Najčešća ovisnost u Hrvatskoj je alkoholizam, kod nas ima oko 250.000 uglavnom muških ovisnika o alkoholu, pokazuje najnovija publikacija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o mentalnom zdravlju nacije u hrvatskom tranzicijskom društvu, gdje stariji, slabiji i osjetljiviji nisu dovoljno zaštićeni, pa često olakšanje traže u raznim oblicima ovisnosti

Od tih 250.000 alkoholičara samo osam posto ih se liječi, rekao je u razgovoru za Hinu psihijatar Ante Bagarić, komentirajući publikaciju u kojoj je objavljeno da je ovisnost o alkoholu 2017. godine bila jedan od vodećih uzroka hospitalizacije muškaraca na psihijatrijskim odjelima.

Muških alkoholičara četiri puta više od ženskih

Ovisnika o alkoholu četiri je puta više među muškom populacijom u odnosu na žene, koje pak na psihijatrijskom liječenju završavaju najčešće zbog depresije. Teško je jednostavno utvrditi koji su razlozi za takvu podjelu, kaže Bagarić, jer na mentalne poremećaje utječu biologijski, psihološki i socijalni faktori.

Jedan od uzroka vidi u tome što muškarci-alkoholičari pokušavaju igrati ulogu “velikih muškarčina”, konzumirajući svakodnevno velike količine alkoholnih pića. Depresivne žene, s druge strane, pokušavaju igrati ulogu “smjernih ženica” koje su mirne, pasivne, potčinjene.

Spolne razlike prisutne su i u broju samoubojstava i načinima izvršenja. Udio muškog spola u stopi izvršenih samoubojstava iznosio je više od 70 posto 2017. godine.

Muškarci se ubijaju oružjem, žene otrovom

Gotovo sva samoubojstva počinjena vatrenim oružjem i eksplozivom registrirana su kod muškog spola, dok su žene sklonije samotrovanju. Bagarić smatra da je i tu na djelu jak utjecaj socijalnih faktora i grupne psihodinamike.

“I kada žive i kada umiru, osobe igraju stvarne ili češće samo fantazijske uloge. Muškarci s jakim unutarnjim autoagresivnim silama biraju ‘muški način’ – vatreno oružje, eksplozivna sredstva, vješanje, hladno oružje… Žene pritisnute jakim unutarnjim autodestruktivnim silama biraju ‘tihi način’. U tom smislu treba usmjeravati preventivne i terapijske programe”.

Publikacija o mentalnom stanju nacije pokazuje da su mentalni poremećaji na četvrtom mjestu među vodećim skupinama bolesti u Hrvatskoj. U tom segmentu, napominje Bagarić, pratimo europske trendove, najčešći su anksiozni poremećaji, poremećaji raspoloženja, te oni povezani s uzimanjem psihoaktivnih tvari.

Četvrtina građana Hrvatske ima mentalne smetnje s dijagnozom nekog psihičkog poremećaja, druga četvrtina ima “manje izražene psihičke smetnje”, no ogroman broj osoba uopće nije svjestan problema. “Znaju da im nešto smeta, da se osjećaju loše, da ne mogu funkcionirati, ali ne znaju uzrok, naziv i tijek tih bolesti”, kaže Bagarić.

Pogrešni savjeti depresivnim osobama

Mnoge mentalne bolesti ne prepoznaju ni članovi obitelji. Tako će npr. depresivnoj osobi davati savjete – “to nije ništa, i ja sam nekad potišten, samo se trgni, negdje otputuj, zabavi se malo…”.

Bagarić upozorava da je depresija ozbiljna bolest, a takvi savjeti ne samo da nisu korisni nego mogu štetiti jer se depresivna osoba samo još više povlači u sebe.

Mnoge mentalne poremećaje ne prepoznaju niti stručnjaci pa osobe s anksioznim smetnjama godinama dolaze liječniku i žale se na različite somatske smetnje. Godinama takvi pacijenti obilaze kardiologe, gastroenterologe, fizijatre… Jasno, bez ikakvih rezultata.

Lijek za neprepoznavanje mentalnih poremećaja na svim razinama je imperativna trajna edukacija svih zdravstvenih radnika, ali i edukacija cijele populacije kroz školske programe, medije i zdravstvene akcije, napominje Bagarić.

Posebno osjetljiv dio društva su starije osobe koje se teško prilagođavaju brzim promjenama u društvu, nesigurne su, često frustrirane i rezignirane. S vremenom to zaostajanje postaje sve veće i takve osobe bivaju isključene iz svih važnih društvenih procesa. Hrvatsku je dodatno opteretio proces tranzicije u kojoj je ionako jaki dio društva iskoristio priliku da još više jača, slabiji dio društva je oslabio, a najslabiji dio propada.

Zadnjih godina otišlo više od 30 mladih psihijatara

Osobe s mentalnim smetnjama su posebno osjetljivi dio populacije u tranziciji s vrlo pesimističnim prognozama. Zato bi svako humano društvo trebalo imati programe za zaštitu ranjivih skupina u tranziciji.

Kako bi nam svima bilo bolje, u društvu trebamo razvijati svijest koliko nam je važno mentalno zdravlje i koliko su nam važni stručnjaci, poručuje Bagarić. Nedostaje nam psihijatara, pa i one osobe koje se odluče na liječenje nemaju mogućnosti biti dovoljno dugo u terapijskom programu.

Poseban je problem odlazak psihijatara u druge europske zemlje. Zadnjih godina otišlo je više od 30 mladih psihijatara i taj se gubitak ne može nadoknaditi. Država bi trebala nešto poduzeti kako bi se zaštitilo i unaprijedilo mentalno stanje nacije, smatra Bagarić.

(net.hr)

Slatkiše vole milijuni ljudi širom svijeta, a svaki čovjek konzumira najmanje 25 kilograma prerađene fruktoze godišnje

Ako se nađete u situaciji da stalno jedete i imate potrebu za slatkišima, nemojte odmah odbaciti ove činjenice kao nevažne. Istraživanja su pokazala da je industrijski prerađena fruktoza jednako zarazna i štetna kao i alkohol.

Fruktoza koja je „voćni šećer“, obično je zdrava kada se uzima u umjerenim količinama u obliku voća. Međutim, industrijski prerađena fruktoza nije ista i zapravo je vrlo nezdrava.

Većina fruktoze u hrani dolazi u obliku saharoze i visoko fruktoznog kukuruznog sirupa (HFCS), koji također sadrži 50 i 45 posto glukoze. Općenito, fruktoza je štetnija od glukoze jer može dovesti do glikacije, procesa u kojem se šećer veže za proteine​ili lipide. To možda ne zvuči tako loše, ali rezultira oštećenjem stanica i tkiva.

Ako se pitate koliko je nezdrava fruktoza, razmislite o činjenici da dijeli mnogo sličnosti sa alkoholom.

Jedna od njih je njihova sposobnost da aktiviraju proizvodnju dopamina, zbog čega konzumiranje bilo kojeg od njih proizvodi osjećaj sreće što može prerasti u ovisnost.

Druge sličnosti uključuju metaboličke putove u koje su uključeni. Bliska sličnost između ova dva kemijska spoja je da lako dobiti alkohol iz fruktoze samo dodavanjem kvasca.

Studija objavljena u časopisu Journal of American Dietetic Association dodatno je procijenila metaboličku, hedoničnu i društvenu povezanost između ovisnosti o fruktozi i alkoholizma.

Otkrili su da metabolizam fruktoze potiče otpornost na inzulin, nezdravu razinu kolesterola i bolest masne jetre kao i alkohol. Šećer također izaziva kroničnu upalu jetre slično kao i posredni metabolit alkohola zvan acetaldehid.

Na kraju, prekomjerna konzumacija fruktoze također stvara navikavanje i ovisnost koja se može usporediti sa ovisnosću o alkoholu. Isto tako, istraživanje na životinjama koja su proveli istraživači s koledža u Connecticutu otkrili su da fruktoza uzrokuje ovisnost kao i morfij i kokain.

Ostali učinci na zdravlje povezani sa toksičnošću fruktoze uključuju sljedeće: gojaznost, hipertenzija, povišene razine mokraćne kiseline, trbušno salo, kardiovaskularne bolesti, rak gušterače.

Dok su znanstvenici istraživali štetne učinke fruktoze, tražili su i prirodne spojeve koji mogu otkloniti te posljedice. Otkrili su da sljedeće namirnice značajno smanjuju toksičnost fruktoze:

- Riblje ulje
– Gorka dinja
– Chlorella
– Kokosova voda
– Češnjak
– Đumbir
– Sveti bosiljak
– Quinoa (Kvinoja)
– Spirulina

Konačno, cilj je izbjeći fruktozu koliko god možete, osim ako nije u obliku voća.

Ali ako ne možete izbjeći vašu ovinost o slatkome, onda možete odabrati neke zdrave alternateve za šećer koje imaju vrlo niske razine ili su čak i bez fruktoze.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Iako se smanjio unos alkohola, Europljani pa tako i Hrvati i dalje bez alkohola ne mogu

Alkohol je opasan ubojica koji ubija oko tri milijuna ljudi godišnje. Njegova razorna moć vidi se i u podatku kako gotovo 29 posto smrti koje je uzrokovao alkohol se dogodilo uslijed prometnih nesreća ili samoubojstva.

Veliko istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2016. godine pokazuje kako alkohol ima veliki utjecaj na zdravlje ljudi na svjetskoj razini, i naglašava kako je najveći udar na mlađu populaciju, pa je tako 13,5 posto smrtnih slučajeva ljudi u 20-im povezano s alkoholom, koji je i glavni krivac za 7,2 posto preuranjenih smrti.

Broj konzumenata alkohola smanjio se posebno u Europi i Americi. Europljani tako prosječno godišnje popiju oko 9,6 litara alkoholnog pića, a iako je taj broj i dalje velik, ako se promatraju samo oni koji konzumiraju alkohol, brojevi su ipak najveći u Africi i istočnom dijelu Mediterana, piše The Guardian.

Hrvati vole uživati u piću

Hrvati su tako, kako je pokazalo istraživanje, u 2016. godini prosječno popili oko 9 litara alkohola, od čega najviše 44 posto, piva.

Nešto manje, 39 posto popilo se vina, a na ostalo otpalo je oko 17 posto. Opija se gotovo polovica hrvatske muške populacije, a žene puno manje, njih 11 posto. Među mladima od 15 do 19 godina taj je postotak 43,8. Među onima koji najviše piju, oko 20 litara popit će muškarci, a žene oko 7 posto.

1742 smrti povezano u 2016. godini bilo je povezano s alkoholom, bolestima ali stanjima, te prometnim nesrećama. Po procjeni ovog istraživanja ukupno građani Hrvatske zbog alkohola žive tri godine manje.

Potrebno je napraviti niz pomaka posebno na upozoravajućim oznakama prilikom reklamiranja alkohola, regulaciji sponzorstava alkoholnih pića, naglašava se u izvješću.

Šteta koja nastaje konzumacijom alkohola puno je veća kod siromašnih nego kod bogatih ljudi. Iako podaci i dalje upozoravaju, ipak je primjećen pozitivan trend u smanjivanju smrti povezanih sa alkoholom.

“Vlade moraju učiniti puno više kako ispunile globalne ciljeve i smanjile teret kojeg alkohol ostavlja na društvo, to je jasno. Na tome se još uvijek nedovoljno radi u većini zemalja svijeta”, istaknuo je Vladimir Poznyak koji je bio uključen u izradu izvješća.

Najviše se alkohola, oko 45 posto konzumira se u različitim vrstama pića, pivo se pije nešto više od 34 posto, a vino manje od 12 posto. Europa je tako i pozitivan primjer da se uz pomoć raznih državnih regulativa i kampanja konzumacija alkohola ipak može smanjit.

“No i dalje Europa ostaje na svjetskoj razini poznata kao regija s najvećom konzumacijom alkohola, što je i razlog niza bolesti”, naglašava James Nicholls.

Poseban problem stvara i dob onih koji ispijaju alkohol, te činjenica kako su gotovo 44 posto mladih u dobi od 15 do 19 godina aktivni konzumenti. Napominje se kako konzumacija alkohola u većini zemalja počinje i prije 15 godine.

“Dozvoljavamo našoj djeci da piju od 16 godina, a povremeno se napijaju na školskim zabavama”, rekao je Rajiv Jalan profesor sa Sveučilišta u Londonu. Na nivou Europe alkohol je odgovoran za nešto više do 10 posto svih smrti.
 
(express.hr)

Čini se da današnji ‘baby boomeri’ provode previše noći partijajući, navode podaci javnog zdravstva Engleske

Baby boomers – generacija rođena poslije rata, između 1946. i 1964. Izraz se odnosi na porast nataliteta nakon rata, koji zaista jest „eksplodirao“ – recimo u Americi je 1950. populacija uvećana za preko 2 i pol milijuna.

Ovaj zaključak, premda na početku smiješan na prvi pogled, ističe vrlo ozbiljan i sve veći problem s kojim se danas suočavaju odrasle osobe starije od 55 godina.

Službene brojke upravo su zaključile da stariji ljudi sada čine veliki dio alkoholičara u Velikoj Britaniji, a alkoholizam je šesti najčešći uzrok invalidnosti među ljudima koji su u svojim pedesetim i šezdesetima.

Teško pijenje alkohola pripisuje se kao jedan od glavnih uzroka ozbiljnih bolesti među ‘baby boomerima’, uključujući povećani rizik od bolesti srca i demencije uzrokovane alkoholom.

Dr. Tony Rao, koji je objasnio brojke britanskog časopisa za psihijatriju, rekao je da unatoč generaciji ‘baby boomera’ koji imaju općenito dulji životni vijek, mnogi u toj skupini piju previše.

Neizbježno, to dovodi do toga da ima puno pacijenata zbog bolesti povezane s alkoholom što smanjuje njihovu kvalitetu života. Dr. Rao okrivljuje “pijenja vina kod kuće u srednjoj klasi” kao razlog tom fenomenu.

“Baby boomeri su odrasli u poslijeratnom svijetu gdje su bili mnogo liberalniji stavovi prema alkoholu i manje pažnje posvećeno zdravstvenim rizicima” – kaže on. “To se sada preselilo u kasniji život.”

Nije samo način razmišljanja tih odraslih već i okoliš u kojem piju također ima važnu ulogu. U prošlosti, piće se uvijek pilo u baru ili restoranu gdje su ljudi mogli “ograničiti” njihov unos alkohola kupujući samo jednu piva ili čašu vina.

Međutim, moderni senzibilitet učinio je prihvatljivim za ljude da naručuju boce vina na mreži, isporučuju ih u svoje domove, a zatim ih konzumiraju bez društvenih granica.

“Usamljenost, dosada i raspoloživi dohodak značilo je da je pijenje kod kuće dovelo do velikih problema” – rekao je dr. Rao.

Bezbrižno pijenje, posebno među ljudima čije tjelesno zdravlje nije baš tako sjajno, može dovesti do različitih problema. To uključuje povećani rizik od raka i bolesti jetre. Dr. Rao procjenjuje da je gotovo polovica bolničkih priznanja povezana s teškim alkoholiziranjem među onima koji su bili starosti 55 do 74 godine.

Prekomjerno konzumiranje alkohola također može povećati rizik od razvoja demencije povezane s alkoholom, što može uzrokovati promjene osobnosti i oštećenja mozga. Nažalost, za razliku od srčanog udara ili gubitka pamćenja, demencija povezana s alkoholom je postupno stanje, što ga čini težim za otkrivanje. Mnogi bolesnici ostaju nesvjesni da se njihov mozak već promijenio zbog njihove konzumacije alkohola.

Povećava se uporaba alkohola među starijima. Stručnjaci sada pretpostavljaju da je šesti vodeći uzrok invalidnosti za osobe u dobi od 50 do 69 godina. 1990. godine je bio rangiran kao 16. uzrok po redu.

Katherine Brown, izvršna direktorica Instituta za studije alkohola, kaže da su ove brojke alarmantne.

Ona tvrdi da je potrebno uložiti više napora kako bi se javnost obavijestila o tome što se odnosi na zlouporabu alkohola. Ona kaže da, iako većina ljudi gleda tinejdžere kao one koji zloupotrebljavaju alkohol, zapravo su bake i djedovi oni koji su najviše izložen riziku.

Brown, zajedno s kolegama iz zdravstvene zajednice, traži minimalnu jediničnu cijenu za prodaju alkohola u Engleskoj. Jeftini alkohol, kaže ona, jedan je od glavnih načina na koji se “baby boomari” alkoholiziraju.

Alkohol na različite načine utječe na starije ljude nego na mlađe. Pijenje čak i malih količina može uzrokovati dramatične promjene u tijelu ako imate više od 50 godina.

Stručnjaci upozoravaju da male količine alkohola mogu narušiti vašu prosudbu, koordinaciju i vrijeme reakcije. To povećava rizik od pada i prijeloma. Alkohol također ima značajan učinak na vaše srce i može izazvati srčani udar.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Godinama su istraživači pokušavali otkriti tajnu dugovječnosti. Sada, nakon skoro 80 godina dugog istraživanja, zaključili su da sreća osobe ima velik utjecaj na blagostanje tijekom kasnijih godina

Profesor Robert Waldinger, direktor istraživanja provedenog na sveučilištu Harvard, rekao je da iako je briga za tjelesno zdravlje važna, važno je također imati dobre odnose sa ljudima. Osim toga, istraživanje je otkrilo da bliski odnosi znače više ljudima od novca ili slave.

Istraživanje je započelo sa 268 studenata na Sveučilištu Harvard 1938. godine – koji su svi bili muškarci, dok ženama tada nije bilo dopušteno da pohađaju koledž. Trenutno je samo 19 od njih koji su još uvijek živi. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća u istraživanje je dodano 456 stanovnika grada Bostona, od kojih je danas njih 45 još uvijek živo.

Nadalje, negdje između prve grupe muškaraca i druge, istraživači su uključili djecu u izvorne grupe u studiji na Harvardu.

Istraživači su promatrali čimbenike poput zdravstvenih putanja i granice života sudionika prije no što su došli do iznenađujuće istine da oni koji su imali sretnije i zadovoljavajuće odnose u dobi od 50 godina su imali bolje zdravlje sa 80 godina. Oni kažu kako su odnosi ljudi bolji pokazatelji nečijeg zdravlja nego njihove razine kolesterola.

Samoća ubija

Podaci su pokazali snažnu vezu između sretnog života sudionika i statusa njihovog odnosa s ne samo sa obitelji i prijateljima, već sa cijelom zajednicom. Još važnije, oni koji su imali veće zadovoljstvo u braku, imali su bolje mentalno zdravlje.

Osamljenost, prema Waldingeru, jednako je moćna i smrtonosna kao što je ovisnost o pušenju ili alkoholu. Osim toga, oni koji su više vremena provodili sami često su umirali. Poticanje snažne socijalne podrške dokazano je da olakšava mogućnost mentalne degradacije.

U međuvremenu, rezultati diskretne studije također su otkrili da se rizik od razvoja depresije u braku smanjuje, sve dok se osjećaju sigurni sa svojim partnerima.

Tijekom svog gostovanja na TED-u Waldinger je rekao da dobri odnosi ne znače da je sve savršeno. Nadalje je objasnio da se parovi mogu svađati cijelo vrijeme, ali osjećaj sigurnosti da i dalje mogu računati jedni na druge kada najgore dolazi, omogućava da njihova memorija radi rade bolje.

Međutim, unatoč tim nalazima, podsjetio je svoju publiku da je od vitalne važnosti započeti brigu o svom tijelu u ranoj dobi. Rekao je: “Pripazite na svoje tijelo kao da ćete ga trebati 100 godina” jer biste mogli.

Godine 1972. psihijatar George Vaillant vodio je studiju do 2004. godine. Prema njegovim riječima, na početku studije, nitko nije očekivao da empatija ili veze pridonose faktorima njegovog istraživanja; međutim, pokazalo se da je to ključ za zdravo starenje.

Njegova je studija pokazala da postoje šest faktora koji predviđaju zdravo starenje u skupini na kojoj se vršilo istraživanje na Harvardu: tjelesna aktivnost, odsutnost alkohola i pušenje, zreli mehanizmi za rješavanje životnih uspona i padova te uživanje u zdravoj tjelesnoj težini i stabilnom braku.

Što se tiče ljudi iz gradova, obrazovanje je dodatni čimbenik. Vaillant je također razriješio teoriju da ljudi sagrade svoju osobnost osobe do dobi od 30 godina i više se ne mogu mijenjati.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Ricinusovo ulje je jeftin, ali nažalost ne toliko popularan lijek koliko bi trebao biti

Ovaj prirodni lijek ima mnoštvo pozitivnih efekata na zdravlje, a njegove primjene su neograničene. Holistička medicina često je preporučuje ricinusovo ulje za tretiranje bolesti koje su uglavnom otporne na tradicionalne terapije.

Doktor William McGray je detaljno opisao uspjeh u liječenju različitih tegoba sa ricinusovim uljem:

1. Alergije nestaju ako popijete pet kapi ricinusovog ulja svakog jutra.

2. Rane, posjekotine i masnice brzo zacjeljuju kada se mažu ricinusovim uljem.

3. Masiranje trbuha sa ricinusovim uljem zadnja dva mjeseca trudnoće sprječava strije.

4. Ozlijeđeni zglob brzo zacjeljuje ako ga umotate u oblog od ricinusovog ulja i ostavite preko noći.

5. Primjećeno je značajno smanjenje gubitka sluha kapanjem ricinusovog ulja u uho.

6. Kataraktu možete izliječiti kapanjem jedne kapi ulja u oko prije spavanja svake večeri.

7. Primjećen je nestanak pilonidalne ciste primjenom obloga od ricinusovog ulja.

8. Smeđe pjege se mogu izbijeliti mješavinom ricinusovog ulja i sode bikarbone.

9. Olakšajte ozbiljne očne alergije utrljavanjem ricinusovog ulja u kapke prije spavanja.

10. Smanjite bol u donjem dijelu leđa primjenom obloga od ricinusovog ulja jednom tjedno.

11. Olakšajte kronični proljev primjenom obloga na području trbuha.

12. Dnevnom primjenom obloga na vratu tijkom tri mjeseca možete ukloniti čvoriće na glasnim žicama i kroničnu promuklost.

13. Primjećen je kompletan nestanak tinitusa oralnim uzimanjem 6-8 kapi ricinusovog ulja dnevno tokom četiri tjedna.

14. Hiperaktivnost se može liječiti primjenom obloga od ricinusovog ulja na području trbuha.

15. Bradavice nestaju nakon četverotjednog mazanja ricinusovim uljem.

16. Naslage kalcija na tabanima nestaju kod svakodnevne masaže ricinusovim uljem.

17. Primećen je nestanak raka kože nakon nanošenja ricinusovog ulja i sode bikarbone.

18. Hrkanje prestaje nakon dvotjedne primjene obloga sa ricinusovim uljem na abdomenu.

19. Ubodi pčele brzo zacjeljuju nakon nanošenja ricinusovog ulja.

20. Rast kose možete potaknuti svakodnevnom masažom ricinusovim uljem dvadeset minuta prije šamponiranja.

21. Primjećeno je brzo ozdravljenje od hepatitisa korištenjem obloga od ricinusovog ulja.

22. Gljivice na noktima možete eliminirati svakodnevnom upotrebom obloga na oboljelim mjestima.

23. Korištenjem općih obloga, može se liječiti alkoholizam.

24. Redovnom vanjskom primjenom ulja mogu se ukloniti madeži.

25. Primećeno je poboljšanje zdravstvenog stanja kod terminalne faze karcinoma korištenjem obloga sa ricinusovim uljem.

Oblog od ricinusovog ulja

Zbog snažnog djelovanja na cirkulaciju ricinusovo ulje se često koristi u oblozima. Sve što vam je potrebno je hladno prešano ricinusovo ulje, čista gaza, plastična folija, termofor ili boca tople vode i ručnik. Prije i poslije upotrebe obloga kožu očistite otopinom sode bikarbone.

Zagrijanim uljem natopite gazu i stavite na kritično mjesto, prekrijte ga folijom, zatim stavite termofor, omotajte ručnikom i držite minimalno sat vremena. Tijekom ovog vremena opuštajte se i mirujte.

Oblog možete primenjivati 40 dana. Prije svake upotrebe dodajte dovoljno ulja. Oblog uvek ugrijte pre upotrebe. Promjeni li ulje boju ili miris, napravite novi oblog.

 
(narodnamediciina.blogspot.ba/uredio:nsp)

Kapitalizam je na ova područja došao na velika vrata, a s njim također i psihičke posljedice tranzicije koje nosi taj sustav. Poremećaj se često ne liječi, a oboljelima se ne vjeruje

Depresija je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice – na četvrtom je mjestu po pobolu u svijetu, a Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će 2020. biti na drugom. Štoviše, na prvom mjestu kad je riječ o ženama jer one dvostruko češće obolijevaju od depresivnih poremećaja od muškaraca, za što postoji niz razloga, počevši od hormonalnih pa do činjenice da žene lakše otvoreno govore o sebi pa se lakše i odluče potražiti liječničku pomoć.

Strah za egzistenciju

U Hrvatskoj nekoliko stotina tisuća ljudi boluje od depresivnih poremećaja (podatak iz 2015.). Podaci HZJZ-a govore da je depresija treća mentalna bolest (nakon alkoholizma i shizofrenije) zbog koje se liječi u bolnici. Između 1995. i 2013. godine broj hospitalizacija zbog depresivnih poremećaja gotovo se udvostručio iako imamo sve moćnije lijekove. Znači da nešto ne radimo dobro i da neke stvari trebamo unaprijediti, kaže prof. dr. sc. Veljko Đorđević s Katedre za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu i psihijatar Klinike za psihološku medicinu KBC-a Zagreb.

Depresija je često neprepoznata, objašnjava, ne liječi se ili se neadekvatno liječi, a često recidivira tj. kronična je. Mnogi nisu svjesni da je to bolest, a ne trenutačno raspoloženje. Često je pokretač niza drugih bolesti: srčanih, neuroloških, autoimunih, malignih, čak i kod transplantacija i hematoloških bolesti. – Liječnička je greška ne prepoznati depresivni poremećaj srčanom ili malignom bolesniku jer taj poremećaj može naštetiti zdravlju tog čovjeka. Ako riješimo i depresivnost, i mogućnost izlječenja daleko je bolja – upozorava prof. Đorđević. Liječenje depresije holističko je, ne postoji jedinstven model, kao što ni uzroci nisu isti: mogu biti biološki, psihološki, socijalni i duhovni.

Socijalni uzrok koji je vrlo aktualan zasigurno je velika nezaposlenost, strah za egzistenciju i strah od otkaza. U tranziciji se ljudi nisu adaptirali na nove uvjete, a rat i poraće nose svoje biljege i većina se u tome pogubila. Nemamo samo problem branitelja i invalida nego svi smo mi na neki način stradali. Socijalni kapital koji smo imali dok smo bili siromašniji istrošio se – ističe prof. Đorđević osvrćući se i na trend iseljavanja zbog lošeg života u Hrvatskoj:

Svaki odlazak mladog čovjeka iz zemlje je tragedija za sve nas. I za njih, jer svatko bi volio sve ono što je naučio promovirati u svojoj zemlji. Putovati po svijetu, ali živjeti na svojoj grudi. I bez hrvatskih specifičnosti, suvremeni način života uvjetovan kompeticijom i ubrzavajućim tempom života kao 24-satnim imperativom velik je pritisak za čovjeka i vodi k otuđenju. Čovjek se, nažalost, evolucijski ne može tako brzo prilagođavati, podsjeća psihijatar.

Boluje pojedinac, pati obitelj

Iz različitih razloga čovjek postane bezvoljan, ne može normalno funkcionirati, izgubi volju za životom. U svijetu rada, napominju stručnjaci, nerijetko se te ljude doživljava lijenima, a zbog bolovanja uslijed depresije dobivaju stigmu i teže se kasnije zapošljavaju, što su posljedice neinformiranosti o depresiji.

Liječi se medikamentima, psihoterapijom i socioterapijom, ali ne samo pojedinca, jer od depresije boluje pojedinac, a pati cijela obitelj. Gotovo 15% oboljelih zbog neprepoznatih simptoma počini suicid. A u Hrvatskoj nema suvišnih ljudi – podsjeća Đorđević. U cilju senzibiliziranja javnosti protekla je tri dana održan i 4. kongres o prevenciji i rehabilitaciji u psihijatriji “Depresija u stoljeću uma”, a u Zagrebu su ga organizirali Hrvatsko društvo za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja i Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta (CEPAMET), kojeg je prof. Đorđević predstojnik.

Od depresije pati sve više djece i adolescenata te ljudi u najproduktivnijoj životnoj dobi. Ovo je crveno svjetlo za sve u Hrvatskoj, moramo prestati misliti samo o svojoj disciplini i svi humanisti zajedno trebaju pomoći ljudima koji pate. Znanost, klinika i umjetnost moraju surađivati, socijalni kapital trebamo vrednovati i otvoriti bez ikakvih skrupula probleme koji se odnose na ovu fenomenologiju –poručuje.

Simptomi koji ukazuju da je vrijeme za psihijatra:

Najnormalnija stvar je da smo svi svako toliko loše raspoloženi, no kad vas uhvati neumoljiva tuga ili osjećaj bespomoćnosti koji vas onemogućava u uobičajenoj rutini, vrijeme je da obratite pozornost, jer je to zaštitni znak kliničke depresije od koje pati 7% odrasle populacije

Čak i uz ove znakove, depresivnoj osobi teško je odrediti boluje li zaista od navedene bolesti. “Gotovo sve simptome depresije svi mi iskusimo, pojedinačno, u nekom razdoblju života”, objašnjava Jennifer Payne, liječnica i direktorica Centra za ženske promjene raspoloženja na John Hopkins Sveučilištu u Baltimoreu.

Ako ste se s dolje navedenim simptomima borili svakodnevno tijekom dva tjedna, i oni su utjecali na vaše uobičajeno funkcioniranje (npr. ne možete normalno obavljati svoj posao, funkciju roditelja ili družiti se s prijateljima), vrijeme je da posjetite doktora…

Jedete više (ili manje) nego inače

Zbog depresije se možete osjećati ‘iscijeđeno’, a to se može manifestirati nedostatkom apetita. “Ako se vaš mozak usredotoči na negativne misli, možete zaboraviti jesti ili izgubiti zanimanje za kuhanje”, kaže psihologinja Yvone Thomas, inače specijalizirana za depresiju i samopoštovanje.

S druge strane, ponekad bolest može stvoriti i suprotni učinak, otvarajući vam apetit i tjerajući vas da se prejedate. “Mješavina osjećaja koja obično prati depresiju – tuga, pesimizam u pogledu budućnosti i nisko samopouzdanje, mogu vas navesti da svoje osjećaje ublažite s hranom”, ističe Thomas.

Spavate previše ili premalo

Neki ljudi koji boluju od depresije uhvatit će se kako konstantno imaju potrebu za spavanjem i stalno su umorni i iscrpljeni, te pate od nedostatka energije. “No više spavanja ljudima koji pate od depresije predstavlja i bijeg od tuge, te im je utočište”, kaže Thomas.

Druge osobe s istom bolešću osjećat će se pak nemirno i ili će se mučiti s isprekidanim snom ili nesanicom. Previše će ih zaokupljati opsesivne misli i razmišljanje da bi se mogli opustiti i bezbrižno zaspati. Uz to, ne samo da promjene u spavanju ukazuju na bolest, već one mogu i pogoršati čovjekovo stanje, jer kad ne spavate dovoljno, vaš unutarnji sat više nije sinhroniziran i vi budete još umorniji i dekoncentrirani, te imate još manje snage nositi se s nevoljama.

Sitnice vas izbacuju iz takta

To je trag kojeg jako malo ljudi može prepoznati, no depresija se može pojaviti i kao oblik povišene nervoze, kaže dr. Jennifer Wolkin, asistentica profesora psihijatrije i anesteziologije iz centra Joan H. Tisch, s njujorškog Sveučilišta. Možete se osjećati mrzovoljno i čangrizavo, te možete planuti zbog sitnica koje inače ne biste ni primjetili. Djelomičan razlog krije se u tome što depresija pogoršava normalne hormonalne promjene raspoloženja, no krivci su i teški osjećaji s kojima se osoba bori.

“Kad ljudi osjećaju fizičku bol često se lako mogu naljutiti i iživcirati, a isto je i s psihološkom boli – ne osjećate se dobro ili kao da ste u svojem tijelu, a to utječe na vaše strpljenje i zbog toga se osjećate kao da ste stalno na rubu”, kaže Thomas.
Ne možete se koncentrirati ni usredotočiti

Zaboravljate kad su vam rokovi na poslu ili da trebate pokupiti djecu u vrtiću? Osjećate se kao da vaš mozak nalikuje mutnoj fotografiji i to što ste većinu vremena lagano obamrli utječe na vaše donošenje odluka? To znači da vaš mozak proživljava depresiju.

Kad ste preokupirani tužnim mislima i osjećajem ništavnosti, to može utjecati na vaš posao, pamćenje i odluke, napominje Wolkin. Zauzvrat, takvo neusredotočeno razmišljanje može vas navesti na donošenje loših odluka i nezdravo, riskantno ponašanje.

Ne uživate u stvarima koje su vas nekoć veselile

Nekoć ste redovito poslije posla petkom odlazili na piće s najdražim kolegama, no posljednjih tjedana izbjegavate taj običaj. Ili ste se uvijek radovali večernjem trčanju, a ovih dana se radije bacite u krevet. Prestanak sudjelovanja u stvarima koje su vas nekoć činile sretnima jedan je od prvih znakova depresije.

“Osoba koja je jednostavno tužna može preskočiti nekoliko stvari, no brzo će se vratiti na staro. No depresija vas čini ravnodušnim u vezi aktivnosti i hobija koji su vas nekad činili sretnima, te ćete se sve više početi izolirati od svijeta”, napominje Wolkin. Nažalost, tako se stvara začarani krug, jer vas depresija liši mogućnosti da uživate u zadovoljstvu koje stječete novim iskustvima, tako da prestajete i činiti stvari koje vas mogu, na kraju, oraspoložiti.

DODATNI ZNAKOVI: Tihi znakovi da trebate psihijatra

Svatko je imao loš dan, a mnogi i loše tjedne. No, ako ste depresivni, pod stresom ili tjeskobni duže od mjesec dana, i to vam počinje remetiti svakodnevni život, možda je vrijeme da posjetite liječnika specijaliziranog za mentalne probleme.

Posjet psihijatru ili psihologu danas ne bi smio biti stigmatiziran. No, iako Hrvati troše ogromne količine tableta za smirenje, u mnogim našim sredinama još je uvijek ‘sramota’ zatražiti pomoć. Zanemareni psihički problem ima sličan ishod kao i zanemarivanje bilo koje fizičke bolesti – uglavnom ne prolazi sam od sebe nego se pogoršava.

Očiti znakovi upozorenja

1. Razmišljate o samoubojstvu i načinu kako ga izvršiti
Ako počnete misliti da život više nije vrijedno živjeti, potrebna vam je pomoć.

2. Osjećate se poraženo i beznadno
Život može biti težak, ali ako mislite da se više nemate čemu nadati, vrijeme je da s nekim popričate.

3. Zbog svog mentalnog stanja niste u stanju ni raditi ni zabavljati se
Nakon lošeg događaja potrebno je tugovati i pregrupirati se. No, ako se nikako ne možete prilagoditi novonastalom stanju, posjetite liječnika.

4. Teža nesanica
Tu i tamo, svakoga muči nesanica, ali ako je došlo do značajne promjene u navikama spavanja, uputite se stručnjaku za poremećaje spavanja.

5. Promjene apetita
Nagle promjene apetita mogu ukazivati i na neku fizičku bolest. Krenite na pregled.

6. Promjene raspoloženja koje traju tjednima
Borite li se s osjećajima tuge, gnjeva ili tjeskobe, vrijeme je da potražite pomoć. Prvo posjetite liječnika obiteljske medicine koji će provjeriti je li u pitanju neki fizički uzrok i dalje vas uputiti na specijalistički pregled.

7. Izgubili ste interes i povukli se iz aktivnosti koje su vas prije radovale
Ako bez pravog razloga, tek zbog iracionalnih strahova i briga, gubite interes za aktivnosti koje su vas prije uveseljavale, koristila bi vam profesionalna pomoć.

Svi psihijatri i psiholozi nisu stručnjaci za sve probleme. U Hrvatskoj je problem i to što većina nema vremena za duže razgovore. Ukoliko niste zadovoljni ponuđenim, raspitajte se tko bi vam mogao bolje pomoći.
 

 
(magazin.hr, vecernji.hr,youtube.com/uredio:nsp)

Kriza je sve dublja, a problema sve više. Za alkoholom se poseže sve češće, kako u Hrvatskoj, tako i na cijelom Balkanu.

Po rezultatima mape svijeta WHO-a prema konzumaciji alkohola, od zemalja regije Balkana najviše alkohola u prosjeku popiju Hrvati i Srbijanci

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je procjene o konzumaciji alkohola u većem dijelu svijeta. Na jednoj od mapa koje je na osnovu tih podataka objavio portal “ChartsBin”, može se vidjeti konzumacija alkohola po glavi stanovnika u svakoj od država, javlja Anadolu Agency (AA).

Prema toj mapi, po konzumaciji alkohola od zemalja regije Balkana najviše alkohola u prosjeku popiju Hrvati i Srbijanci.

Naime, prema ovom istraživanju građani Hrvatske u prosjeku popiju 15,1 litara alkohola po stanovniku na godišnjoj osnovi, dok građani Srbije popiju 11,12 litara godišnje po osobi.

Nakon ove dvije zemlje, slijedi Bosna i Hercegovina gdje se godišnje popije 9,6 litara alkohola po stanovniku, pa Makedonija sa 8,5 litara i Albanija sa 6,7 litara po stanovniku.

Među evropskim zemljama u kojima se godišnje popije najmanje alkohola nalaze se Turska sa 2,9 litara po osobi, Norveška sa 7,8 litara, Švedska 10,3 litara, Italija 10,65 i Grčka 10,8 litara po osobi.

S druge strane, najveći korisnici alkoholnih pića po glavi stanovnika su iz Moldavija, čiji stanovnik u prosjeku popije 18 litara pića godišnje, a slijede Češka, Mađarska i Rusija.

Prema ovom istraživanju, najmanje alkohola pije se u Sjevernoj Africi i u zemljama Bliskog istoka.

Pročitajte ovih 10 zabluda o alkoholu, možda ćete se iznenaditi!

Alkohol je psihoaktivna droga, a to što je legalan ne umanjuje njegovu štetnost i posljedice koje izaziva, započinje se priča o zabludama o alkoholu

“Alkohol ne može poboljšati krvnu sliku, ne popravlja apetit, ne može pospješiti fizičku i psihičku snagu, prosto rečeno – nema nikakvih blagodetnih djelovanja za organizam.

Crveno vino ne stvara crvena krvna zrnca, kao što se vjeruje. To su zablude koje su duboko ukorijenjene u društvu i predstavljaju običaje i vjerovanja koja se prenose s generacije na generaciju”, u želji da se razjasne neke od najčešćih zabluda kada se radi o problemu pijenja koji vrlo često preraste iz umjerenog u rizično , a zatim i nekontrolirano opijanje.

Alkohol je samo loša navika

Alkohol nije posljedica neke mane ili lošeg karaktera, kako se obično misli, već predstavlja ozbiljno oboljenje koje se na vrijeme treba prepoznati i liječiti – to je bolest središnjeg živčanog sustava koja uzrokuje teške fizičke, mentalne, društvene i ekonomske posljedice na pojedinca, ali i društvo u cjelini. Sam alkohol je otrovan za organizan i povećava rizik od razvijanja više od 60 različitih bolesti – rak, srčane bolesti, hipertenziju, depresiju, cirozu jetre i druge.

Na razini Europe, procjenjuje se da alkohol svake godine uzrokuje oko 50.000 smrti od raka. Procentualno gledano, oko 6,5% svih smrti posljedica je alkohola, koje je drugi po redu uzročnik lošeg zdravlja ljudi (poslije cigareta) i povezan je s kratkotrajnim i dugotrajnim rizicima mortaliteta. Prometne nesreće, kriminal, silovanja, nasilje u obitelji, slabljenje produktivnosti – samo su neke od posljedica opijanja.

Alkohol je dobar za cirkulaciju

Tijekom hladnih dana, ljudi često konzumiraju alkohol kako bi se ugrijali. Opravdanje za to nalaze u činjenici da se organizam odmah zagrijava nakon prvog pića. Osjeća se ugodna toplina, lice se zarumeni, ali je efekt toga samo trenutni. Istina je da alkohol uzrokuje širenje krvnih žila čime se povećava gubitak tjelesne temperature.

Prirodna reakcija na hladnoću je sužavanje krvnih žila i žila kako bi se smanjio “dodir” unutrašnjosti organizma s vanjskom površinom (kožom). Zato razmislite dva puta prije nego što sljedeći put spas od hladnoće potražite u kuhanom vinu ili rakiji.

Alkohol popravlja raspoloženje

Često osobe koje imaju neki problem, ili su pod stresom, utjehu traže u piću, a time nesvjesno otvaraju samo dodatni problem. Alkohol je okidač za depresiju – oko 200.000 epizoda depresije godišnje, na razini Europe, uzrokovano je alkoholom, dok se procjenjuje da je svako šesto samoubojstvo posljedica prekomjernog opijanja.

Alkohol izravno utječe na povećanje biološkog stresa u tijelu. Tijekom pijenja u organizmu se povećava razinu adrenalina, što prividno može izazvati osjećaj opuštenosti, dok organizam zapravo samo dolazi pod dodatni stres i napetost.

Pijenje je samo moj problem

Procjenjuje se da opijanje jedne osobe prosječno utječe na pet drugih osoba u okruženju. Osoba koja ima problem s opijanjem zanemaruje svoje svakodnevne obveze, gubi produktivnost na poslu, ne ispunjava ili zanemaruje svoje bračne i obiteljske dužnosti. Mogu prestati kad poželim. Veliki broj ljudi može prestati kada to i odluči, ali prestanak traje u prosjeku do šest mjeseci.

Nakon toga opijanje opet postaje obrazac ponašanja. To nema veze sa slabim karakterom jer ovisnost od alkohola preuzima kontrolu nad pijenjem i samim čovjekom, pa tako ovisnik nema svijest kada je prešao granicu. Pogrešna je osuda obitelji i društva kada ovisnici ne istraju u namjeri da prestanu piti – to je složen i dug proces, koji je neophodno da bude praćen stručnim nadzorom.

Alkoholičar – skitnica, propalica, nezaposlen, bez igdje ikoga

Alkoholizam ne bira ljude po spolu, dobi, obrazovanju. “Alkoholičar” može biti i ugledna osoba koja normalno ide na posao, cijenjen je radnik, ali nakon posla ili vikendom poklekne pred željom za pićem. Također, pogrešna je predrasuda da ovisnici piju svaki dan – oni mogu ne piti tjednima, mjesecima, ali zato samo jedna čaša može biti okidač za novo opijanje.

Sa druge strane, postoji i kategorija ovisnika koji svakog dana piju određenu količinu alkohola, tako da nisu nikada ni potpuno pijani, ali ni trijezni. Mogu voziti, prošlo je više od sat-dva kako sam pio / la. Nakon sat vremena od pijenja razinu alkohola u krvi je najveći. Ukoliko ste, primjerice, popili četiri čaše vina, razina alkohola u krvi biće oko jednog promila zbog čega je vožnja potpuno neprihvatljiva.

Nikakva kamuflaza poput bombona, žvaka ili osvježivača daha ne mogu pomoći na alko testu. Za potpunu apsorbciju alkohola u krvi potrebno je 24 sata, tako da se ni ujutro, nakon burne noći, ne preporučuje sjedanje za volan. Jetra alkohol vrlo sporo razgrađuje, pa se tako za sat vremena razgradi prosječno oko 0,15 promila alkohola.

Treba se dobro najesti ukoliko se ne zeliš napiti

Hrana može utjecati jedino na odlaganje osjećaja pijanstva. Samo će odgoditi apsorpciju alkohola u krvotok, ali nikako neće da je zaustavi. Što znači, koliko pijete toliko ćete se na kraju i napiti, bez obzira na prethodni obrok. Također, često ljudi vjeruju da će ih kava otrijezniti i ukloniti mamurluk – kava je diuretik i djelomično može razbudi osobu, ali će zato negativno utjecati na dehidraciju organizma.

Najveći krivac za glavobolju “jutro poslije” je dehidracija organizma koju uzrokuje alkohol, a kava dodatno to pospješuje. Stara izreka kaže: “Dajte pijanom čovjeku šalicu kave i sve što ćete imati je jedan sasvim budan pijanac.”

Kada se neko napije treba ga ostaviti da odspava, da se otrijezni

Najgore što se može učiniti u takvoj situaciji je da se ostavi osoba sama, u autu ili nekoj sobi. Alkohol usporava rad srca, disanje, snižava krvni pritisak što u nekim slučajevima može dovesti do kome i smrti, a još jedna od opasnosti je da ta da pijana osoba može se uguši tijekom povraćanja. Pijanu osobu treba staviti da leži na boku, pod stalnim nadzorom, a ukoliko se primijeti da disanje i puls slabe, obavezno treba pozvati Hitnu pomoć.

Mogu sam da se izborim sa alkoholom, ne treba mi liječenje

Vrlo je ustaljeno mišljenje da ljudi mogu sami da se izbore s alkoholizmom. Zbog društvenih stigmi, osobe koje imaju problem s prekomjernim opijanjem nerijetko kriju ovisnost čak i od najbližih. Alkoholizam nije bolest koja se liječi i izliječi, kao ni bilo koja druga bolest ovisnosti. Bitno je da se ovisnik na vrijeme javi na liječenje. Ovo je bolest s visokim stupnjem recidiva, zato je pridržavanje savjeta liječnika, kao i odgovorno ponašanje pacijenta tijekom liječenja od neprocjenjive važnosti.
 
(vestinet/uredio: nsp)

Znanstvenici su otkrili da financijske brige uzrokuju smanjenje kvocijenta inteligencije (IQ) za 13 bodova, što je ekvivalent padu zbog kroničnog alkoholizma. Hrvatska je na samom dnu europskih zemalja prema visini koeficjenta iteligencije, navodi istraživanje.

Financijski problemi mogu oslabiti mentalne sposobnosti te utjecati na donošenje loših odluka, zaključak je dviju studija britanskih i američkih znanstvenika, objavljenih u prestižnom časopisu Science. Istraživanja, provedena među kupcima u američkom šoping-centru te među uzgajivačima šećerne trske u Indiji, prvi su eksperimentalni dokaz da siromaštvo može utjecati na ljude tako da im ostavlja manje mentalnog kapaciteta za važne, ali složene zadatke poput učenja.

Koristeći standardizirane testove, znanstvenici su otkrili da financijske brige uzrokuju smanjenje kvocijenta inteligencije (IQ) za 13 bodova, što je ekvivalent padu intelektualnih sposobnosti zbog učinka kroničnog alkoholizma ili cijele neprospavane noći. Znanstvenici smatraju da to može objasniti zašto siromašni ljudi češće griješe ili donose loše odluke koje samo pogoršavaju njihove financijske nedaće.

Manja briga za zdravlje

Opseg učinka siromaštva na kognitivne sposobnosti za nas je bio iznenađujući. Siromaštvo utječe na informacijsku protočnost ljudskog uma tako da ostavlja manje prostora za ostale stvari – izjavio je za indijski Telegraph jedan od autora istraživanja dr. Eldar Shafir, profesor psihologije na Princetonu, koji proučava kako ljudi donose odluke u nesigurnim uvjetima.

Od sredine 90-ih godina do danas objavljeno je nekoliko studija koje pokazuju povezanost siromaštva i onoga što znanstvenici nazivaju kontraproduktivnim ponašanjem, primjerice neučinkovitim gospodarenjem novcem i vremenom, lošim roditeljstvom i slabom produktivnošću na poslu. Siromašni se, također, manje brinu za svoje zdravlje.

Brojna takva ponašanja koja su se nekoć pripisivala manjku motivacije, snage volje ili inteligencije mogla bi biti prouzročena time što su smanjeni resursi za pažnju, a to je direktno potaknuto siromaštvom – rekla je dr. Anandi Mani sa Sveučilišta Warwick, prva autorica studija u Scienceu.

U jednom od eksperimenata znanstvenici su analizirali IQ 400 osoba slabe i srednje kupovne moći u jednom šoping-centru u New Jerseyju. Kupci su bili suočeni s četiri scenarija financijskih gubitaka, a dok su o tome duboko razmišljali, testirane su njihove kognitivne sposobnosti. Znanstvenici su zatim spoznali kako razmišljanje o financijskim problemima smanjuje kognitivne sposobnosti ispitanika, i to više kod onih slabijeg nego kod ljudi boljeg imovinskog stanja. Kod siromašnih ljudi zapažen je pad kvocijenta inteligencije za 13 bodova.

Ta razlika u kvocijentu inteligencije opaža se kad alkoholičara usporedimo sa zdravom odraslom osobom – rekla je Mani. – U terminima dobi, to je razlika u kvocijentu između 45-godišnjaka i prosječne osobe u 60-im godinama. U terminima nedostatka sna, ta se razlika opaža nakon cijele neprospavane noći – dodala je Mani.

U drugom eksperimentu znanstvenici su testirali 464 uzgajivača šećerne trske u 54 sela na području Tamil Nadu. Pritom su farmere testirali prije žetve, odnosno u razdoblju kada su imali smanjene financijske resurse, i nakon žetve, kada su prodajom šećerne trske zaradili novac. Pokazalo se da isti farmeri koji su prije žetve pokazivali smanjene kognitivne sposobnosti nakon žetve imaju bolje rezultate. Ti su rezultati bili slični kao u istraživanju u američkom šoping-centru, ali je učinak bio blaži.

Pratili smo iste ljude mjesec dana prije žetve i mjesec dana nakon nje te uvidjeli da kvocijent inteligencije raste kao i kognitivna kontrola, a pogreške se smanjuju. Zapazili smo rast kvocijenta za devet ili deset bodova – rekao je Sendhil Mullainathan, profesor ekonomije na Harvardu i koautor studije.

Kada ste zarobljeni novčanim problemima, razmi-šljanjima kako platiti račune, stanarinu i slično, rezultat je slabija usredotočenost na druge probleme. Zanemarujete druge stvari u životu koje zaslužuju vašu pozornost – objasnio je dr. Jiaying Zhao sa Sveučilišta British Columbia, koji je sudjelovao u istraživanju dok je bio student na Princetonu.

Prijašnji izvještaji o siromaštvu okrivljavali su siromašne za njihove osobne neuspjehe. Mi tvrdimo da siromaštvo oštećuje kognitivne funkcije jer sputava osobne sposobnosti u donošenju dobrih odluka. To može produbiti siromaštvo – naglasio je Jiaying Zhao.

Nove spoznaje britanskog i američkih znanstvenika zacijelo će obnoviti dugo vođenu i kontroverznu raspravu o povezanosti blagostanja i IQ-a. U kontroverznoj knjizi “IQ i bogatstvo nacija” iz 2002. britanski psiholog Richard Lynn i finski politolog Tatu Vanhanen na temelju dohodaka iz 81 zemlje pokazali su visoku povezanost između prosječnog IQ-a stanovništva i bruto nacionalnog proizvoda neke zemlje. Na toj ljestvici prednjačile su azijske države Japan, Hong Kong, Južna Koreja i Tajvan, a na začelju su bili Etiopija, Sijera Leone i Gana iz Afrike.

Upitna metoda

Listu europskih naroda predvodili su Nijemci i Nizozemci s prosječnim IQ-om 107, Hrvati su se s prosječnim IQ-om 90 našli na predzadnjem mjestu zajedno s Turcima, a na zadnjem je mjestu bila Srbija gdje je prosječan IQ 89. Lynnova lista izazvala je mnogo kontroverzi, a i metodologiju mnogi smatraju upitnom.

Loše rezultate Hrvata na listi Lynn je objašnjavao genetskim i čimbenicima okoliša, poput tople klime i života u komunizmu. Neki od stručnjaka odmah su to doveli u pitanje navodeći kako Kinezi, unatoč lošijoj prehrani i životu u komunizmu, imaju bitno veći IQ od Hrvata.

Hrvatska ima među najnižim koeficjentom IQ u Europi

Glavni su faktori genetika i okoliš. Koliko se ti faktori mogu primijeniti na pojedince, mogu i na narode. Po tom se kriteriju vidi kako se vi Hrvati hranite, čime se hranila vaša majka dok vas je nosila u trbuhu, u kakvoj klimi živite, koliki vam je standard i kada se vaša zemlja industrijalizirala – rekao je Lynn u razgovoru za Globus, predvidjevši Hrvatima rast IQ-a nakon ulaska u EU.

Kontroverzne razlike

Istraživanja o povezanosti IQ-a i blagostanja, odnosno siromaštva pojedinaca, ali i nacija uvijek izazivaju kontroverze zbog razlika koje se uočavaju među spolovima i različitim etničkim skupinama. Postoji više definicija inteligencije, no uvriježena je ona da je to mentalna karakteristika koja uključuje snalaženje u novim situacijama, sposobnost učenja na osnovi iskustva te razumijevanje i korištenje apstraktnih pojmova.

Inteligencija se mjeri IQ testovima koje je 1905. godine uveo francuski psiholog Alfred Binet kako bi mogao predvidjeti uspjeh djece u školi i identificirati one mališane kojima će u učenju trebati posebna pomoć.

Najinteligentnija etnička skupina na svijetu su Židovi Aškenazi čiji je prosječni IQ 115, a najslabije rezultate na IQ testovima postižu nacije iz subsaharske Afrike.

Razlike među rasnim skupinama prvi je uočio američki psiholog Arthur Jensen sa sveučilišta Berkeley koji je 1969. spoznao da afroamerička djeca imaju prosječan IQ 85, dok djeca bijelaca imaju IQ 100. Jensen je zaključio da je to velikim dijelom nasljedno, što je izazvalo skandal, a kritičari su tvrdili da je razlika rezultat različitih uvjeta odrastanja.

Svjetski skandal

Jensen je tada pokušao izolirati utjecaj okoline na IQ, provodeći studije na blizancima odvojenima nakon rođenja te djeci koju su posvojili pripadnici druge etničke skupine, ali je nasljedna komponenta inteligencije ostala.

Nobelovac James Watson koji je 1953. otkrio strukturu DNK, što je najveće otkriće u biologiji 20. stoljeća, izazvao je skandal planetarnih razmjera kada je u listopadu 2007. u razgovoru za Sunday Times izjavio: “Intimno sam veoma sumoran kad je riječ o perspektivi Afrike jer su naše socijalne politike zasnovane na činjenici da je njihova inteligencija na istoj razini kao naša, a svi testovi pokazuju da to nije istina”. Nakon toga je ekspresno umirovljen u Cold Spring Harbor Laboratoryju, instituciji u kojoj je proveo 40 godina.
 

 
(jutarnji, youtube.com.com/uredio: nsp)

Šećer je jedna od najopasnije tvari na svijetu, koja služi kao hrana. Njezino djelovanje se uspoređuje sa najopasnijim drogama. Ovdje navodimo spisak razloga zašto treba ruducirati i prestati konzumirati šećer u dnevnoj prehrani.

1. Šećer može potisnuti imunološki sustav.
2. Šećer narušava odnose minerala u tijelu.
3. Šećer može uzrokovati hiperaktivnost, anksioznost, poteškoće u koncentraciji, i ćudljivost kod djece.
4. Šećer može proizvesti znatan porast triglicerida.
5. Šećer doprinosi slabljenju obrane protiv bakterijskih infekcija (zaraznih bolesti).
6. Šećer uzrokuje gubitak funkcije i elastičnosti tkiva, što više šećera jedete to više gubite elastičnost i funkcionalnost tkiva.
7. Šećer reducira lipoprotein visoke gustoće.
8. Šećer dovodi do nedostatka kroma.
9. Šećer dovodi do raka jajnika.
10. Šećer može jako brzo povećati razinu glukoze.
11. Šećer uzrokuje nedostatak bakra.
12. Šećer ometa apsorpciju kalcija i magnezija.
13. Šećer može uzrokovati da su oči više ranjive na starosne makularne degeneracije.
14. Šećer podiže razinu neurotransmitera: dopamin, serotonin, i norepinefrin.
15. Šećer može uzrokovati hipoglikemiju.
16. Šećer može proizvesti kiseli probavni trakt.
17. Šećer može uzrokovati nagli porast razine adrenalina kod djece.
18. Šećer može uzrokovati malapsorpciju koja je česta kod bolesnika s funkcionalnom bolesti crijeva.
19. Šećer može uzrokovati prerano starenje.
20. Šećer može dovesti do alkoholizma.
21. Šećer može uzrokovati karijes.
22. Šećer pridonosi pretilosti
23. Visoki unos šećera povećava rizik od Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa.
24. Šećer može uzrokovati promjene koje su često kod osoba s želučanim ili duodenalnim ulkusom.
25. Šećer može uzrokovati artritis.
26. Šećer može uzrokovati astmu.
27. Šećer uvelike pomaže nekontroliranom rastu Candida albicans (kvaščeva infekcija).
28. Šećer može uzrokovati žućne kamence.
29. Šećer može uzrokovati bolesti srca.
30. Šećer može uzrokovati upalu slijepog crijeva.
31. Šećer može uzrokovati hemoroide.
32. Šećer može uzrokovati proširene vene.
33. Šećer može povisiti glukozu i inzulin kod korisnika oralnih kontraceptiva.
34. Šećer može dovesti do parodontnih bolesti.
35. Šećer može dovesti do osteoporoze.
36. Šećer pridonosi kiselosti sline.
37. Šećer može uzrokovati smanjenje osjetljivosti na inzulin.
38. Šećer može smanjiti količinu vitamina E (alfa-tokoferol) u krvi.
39. Šećer može smanjiti hormon rasta.
40. Šećer može povećati razinu kolesterola.
41. Šećer može povećati sistolički krvni tlak.
42. Visoke količine unosa šećera povećavaju krajnje produkte napredne glikozilacije (AGEs) (Šećer se veže za non-enzimatski protein)
43. Šećer može ometati apsorpciju proteina.
44. Šećer uzrokuje alergije na hranu.
45. Šećer može doprinijeti dijabetesu.
46. Šećer može uzrokovati toksemiju tijekom trudnoće.
47. Šećer može doprinijeti ekcemu kod djece.
48. Šećer može uzrokovati kardiovaskularne bolesti.
49. Šećer može oštetiti strukturu DNA
50. Šećer može promijeniti strukturu proteina.
51. Šećer može uzrokovati starenje kože mijenjajući strukturu kolagena.
52. Šećer može izazvati katarakte.
53. Šećer može uzrokovati emfizem.
54. Šećer može uzrokovati aterosklerozu.
55. Šećer može promicati podizanje lipoproteina niske gustoće (LDL).
56. Visoki unos šećera može utjecati na fiziološke homeostaze mnogih sustava u tijelu.
57. Šećer smanjuje sposobnost enzima da funkcionira.
58. Šećer više unose osobe koje imaju Parkinsonovu bolest.
59. Šećer može povećati veličinu jetre tako što se stanice jetre dijele.
60. Šećer može povećati količinu jetrene masti.
61. Šećer može povećati veličinu bubrega i proizvesti patološke promjene u bubregu.
62. Šećer može oštetiti gušteraču.
63. Šećer može povećati retenciju tjelesne tekućine.
64. Šećer je neprijatelj # 1 crijevne peristaltike.
65. Šećer može uzrokovati mijopiju (kratkovidost).
66. Šećer može narušiti obloge kapilara.
67. Šećer može uzrokovati krhke tetive.
68. Šećer može uzrokovati glavobolje, uključujući i migrene.
69. Šećer igra ulogu u raku gušterače kod žena.
70. Šećer može negativno utjecati na ocjene i uspjeh školske djece i izazvati poremećaje učenja.
71. Šećer može uzrokovati depresiju.
72. Šećer povećava rizik od karcinoma želuca.
73. Šećer može uzrokovati dispepsiju (probavne smetnje).
74. Šećer može povećati rizik od dobivanja gihta.
75. Šećer može povećati razinu glukoze u oralnom testu tolerancije na glukozu tijekom probave složenih ugljikohidrata.
76. Šećer može povećati reakciju inzulina kod ljudi koji konzumiraju velike količine šećera u odnosu na nisko-šećernu prehranu.
77. Prehrana bogata rafiniranim šećerom smanjuje sposobnost učenja.
78. Šećer može uzrokovati manje učinkovito funkcioniranje dvaju krvnih proteina, albumina, i lipoproteina, koji mogu smanjiti sposobnost tijela da upravlja masnoćama i kolesterolom.
79. Šećer može doprinijeti Alzheimerovoj bolesti.
80. Šećer može uzrokovati ljepljivost trombocita.
81. Šećer može uzrokovati hormonsku neravnotežu, a neki hormoni postaju manje aktivni dok drugi postaju preaktivni.
82. Šećer može dovesti do stvaranja bubrežnih kamenaca.
83. Prehrana bogata šećerom može izazvati slobodne radikale i oksidativni stres.
84. Visoko šećerna prehrana može dovesti do bilijarnog raka trakta.
85. Visoko šećerna potrošnja kod trudnih adolescenata je povezana s dvostruko-povećanim rizikom za prerano rođenje dijeteta (eng. SGA).
86. Visoka potrošnja šećera može dovesti do značajnog smanjenja trajanja trudnoće kod adolescenata.
87. Šećer usporava vrijeme putovanja hrane kroz probavni trakt.
88. Šećer povećava koncentraciju žučnih kiselina u stolici i bakterijskih enzima u debelom crijevu. To može mijenjati žuč da počne proizvoditi rak-uzrokujuće spojeve i rak debelog crijeva.
89. Šećer povećava estradiol (najpotentniji oblik prirodnog estrogena) kod muškaraca.
90. Šećer se kombinira i uništava fosfatazu, enzim, što čini proces probave težim.
91. Šećer može biti faktor rizika raka žučnog mjehura.
92. Šećer je tvar koja stvara ovisnost.
93. Šećer može biti opojan, sličan alkoholu.
94. Šećer može pogoršati PMS.
95. Šećer koji se daje nedonoščadi može utjecati na količinu ugljičnog dioksida kojeg oni proizvode.
96. Smanjenje unosa šećera može povećati emocionalnu stabilnost.
97. Brza apsorpcija šećera promiče prekomjeran unos hrane kod pretilih ispitanika.
98. Šećer može pogoršati simptome djece sa poremećajem pažnje (ADHD).
99. Šećer negativno utječe na elektrolite mokraćnog sastava.
100. Šećer može usporiti sposobnost funkcioniranja nadbubrežne žlijezde.
101. Infuzija (intravensko hranjenje) šećernom vodom može spriječiti protok kisika do mozga.
102. Visoki unos saharoze može biti važan faktor rizika kod raka pluća.
103. Šećer povećava rizik od dječje paralize.
104. Visoki unos šećera može izazvati epileptične napadaje.
105. Šećer uzrokuje visok krvni tlak kod pretilih ljudi.
106. U Odjelima Intenzivne Njege, ograničavanje šećera spašava živote.
107. Šećer može izazvati smrt stanica.
108. Šećer može uzrokovati povećanje količine hrane koju jedete.
109. U maloljetnim rehabilitacijskim kampovima, kada se djeca stave na prehranu sa manje šećera, događa se 44%-tni pad antisocijalnog ponašanja.
110. Šećer može dovesti do raka prostate.
111. Šećer dehidrira novorođenčad.
112. Šećer može uzrokovati niske težine kod rođenja beba.
113. Veća potrošnja rafiniranog šećera je povezana s lošijim ishodom shizofrenije
114. Šećer može povisiti razine homocisteina u krvi.
115. Slatka hrana povećava rizik od raka dojke.
116. Šećer je faktor rizika kod raka tankog crijeva.
117. Šećer može uzrokovati rak grkljana.
118. Šećer zadržava sol i vodu u tijelu.
119. Šećer može pridonijeti blagom gubitku pamćenja.
120. Više 10-godišnje djece troši gazirana pića, nego mlijeka.
121. Šećer može povećati ukupnu količinu hrane koja se konzumira.
122. Izlaganje novorođenčadi šećeru rezultira povećanoj sklonosti prema saharozi u odnosu na vodu, kod djece od šest mjeseci do dvije godine starosti.
123. Šećer uzrokuje zatvor.
124. Šećer uzrokuje proširene vene.
125. Šećer može uzrokovati propadanje mozga u žena kod predijabetske faze i dijabetesa.
126. Šećer može povećati rizik od raka želuca.
127. Šećer može uzrokovati metabolički sindrom.
128. Šećer kod trudnica povećava oštećenje neuralne cijevi kod embrija.
129. Šećer može biti čimbenik kod bolesnika s astmom.
130. Veća potrošnja šećera uzrokuje šansu za dobivanje sindroma razdražljive utrobe.
131. Šećer može utjecati na sposobnost mozga da se bavi s nagradama i posljedicama.
132. Šećer može uzrokovati rak debelog crijeva.
133. Šećer može uzrokovati rak endometrija.
134. Šećer može uzrokovati karcinom stanica bubrega.
135. Šećer može uzrokovati tumor jetre.
136. Šećer može povećati upalne markere u krvi pretilih ljudi.
137. Šećer može smanjiti razinu vitamina E u krvi.
138. Šećer može povećati apetit za sva jela.
139. Šećer igra ulogu u etiologiji i nastanku akni.
140. Previše šećera može ubiti vaš ljubavni život.
141. Šećer potkopava školski uspjeh kod djece.
142. Šećer može uzrokovati umor, neraspoloženje, nervozu i depresiju.
143. Šećer je čest izbor pretilih osoba.
144. Linearno smanjenje unosa mnogih hranjivih tvari je povezano s povećanjem ukupnog unosa šećera.
145. Potrošnja visoke fruktoze je bio povezana s bolestima jetre.
146. Šećer se dodaje kao rizik od karcinoma mokraćnog mjehura.

REFERENCE

1. Sanchez, A., et al. “Uloga šećera u ljudskim neutrofilna fagocitozu,” Am J Clin Nutr studenoga 1973;. 261:1180-1184.
Bernstein, J. et al. “Depresija limfocita Transformacija Nakon oralne glukoze Gutanje.” Am J Clin Nutr 1997;. 30:613.
2. Couzy, F., et al. “Prehrambene Implikacije u interakciji Minerali,” Progresivni Hrana i prehrana Znanost. 17; 1933:65-87.
3. Goldman, J. et al. “Bihevioralni Učinci saharoze na predškolsku djecu.” J Nenormalan Dijete psihologije 1986;. 14 (4) :565-577.
4. Scanto, S. i Yudkin, J. “Utjecaj Prehrambenog saharoze na lipide u krvi, inzulin u serumu trombocita ljepljivost i tjelesne težine u ljudskim dragovoljaca.” J Postgrad Med 1969;. 45:602-607.
5. Ringsdorf, W., Cheraskin, E. i R. Ramsay “Saharoza, neutrofilna Fagocitoza i otpornost na bolesti”, Stomatološka Surv. 1976; 52 (12) :46-48.
6. Cerami, A., et al. “Glukoza i starenja.” Scientific American. Svibnja 1987:90.
Lee, AT i Cerami, A. “Uloga glikozilacije u starenje.” Ann NY Acad Sci. 663:63-67.
7. Albrink, M. i Ullrich IH “Interakcija Prehrambenog saharoze i vlakna na serumske lipide u zdravih mladih ljudi FED visoke ugljikohidratima dijeta.” Am J Clin Nutr 1986;. 43:419-428.
Pamplona, ​​R. et al. Mehanizmi Glikacija u aterogeneze Med hipoteze ožujka 1993.;. 40 (3) :174-81.
8. Kozlovsky, A., et al. “Učinci Prehrana bogata jednostavne šećere o mokraćnog kroma gubitke.” Metabolizam lipnja 1986;. 35:515-518.
9. Takahashi, E., Tohoku University School of Medicine, holističkog zdravlja Digest. Listopada 1982:41.
10. Kelsay, J. et al. “Dijete. Visoka u glukoza ili saharoza i mladih žena” Am J Clin Nutr 1974;. 27:926-936.
Thomas, BJ, i sur. Odnos uobičajenu prehranu do posta Koncentracija plazma inzulina i inzulin odgovor na oralnu glukoza, Hum Nutr Clin Nutr 1983; 36C (1):. 49_51.
11. Polja, M.., Et al. “Utjecaj nedostatak bakra na metabolizam i ugibanja u štakori hranjeni saharoza ili škrob dijetama,” Am J Clin Nutr 1983;. 113:1335-1345.
12. Lemann, J. “Dokaz da Glukoza Gutanje priječi Net renalna tubularna reapsorpcija kalcija i magnezija.” Am J Clin Nutr 1976;. 70:236-245.
13. Chiu, C. Am J Clin Nutr srpnja 2007;. 86:180-188
14. “Šećer, bijelo brašno Povlačenje proizvodi kemijske odgovor.” Ovisnosti pismo. Srpnja 1992:4.
15. Dufty, William Sugar Blues (New York: Warner Books, 1975)…
16. Ibid..
17. Jones, TW, et al. Poboljšana Adrenomedullary odgovor i povećana osjetljivost na Neuroglygopenia: temeljnih mehanizama negativan utjecaj šećera Gutanje kod djece J Pedijatrija.. Veljače 1995; 126:171-7.
18. Ibid..
19. Lee, ATand Cerami A. “. Uloga glikozilacije u Aging” Anali New York Academy of Science 1992;. 663:63-70.
20. . Abrahamson, E. i Peget, A. tijelo, um i šećer (New York: Avon, 1977.)
21. Glinsmann, W., et al. Procjena zdravstveni aspekti šećer sadržan u ugljikohidrata sladila. FDA Izvješće šećera Task Force. 1986:39.
Mäkinen KK sur. . Nacrtna Izvješće o učincima 16_month ksilitol Chewing_Gum Programa naknadne na 40_Month saharoze desni Programa Karijes istraživanje 1998;. 32 (2) 107-12.
Riva Touger-Decker i Kor van Loveren, šećeri i karijesa.
Jesam. J. Clin.Nutr. Listopada 2003, 78:881-892.
22. Oduševljen, H., et al. “Nutrient intake, pretilosti, dijabetesa i.” Brit Med J. 1989; 1: 655-658.
23. Tragnone, A. i sur. Prehrambene navike kao rizični čimbenici za upalne bolesti crijeva Eur J Gastroenterol Hepatol siječnja 1995.;. 7 (1) :47-51.
24. Yudkin, J. Slatko i opasno. (New York, Bantam Books: 1974), 129.
25. Darlington, L., Ramsey, et al. . “Placebo-kontrolirana, slijepih studija Prehrambenog manipulacije terapije kod reumatoidnog artritisa,” Lancet veljače 1986; 8475 (1) :236-238.
26. Ovlasti, L. “Osjetljivost: Vi reagiraju na ono što jedete.” Los Angeles Times veljače 12, 1985.
Cheng, J. et al. Prethodno Klinička studija na korelacija između alergijskog rinitisa i prehrambenih čimbenika Lin Chuang Er Bi Yan Hou Ke Za Zhi kolovoz 2002;. 16 (8) :393-396.
27. Crook, WJ Kvasac Veza (TN: Profesionalne Knjige, 1984)..
28. Heaton, K. “Sweet Put do žučnih kamenaca.” Brit Med J. 14. travnja 1984; 288:1103-1104.
. Misciagna, G., i dr. Am J Clin Nutr 1999;. 69:120-126.
29. Yudkin, J. “Šećer Potrošnja i infarkta miokarda.” Lancet 6. veljače 1971;. 1 (7693) :296-297.
Šah DJ, et al. Pogubnost Šećer i zaštitni učinci škroba na kardiološkog pregradnja, kontraktilne disfunkcije, a mortalitet kao odgovor na pritisak preopterećenja. Am J Physiol srca circ Physiol. Rujna 2007; 293 (3): H1853-H1860
30. Prione, T. saharin bolest (Novi Kanaan, CT: Keats Publishing, 1974)..
31. op. cit..
32. Prione, T. i Campbell, G. dijabetes, koronarne tromboze i saharin bolesti. (Bristol, Engleska, John Wright i Sinovi, 1960).
33. Behall, K. “. Utjecaj estrogena Sadržaj oralnih kontraceptiva i potrošnja saharoze na vrijednosti parametara krvi” Bolest Abstracts International-1982;. 431-437.
34. Glinsmann, W., et al. . Procjena zdravstveni aspekti šećer sadržan u ugljikohidrata sladila FDA Izvješće šećera Task Force 1986;. 39:36 _38.
35. Tjaderhane, L. i Larmas, M. visoke Saharoza Dijeta Smanjuje mehaničke čvrstoće kostiju u Uzgoj štakora. Am J Clin Nutr. 1998:128:1807-1810.
36. Wilson RF i Ashley FP Učinci eksperimentalnu Varijacije u prehrambenim unos šećera i oralnu higijenu na biokemijsko sastavu i pH Besplatna Glatka površina i aproksimalnih plaketa J Dent Res lipnja 1988;.. 67 (6) :949-953
37. Beck-Nielsen H., et al. Učinci prehrane na staničnoj inzulinske obvezujuća i osjetljivost na inzulin u mladih zdravih ispitanika “Dijabetes 1978;.. 15:289-296.
38. Mohanty P. et al. Glukoza izazov Potiče reaktivni kisikovi spojevi (ROS) generacije koje leukocita J Clin Endocrin metabolička kolovoz 2000;.. 85 (8) :2970-2973.
39. Gardner, L. i Reiser, S. “Učinci Prehrambenog ugljikohidrata na posta razinama ljudskog hormona rasta i kortizola.” Zbornik Soc Exp Med Biol 1982;. 169:36-40.
40. Ma Y. i sur. . Udruga Između unos ugljikohidrata i razine lipida u serumu J Am Coll Nutr travnja 2006;. 25 (2) :155-163
41. . Preuss, HG Šećer-induciranih krvnog tlaka Povišenja Preko životni vijek Tri Substrains od Wistar štakora J Am Coll od Nutr 1998;. 17 (1) 36-37.
42. Furth, A. i Harding, J.: “Zašto Šećer je loše za vas.” New Scientist 23. rujna 1989;. 44.
43. Lee AT, Cerami A. Uloga glikozilacije u Starenje Ann NY Acad Sci 21. studenog 1992;.. 663:63-70.
44. Appleton, N. lizati naviku Sugar (New York: Penguin Putnam Avery: 1988)..
. 45 Henriksen H. B ., a Kolset SO . . Tidsskr Niti Laegeforen 6. rujna 2007; 127 (17) :2259-62.
46. Prione, T.: saharin bolest (Novi Kanaan Ct: Keats Publishing, Inc, 1974). 0,131.
47. Ibid.. 132.
48. Vaccaro O., et al. . Odnos Postload glukoze u plazmi mortaliteta s 19 godine praćenja Diabetes Care listopad 15,1992;. 10:328-334.
Tominaga, M., et al, smanjena tolerancija glukoze je faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, ali ne natašte. Diabetes Care. 1999:2 (6) :920-924.
49. Lee, AT i Cerami, A. “modifikacije proteina i nukleinskih kiselina po reducirajući šećeri: moguća uloga u starenja.” Priručnik za biologiju starenja (New York: Academic Press, 1990.)..
50. Monnier, VM “Neenzimsko glikozilacija, Maillard reakciju i proces starenja.” J Gerontol. 1990:45 (4) :105-110.
51. Dyer, DG, et al. “Akumulacija Maillard reakciju proizvoda u kožu Collagen u dijabetes i starenje.” J Clin Invest. 1993:93 (6) :421-422.
52. Veromann, S. et al. Dijetalna Šećer i sol predstavljaju stvarne faktori rizika za razvoj katarakte Ophthalmologica srpanj-kolovoz 2003;.. 217 (4) :302-307.
53. Monnier, VM “Neenzimsko glikozilacija, Maillard reakciju i proces starenja.” J Gerontol. 1990:45 (4) :105-110.
54. Schmidt AM et al. Aktivacija receptora za napredne proizvode glikozilacije kraj: mehanizam za kronične vaskularne disfunkcije u dijabetičara Vasculopathy i ateroskleroza circ Res ožujak 1999 19; 84 (5) :489-97…
55. Lewis, GF i Steiner, G. Akutni učinci inzulina u kontroli VLDL proizvodnje u ljude. Posljedice za inzulin otporne Državna Diabetes Care travnja 1996;.. 19 (4) :390-3
R. Pamplona, ​​M.. J., et al. “Mehanizmi Glikacija u aterogeneze.” Med hipoteze 1990;. 40:174-181.
56. . Ceriello, A. Oksidativni stres i Glikemijski Uredba Metabolizam veljače 2000;. 49 (2 Suppl 1) :27-29.
57. Appleton, N. lizati naviku Sugar (New York: Penguin Putnam Avery, 1988)..
58. Hellenbrand, W. Dijeta i Parkinsonova bolest. Moguću ulogu u prošloj unos specifične hranjive. Rezultati iz self-primjenjenog Hrana frekvencije upitnika u case-control studije neurologiju rujna 1996.;. 47 (3) :644-650
Cerami, A., et al. “Glukoza i starenja.” Scientific American svibnja 1987:. 90.
59. Goulart, FS “Are You Šećer Smart?” Američki fitness Mar-travanj 1991:. 34-38.
60. Scribner, KB sur. Masne jetre i povećana pretilost u Mice konzumiranja Brzo vs Polako upija ugljikohidrata. Pretilost. 2007; 15:2190-2199.
61. Yudkin, J., Kang, S. i Bruckdorfer, K. “Učinci velikih količina šećera.” Brit J Med 22. studenoga 1980;. 1.396.
62. Goulart, FS “Are You Šećer Smart?” Američki fitness ožujak-travanj 1991:. 34-38
63. Ibid..
64. Ibid..
65. Ibid..
66. Ibid..
67. Nash, J. “. Zdravlje kandidati” Bit Jan 1992-1923:. 79-81.
68. Grand, E. “Alergije na hranu i migrene.” Lancet. 1979:1:955-959.
69. . Michaud, D. Dijetalna šećera, glikemijski teret i rizik od raka gušterače u prospektivna studija J Natl Cancer Inst 4. rujna 2002;. 94 (17) :1293-300.
70. Schauss, A. Dijeta, kriminal i delinkvencije (Berkley Ca; Parker Kuća, 1981)..
71. Peet, M. “Međunarodni Varijacije u ishod shizofrenije i prevalencija depresije u odnosu na nacionalne dijetetski prakse: Ekološka analiza.” Brit J Psych 2004; 184:404-408..
72. Cornee, J. et al. “Case-control studije karcinoma želuca i prehrambene čimbenike u Marseilleu, u Francuskoj”, Eur J Epidemiol 1995;. 11:55-65.
73. Yudkin, J. Sweet and Dangerous (New York: Bantam Books, 1974). 129.
74. . Choi HK, a Curhan G bezalkoholnih pića, fruktoza potrošnja i rizik od gihta kod muškaraca:… prospektivna studija skupine British Medical Journal veljače 9,2008; 336 (7639) :309-312.
75. Reiser, S. et al. . Učinci šećera na Indeksi na toleranciju glukoze u čovjeka “Am J Clin Nutr 1986:43;. 151-159.
76. Reiser, S. et al. . Učinci šećera na Indeksi na toleranciju glukoze u čovjeka “Am J Clin Nutr 1986;. 43:151-159.
77. Molteni, R, et al. Visoke masnoće, rafinirani šećer Dijeta Smanjuje hipokampusa Brain-izvedeni Neurotrophic Factor, neurona plastičnosti i učenje neuroznanosti 2002;.. 112 (4) :803-814.
78. . Monnier, V., Neenzimsko glikozilacija, Maillard reakciju i proces starenja J Gerontol 1990;. 45:105-111.
79. Frey, J. Ima li šećera u Alzheimerova bolest Annales de Biologie Clinique 2001;?. 59 (3) :253-257.
80. Yudkin, J. “. Metabolički promjena uzrokovane šećera u odnosu na srčanih bolesti i dijabetesa” Prehrana i zdravlje 1987;. 5 (1-2) :5-8.
81. Ibid..
82. Blacklock, NJ, “Saharoza i Idiopatska Bubrežna Stone.” Prehrana i zdravlje 1987;. 5 (1-2) :9-12.
Curhan, G., et al. Koristite pića i rizika za bubrežnih kamenaca u žena. Ann Inter Med. 1998:28:534-340.
83. . Ceriello, A. Oksidativni stres i Glikemijski Uredba Metabolizam veljače 2000;. 49 (2 Suppl 1) :27-29.
84. Moerman, CJ, i sur. Dijetalna unos šećera u etiologiji bilijarnog trakta raka Internat J Epidemiol travnja 1993;.. 2 (2) :207-214.
85. Lenders, HAC gestacijske dobi i dojenčad Veličina po rođenju su povezane s unosu među trudnice adolescenata Am J Nutr lipnja 1997;.. 1113-1117.
86. Ibid..
87. Bostick, RM, et al. “Šećer, Meat.and unos masti i Non-prehrambene Čimbenici rizika za rak debelog crijeva incidencija u Iowi žene.” Rak Uzroci i kontrole. 1994:5:38-53.
88. Ibid..
Kruis, W., et al. “Učinci dijeta niskima i visokim udjelom šećera na Gut Transit, žučne kiseline metabolizam i bakterijsku fermentaciju Gut 1991;.. 32:367-370.
Ludwig, DS, i sur. Visoki glikemijski indeks namirnice, prejedanje, pretilost i Pedijatrija ožujka 1999.;. 103 (3) :26-32.
89. Yudkin, J i EISA, O. Dijetalna Saharoza i estradiol Koncentracija u mladih muškaraca. Ann Nutr metabolička. 1988:32 (2) :53-55.
90. Lee, AT i Cerami A. “Uloga glikozilacije u starenje.” Ann NY Acad Sci 1992;. 663:63-70.
91. . Moerman, C. et al “Dijetalna unos šećera u etiologiji žučni mjehur raka mokraćnog sustava.” Internat J spo travnja 1993;. 22 (2) :207-214.
92. Avena NM Dokaz za šećer ovisnosti: Bihevioralni i Nuerochemical učinci povremena, prekomjernoj unos šećera Neurosci Biobehav Rev 2008; 32 (1) :20-39..
Colantuoni, C., et al. Dokazi To Intermitentna, Prekomjerni unos šećera uzrokuje endogenog opioidnog ovisnost Obes Res lipnja 2002;.. 10 (6) :478-488.
93. Ibid..
94 Pismo Edell Zdravlje rujna 1991;.. 07:01.
95. Sunehag, AL, i sur. Glukoneogenezu u novorođenčadi vrlo niske porodne težine Primanje Total parenteralne prehrane Dijabetes 1999;.. 48 7991 – 8000).
96. Christensen L. et al. Utjecaj dijetetski promjene na emocionalne nevolji. J Abnor psihologa. 1985; 94 (4) :565-79.
97. Ludwig, DS, i sur. Visoki glikemijski indeks namirnice, prejedanje i pretilost Pedijatrije Mar1999;.. 103 (3) :26-32.
98. Girardi, NL otupjela catecholamine Odgovori nakon glukoza Gutanje u djece s poremećajem deficita pažnje Pedijatrija Res 1995;.. 38:539-542.
.. Berdonces, JL Pozornost deficit hiperaktivnost i infantilne Otk Enferm siječnja 2001; 4 (1) 11-4
99. . Blacklock, NJ Saharoza i Idiopatska Bubrežna Stone Prehrana i zdravlje 1987;. 5 (1 & 2) :9-17.
100. Lechin, F. et al. Učinci oralnoga glukoze opterećenje na plazma neurotransmitori u ljude Neurophychobiology 1992;.. 26 (1-2) :4-11.
101. Arieff, AI IVS šećera vode može Cut Off kisika do mozga. Veterani uprava Medical Center u San Francisco San Jose Mercury;. 12. lipnja / 86.
102. De Stefani, E. Dijetalna Šećer i raka pluća: Studija slučaja kontrola u Urugvaju Nutr i rak 1998; 31 (2):.. 132_7.
103. Sandler, BP Dijeta Sprječava Polio (Milwakuee, WI,: Lee zaklada za prehrambene znanosti, 1951)..
104. Murphy, P. Uloga šećer u epileptičnim napadajima. Townsend Letter za liječnici i pacijenti. Svibnja, 2001.
105. Štern, N. & Tuck, M. Patogeneza hipertenzije u šećernom bolešću. Šećerna bolest, temeljna i klinički test. 2. izdanje, (Fil: Lippincott Williams & Wilkins, 2000) 943-957.
106. Christansen, D. Critical Care: Šećer Limit spašava živote Znanost Vijesti 30. lipnja 2001; 159:404…
107. Donnini, D. et al. Glukoza može izazvati stanične smrti kroz slobodni radikali posredovane mehanizam. Biochem Biohhys Res komu. 15. veljače, 1996:219 (2) :412-417.
108. Levine, AS, i sur. Šećeri i masti: Neurobiologija naklonosti Am J Nutr 2003 133:831 S-834S..
109. Schoenthaler, S. Probni Los Angeles Odjel Dijeta-Ponašanje program: Jesam Empirijska analiza šest institucionalnim okruženjima Int J Biosocial Res.. 5 (2) :88-89.
110. Deneo-Pellegrini H,. et al.Foods, hranjive tvari i raka prostate: case-control studije u Urugvaju fra J Cancer 1999 Svibanj; 80 (3-4) :591-7…
111. . Glukoneogenezu u novorođenčadi vrlo niske porodne težine Primanje Total parenteralne prehrane Dijabetes 1999 travanj;. 48 (4) :791-800.
112. Lenders, HAC gestacijske dobi i dojenčad Veličina po rođenju su povezane s unosu kod trudnih adolescenata Am JF Nutr 1998;.. 128:807-1810.
113. Peet, M. Međunarodni Varijacije u ishod shizofrenije i prevalencija depresije u odnosu na nacionalne dijetetski prakse: Ekološka analiza Britanac J Psihijatrija 2004; 184:404-408…
114. Fonseca, V. et al. Učinci visoke masnoće dijeta saharoze na Enzimi u Homosysteine ​​metabolizma u Ratu Metabolizam 200;.. 49:736-41.
115. Potischman, N, et.al. . Povećani rizik od ranoj fazi raka dojke koji se odnose na potrošnji slatke namirnice među ženama manje od 45 godina u Sjedinjenim Američkim Državama “Rak uzrokuje Kontrola 2002 prosinac;. 13 (10) :937-46.
116. Negri. E. et al. Faktora rizika za adenokarcinom tankog crijeva.
Intern J Cancer 1999:82:. I2 :171-174.
117. Bosetti, C. sur. Hrana Grupe i larin rizik od raka: Case-control studije iz Italije i Švicarske Inter J Cancer 2002:100 (3):.. 355-358.
118. Shannon, M. suosjećanja Pogledajte pretežak. CCL obitelji pronađeni. Studeni-Dec.1993. 20 (3) :3-5.
119. Zdravlje Nakon 50. Johns Hopkins Med Pismo. Svibnja 1994.
120 .. Rajeshwari, R. et al. Svjetovni Trendovi u Dječjim Zaslađeni-pića potrošnja (1973-1994): Studija Bogalusa srca. J AM Dijeta izv. prof. Veljača 205; 105 (2) :208-214.
121. Levine, AS sur. “. Šećeri i masti: Neurobiologija naklonosti” Am J Nutr, 2003; 133:831 S-834S.
122. Booth, DAM sur. “Slatkoća i izbor hrane:. Mjerenje sladila ‘Učinci na usvajanju” Slatkoća Dobbing, J., Ed, (London: Springer-Verlag, 1987)…
123. Cleve, TL Na causation proširenih vena. (Bristol, Engleska, John Wright, 1960.)
124. op. cit..
125. Ket, Y. i sur. Dijabetes, oslabljen glukoze natašte i razvoj kognitivnih oštećenja u starijih žena Neurologija 2004;.. 63:658-663.
126. Chatenoud, Liliane sur. Rafinirani-žitarica usisnog i rizik od raka u odabranim Italiji. Am. J. Clin Nutr. Prosinca 1999; 70:1107-1110.
127. Yoo, S. et al. Usporedba dijetetski unos povezana s metabolizma Faktori rizika sindrom u mladih odraslih osoba: Bogalusa Heart Study Am J Clin Nutr 2004 listopad, 80 (4) :841-848..
128. Shaw, Gary M. i sur. Oštećenje neuralne cijevi povezane s majke Periconceptional unosu od jednostavnih šećera i glikemijski indeks.
Jesam. J. Clin Nutr. Studenog 2003, 78:972-978.
129. Krilanovich, Nicholas J. Fruktoza Zlouporaba, epidemije pretilosti, Specijalne Problemi djeteta, i poziva na akciju Am. . J. Clin Nutr studenoga 2004; 80:1446-1447.
130. .. Jarnerot, G., potrošnja rafiniranog šećera po bolesnika s Crohnovom bolest, ulcerozni kolitis, ili razdražljiv utroba sindrom skand J Gastroenterol 1983 studeni;. 18 (8) :999-1002.
131. Allen, S. “Šećeri i masti:. Neurobiologija naklonosti” Am J Nutr.
2003; 133:831 S-834S.
132. De Stefani E, et al. Saharoza kao čimbenik rizika za rak debelog crijeva i rektuma: Case-control studije u Urugvaju Int J Cancer 5. siječnja 1998; 75 (1) :40-4…
133. Levi F, i sur. . Dijetetski čimbenici i rizika od raka endometrija Rak 1. lipnja 1993;. 71 (11) :3575-3581.
134. Mellemgaard A. i sur. Prehrambene Čimbenici rizika za karcinom bubrežnih stanica u Danskoj Eur J Cancer travnja 1996.;. 32A (4) :673-82.
135. Rogers AE, et al. Nutritivni i Dijetalna Utjecaji na jetre tumorigenesis u miševa i štakora Arch Toxicol Suppl 1987;.. 10:231-43. Pregledajte.
136. Sorensen LB, et al. “Učinak saharoze na upalnih markera u debelih čovjeka” Am J Clin Nutr kolovoz 2005;. 82 (2)
137. Mohanty, Priya, et.al. “Glukoza Izazov Potiče reaktivni kisikovi spojevi (ROS) generacije koje leukocita,” J Clin Endocrinol metabolička .. 2000, kolovoz: 85 (8) 2970-2973.
138. Arumugam V, i sur. “A High-Glycemic Meal Pattern Elicited Increased Subjective Appetite Sensations in Overweight and Obese Women.” Appetite . 2007; [Epub ahead of print].
139. Smith RN et al. “The Effect of a High-protein, Low Glycemic-load Diet Versus a Conventional, High Glycemic-load Diet on Biochemical Parameters Associated with Acne Vulgaris: A Randomized, Investigator-masked, Controlled Trial.” J Am Acad Dermatol 2007;57:247-256.
140. Selva, DM, et al. Monosaccharide-Induced Lipogenesis Regulates the Human Hepatic Sex Hormone-Binding Globulin Gene. J. Clin. Invest. 2007. doi:10.1172/JCI32249.
141. Fu ML, et al. Associatation Between Unhealthful Eating Patterns and Unfavorable Overall School Performance in Children. J Am Diet Assoc. 2007;107(11): 1935-1942. 142. Krietsch, K., et al. Prevalence, Presenting Symptoms, and Psychological Characteristics of Individuals Experiencing a Diet-related Mood-disturbance. Behavior Therapy. 1988;19(4): 593-604.
142. Krietsch, K., et al. Prevalence, Presenting Symptoms, and Psychological Characteristics of Individuals Experiencing a Diet-related Mood-disturbance. Behavior Therapy. 1988;19(4): 593-604.
143. Drewnowski A. et al Taste Preferences in Human Obesity: Environmental and Familial Factors. Am J Clin Nutr. 1991; 54: 635-641.
144. Berglund, M. et al. Comparison of Monounsaturated Fat with Carbohydrates as a Replacement for Saturated Fat in Subjects with a High Metabolic Risk Profile: Studies in the Fasting and Postpr andial States. Am. J. Clin Nut. Dec 1, 2007;86(6):1611 – 1620.
145. Ouyang X. et al. “Fructose Consumption as a Risk Factor for Non-alcoholic Fatty Liver Disease.” J of Hepatol. 2008;48(6):993-999.
146. De Stefani E., et al. “Dietary patterns and risk of bladder cancer: a factor analysis in Uruguay.” Cancer Causes Control , 2008; [Epub ahead of print].
 
NoviSvjetskiPoredak.com