Prošlo je 25 godina otkad smo s ovakve blizine proučavali neku planetu po prvi put, kaže NASA

NASA-ina letjelica New Horizons danas će proletjeti pored Plutona, a uzbuđenje koje osjećaju znanstvenici i zaljubljenici u astronomiju nije se osjećalo već četvrt stoljeća – zadnji put kada nam je jedna NASA-ina sonda po prvi puta otkrila tajne jednog od udaljenih planeta.

Tada je to bila sonda Voyager 2, koja je 25. kolovoza 1989. godine prošla najbliže Neptunu, prva i do sada jedina letjelica koja je posjetila taj planet. Tada je Neptun bio predzadnji planet u Sunčevom sustavu, a Pluton posljednji, no danas se Neptun smatra najdaljim planetom, dok je Pluton u međuvremenu ‘unazađen’ u kategoriju patuljastog planeta.

Pluton je postao prvi i najveći u nizu objekata ‘Kuiperovog pojasa’ – područja bogatog različitim patuljastim planetima, asteroidima i manjim tijelima.

Iako više nije planet, Pluton je još uvijek jedan od najzanimljivijih objekata u Sunčevom sustavu, i trenutno najdalji koji ćemo pogledati izbliza u sljedećih par dekada.

Nakon devet i pol godina letenja, Pluto je vrijedilo čekati, rekao je glavni istražitelj misije New Horizons, Alan Stern.

Prekjučer oko 5 sati ujutro New Horizons se približio na 1.6 milijuna kilometara od Plutona. Danas oko 13:49 bit će najbliže tom planetu. Proletjet će pored njega na udaljenosti od samo 12.500 kilometara, i u dva sata preleta prikupiti toliko znanstvenih podataka da će ih na Zemlju slati narednih 16 mjeseci.

Fotografije Plutonovog sjevernog pola, ekvatora i središnjeg meridijana (Foto: NASA)

Prvo što će poslati bit će sigurno spektakularne fotografije visoke rezolucije, detaljnije i preciznije od najpoznatije fotografije Zemlje iz svemira – Plave pikule, koju je snimila posada Apolla 17 s oko 45.000 kilometara iznad Zemlje.

Blue marble – ‘Plava pikula’ – jedna je od najpoznatijih fotografija Zemlje. Fotografije s Plutona bit će bolje rezolucije i kvalitete (Foto: NASA)

Zbog velike udaljenosti letjelice od kontrole leta, digitalni podaci prenose se vrlo sporo – dok je prolazila pored Jupitera, sonda je slala podatke brzinom od 38 kilobita po sekundi, no iz susjedstva Plutona podaci će pristizati tek oko kilobit po sekundi – za slanje prvih kvalitetnih fotografija bit će potrebni sati.

Alice Bowman, ‘mama’ operativnog centra. Nadimak je dobila po kratici ‘MOM,’ koja znači ‘menadžer operacija misije.’ (Foto: NASA)

Fotografije su odabrane kao prioritet – zbog velikog uzbuđenja javnosti oko ovog povijesnog preleta. U mjesecima koji slijede New Horizons će poslati i detaljnu analizu površine i atmosfere Plutona, njegovog mjeseca Harona i ostala četiri prirodna satelita: Hidre, Niksa, Stiksa i Kerbera.

Istražit će se i svojstva sunčevog vjetra oko Plutona, geološke pojave na Plutonu i još mnogo, mnogo toga. Znanstvenicima je teško i predvidjeti što bi uopće mogli otkriti, s obzirom da je svaki prvi prelet pored jednog planeta otkrio brojne zapanjujuće činjenice, ali i postavio pregršt novih pitanja.

Ako se ne dogodi najgore – da neki od manjih satelita koji nije uočen u dosadašnjim snimkama onesposobi ili uništi sondu – prvim fotografijama možemo se veseliti već sutra, a istinski uzbudljivim otkrićima korak po korak, u mjesecima koji dolaze.

Eh, da nam je sve ove NASA-ine stručnjake i one zadužene za ovu misiju staviti na poligraf… no puslušajmo što kaže ovaj astronom u VIDEU dolje:

 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
 
(jutarnji.hr,youtube/uredio:nsp)
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=22145"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]