi kao cenzorski alat, a brojne Vlade branile su materijale koji bi njihovu vladavinu mogli kompromitirati. Nama blizak slučaj onaj je u odnosu UDBA-e i Đurekovića. Zabrane novijeg datuma najčešće se odnose prema literaturi koja vrijeđa vlastite čitatelje (zabrana knjige ‘The Truth About Muhammad’ Roberta Spencera u Pakistanu) ili pak moralne dogme (‘Pedeset nijansi Sive’ u Maleziji ili ‘Američki Psiho’ u Australiji). No, cenzori su kroz godine doradili priču i u ‘neoliberalnom’ društvu nitko ne želi biti etiketirani ‘cenzor’ pa se zabrane prebacuju u domenu korporatizma.

Teorije zavjere prve na udaru

Tako je Amazon kao vodeći svjetski prodajni lanac knjiga odlučio zabranjivati knjige pod domenom ‘teorija zavjera’, ili u ovom slučaju specifično – ‘false flag’ teorije. ‘Operacija pod lažnom zastavom’ podrazumijeva sve vojne i paravojne napade za koje je naknadno optužena snaga koja ih u stvarnosti nije izvela, najčešće na suprotnoj strani vage ili pak željeni cilj za vojnu ekspanziju.

Ovakve operacije izvode se tijekom mirnodopskog razdoblja od strane različitih interesnih skupina, terorističkih ćelija ili Vlade u sjeni. Iako su kroz povijest itekako poznati primjeri ovakvog ratovanja, primjena je postala globalna tek u dvadesetom stoljeću. Od ranijih spomena mora se podcrtati rusko-švedski rat, francusko-pruski rat, kao i neki antički sukobi. Kako svaka ‘False Flag’ teorija usko graniči s teorijama zavjere, tako je i potapanje Lusitanije koje je uzrokovalo Prvi svjetski rat u toj domeni.

Ono što pod takvim tipom napada razmatramo danas su teorije da 11/9 nije teroristički napad već ‘Inside Job’, kako napadi poput Sandy Hook incidenta služe kao izlika za drugačiji režim ‘državne sigurnosti’, a pariški ili bostonski napadi u potpunosti su inscenirani. Paljenje knjiga dobilo je posve novu razinu i baš je Amazon ukazao kako ga izvesti.

Naime, američko tržište danas obiluje digitalnim knjigama koje su zbog Amazonove platforme postale svojevrsni ‘Must Have’ tamošnjih čitatelja, poput iPhonea. Otisnuti primjerci smatraju se reliktom prošlog vremena i dolazimo do krilatice ‘Tko nema e-book izdanje, nije ni izdao knjigu’. Naravno, ono što su autori poput Davida Ickea godinama navodili kao skrivenu agendu je široka mogućnost zabrane takvih materijala.

‘Nobody Died at Sandy Hook’ opasna literatura?

I tu dolazimo do spornog naslova koji je izazvao buru. Riječ je o knjizi ‘Nobody Died at Sandy Hook’ (‘Nitko nije umro u Sandy Hooku’) koja je zbir desetaka analiza renomiranih analitičara, a urednik izdanja je dr. Jim Fetzer. Sam sadržaj za ovakav tip cenzure zapravo nije niti bitan, no možemo spomenuti kako je riječ o FEMA-inoj namještaljci čiji je cilj kontrole posjedovanja oružja na federalnoj razini.

Tako je nakon zabrane Konfederacijske zastave Amazon počeo blokirati i sadržaje zbog ‘političke nekorektnosti’. Ključno je za naglasiti da je ovakva odluka selektivna i licemjerna pošto se i dalje prodaje čitav niz knjiga koji doista progovara ‘govor mržnje’ ili slična tumačenja za koje akademska zajednica može ustvrditi da im nedostaje ‘znanstvene pozadine’.

Dakle, cenzura je čisto politička i došla je s više instance vlasti. Fetzer je o svom problemu razgovarao i s novinarima Natural News portala. ‘Amazon nije dao razlog cenzure. Situacija je posve apsurdna – ako se ne slažete s Vladinom vizijom bilo čega, Amazon uklanja vašu knjigu.’ Autor dalje zaključuje da bi ovom logikom monopolistički izdavač mogao početi uklanjati knjige koje kritički progovaraju o dogmama američke državnosti – poput Očeva Osnivača, Monsanta i sl. ‘Možda se oformi i Ministarstvo istine’ veli autor. ‘Što je toliko opasno u mojoj knjizi da zahtjeva zabranu? Ionako 90% Amerikanaca već pri pogledu na naslov odbija čitanje zbog ‘sulude teorije zavjere’ bez imalo propitkivanja… Možda bi ova knjiga skeptike pretvorila u ‘vjernike’, pa je zato zabranjena’.

Besplatno skidanje knjige kao otpor

No, kao što smo spomenuli – ovaj puta nije čak niti sadržaj knjige ono što plijeni pozornost. Problem je zabrana knjige čiji sadržaj nije u skladu sa službenim stavovima američke Vlade. I samo to – jer da je cenzurirana zbog nekog višeg plana poput ‘govora mržnje’ bila bi referentna točka za zabranu svih ostalih knjiga sličnih karakteristika.

Ovako su zabrane rezervirane isključivo za onu literaturu koja kritički raspravlja o potezima trenutne Vlade i politike. Akcija koju je pokrenuo autor mogla bi ostvariti ono što paradoksalno svaka cenzura na koncu učini – zabranjenu knjigu učini izuzetno bitnom i traženom. Možda je digitalna lomača učinila svoje s obzirom na reperkusije uklanjanja s financijske strane, no autori su povodom ovakve situacije odlučili napraviti ustupak.

Kako je knjiga na Amazonu ocjenjivana isključivo s peticama, Fetzer se odlučio za razgovor sa skupinom autora, te su knjigu odlučili pustiti na besplatni download. S obzirom na iskustva koja je s takvim nastupom podijelio Paulo Coelho – nije isključena ni opcija da ih sada Amazon tuži, pošto su im prava na sadržaj regulirana ugovorom, a nigdje ne stoji što će se dogoditi ukoliko sadržaj bude cenzuriran.

Tako bi ovakva hipotetska situacija mogla u budućnosti biti osnova pravnih odnosa autora i knjižara gdje bi se ugovorom obvezali na ustupanje sadržaja koji bi potom mogao biti zabranjen ili maknut iz distribucije. Nakon cenzure bi ugovor služio kao zabrana daljnjeg raspačavanja pod prijetnjom zatvora.

Digitalne knjige koje će se cenzuritati poput ove, link za skidanje OVDJE.
 
(nexus-svjetlost.com/uredio:nsp)

Gotovo polovica svih radnih mjesta mogla bi biti automatizirana pomoću računala u roku od slijedeća dva desetljeća i “niti jedna vlada se priprema za to niti je spremna” za tsunami društvenih promjena koje će uslijediti.

Današnja analiza budućnosti kroz 2014. utjecaja tehnologije na ljudsko društvo oslikava prilično sumornu sliku budućnosti.

Ona kaže, inovacija (zvana “eliksir napretka”) je uvijek rezultirala gubitkom radnih mjesta, obično su gospodarstava na kraju uspjela razviti nove poslove za te radnike kao kompenzaciju, kao što je bilo u industrijskoj revoluciji u 19. stoljeću, ili revoluciji proizvodnje hrane 20. stoljeća.

No, ritam promjena ovaj put čini se da je bez presedana, tvrdi autor. A rezultat je ogromna količina neizvjesnosti za razvijena i nedovoljno razvijena gospodarstava o tome gdje će slijedeća ‘izgubljena generacija’ naći posao.

On citira istraživanje Oxford Martin škola iz 2013. koja procjenjuje da bi 47% svih radnih mjesta moglo biti automatizirano u sljedećih 20 godina:

“Naši rezultati upućuju na to kako tehnologija ide naprijed, nekvalificirani radnici će se prerasporediti na zadatke koji su neosjetljivi na informatizaciju – npr. odnosno, zadaće koje zahtijevaju kreativnu i socijalnu inteligenciju. Da bi ti radnici pobijedili u toj utrci, oni će morati steći kreativne i socijalne vještine”, kaže studija.

The Economist također ističe da je trenutna razina nezaposlenosti nevjerojatno visoka, ali da je “ovaj val tehnološkog poremećaja na tržištu rada tek počeo”.

Konkretno, The Economist ukazuje na nove tehnologije poput vozača automobila, poboljšanih kućanskih naprava, brže i učinkovitije online komunikacije i analize na području u kojima se ljudi brzo nadomještaju. I dok su novi projekti inovacija služe milijardama ljudi, oni zapošljavaju samo nekoliko ljudi – npr. Instagram, prodan Facebooku u 2012 za 1 milijardu dolara, zapošljava samo 30 ljudi u to vrijeme.

Ti zaključci odjekuju i na drugim poljima. Druga studija, objavljena je 17. siječnja prema kompaniji Aruba Networks, ističe koliko se brzo tradicionalni radni modeli mijenjaju.

Ona kaže da 72% Britanaca sada vjeruje da rade učinkovitije kod kuće, te da je 63% njih potrebno WiFi mreža da bi dovršili svoje zadatke – nije loše za tehnologiju koja jedva standardizirana prije 10 godina.

U nedavnom intervjuu Brynjolfsson je rekao: “Tehnologija je oduvijek uništavala radnih mjesta, i ona je uvijek stvarala nova radna mjesta, i to je funkcioniralo ugrubo u posljednjih 200 godina, ali s početkom 1990-tih, zaposlenost stanovništva je doista počela sa rapidnim padom i to je to. Nezaposlenost sada pada s litice, i ne vraća se nazad. Mislimo da bi fokus politike trebao biti upravo na to sada, kako smisliti i riješiti to. “

BBC je također producirao izvješće koje je ranije ovog mjeseca koja je tvrdila, u blagim tonove, da “roboti koji dolaze – kradu naše poslove”.

“Umjetna inteligencija (AI) je ugrađena u tkivo našeg svakodnevnog života,” kaže šef na Singularity University, Neil Jacobstein.

“Oni se koriste u medicini, u pravu, u dizajnu i cijeloj automobilskoj industriji.”

Izvješće je također istaknulo promjene koje će utjecati na radna mjesta svih vrsta – od kineske tvornice Hon Hai koji je najavila planove za zamjenu 500.000 radnika s robotima u slijedeće tri godine, pravnici, kirurzi i radnici u javnom sektoru.

Mišljenja ostaju podijeljeni oko utjecaja i budućnost tehnoloških inovacija na tržištu radnih mjesta, i nejednakosti bogatstva. The Economist tvrdi da vlade imaju odgovornost prema inovacijama u obrazovanju, oporezivanju i sveobuhvatnom napretku, iako rješenja nipošto nisu očita ili bez neizvjesnosti.

Jedan robot u Hrvatskoj je zatvorio 25 radnih mjesta

Austrija, koja nije najnaprednija na svijetu, na 10.000 stanovnika ima 100 robota, a Hrvatska – četiri.

Paradoks naše ekonomije. Danas je teško uspoređivati iskustva uspješnih zemalja s visokim stupnjem robotizacije i zaostalu hrvatsku industriju. Primjerice, Bojan Jerbić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, istaknuo je kako se Austrija (koja nije najnaprednija na svijetu) može pohvaliti sa 100 robota na 10.000 stanovnika, dok u Hrvatskoj na isti broj imamo – četiri robota. Pritom treba voditi računa kako postoji visok stupanj korelacije između industrijalizacije, odnosno povećanja učinkovitosti u industriji, s općim uspjehom nacionalne ekonomije.

Međutim, posebni paradoks hrvatske ekonomije u tome je što viša učinkovitost, odnosno robotizacija u Hrvatskoj neće dovesti do masovnog zapošljavanja čak i ako dođe do dramatičnog povećanja ukupnog opsega proizvodnje, istaknuo je Darko Crha iz Data-linka na okruglom stolu “Proizvodnja se vraća kući”. Samo jedan njihov robot koji su sastavili od uvoznih dijelova te razvili domaće vrhunsko integracijsko rješenje omogućio je zatvaranje 25 radnih mjesta. Ne otvaranje. I to je bila investicija koja se vlasniku vratila u samo godinu dana.

Zvonimir Mršić, predsjednik uprave Podravke, samo je potvrdio tezu da nažalost uz povećanje konkurentosti naših kompanija neće doći do snažnog zapošljavanja. Otvaranje samo jednog radnog mjesta u visokoautomatiziranoj farmaciji današnjice stoji čak milijun eura. Automatizacija znači smanjenje broja radnih mjesta, upozorio je Mršić te svoje teze potkrijepio i primjerom prehrambene tvornice Podravke koja je nekad zapošljavala 1200 ljudi, dok nakon modernizacije ima posla za samo tri stotine zaposlenih uz tri i pol puta više kapacitete.

Roboti počeli uzimati radna mjesta i u marketingu

Nakon što u Amazonu i DHL-u leteći dronovi polako zamjenjuju poštare, čini se da se čovječanstvo susreće s još jednim velikim posezanjem tehnologije u radna mjesta. Dok se u prvom slučaju radi manje-više o čisto fizičkom radu, u drugom čak i o djelomično intelektualnom.

Riječ je o robotu koji za marketinšku agenciju premierhealthagency.com radi na prodaji zdravstvenog osiguranja metodom pozivanja potencijalnih kupaca na telefon. Priču je otkrio novinar magazina Time kojeg je nazvala djevojka ugodnog glasa i počela ga ispitivati o njegovom osiguranju, sve dok nije shvatio da je riječ o – robotu.

Nakon što ju je pitao ako je ona prava osoba ili robot, odgovorila je da je prava osoba i nasmijala se. Ali kada ju je pitao da kaže “ja nisam robot”, to nije učinila nego je ponavljala “ja sam prava osoba” i “možda imamo problema s linijom”, uvijek identičnim tonom.

Predstavila se kao Samantha West, a ako je riječ doista o robotu, provjerilo je nekoliko novinara Timea koji su je nazivali natrag i postavljali joj jednostavna pitanja na koja nije znala odgovore, kao na primjer “koje povrće se nalazi u juhi od rajčice”. Također su otkrili da, nakon što dobije odgovore na svoja pitanja, Samatha proslijeđuje telefon pravom čovjeku koji sklapa ugovor.

Iako je jedan zaposlenik tvrtke obećao novinarima da će provjeriti ako za njih radi osoba pod imenom Samantha West, to nikad nije učinio, a u međuvremenu internetska stranica premierhealthagency.com više ne funkcionira, dok je Samanthin telefon stalno zauzet, piše Time.

Prema pisanju drugih portala, koji su krenuli provjeriti ako je ovakva tehnologija moguća, jedna od opcija je da nije riječ o robotu, nego o stvarnoj osobi sa stranim naglaskom koja je unaprijed snimila moguće rečenice za razgovor. Prema istraživanjima, naime, Amerikanci ne reagiraju dobro na marketinške pozive ljudi koji imaju neameričke naglaske.
 
U intervjuu, Bill Gates je potvrdio da će program zamijeniti velik broj radnih mjesta u narednih nekoliko desetljeća. Studija Oxforda sugerira da je gotovo polovica radnih mjesta u opasnosti od automatizacije. Je li tvoje radno mjesto sigurno?

 
(huffingtonpost.co.uk, novilist.hr, vecernji.hr, youtube.com/uredio:mag.Alfred Bošković)