Provesti sat vremena tijekom pauze za ručak plivajući u bazenu nije ništa neobično za stanovnike brojnih zapadnih zemalja, no mnogi švedski poslodavci odnedavno ovu praksu postupno uvode kao obvezu

Među njima su i javna tvrtka za distribuciju vode Kalmar Vatten te tvrtka tenisača Bjoerna Borga AB, čiji je istoimeni modni brand vrlo popularan u svijetu.

Svakog petka njihovi zaposlenici napuštaju svoje radno okruženje i sat vremena provode u sportskome centru u obližnjoj četvrti.

Sportske aktivnosti nemoguće je izbjeći. Već više od dvije godine na oglasnoj ploči visi raspored s obveznim tjednim sportskim aktivnostima, koje je pokrenuo direktor tvrtke Bjoern Borg AB, Henrik Bunge, ‘fit’ četrdesetogodišnjak koji građom tijela podsjeća na bugarskog hrvača.

“Ako se želite zaposliti u ovoj tvrtki, no ne želite poštovati pravila tvrtke…., morat ćete otići”, kaže bez ustezanja Bunge, dodajući da zbog jednoga sata sportskih obveza tijekom radnog vremena dosad nitko nije otišao.

Kaže da su ciljevi koji se sportskim aktivnostima žele postići – produktivnost, rentabilnost i druženje zaposlenika.

A da su ciljevi ispunjeni pokazali su rezultati istraživanja što ih je 2014. provelo Sveučilište u Stockholmu. Preznojavanje za vrijeme tjelesne aktivnosti u sklopu radnoga dana pokazalo se pozitivnim za zaposlenike i za poslodavce.

Zaposlenici su bili koncentriraniji, fokusiraniji na posao i u boljoj formi. S druge strane, i poslodavac je od toga imao korist. Pokazalo se da su obvezne sportske aktivnosti u pauzi za ručak bile ključne za smanjenje izostanaka s posla, kao i bolovanja.

Zabilježeno je čak 22 posto manje izostanaka s posla, što nije zanemarivo s obzirom na činjenicu da je u Švedskoj postotak bolovanja dvaput veći od europskoga prosjeka.

Rumenih obraza, s osmijesima na licu, šezdesetak zaposlenika koji su sudjelovali u satu joge kaže da je “sportska pauza sjajna stvar”.

Priroda i tjelesne aktivnosti na otvorenom

Šveđani su naslijedili luteransku kulturu koja cijeni asketizam i tjelesnu aktivnost, podsjeća Carl Cederstroem, znanstvenik sa Sveučilišta u Stockholmu te autor knjige “Sindrom dobrobiti”.

“Vjerujemo da se dobra forma, snaga i sreća postižu stalnim kretanjem na otvorenom i u prirodi”, kaže Cederstroem, ističući da se on ne zalaže za sportske aktivnosti po svaku cijenu, jer to ne znači da ste zbog sporta nužno bolja osoba.

Svaki član zajednice morao bi biti u dobroj formi, to je imperativ koji datira još iz tridesetih godina prošlog stoljeća kada se propagirao kult mladosti, energije i “društvene higijene”. Istodobno je dobra forma svojevrsan imperativ kada je posrijedi odnos prema poslodavcu, kaže znanstvenik.

Šveđani se ponose činjenicom da su najsportskiji narod Staroga kontinenta. Po podacima Eurobarometra iz 2014., 70 posto ih se bavilo nekom sportskom aktivnošću na tjednoj razini, a 51 posto dva do triput tjedno. Fizički najneaktivniji Europljani su Bugari. Samo 22 posto stanovnika vježba jednom tjedno.

Subvencije za sportske aktivnosti

Od kraja osamdesetih većina švedskih tvrtki subvencionira sportske aktivnosti svojih zaposlenika, od golfa do gimnastike u vodi, s prosječno 500 eura godišnje te su one oslobođene plaćanja poreza.

U tvrtki Bjoerna Borga, kaže direktor Bunge, od početka organiziranih obveznih sportskih aktivnosti za vrijeme radnog vremena sve su se ključne brojke povećale.

Obvezan sportski sat, najčešće u grupi, zbližava zaposlene u raznim službama tvrtke i smanjuje hijerarhijske razlike na poslu.

“Kad uđemo u dvoranu svi smo na istoj razini. Posao koji obavljaš u tvrtki nema nikakva značaja, svi smo jednaki”, kaže Ida Lang, računovotkinja u Borgovoj tvrtki, dodajući da su obvezne sportske aktivnosti u sklopu radnog vremena “sjajna stvar”.
 
(jutarnji.hr)

Dr. Paul Kelley, vodeći istraživač na Sveučilištu Oxford, nedavno je otkrio da je najčešći oblik modernog mučenja zapravo da se ljudi probude i počnu raditi prije 10 sati ujutro, nešto što utječe na veliku većinu ljudi

Naša tijela rade na biološki sat, poznat kao cirkadijurni ritam. To je naš tjelesni sat, i to je genetski unaprijed programirani ciklus koji regulira našu moždanu aktivnost, razina energije, proizvodnju hormona i percepciju vremena.

Od početka rada pa sve do 10 sati svaki dan, mi se znanstveno dokazano mučimo kroz neprirodno ometajući naš cirkadijurni ritam, tako da bacamo mnoge aspekte našeg zdravlja izvan ravnoteže.

Dr. Kelley kaže:

“Mi ne možemo promijeniti naš 24-satni ritam. Ne možete naučiti da se u određeno vrijeme probudite … vaša jetra i srce imaju različite obrasce i vi sada tražite da se zamijene dva ili tri sata.”

Kako se to dogodilo?

Predstavljen početkom 20. stoljeća, 8 satni radni dan bio je dizajniran oko maksimalizacije 24/7 produktivnosti tvornice, ne uzimajući u obzir prirodni ljudski tjelesni sat.

Međutim, naša drevna tijela su evoluirala oko dnevnog ciklusa sunčevih zraka, a ne oko ove moderne strategije poslovanja i trgovine! Dr. Paul Kelley, govoreći na britanskom Festivalu znanosti je rekao:

“Imamo društvo kojem fali sna” i “Ovo je međunarodni problem. Svatko pati, a ne mora.”

Njegova je ideja bila da se preseli vrijeme početka škole u Velikoj Britaniji od 8.30 na 10.00 sati.

Nakon testiranja ove teorije na odabranoj školi, nakon određenog vremena i daljnjeg vala ispita, nije bio iznenađen što je vidio da je prosutnost na nastavi poboljšana uz opću produktivnost škole – i što je najvažnije – učeničke ocjene su drastično porasle.

Ako bi prenijeti ovu ideju u ostale sektore društva, možete samo zamisliti poboljšanja.

Umjesto zombija premorenih radom i opijenih kavom koji rade u doba dana kada bi trebali još spati, imali bismo, naravno, produktivne, potpuno poletne, usmjerene društveno korisne sretne ljude.

Tvrtke koje se prisiljavaju svoje radnike da počnu raditi prije 10 sati pridonose ozbiljnim emocionalnim i fizičkim stresovima svojih zaposlenika te potiču dugoročne štetne zdravstvene rizike kao rezultat ovih strogih, nezdravih radnih navika.

Ovi obrasci mogu biti veliki razlog zašto prosječni američki potrošači piju više od 3 šalice kave svaki dan kako bi se probali držati budnima, što je više moguće. Stavite se u tu perspektivu, to je 40 milijardi dolara godišnje – na kavu!
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Japanski profesor tvrdi kako je otkrio način na koji može pročitati nečije misli prije nego što ih ta osoba zapravo i izgovori

Studija je usmjerena na pronalaženje veze između zvučnih valova koje proizvodi govor i moždanih valova izazvanih neposredno prije samog govora.

Kako bi došao do ovog zaključka, profesor Toshimasa Jamazaki s Instituta za tehnologiju Kyushu tražio je od nekoliko skupina sudionika svih spolova i starosti da izgovore posebne riječi na japanskom jeziku – “kreni” “škare” i “par”.

Zajednička stvar ovim riječima je ta da imaju veoma sličan valni oblik koji proizvode, i kada su izgovorene i kada se prešute.

Jamazakijevi istraživači su potom mjerili promjene električnih aktivnosti u području frontalnog režnja mozga, koji je odgovoran za jezik.

Sudionici istraživanja su izgovarali prethodno spomenute tri riječi, a istraživači su provodili svoja mjerenja. Ono što su otkrili jest veza koja se proteže od trenutka kada se slovo formira u mozgu do trenutka dok ga usta ne izgovore.

Ključ za takvu vezu je takozvani “potencijal spremnosti” – mehanizam poznat po tome što mijenja ponašanje moždanih valova.

Kada je um svjesno pripremljen za riječ, Jamazaki je utvrdio da potencijal spremnosti mijenja valne oblike do dvije sekunde prije nego što se sama riječ izgovori.

Tim koji je radio na ovom istraživanju je izjavio da su sada na pravom putu da poboljšaju metode dešifriranja čitavih riječi i rečenica.

Također ovo vide i kao potencijal za ispitivanje govornih invaliditeta i možda čak i način da se nijemim ljudima omogući govor.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(b92.net,youtube.com/uredio:NSP)

Za stanovnike Okinawe, otočja koje se nalazi izmedu Japana i Tajvana, nije neobično doživjeti 90. ili 100. godinu života. Ovo područje, gdje je prosječna zivotna dob 82 godine, i sluzbeno je proglaseno svjetskim područjem dugovječnosti

Okinawa ima najvise stogodisnjaka na svijetu. Mnogi znanstvenici proučavali su ovaj svjetski fenomen na najsiromasnijem području Japana, kako bi otkrili čemu stanovnici Okinawe mogu zahvaliti dugovječnost. Studije su donosile različite zaključke, ali neupitno je da je devet dolje nize navedenih činjenica ono sto ih čini kroz cijeli zivot vitalnima i zdravima te zahvaljujući čemu dožive duboku starost.

1. Prihvaćaju ikigai (radost življenja i smisao života)

Ikigai znači živjeti život punim plućima, dosegnuti maksimum u fizičkom i mentalnom smislu. Stanovnici Okinawe radost življenja osjete svakodnevno.

2. Na stolu uvijek imaju puno povrća

Prehrana stanovnika Okinawe u najvećoj mjeri bazira se na namirnicama biljnog porijekla. U velikim količinama jede se slatki krumpir i povrće gorkastog okusa Goya, koje je prebogato antioksidansima i vrlo učinkovito kod snizavanja razine sećera u krvi. Meso, svinjetina koju uzgajaju na otoku i jedu je isključivo kuhanu, rezervirana je samo za specijalne prilike, a i onda se poslužuje u malim količinama.

3. Vrtlare

Gotovo svaki stanovnik Okinawe ima svoj vrt – izvor svakodnevne fizičke aktivnosti koja umanjuje stres. Vrt ima i svoju drugo dobru stranu – izvor je svjezeg povrća iznimno vaznog u prehrani otočana.

4. Jedu puno soje

Neki znanstvenici vjeruju da ključ dugovječnosti otočana nije zapisan u genetskom kodu več u prehrani koja uključuje i puno proizvoda od soje poput tofua i miso juhe. Soja je jedan od izvora flavonoida, prirodni polifenola koji mogu pomoći u prevenciji srčanog udara te kod nekih tumora poput raka dojke. Fermentirani proizvodi od soje odrzćavaju zdravom crijevnu mikrofloru i opčenito dobro djeluju na probavni sustav.

Jede se i puno ribe i morskih plodova. Riba osigurava velike količine omega-3 i nezasićenih masnih kiselina.

I sto got jeli otočani se drze metode koju nazivaju hara hachi bu – jesti do 80-postotne popunjenosti želuca.

5. Održavaju Moai

Stanovnici Okinawe drze se tradicije i udružuju se u tzv. Moai, zajednicu koja ima osigurava sigurnu mrežu ljudi, utociste koji će im u slučaju potrebe pruziti financijsku i emocionalnu potporu. Imajući u vidu da ce uvijek u teškim životnim trenucima netko stati uz njih, to im ulijeva povjerenje i sigurnost i u tako postavljenom drustvenom umrežavaju stres je sveden na minimum.

6. Uživaju na suncu

Redovito izlaganje suncu dovodi do stvaranja vitamina D u organizmu sto tijelo održava zdravim i potiče jačanje kostiju. Vitamin D je bitan za kosti jer pomaze tijelu da apsorbira kalcij. S obzirom da svi na Okinawi dio dana prevedu u aktivnostima na otvorenom, organizam je tijekom cijele godine opskrbljen optimalnom razinom vitamina D.

7. Uvijek su aktivni

Stanovnici Okinawe, pa i oni najstariji, aktivni su šetaci i vrtlari. U svojim kućanstvima imaju vrlo malo namjestaja: i tijekom objeda sjede na strunjačama na podu. činjenica da se u taj položaj moraju spustiti i po nekoliko desetaka puta dnevno, pa onda i ustati, osigurava im snagu i ravnotežu tijela, a što ih u poznim godinama štiti od opasnih padova i lomova.

8. Uzgajaju ljekovito bilje

Đumbir, kurkuma i mugwort (Artemisia vulgaris) samo su neke od ljekovitih biljaka koje rastu u svakom vrtu na otoku najdugovječnijih ljudi. Stanovnici ih koriste svakodnevno i time preventivno djeluju na razne bolesti. Liječnicima idu jako rijetko.

9. Imaju stav

život ljudi na Okinawi nije lagodan. Velika većina stanovnistva bavi se poljoprivredom i ribarstvom, no težak i mukotrpan život nikada im ne ugasi životnu radost. Njihov je stav da sve teške trenutke treba pospremiti u ropotarnicu povijesti i uživati u malim i jednostavnim stvarima. I u poznoj životnoj dobi oni znaju kako ostati simpatičan, zanimljiv i zadržati mlade ljude u svom društvu.
 

 
(net.hr)

Bernardo LaPallo iz Arizone 2014. godine napunio je 113 godina. Rođen je u Brazilu 1901. godine. Iako je uvidio da se svijet postupno mijenja on je nastavio slijediti očeve savjete i primjenjivati ​​njegov stil života

Nije slijepo prihvaćao nove, potencijalno štetne, načine življenja. Neki su osporavali njegove godine i tvrdnje, ali većina se slaže da gospodin LaPallo vjerojatno ima preko 100 godina i ima mnogo korisnih informacija koje mogu biti od koristi drugim ljudima.

Bernardo dolazi iz obitelji stogodišnjaka. Ipak, on vjeruje da njegova dugovječnost treba biti akreditirana više njegovim izborom životnog stila nego svojim genima.

Njegov otac je bio liječnik i travar i savjetovao ga što jesti ako želi ostati zdrav. Sam LaPallo je bio vrlo zainteresiran za prehranu i čak studirao kulinarske vještine na poznatom Sveučilištu Sorbona u Parizu.

Bernardo je i dalje u stanju brinuti se o sebi samostalno, radi i ide u šetnju svaki dan. Također se brine da ostane mentalno agilniji čitanjem i popunjavanjem križaljki.

LaPallo uživa u uravnoteženoj prehrani koja uključuje mnogo voća i povrća, a izbjegava crveno meso i prerađenu hranu.

Ovo su pet namirnica koje su mu pomogle da ostane zdrav i aktivan:

1. Češnjak: Dobro poznat po svojim ljekovitim svojstvima koje su pripisane spoju sumpora koji sadrži alicin. Ova tvar je najistaknutija i daje luku poseban miris. Češnjak se koristi stoljećima da smanjii visok krvni tlak i visoka razina kolesterola, sprječava srčana oboljenja i aterosklerozu i djeluje protiv raka. Za maksimalne rezultate jedite sirov.

2. Med: Sirovi med je jedina superhrana iz prirode. Obiluje antioksidansima i pomaže tijelu da se izbori s različitim bolestima. Med je najpoznatiji kao zdrav, prirodni zaslađivač i lijek, ali može se koristiti i izvana, u maskama za lice i tijelo koji promoviraju zdravlje kože i mladolik izgled.

3. Čokolada: Crna čokolada s visokim sadržajem kakaa (barem 70%) može biti vrlo dobro za vas kada se konzumira u umjerenoj količini. Bogata je antioksidantima i sprječava kardiovaskularne bolesti snižavanjem kolesterola i krvnog tlaka, povećava protok krvi i smanjuje stres.

4. Cimet: Cimet snižava razinu šećera u krvi i kolesterol, liječi upale i infekcije, pomaže kod probave.

5. Maslinovo ulje: Ova Mediteranska poslastica je dobar izvor zdravih ulja, sve dok ga ne zagrijete. Bogata je mononezasićenim mastima i smanjuje rizik od srčanih bolesti. Ekstra djevičansko maslinovo ulje je tip koji utječe najviše na zdravlje, pa bi trebalo biti vaša prva opcija.

Vidimo da je Bernardo usprkos što živi u Americi, zemlji sa najotrovnijim prehrambenim sustavom u svijetu, otrgnuo se industriji brze hrane i industriji bolesti te doživio duboku starost. Mi vas izazivamo da slijedite Bernardov primjer, i da doživite duboku starost. Vrijedi pokušati.
 
*stisnite “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(vestinet.rs,youtube.com/uredio i preveo:nsp)