Grčki list Kathimerini izvještava kako je na svečanoj večeri rukovodilaca zemalja članica NATO, upriličenoj u Varšavi, premijer Grčke, Alexis Tsipras predložio Savezu prekd sukobas Moskvom, ne bi li se s njenom pomoći riješila kriza u Siriji

Na njegove riječi oštro je odgovorio predsjednik SAD, Barack Obama, koji je grčkom premijeru posavjetovao nek “o tome (bolje) porazgovara sa svojim drugarom Putinom”.

Kathimerini piše da je na summitu NATO u Varšavi premijer Grčke, Alexis Tsipras pozvao rukovoditelje Saveza da obustave neprijateljstva s Moskvom. Za to, međutim, od američkog predsjednika zaradio ozbiljan ukor.

Mediji su već pisali o tome kako je na svečanoj večeri rukovodilaca Saveza Tsipras – istupivši za suradnju s Vladimirom Putinom radi rješavanja sirijske krize – narušio zajednički konsenzus.

Barack Obama je, međutim, njegove prijedloge momentalno razgromio.

Ovu informaciju potvrdio je i ministar obrane Grčke, Panos Kamenos. Po njegovim riječima – na Tsiprasove riječi američki predsjednik je reagirao riječima: “to (bolje) da kažete Vašem drugaru Putinu”.

Kamenos je i pored toga izjavio da Atena i Washington i nadalje održavaju “izvanredne odnose”.
 
(RT / Prijevod: Vaseljenska TV)

Rusija i Grčka danas usvojile zajedničku političku deklaraciju na završetku razgovora predsjednika Vladimir Putina i grčkog premijera Alexis Tsiprasa

Devet sporazuma državnih i drugih nositelja potpisano je u petak navečer, 27. svibnja, u Ateni pred kraj prvog dana radnog posjeta predsjednika Rusije Vladimira Putina Grčkoj.

Predstavnici dviju delegacija su u prisustvu Putina i premijera Grčke Alexis Tsipras potpisali “Političku deklaraciju o grčko-ruskom dijalogu o međunarodnim i regionalnim temama od obostranog značaja” i “Deklaraciju o partnerskim odnosima u modernizaciji” gospodarske suradnje, naveli su grčki mediji.

Dužnosnici ministarstava Grčke i Rusije su potpisali sporazume o suradnji u znanosti i tehnologiji, u turizmu i u meteorologiji.

Dvije strane su također potpisale sporazum o temeljnim uvjetima za isporuku sirove nafte i natnih proizvoda, prenio je Tass.

Sporazume o suradnji su potpisale organizacije “Enterprise Greece” i “Invest in rušio”, grčka naftna kompanija ELPE i Rosneft, Sveučilište u Pireju i Uralski sveučilište, kao i grčki Centar za obnovljive izvore energije i Ruski institut za energetiku.

Sporazum o tome potpisali su predsjednici Rosnjefta Igor Sečin i tvrtke Hellenic Petroleum Gregoris Stergiulis.

Ruska i grčka vlada, također su usvojile zajedničku deklaraciju o partnerstvu s ciljem modernizacije, mapu puta rusko-grčkih odnosa u sferi poljoprivrede i turizma, navodi Tass.

Grčki premijer Alexis Tsipras ugostio je u vili Maksimos ruskog predsjednika Vladimira Putina i kazao da jačanje odnosa sa Moskvom predstavlja strateški izbor Atene.

Premijer Tsipras je istaknuo da je suradnja s Rusijom “strateška odluka Grčke” i “dio njezine suvremene vanjske politike”.

Grčka je “stabilna u Europi, ali se ne ustručava od grananja u svim drugim pravcima”, rekao je Tsipras.

Premijer je rekao povodom sklapanja sporazuma da je “energetika centralni sektor gospodarskog razvoja šireg regiona i Grčke čiji je strateški cilj postati energetsko čvorište” i dodao da su “plinovodi mostovi suradnje”.

Tsipras je grčko-ruske razgovore o međunarodnim i regionalnim pitanjima ocijenio kao “vrlo konstruktivne” i istaknuo da “unapređenje dijaloga može pridonijeti napretku odnosa EU-Rusija i NATO-Rusija, kao i jačanju europske politike sigurnosti u okviru OESS-a”.

Agencija ANA prenosi da je Tsipras naveo da taj izbor “diktiraju i povijesni bliske kulturne i političke veze, kao i mogućnosti koje se otvaraju pred dvije države i mogućnosti jačanja stabilnosti u regiji”.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za tisak, predsjednik Putin je razgovore u Ateni ocijenio kao “vrlo suštinske”, a povodom potpisivanja niza sporazuma izjavio da se bilateralni odnosi razvijaju “ubrzanim ritmom” i istaknuo energetiku.

Uz ruske investicije u Grčkoj koje do sada iznose 700 milijuna dolara, Putin je načelno najavio i nove posebno u transportu.

Ruski predsjednik je spomenuo interes za privatizaciju Grčke željeznice, državnog investicijskog fonda ROSCO i Luke Solun.

Putin je stigao u dvodnevni posjet Grčkoj, a prije susreta s premijerom Tsipras sastao se s predsjednikom Prokopis Pavlopoulosom.

Ruski predsjednik će sutra posjetiti Svetu Goru, gdje će s ruskim patrijarhom Kirilom obilježiti 1.000 godina prisustva ruskih monaha na Atosu.
 
(vestinet.rs,blic)

Wikileaks je ponovo razotkrio kako nadnacionalne organizacije stvaraju umjetne krize u nastojanju da se ostvare geostrateški ciljevi zapadne korporativno-političke elite

Kao što su pokazale u transkriptu telekonferencije, koja je održana 19. ožujka 2016. godine, između dužnosnika sa vrha Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Šokantni razgovor otkriva da su dužnosnici MMF-a lažirali opasnost od neposredne financijske katastrofe da bi prisiliti druge zainteresirane strane da prihvate “mjere” MMF-a, kao što su rezanje grčkih mirovina i uvjeta rada.

Međutim, referendum koji će se održati 23. lipnja u Velikoj Britaniji će zamrznuti europsko odlučivanje u izuzetno kritičnom trenutku – potencijalno riskirajući još veću političku destabilizaciju, ali i dajući MMF-u još veću moć.

Transkript telekonferencije između Poul Thomsena, šefa europskog odjela MMF-a, i Delia Velkouleskou, načelnice misije MMF-a za Grčku, otkrio je činjenicu da je MMF predviđa potencijalni grčki default spašavanja, koja bi nastala u dogovoru s britanskom ‘Brexit’ referendumom o članstvu u EU.

Njihov razgovor je pokazao da MMF razmišlja o saopćavanju plana Njemačkoj o napuštanju trojke (sastavljen od MMF-a, Europske komisije i Europske središnje banke) ako Europska komisija i MMF ne postignu grčki dogovor olakšavanja duga u nastojanju da se prisili Grčku na poslušnost.

Curenja ovog transkripta jasno razotkriva plan MMF-a koji povezuje grčki problem s referendumom Velike Britanije o izlasku iz Europske unije, stvarajući dinamiku povećanog rizika rasprostranjene političke destabilizacije u EU, kao što je navedeno od strane Bloomberg-a.

Dužnosnici MMF-a su rekli da je prijetnju neposredne financijske katastrofe bilo potrebno nametnuti i kao i “točku odluke”, te utjecati na njemačku kancelarku Angelu Merkel u svezi opraštanja dugova Grčkoj i prihvaćanje “mjera” MMF-a protiv mirovina i uvjeta rada, prema transkriptu.

Transkript koji je procurio izlaže plan MMF-a da iskoristi Grčku kao pijuna kojim će prisiliti njemačku kancelarku Angelu Merkel da prihvati položaj MMF-u ključnom trenutku nakon referenduma ‘Brexit’ u Velikoj Britaniji.

Grci su uzrujani s objavama transkripta, zahtijevajući da MMF objasni “katastrofalne” primjedbe sadržane u eksplozivnom curenju informacija, a premijer Alexis Tsipras javno pita da li Grčka može vjerovati supranacionalnom vjerovniku.

Sada su na svjetlo dana došle različita mogućnost pregovora oko povrata duga koji će biti ugrožen zbog otkrivanja transkripta. Pismo koje je premijer Tsipras poslao generalnom direktor MMF-a Christine Lagarde zahtijevalo je odgovore u vezi curenja tajnog razgovora.

U svom pismu, Tsipras pita hoće li se pregovori odvijati u dobroj vjeri, i da li razotkriveni tajni razgovor Thomsena i Velculescua otkriva tajni plan MMF-a koji se oslanja na drugu krizu koja izaziva “kreditni događaj”.

“Korištenje “kreditnih događaja” kao sredstvo za tlačenje Grčka i ostalih zemalja članica je očito izvan granica pregovaračkog procesa kakvog ga mi razumijemo”, napisao je Tsipras.

Pismo premijera Grčke:

 
(NoviSvjetskiPoredak.com)

Oni koji su bili na vrhu više to nisu. Rađa se nova prilika za čovječanstvo i dešavaju se mnoge dobre stvari koje ne idu globalnoj eliti na ruku

Predstavit vam samo neke od većih priča koje su se dogodile u posljednje vrijeme. Kada sastavite slagalicu, shvatit o čemu govorimo, piše themindunleashed.org

1. Čak 57 nacija je navelo da će se pridružiti kineskoj Azijskoj banci za infrastrukturna ulaganja. Među značajnijim državama koje su potpisale sporazum 29. lipnja 2015. godine nalaze se Rusija, Indija, Iran, Švicarska, Njemačka, Francuska, Saudijska Arabija, Australija, Indonezija, Velika Britanija, Italija i Austrija. Važno je napomenuti da se SAD i Japan nisu pridružili ovoj banci.

2. Rusija je pozvala Grčku da se pridruži savezu BRICS-a 12. svibnja 2015. godine

3. Pentagon je 24. svibnja 2015. godine objavio dokumente koji dokazuju kako je vlada SAD imala ključnu ulogu u stvaranju ISIS-a. Zanimljivo je kako mainstream mediji nisu prenijeli ovu priču. Američki obavještajni dužnosnici su nekoliko tjedana kasnije potvrdili izvješće.

4. Grčki premijer Alexis Tsipras je 31. svibnja 2015. godine napisao otvoreno pismo u kojem je upozorio europske lidere da “prave ozbiljnu pogrešku” i preporučio im da pročitaju Hemingvejevu knjigu “Za kim zvona zvone”.

5. Američka federalna vlast je hakirana 2. lipnja 2015. godine, a pritom su iscurio osobni podaci o 4 milijuna radnika. Direktor FBI, James Comey, rekao je tri tjedna kasnije da je moguće da pravi broj iznosi oko 18 milijuna. Neki smatraju da je hakiranje izvršeno kako bi se skupili dokazi o zločinima izvjesnih vladinih dužnosnika.

6. Senator Kentuckyja, Rend Paul, pozvao je 2. lipnja 2015. godine vladu SAD da objelodani 28 stranica izvještaja o napadu 11. rujna, koje je Bushova administracija sakrila od oči javnosti.

7. Poznati glazbenik Akon je 3. lipnja 2015. godine rekao da će njegova Solarna akademija osigurati solarnu energiju za 600 milijuna ljudi u Africi. U pitanju je velika pobjeda za čistu energiju i čovječanstvo.

8. Zviždač Edward Snowden je 4. lipnja 2015. godine naveo da je nastala velika razlika od objavljivanja dokumenata NSA i da je došlo do promjene ravnoteže moći u svijetu. Da li on misli na savez BRICS-a?

9. Tekst “Doći će do resetiranja financijske industrije” objavljen je 5. lipnja 2015. godine. Međunarodni monetarni fond je rekao da kineski juan više nije podcijenjena valuta. Juan bi uskoro mogao postati prepoznat kao globalna rezervna valuta.

10. Anshu Jane i Jürgen Fitschen iz Deutsche Bank, jedne od najvećih svjetskih banaka, dali su 7. lipnja 2015. godine ostavku. Dva dana kasnije, njemački tužitelji su izvršili raciju nad stožerom banke.

11. Kina je 15. lipnja 2015. godine navela da je summit G-7 u Njemačkoj bio “sastanak dužnika”. Oni to misle doslovno pošto se zapadni financijski sustav temelji na dugu.

12. Poseban dan je bio 17 lipnja 2015. godine, kada su se dogodile četiri stvari. Prva od njih je da je potpredsjednik JP Morgan-a iznenada preminuo. Od kraja 2013. godine, umrlo je gotovo 70 viših bankarskih dužnosnika. Očito se nešto događa.

13. Rusija i Kina su 17. lipnja 2015. godine najavile da će se prodaja plina i sirove nafte između te dvije države provoditi u kineskim juanima i ruskim rubljama. Hegemonija američkog dolara jenjava.

14. Država Teksas je 17. lipnja 2015. godine potpisala nacrt zakona koji poziva na repatrijaciju zlata od federalne vlasti.

15. Odbor Grčkog parlamenta za dug je 17. lipnja 2015. godine objavio izvješće u kojem navodi da je grčki dug ilegalan i bespravan po međunarodnom zakonu. Oni su dalje naveli da su MMF i ECB namjerno ilegalno nametnuli ove bespravne dugove Grčkoj i drugim nacijama. Na taj način je izravno isprozivan globalni bankarski kartel.

16. Baron David Mayer de Rothschild je 18. lipnja 2015. godine osuđen od strane francuskog suda zbog financijske prijevare. Francuskoj policiji je naređeno od strane suda da prati baruna. Obitelj Rothschild je dugo bila obitelj koja se nalazila na vrhu globalne financijske Ponzi sheme.

17. Dužnosnici iz Bushove administracije su 18. lipnja 2015. godine optuženi da su hapsili nevine ljude nakon napada 11. rujna.

18. Dok se europski čelnici pokušavaju izvući iz dužničke krize, grčki premijer Alexis Tsipras je 19. lipnja 2015. godine u Rusiji održao govor na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, na kom je naveo da se “ekonomski centar planete promijenio” i da nove sile igraju “važnu ulogu na ekonomskom i geopolitičkom razini”. Također, Grčka i Rusija potpisale su sporazum o plinu od 2 milijarde eura, što bi moglo značajno promijeniti stratešku i geopolitičku situaciju.

19. Grčka je 5. srpnja 2015. godine rekla “NE” kreditorima i njihovom paketu pomoći. To je veliki korak za čovječanstvo. Na kraju je sporazum ipak postignut, ali se očekuje da neće dugo trajati. Smatra se da će on samo dovesti do nove revolucije negdje u rujnu i listopadu.

20. Banka BRICS-a je 7. srpnja 2015. godine službeno počela raditi.

21. NYSE, Wall Street Journal i United Airlines su 8. srpnja 2015. godine stali s radom na nekoliko sati zbog “tehničkih problema” .

22. Skupina Anonymous je 7. srpnja 2015. godine, večer prije hakerskog napada, navela: “Nadajmo se da sutrašnji dan neće biti previše strašan za Wall Street”. Navodi se da postoje dokumenti koji potvrđuju da skupina Anonymous radi s određenim patriotskim američkim vojnim snagama s ciljem da legalnim putem svrgne bankarsku elitu.

23. Iran, Kina, Rusija, Francuska, Njemačka, Velika Britanija i SAD su postigli povijesni sporazum o iranskom nuklearnom programu 14. srpnja 2015. godine. Također postoje izvještaji da Iran posjeduje tehnologiju besplatne energije i da će iskoristiti to da obori bankarsku, političku i naftnu elitu. To ima smisla pošto su najveći protivnici ovog sporazuma bili Izrael i neki američki političari.

24. U okrugu Santa Cruz je 15. srpnja 2015. godine izglasano da se obustavi rad s 5 većih banaka, uključujući JP Morgan Chase, Barclays, Citigroup, Royal Bank of Scotland i UBS.

25. U ovom trenutku svi mi na ovoj planeti možemo doprinesemo boljem životu za sve nas.

Jasno je da se nešto veliko događa i da treba da sagledamo ove informacije s velikim optimizmom i nadom. Istina mora izaći na vidjelo.
 
(webribune.rs/uredio:nsp)

Europski konzervativci, osobito u Njemačkoj, uništit Europu i europsku ideju zbog inzistiranja na tome da Grčka otplati dug, ocjenjuje istaknuti francuski ekonomist i profesor na Pariškoj školi ekonomije, Thomas Piketty

Njemačka je najbolji primjer države koja kroz povijest nikada nije platila vanjski dug. Ona nema pravo držati lekcije drugim državama – rekao je Piketty za njemački list “Die Zeit”.

Ni poslije Prvog ni poslije Drugog svjetskog rata, Njemačka nije vratila dugove. Ipak, često je tjerala druge da plate dugove, pa je tako zahtijevala ogromne reparacije od Francuske nakon Francusko-pruskog rata iz 1870. godine, koje je i dobila – navodi francuski ekonomist, a prenosi londonski portal “City AM”

Piketty tvrdi da Njemačka profitira od situacije u Grčkoj, jer toj zemlji produljuje otplatu zajmova po komparativno visokim kamatnim stopama, a također je govorio i o Velikoj Britaniji, koja je, kako je rekao, veći dio svog proračuna potrošila na otplatu dugova nagomilanih za vrijeme Napolenovih ratova nego što je potrošila na obrazovanje.

To se nije smjelo dogoditi, i ne smije se događati danas – ističe on, uz tvrdnju da je potpuno smiješna opcija koja se trenutno preporučuje Grčkoj.

Umjesto toga, Piketty je zatražio mogućnost restrukturiranja dugova diljem Europe, kao i veću fleksibilnost među članicama Europske unije.

Europa je osnovana na temelju oprosta dugova i investicija u budućnost, a ne na ideji beskrajnog kažnjavanja.

Moramo zapamtiti ovo. Oni koji danas žele najuriti Grčku iz eurozone će završiti na smetlištu povijesti.

Ako njemačka kancelarka Angela Merkel želi osigurati svoje mjesto u povijesnim knjigama, onda mora stvoriti rješenje za grčko pitanje, uključujući konferenciju o dugu na kojoj možemo početi od nule. Ali s obnovljenom, daleko jačom fiskalnom disciplinom – zaključio je Piketty.

Kako je Njemačka otplatila dug?

Ekonomist dodaje kako su se kroz povijest iskristalizirala dva načina otplate dugova. Onaj koji se sada nameće Grčkoj, i drugi, puno lakši, koji je koristila i Njemačka.

Jedan način vraćanja duga demonstriralo je Britansko carstvo u 19. stoljeću, nakon vrlo skupih ratova s ​​Napoleonom. To je spora metoda koju sada preporučuju Grčkoj. Carstvo je vratilo dugove kroz strogu proračunsku disciplinu. To je uspjelo, ali trajalo je jako dugo.

Druga metoda je mnogo brža i to je Njemačka dokazala u 20. stoljeću, a sastoji se od tri komponente: inflacije, posebnog poreza na privatno bogatstvo i djelomičnog oprosta dugova – objašnjava Piketty.

Nakon što je završio rat 1945. godine, dug Njemačke iznosio je više od 200 posto BDP-a. Deset godina kasnije, ostao je vrlo mali dio: javni dug bio je manji od 20 posto BDP-a.

U isto vrijeme i Francuska je izvela sličnu stvar. Nikad to ne bismo uspjeli postići tako brzo kroz fiskalnu disciplinu koju danas preporučamo Grčkoj.

Umjesto toga obje države koristile su drugu metodu koju sam spomenuo, a u kojoj je jedna od tri komponente i oprost dugova. Sjetite se samo Londonskog sporazuma iz 1953. kada je 60 posto njemačkog duga otpisano, a unutarnji dugovi su restrukturirani – zaključuje Piketty.
 
 
(agencije,youtube/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=21985"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Prebrojeni su glasovi referenduma u Grčkoj i Grci su rekli “ne kreditorima”!

61 posto Grka zaokružilo je “NE” na referendumu, dok je 39 posto birača glasovalo “DA”.

U Grčkoj su u 19 sati zatvorena birališta i prvi rezultati referenduma pokazuju da je većina Grka zaokružila “ne”. Prva procjena telefonskih anketa ukazivala je da je opcija “oxi” u prednosti.

Odaziv, kako je priopćeno je iznosio 53,8 posto, a za valjanost referenduma potrebno je, prema zakonu više od 40 posto.

Opcija “ne” koja je trenutno u prednosti je “ne kreditorima”, ali ne i izlasku Grčke iz eurozone, poručila je tsiprasova Vlada.

Kako su priopćili tu opciju ne treba shvatiti kao kao namjeru vlade da napusti euro. Ukoliko prevlada “ne” to će, kako kažu iz tamošnje Vlade, pomoći Grčkoj postići bolji dogovor ali nikako neće značiti kraj pregovora s kreditorima.

Premijer Alexis Tsipras pozvao je građane da zaokruže “ne” u cilju postizanja boljeg sporazuma ističući da su kreditori dali “bolje ponude” onda kada je priopćeno da će biti održan referendum.

“Ne slušajte one koji kažu da je ponuda sklonjena sa stola – naravno da je ona i dalje tamo, jer to je ono što oni žele”, kazao je Varufakis

Slijedi li otpis duga? Pogledajte tko su najveći vjerovnici Grčke

JAVNI dug Grčke trenutno iznosi 323 milijarde eura, a po svemu sudeći, vjerovnici će se morati odreći većeg dijela tog iznosa.

Najveći udio u europskom dugu imaju zemlje članice eurozone na koje otpada ukupno 60 posto duga. Eurozona je kroz Europski fond za financijsku stabilnost Grčkoj posudila 141,8 milijardi eura, te još dodatnih 52,9 milijardi, kroz poseban zajam za Grčku.

Najveći vjerovnik je Njemačka, koja je preko europskog programa pomoći i banaka Grčkoj plasirala ukupno 68,2 milijarde eura.

Na drugom mjestu Francuska

Slijedi Francuska s ukupnim iznosom zajmova od 43,3 milijarde eura. Iako će vjerojatno dobar dio tog duga biti otpisan, za snažno Njemačko gospodarstvo to ne bi trebao biti problem te se ne očekuju dugoročne negativne posljedice.

Otpis duga mogao bi predstavljati problem za Španjolsku i Italiju. Talijanski porezni obveznici i banke plasirali su Grčkoj 38,4 milijarde eura. Kako i sami imaju problema s javnim dugom, a i gospodarstvo im se tek počelo oporavljati, nisu baš u situaciji da dijele novac drugim zemljama.

Španjolska, koja je uspješno provela reforme i ima snažan gospodarski rast u posljednje vrijeme, još uvijek ima visoku stopu nezaposlenosti posudila je Grčkoj 25 milijardi eura, te bi im otpis dijela duga svakako bio značajan teret.

Otpis duga na teret malih zemalja

Otpis duga bi predstavljao poseban problem za male zemlje, koje nemaju velike apsolutne iznose plasmana, ali im oni čine visoki udio u bruto društvenom proizvodu.

Slovenija se tako već “oprostila” od svojih 1,4 milijarde eura što im je 3,9 posto BDP-a, a u još težoj situaciji je Malta kojoj Grčka duguje 400 milijuna eura, što im je 5 posto BDP-a.

Daljnji tog pregovora o dugu Grčke vrlo je teško predvidjeti. Europska unija ostala je šokirana rezultatima referenduma na kojem su Grci odbacili zahtjeve vjerovnika, te je za utorak navečer sazvan sastanak eurozone na kojem će se raspravljati o rezultatima referenduma.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
 
(index.hr,youtube/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=20002"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Dramatični pad gospodarske aktivnosti, kolaps banaka, vrlo snažna deprecijacija nove drahme ili neke druge zamjenske valute, a što će za posljedicu imati izuzetni pad realne kupovne moći te životnog standarda Grka. Iz aktualnih posljedica grčke krize mogu se iščitati pozitivni poučci za Hrvatsku o rezultatima politike nečinjenja i jeftinih, populističkih rješenja

Teoretski da, ali praktično ne. Grčka ne može samostalno emitirati eure, a grčke banke ovisne su o injekcijama likvidnosti Europske središnje banke. Bez dogovora s eurozonom Grčka vrlo brzo mora tiskati zamjensku valutu, dok bi euro u tom slučaju postao strana valuta. Ako ne bude dogovora s eurozonom, nejasno je koliko će dugo ostati na snazi kapitalne kontrole tj. limiti za isplatu eura iz grčkih banaka.

Što će se zapravo dogoditi ako danas Grčka ne vrati MMF-u dospjeli dug od 1,54 milijardi eura?

Iako su se pojavila tumačenja da kašnjenje u plaćanju MMF-u ne bi tehnički značilo bankrot Grčke, može se reći da se radi o poprilično širokom tumačenju. Konkretno, moglo bi se reći da je Grčka u zoni “arrearsa” odnosno nemogućnosti plaćanja dovijeka, a da bi u pravom bankrotu bila tek kad ne bi platila obveze na vrijeme nekim od privatnih kreditora, ali su te teze daleko od realnosti. Svaka nemogućnost izvršavanja eksternih obveza zemlje u praksi se ne tolerira.

Što će biti s novcem europskih zemalja koje su ga posudile Grcima u slučaju grčkog bankrota?

Bit će to vrlo ozbiljni politički problem u svim zemljama koje su izdašno kreditirale Grke.

Angela Merkel imat će velikih problema jer su Nijemci Grke pomogli s oko 80 milijardi eura kredita, a, primjerice ništa manje burno neće biti niti u maloj Sloveniji koja je ukupno s jamstvima u Grčku poslala čak 1,7 milijardi eura. Isto vrijedi za niz drugih europskih zemalja.

Koji je najrealniji scenarij za Grčku?

Ako danas ne dođe do nekog preokreta, tj. ako Grčka nekim čudom plati svoj dug MMF-u, za Grčku će uslijediti pakleni tjedan sve do referenduma u nedjelju, kad se Grci izjašnjavaju o zahtjevima trojke.

Ako Grci odbiju zahtjeve trojke, kako preporučuje Tsipras, može se pretpostaviti dramatični pad gospodarske aktivnosti, kolaps banaka, vrlo snažna deprecijacija nove drahme ili neke druge zamjenske valute, a što će za posljedicu imati izuzetni pad realne kupovne moći te životnog standarda Grka.

Što ako na referendumu Grci podrže dogovor s trojkom, bez obzira na to što se premijer Tsipras zalaže za opozitno rješenje?

Teško je dati jasan odgovor. To bi bila dobra vijest jer bi do europskih institucija došao signal da grčki narod želi dogovor, ali je nejasno može li Tsiprasova Syriza biti nositelj takvog mandata s obzirom na dosadašnju politiku. Vrlo je vjerojatno da bi se morali organizirati prijevremeni izbori.

Kakve bi posljedice na EU i eurozonu mogao imati bankrot Grčke?

Može se pretpostaviti da će na prvu financijska tržišta reagirati burno, ali da će nakon toga ECB uspjeti iskontrolirati krizu u Grčkoj kao izolirani slučaj. Ipak, može se očekivati značajni rast spreadova tj. cijene zaduživanja zemalja sa sličnim fiskalnim i, šire, strukturnim problemima kao i Grčka. Trenutačno su ti spreadovi neobično blizu, na povijesno niskim granicama, te najbolje i najlošije zemlje imaju relativno malu razliku u cijeni zaduživanja. Uz to, zbog grčkog slučaja EU i eurozona morat će pokrenuti cijeli niz promjena kad su u pitanju temelji fiskalnog i monetarnog funkcioniranja unije. Primjerice, u sadašnjoj situaciji nejasno je kako će se institucionalno vidjeti slučaj bankrota jedne članice eurozone.

Kakve su posljedice mogućeg bankrota Grčke na Hrvatsku?

Osim lošeg utjecaja grčke krize na mogući rast cijene kapitala na međunarodnom tržištu, iz aktualnih posljedica grčke krize mogu se iščitati pozitivni poučci za Hrvatsku o rezultatima politike nečinjenja i jeftinih, populističkih rješenja.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
 
(jutarnji.hr,youtube/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=21835"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Za manje od 72 sata Grčka bi mogla i formalno proglasiti bankrot koji se zapravo već dogodio na Vijeću ministara financija zemalja eurozone u Luxembourgu

Istina, spas je moguć čak i u “minutu poslije 12 sati” jer je za ponedjeljak zakazan hitan izvanredni sastanak Europskog vijeća, skup šefova država i vlada koji će odlučiti o sudbini Grčke.

Međutim, možda će u ponedjeljak već biti kasno jer je iz grčkih banaka u posljednjih 48 sati povučeno više od dvije milijarde eura. Na kontu vlade je ostalo samo 1,4 milijardi, dok središnja banka u Ateni upozorava da se banke u Grčkoj u ponedjeljak možda neće ni otvoriti.

Ukoliko u ponedjeljak ne bude dogovora, Atena će proglasiti bankrot. U najcrnjem scenariju to znači da vjerovnici ostaju bez oko 317 milijardi eura grčkog duga, zemlja izlazi iz eurozone, dolazi do potunog sloma bankarskog sustava Grčke koja bi kao valutu uvela drahmu. Izgledno bi bilo čak i grčko napuštanje Europske unije.

Ipak, šanse da se to dogodi su, procjenjuje američka City banka, su oko 40 posto. Usporedbe radi, 2010. godine, kad je dužnička kriza i nastupila, šanse da Grčka napusti eurozonu procijenjene su na 75 posto.

Ovdje je sada riječ o igri “tko će prvi trepnuti”. Problem Grčke nije nastao sada, već se razvlači još od 1991. kada je tadašnji predsjednik Europske komisije Jacques Delors upozorio Atenu da ne petlja s proračunom i zaduživanjem. Sad smo došli do kraja tog puta.

Sastanak u Luksemburgu se završio fijaskom, pa će se rješavati posljednji put na razini šefova država i vlada. Naime, sasvim je jasno da Grčka ne može platiti Međunarodnom monetarnom fondu 1,4 milijarde eura tranše duga 30. lipnja. Štoviše, ako se zbroje tranše koje dospijevaju i u srpnju, to je više od sedam milijardi eura.

Zašto Hrvatska šuti?

U Hrvatskoj posluje blizu 30 banaka. Većina ih je u talijanskom vlasništvu.

Vrlo čudno je da Hrvatska Narodna Banka šuti. To nije dobro za povjerenje klijenata. Kad je riječ o grčkim bankama, čak i bankrot u matici ne znači da bi one prestale poslovati u Hrvatskoj.

Ukupna štednja u hrvatskim bankama krajem travnja dosegla je 240,4 milijardi kuna, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB), što je gotovo tri posto više nego prije godinu dana, no i otprilike jedan posto manje nego krajem ožujka 2015. godine…. i raste. Hrvatski građani kao da ne čuju scenario koji se sprema u Grčkoj i najviše od svega vjeruju bankama.

Grčka ne može vratiti taj novac i MMF će se naplatiti 30. lipnja. Pitanje je sada – ako Grčka to ne plati, tko hoće? Ne vidim kako politički vlada Sirize može ovo preživjeti jer ona nema podršku građana za izlazak iz eurozone – navodi za “Vijesti” Vladimir Gligorov iz Bečkog instituta za ekonomske studije.

U suštini sve sada ovisi od Njemačke i Francuske koje su glavni vjerovnici Grčke. Teoretski, čak i da Grčka proglasi bankrot u ponedjeljak, zemlja može ostati u eurozoni, nešto poput modela po kojem i Crna Gora danas ima euro.

Ali, to bi značilo da bez Europske središnje banke nema za Grke pristup novcu. To, opet, znači da nema kreditne aktivnosti banaka i zapravo bi funkcionirali kao “keš ekonomija”. Vrlo je moguće i da nastupi panika jer Grčka ima kontinuirani odljev kapitala iz banaka, a sada bi on mogao biti masovan – dodaje Gligorov.

Nijemci gube 80 milijardi eura?

Grčki stečaj njemačku državu koštao bi 80 milijardi eura. Nasuprot tome, izlazak iz eurozone je besplatan, “ne košta ništa”, napisao je nedavno predsjednik njemačkog Ifo-instituta Hans-Werner Sinn.

Vlada u Berlinu grčki izlazak iz monetarne unije u međuvremenu smatra podnošljivim, prije svega zato što su druge zemlje u krizi, poput Španjolske, Portugala i Irske na putu oporavka.

Osim toga, Europska unija i ECB donijele su mjere kojima bi se trebalo spriječiti širenje krize iz Grčke na druge članice monetarne unije. S jedne strane, to je Europski stabilizacijski mehanizam, fond težak 500 milijardi eura iz kojeg se, u slučaju nužde, može pomoći zemljama.

Izlaz bi bio da Europska središnja banka isplati MMF i napravi neki novi političko-ekonomski dogovor s Grčkom, ali je sada unutar same EU naraslo raspoloženje da se Grčka pusti u bankrot. Prema riječima stručnjaka, to za eurozonu ne predstavlja nikakvu posebnu opasnost, ali bi za Grčku bila katastrofa.

Grčka već jednom mora shvatiti da se mora proizvoditi i izvoziti. Kraj je životu na dug!

Pierre Moscovici, povjerenik Europske komisije za ekonomska i financijska pitanja, upozorio je na katastrofu ako se ne postigne dogovor. Grčki ministar financija Janis Varufakis predstavio “nove” ideje, ali one očito nisu prihvaćene jer se suštinski reforme odgađaju i nigdje se ne spominje vraćanje dugova 30. lipnja i u srpnju.

Prosvjedi u Ateni

Više desetaka tisuća ljudi je cijele pretprošle noći prosvjedovalo pred parlamentom u Ateni uzvikujući da ne žele “staljinističke metode” Tsipras vlade. Uz razvijene zastave Europske unije Grci šalju poruku svojim pregovaračima da opcija napuštanja eura, a kamoli EU nikako nije na stolu.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je imao još jedan telefonski razgovor s premijerom Grčke Alexis Tsipras tijekom kojega je ponovio da je Komisija “spremna 24 sata, sedam dana u tjednu raditi, ako može pomoći u pronalasku rješenja”.

Ekonomski savjetnici ističu da će se Tsiprasova vlada u svakom slučaju kajati.

Bankrot na “ciparski način”

Prema grčkim izvorima, Ateni se sprema scenarij bankrota na “ciparski način”, po kome bi Grčka ostala u eurozoni, ali bi joj bila uvedena vanjska kontrola kapitala, a u bankama zaplijenjeni depoziti veći od 100.000 eura kako je to urađeno prije tri godine s Nikozijom.

Ovaj scenarij zadovoljio bi MMF, ali i EU koja strahuje od posljedica eventualnog izlaska Grčke iz eurozone čije razmjere nitko točno nije izračunao. Malo je, međutim, vjerojatno da će vlada u Ateni dopustiti provođenje ovog scenarija i to je ono od čega europska birokracija strahuje.

Ako popuste i prihvate zahtjeve vjerovnika, pogaziti će sve na čemu su dobili izbore. Ako, pak, ne popuste, zemlja će bankrotirati i možda napustiti eurozonu i EU, što ne želi grčki narod.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 

 
 
(vestinet.rs,youtube/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=21625"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Politički dogovor Atene i Moskve o izgradnji dijela plinovoda “Turski tok” kroz Grčku spreman je da bude potpisan, izjavio je grčki ministar energetike Panagiotis Lafazanis

Grčka delegacija namjerava tijekom Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu potpisati sporazum kojim će biti podržana izgradnja plinovoda kroz Grčku, rekao je Lafazanis.

Grčki premijer Alexis Tsipras bi se trebao tijekom foruma sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Ankara je već dobila instrukcije iz Rusije u svezi s kopnenim dijelom projekta plinovoda, izjavio je jučer turski ministar energetike Taner Yildiz.

Grčka zastava ispred slomljnog antičkog stupa na Akropoli

Grčka procijenila vrijednost nastavka “Turskog toka” do EU

Predloženo je da “Turski tok” bude dugačak 1.090 kilometara i da plinovod od Rusije do Turske ide preko Crnog mora, a radovi bi trebali početi u prosincu 2016. godine.

Turski ministar energetike je kazao da očekuje da planovi izgradnje jedne od četiri grane plinovoda budu dostupni ovog tjedna nakon završetka studije izvodljivosti.

“Kapacitet ovog ogranka ‘Turskog toka’ trebalo bi biti negdje oko 16 milijardi kubičnih metara plina”, rekao je Yildiz.

Projekt je dogovoren u prosincu 2014. godine, a procijenjeno je da godišnji kapacitet bude 63 milijardi kubičnih metara plina, od čega je 43 milijardi izdvojeno za Tursku.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 

 
 
(vestinet.rs,youtube/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=21557"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Grčka nova vlada očito nema interesa za produženjem programa pomoći toj zemlji. U tom slučaju teško da će se moći spriječiti državni bankrot i izbacivanje Grčke iz monetarne unije, tvrde stručnjaci

Donatori ustraju na tome da Grčka prihvati uvjete produženog programa pomoći.

Ali i oni znaju: „To će grčki premijer Tsipras ‘progutati’ samo ako je dobro začinjeno“, smatra glavni ekonomist Commerzbanke Jörg Krämer za DW. “Kompromisom bi moglo biti predviđeno da se produži rok otplate bilateralnih kredita na 50 godina, a da se u prvih deset godina Grke oslobodi plaćanja duga i da se dodatno spusti ionako niska kamatna stopa“, kaže on.

Osim toga bi, dodaje Krämer, kreditori Grčkoj mogli predložiti „trampu“: oni bi mogli odustati od zahtjeva da Grčka, kako je to bilo izvorno planiralo, nastavi s privatizacijom i „kresanjem“ javnog sektora. Ali samo ako se Atena zauzvrat učinkovito obračuna s utajom poreza i korupcijom, „za što se lijevo-radikalna Siriza ionako založila tijekom predizborne kampanje.“ Dio kompromisa bi mogao biti da EU ipak grčkoj isplati posljednju tranšu paketa pomoći u iznosu od 1,8 milijardi eura.

Zavrće se slavina

Propadnu li svi dogovori, vjerojatnost državnog bankrota Grčke I napuštanje eurozone po mišljenju Commerzbanke više ne bi iznosio 25% posto, kao u ovom trenutku. “Morali bi to osjetno povećati”, kaže Krämer. Čim se počne nazirati mogućnost da Grčka više ne može otplaćivati dug, onda će bezvrijednima postati i državne obveznice koje posjeduju grčke banke.

Onda bi Europska središnja banka (ESB), pojednostavljeno govoreći, zavrnuti slavinu preko koje su do sada “curila” likvidna sredstva, tj. krediti. “ESB-u nije dozvoljeno održavanje na životu bankarskog sustava koji više nije solventan.” Grčka bi tako bila odsječena od dotoka novca i time faktički izašla iz monetarne unije.

Na drugoj strani Grčka bi mogla pokušati ponovno uvesti drahmu. Mnogi stručnjaci upravo u tome te u drastičnoj devalvaciji od otprilike 50% vrijednosti drahme, vide najbolju mogućnost ponovne uspostave grčke konkurentnosti. Putovanja u Grčku bi time postala mnogo povoljnija i tako bi se ojačalo turističku industriju koja je važna za tu zemlju. Jeftiniji (grčki) izvozni proizvodi mogli bi potaknuti razvoj domaće privrede. No, osjetno bi poskupile robe i usluge koje Grci uvoze iz inozemstva.

Drahma nije alternativa

Međutim, nova drahma bi već bila stvorena s jednom velikom manom. Bez obzira što se dogodi: grčki dugovi ne bi bili izbrisani, oni bi i dalje postojali u nepromijenjenom obliku, ali u eurima. Zbog devalvacije nove vlastite valute, preuzeti dugovi bi drastično narasli ako bi Grci jeftinom drahmom morali vraćati stare dugove. Vjerovnicima, a to bi pogotovo bilo kobno za grčke banke, time prijeti totalni gubitak svih potraživanja.

Dodatna je opasnost pritom i navala na banke, ukoliko Grci navale isprazniti svoje račune u domaćim bankama kako bi stabilne eure zaštitili od konverzije u slabašne drahme (“Bank Run”). To bi moglo uništiti nacionalne banke i na koncu bi to dovelo do kolapsa cjelokupnog grčkog novčanog krvotoka.

Teška vremena

Bez novih kredita Grčka država vjerojatno ne bi mogla financirati tekuće izdatke. Grci bi se našli pred teškim vremenima. Zemlja bi se morala potruditi da održi funkcioniranje socijalnih sustava i da državnim službenicima i umirovljenicima isplaćuje plaće i mirovine. Rezanje izdataka moglo bi pogoditi i javnu infrastrukturu, bolnice, javni prijevoz, odvoz smeća i obrazovni sustav.

Što bi grčki bankrot značio za Njemačku i EU?

„Grčki stečaj njemačku bi državu koštao 80 milijardi eura. Izlazak iz euro-zone ne bi koštao ništa, sasvim suprotno od toga“, napisao je predsjednik Ifo-instituta Hans-Werner Sinn, nedavno za gospodarski tjednik “Wirtschaftswoche”. „Samo kad Grčka napusti euro-zonu ona može provesti devalvaciju, postati konkurentnom i uopće otplatiti nešto dugova. Nužne gubitke prilikom napuštanja eura ne treba brkati sa stvaranjem troškova.”

Njemačka vlada u međuvremenu smatra grčki izlazak iz monetarne kao nešto što bi se moglo podnijeti. Ponajprije zato što su druge krizne zemlje poput Španjolske, Portugala i Irske na gospodarskom putu oporavka. Osim toga su EU i ESB donijeli mjere kojima se treba spriječiti širenje krize iz Grčke na druge članice monetarne unije. S jedne strane je to ESM, fond iz kojeg se u slučaju nužde zemljama članicama može pomoći i kreditima koji sežu do 500 milijardi eura. A s druge strane zahvaljujući izuzetno labavoj monetarnoj politici ESB-a Europa se polako, ali sigurno gospodarski oporavlja.
 

 
 
(dw.de/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=20010"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]