Ekonomiski forum u Davosu će i ove godine plijeniti pozornost medija, a moćnici će izlagati svoje planove, daleko od očiju običnog malog građana

Europska migrantska kriza i razorni teroristički napadi, zajedno s naglim padom cijene nafte i usporavanjem kineskog gospodarskog rasta te klimatskim promjenama, dati će političkim i poslovnim elitama dosta materijala za rasprave kad se u utorak sastanu na Svjetskom gospodarskom forumu (WEF) u švicarskom Davosu, piši svjetski mediji.

Oko 40 predsjednika država i vlada pridružit će se izvršnim direktorima, voditeljima nevladinih udruga i hollywoodskim zvijezdama u švicarskom zimovalištu od 20-23. siječnja, pretvorenom za tu priliku u dobro čuvanu tvrđavu, u tradicionalnom godišnjem pokušaju da se razmotre i shvate nove realnosti u svijetu i njihova složenost.

“Oko 2500 sudionika će se pozabaviti pitanjem u kakvom je stanju svijet”, rezimirao je profesor Klaus Schwab, osnivač WEF-a.

“Seksualni napadi na žene u Koelnu, tisuće tražitelja azila koji i dalje svakodnevno pristižu u Europu, granice koje se ponovo podižu na Starom kontinentu, teroristički napadi u Parizu, Istanbulu, Džakarti, Ouaguadougouu …, borba protiv Islamske države (…) geopolitika, biti će glavne teme skupa i o njima će se raspravljati s raznih aspekata”, kazao je Schwab.

Potpredsjednik Joe Biden predvodi američko izaslanstvo u kojem su državni tajnik John Kerry i ministar obrane Ashton Carter, a u njihovom društvu će biti i njemački predsjednik Joachim Gauck i njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble, s kojim će koplje ponovo ukrstiti grčki ljevičarski premijer Aleksis Cipras.

Najavljeni su također i francuski premijer Manuel Valls, švedski premijer Stefan Lofven te izraelski premijer Benjamin Netanyahu, kao i čelnici Iraka, Turske, Nigerije i Afganistana, zemalja koje su na prvoj crti bojišnice u borbi protiv islamskog ekstremizma. Dolazak je najavio i glumac Leonardo di Caprio, gorljivi aktivist i zagovornik zaštite okoliša i domorodačkih naroda, koji će političare podsjetiti na obveze koje su preuzeli na summitu o klimi u Parizu.

Davos uvijek pruža priliku i za diskretne susrete pa je moguće da riječi razmijene i iranski ministar vanjskih poslova i njegov saudijski kolega, iako su dvije zemlje u ovom trenutku “jedna drugoj za vratom”.

Gospodarstvo će također biti nezaobilazna tema koja će se odvijati pod naslovom “Četvrta industrijska revolucija”, koju Schwab opisuje kao “spoj tehnologija diljem fizičkog, digitalnog i biološkog svijeta koji stvara potpuno nove mogućnosti i dramatične posljedice po političke, društvene i ekonomske sustave”.

Stoga su svoje sudjelovanje potvrdile i velike grupacije poput Microsofta, Facebooka, Renaulta i čelnici bankarskih divova poput Goldman Sachsa i Američke banke.

Južnoafrički predsjednik Jacob Zuma biti će jedini predstavnik novorastućih ekonomija. Brazil i Rusija su najavili izaslanstva na nižoj razini.

Naravno, to je ono službeno, no što će se događati iza zatvorenih vrata, to ćemo pokušati saznati.
 

 
(jutarnji.hr,youtube.com/uredio:NSP)

Europa mora Ciprasu dati šansu da završi noćnu moru Grčke. Da li su ljevičari i socijalisti jedini koji mogu izvući zemlje iz kriza? Da li desničarski kapitalizam gubi na snazi? Ili su samo bankari izgubili kontrolu nad Vladom…

Aleksis Cipras, predsjednik Syrize, novi je premijer Grčke. Bit će prvi europski vođa koji je izabran zbog eksplicitnog obećanja da će promijeniti politiku štednje koja je na snazi od 2010. Naravno, mnogi će ga upozoravati da zaboravi na obećanja i ponaša se “odgovorno”.

Grčka je, naime, 2010. sklopila sporazum s Međunarodnim monetarnim fondom kojim je dobila zajam koji će je spasiti od bankrota, a zauzvrat je pristala na asketizam i reforme. To je nevjerojatan dokument, u najgorem mogućem smislu, piše kolumnist New York Timesa Paul Krugman.

EU Trojka pod geslom praktičnosti i realističnosti Grke je bacila na koljena i oni su posljednjih godina skupo plaćali zablude elite. Već kad je potpisala ugovor Grčka je bila u recesiji, projekcije su pokazivale da je ugovor gotovo beznačajan i da će se država već 2012. oporaviti. Čak se predviđalo i smanjivanje nezaposlenosti.

Nezaposlenost 28 posto

No, kad se sporazum počeo provoditi on je postao ekonomska i ljudska noćna mora. Svake godine Grčka je sve dublje tonula, a dno je dosegla u 2014.

Nezaposlenost je 28 posto, a u državi je nezaposlenih mladih čak 60 posto.

Što je pošlo po zlu, objašnjava Krugman. Često se govori da Atena nije ispunila obećanja i nije smanjila troškove. Ništa ne može biti dalje od istine. Država je napravila strašne rezove u javnim službama, ukinula brojne državne službe i ukinula socijalne olakšice. Ipak, to Grcima nije ništa pomoglo.

Originalne projekcije su bile tako optimistične jer su se tvrdoglavi dužnosnici zanosili fantastičnim brojkama. I Europska komisija i Europska centralna banka su htjele vjerovati u bajku tvrdeći da će uništavanje radnih mjesta i smanjivanje troškova potaknuti privatni sektor. MMF je bio oprezniji, ali je isto podcijenio štetu koju štednja radi, piše New York Times.

Na kraju, da je Trojka stvarno bila realna, trebala je reagirati nakon dvije godine kad je vidjela da traži nemoguće. MMF nema niti jedan povijesni primjer sličan grčkom u kojem je s namjerom da se otplati kredit putem štednje država prošla bez golemog duga i inflacije.

EU izgubila kredibilitet

Sad je kad Cipras pobijedio, europskim dužnosnicima će biti savjetovano da preskoče lekcije tražeći od njega odgovornost i provedbu sporazuma. Činjenica je da su oni izgubili svoj kredibilitet, program koji su nametnuli Grčkoj nikad nije imao smisla i nije bilo šanse da uspije.

Najveći problem sa Syrizom može biti da ona nije dovoljno radikalna. Oslobođenje duga i smanjenje štednje možda neće biti dovoljni za oporavak. Nejasno je što grčka Vlada uopće može napraviti osim da napusti euro, što građani još nisu spremni.

Američki kolumnist zaključuje da je Cipras tražeći promjenu puno realističniji od dužnosnika koji žele nastavak agonije. Ostatak Europe mora Ciprasu dati šansu da završi noćnu moru svoje države.

Zapadni mediji ocijenili su večeras u prvim reagiranjima da će pobjeda ljevičarske stranke Syriza u Grčkoj uzdrmati Europu do korijena, ali potresti i globalna tržišta

Pobjeda Syriza predstavlja odluku naroda odbaciti stroge mjere štednje, koju treba poštivati, navodi britanski The Guardian i ocjenjuje da će ta pobjeda uzdrmati do korijena Europu.

Podsjetivši da su Grci šest godina prosvjedovali protiv krute discipline eurozone, londonski dnevnik ističe da su građani, posebno srednja klasa, konačno izgubili strpljenje i odbacili politiku strogih mjera štednje vlade premijera Antonisa Samarasa i opredijelili se za ljevicu.

“Posljedica toga jest da prošlost više ne može služiti kao pokazatelj budućnosti, bar ne u Grčkoj, a možda ni u drugim dijelovima Europe”, piše u uvodniku.

Budući premijer Aleksis Cipras, čelnik Syrize, dobio je mandat provesti ogromne promjene i ublaži dosadašnje mjere.

“Pitanje i za Grčku i za Europu jeste što će se sada dogoditi. Nitko još nema odgovor na to “, piše u tekstu.

Prema The Guardian, glavno pitanje biti će da li nova vlada u Ateni i međunarodni vjerovnici mogu naći zajednički interes za postizanje dogovora koji će zadovoljiti i Grke i ostatak eurozone, posebno Njemačku, a da pri tom ne izazove efekt domina diljem zone eura ako i druge zemlje potraže slična rješenja.

Takav ishod najviše će ovisiti od Njemačke, koja se i dalje pretvara da eurozona može uspjeti jedino ako nastavi s fiskalnom ispravnošću, koja je zapravo i izazvala politički potres u Grčkoj, ocjenjuje list.

Za njemačku kancelarku Angelu Merkel to neće biti nimalo lako, ali ako u Grčkoj i ostatku eurozone ne dođe do porasta potrošnje, cijela Europa mogla bi se sučeliti s ovakvim ili još gorim izazovima, upozorava The Guardian.

“Novi početak nije potreban samo Grčkoj, već cijeloj zoni eura. Vrijeme je da sjever počne slušati poruke koje stižu s juga”, zaključuje dnevnik u uvodniku.

I zapadne agencije ukazuju na to da je pobjeda Syrize zabrinula međunarodne kreditore pošto bi mogla označiti preokret u Europi, gdje populističke stranke i u nekim drugim zemljama najavljuju kampanje protiv mjera štednje, kao i dovesti u pitanje opstanak Grčke u zoni eura.

Reuters navodi da će Cipras biti prvi premijer neke članice eurozone koji se otvoreno protivi uvjetima koje su EU i MMF nametih tijekom ekonomske krize.

“Njegova očekivana pobjeda povećava izglede i za skori ulazak u klinč s vladom njemačke kancelarke Angele Merkel, a mogla bi dovesti u pitanje i distribuciju naredne tranše više od sedam milijardi eura međunarodne pomoći Grčkoj”, ocjenjuje britanska agencija.

Slogan Cipras kampanje “Nada se vraća!” Očito je privukao birače, iznurene od mjera štednje poslije šest godina krize koja je rezultirala porastom stope nezaposlenosti na 25 posto i straha milijuna Grka od siromaštva.

Associated Press (AP) ocjenjuje da bi pobjeda Syrize mogla izazvati potrese na globalnim tržištima i dovesti u pitanje ostanak Grčke u eurozoni. Cipras je, kako podsjeća američka agencija, obećao pregovore o uvjetima pomoći Grčkoj i najavio da će tražiti otpis velikog dijela duga od 240 milijardi eura.

On je u predizbornoj kampanji rekao i da će odbaciti mnoge reforme koje su tražili kreditori, uključujući smanjenje mirovina i minimalnih plaća, kao i da će preispitati neke privatizacije i otpuštanja u javnom sektoru.

Ukoliko nova vlada u Ateni ne nađe rješenje u dogovoru s kreditorima, Grčka bi mogla suočiti s bankrotom, ocjenjuje AP.
 
*stisnite “Titlovi” radi prijevoda*

 

 
 
(vestinet,index,youtube.com/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=19838"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]