U kulinarstvu je češnjak nezaobilazan, u medicini, također, njegova primjena može biti alternativa mnogim lijekovima …

Za vas smo izdvojili još nekoliko načina primjene češnjaka.

1. Češnjak kao sredstvo protiv prištića.

Usitnjen bijel luk dodaje se u maske i losione za lice. Međutim, najjednostavniji način otklanjanja akni i prištića pomoću češnjaka jeste – brisati natečene dijelove kože lica njegovim sokom. Tako se bubuljice brzo suše i nestaju.

2. Liječenje gljivica na nogama.

Češnjak je moćno protugljivično sredstvo. Posebnu popularnost uživaju kupke sa bijelim lukom (10 češnjeva na 1 litru tople vode). Međutim, možete ih jednostavno izgnječiti, promiješati s maslinovim uljem u odnosu 1: 1, i dobivenim sredstvom mazati oboljele dijelove kože.

3. Lijek za zubobolju.

Odavno provjeren recept – staviti mali režanj češnjaka između desni i unutrašnjeg dijela obraza, pored bolnog zuba. Bol brzo nestaje.

4. Uklanjanje trna.

Trn će izaći sam ako staviti na bolno mjesto sitno nasjeckani, ili izgnječen čen češnjaka, omotati zavojem i ostaviti tako na sat vremena.

5. Ako postoji mala pukotina na staklu.

Stari provjereni način: isitnite nekoliko čenova češnjaka i istrljajte pukotinu njegovim sokom. U svakom slučaju, pukotina se dalje neće širiti.

6. Kao lijek protiv prehlade, virusnih infekcija, i za jačanje imuniteta.

U kineskoj medicini češnjak se koristi za potpuni oporavak organizma. 

Uzmite mali režanj češnjaka, stavite ga u usta i natapajte pljuvačkom, “šetajući” po usnoj šupljini. Ova procedura se radi ujutro tijekom 30 minuta, kada je u našim ustima “smetište”.

Efekt sisanja češnjaka zaista je zapanjujući. Slina, zajedno s hranjivim korisnim tvarima dospijeva u krv, čisti krvne žile i limfu. Također, češnjak jača usnu šupljinu, i desni prestaju krvariti.

Nakon procedure, češnjak treba ispljunuti i oprati zube. Ako se, i nakon pranja zubi, osjeća miris, ubaciti u usta zrno kave, ili malo peršinovog lista. Nekoliko gutljaja mlijeka će potpuno ukloniti miris češnjaka iz usta.

Zašto stavljati češnjak u usta?

- Češnjak odlično čisti krv 
– Stimulira apetit 
– Štiti od epidemije gripe i drugih respiratornih bolesti 
– Nevjerojatno ojačava imunitet 
– Koristan je kod anemije 
– Liječi kronični bronhitis 
– Pomaže kod bolesti bubrega i mjehura 
– Čisti kožu

 
(kurir,vestinet,uredio:NSP)

Kožu štiti blago kiseli sloj koji nije pogodan za bakterije, a uništit će ga sapuni s pH vrijednosti od 10 i agresivni pilinzi. Lužnata koža sklonija je pucanju i borama, zato nam prirodni ocat može pomoći kod problema sa kožom, od kojih ljudi pate, pogotovo mladi

Kožu štiti zaštitni sloj koji zadržava vlagu, a sprječava nečistoću i bakterije da prodru u dubinske slojeve. Taj je sloj blago kiseli s idealnom pH vrijednosti od 5,5. pH-vrijednost označava koncentraciju vodikovih iona u vodenoj otopini, a može iznositi od 0 (vrlo kiselo) do 14 (vrlo lužnato). Lužnata koža osjetljivija je na sunce i podložnija pucanju te nastanku bora.

Glavna prednost jednog od najboljih prirodnih kozmetičkih sastojaka je u tome što je jeftin i lako dostupan.

Ocat, vjerovali ili ne, nije korisno samo u kuhinji, već jedan od najboljih prirodnih kozmetičkih sastojaka koji nam je na raspolaganju.

Uz to, ocat je jeftin i lako dostupan. Uporaba octa na vašem licu je sigurna, s obzirom da je to prirodni proizvod. Međutim, ako želite najbolje rezultate, morat ćete ga koristiti na pravi način.

Adstringent

Jedan od najpoznatijih kozmetičkih prednosti octa je da je ono izvrstan adstringent. Ocat je prirodni adstringent koji pomaže u zatvaranju pora. Nakon čišćenja lica, nježno ga obrišite tuferom umočenim u jabučni ocat.

Uklanja osunčani ten

Ocat je također poznato kao sredstvo koje uklanja osunčani ten. Ima moć limunske kiseline, pa zbog toga pomaže u uklanjanju boje. Nakon što se vratite s sunčanja, umočite vatu u ocat i obrišite lice. Možete dodati malo soka od rajčice u ocat kako bi ovo sredstvo bilo što učinkovitije.

Liječi akne

Ocat je definitivno čistač. Jedna od glavnih koristi octa na licu je da liječi akne. S obzirom na to da je ocat citrus po prirodi, ima sposobnost da ubije zarazne bakterije na koži. Pomiješajte ocat s uljem sandalovine i stavite na lice. Ova maska ​​s octom je izuzetno djelotvorna za liječenje akni i ožiljaka.

Anti-aging

Uporaba octa na licu također ima neka anti-aging svojstva. Ocat može usporiti starenje kože. Pomiješajte med i ocat i namažite na vaše lice. Držite 10 minuta i isperite mlakom vodom. To sprječava pojavu bora i staračkih pjega.
 
(cafe.ba,youtube/uredio:nsp)

Iako i neke druge vrste biljaka imaju crno sjeme, djelotvornost njihovog sjemena prema dosadašnjim saznanjima nije ni približna onoj od crnog kima

Crni kim, čorokot ili čurekot (lat.: Nigella sativa) je cvjetna biljka iz porodice Ranunculaceae porijeklom iz jugozapadne Azije, koja nije u srodstvu sa kimom. Pravi čorokot je jednogodišnja zeljasta biljka. Naraste do 40 cm. Ima nazubljene, perjaste listove i svijetlo-plave cvjetove.

Radi se o jednoj od najranije kultiviranih biljaka u povijesti čovječanstva. Najstariji dokumenti o zdravstvenoj primjeni čorokotovog ulja datiraju još od vremena faraona.

Njegove zdravstvene učinke su koristili najveći isceljitelj poput Hipokrata ili Ibn Sine, ali i velike civilizacije poput Grka, Rimljanja i Arapa, a spomenut je i u mnogobrojnim religijskim spisima.

Čorokot (crni kim) u današnje vrijeme biva ponovno otkriven od strane moderne znanosti, pa se samo u posljednjih 40-ak godina objavljuje oko 400 znanstvenih studija na temu crnog kima i njegovih aktivnih supstanci.

Ove studije ukazuju na vrlo veliki broj bolesti na koje čorokota djeluje povoljno u koje između ostalih spadaju:

astma, alergija, kronični umor, autoimuna oboljenja poput reumatoidnog artritisa i psorijaze, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest (dijabetes), hemoroidi, proširene vene, visoki krvni tlak, bakterijske, gljivične i parazitske infekcije, glavobolja, ekcemi, kožne gljivice, lišajevi, neurodermitis, akne, bronhitis, kašalj, upale pluća, sinusa, oslabljen imunitet, bolovi u zglobovima i mišićima, gastritis, bolovi u trbuhu uzrokovani “nervoznim crijevima “, crijevne gljivice (kandida), nadutost, proljev, kolike, oboljenja jetre, bubrežni kamenci, nesanica, depresija, slaba cirkulacija, PMS, tumori … itd.

Izraženo je i povoljno djelovanje čorokotovog ulja na kožu (hrani i njeguje kožu te pomaže pri regeneriraciji oštećenih stanica), nokte čini sjajnijim i jačim, jača korijen kose i djelotvoran je protiv prhuti.

Mnogi će ostati skeptični pri pogledu na ovaj pozamašan popis bolesti na koje čorokota pozitivno djeluje.

Vrlo je teško povjerovati da jedna biljka može uspješno djelovati na ovo sve

Pa se pitamo: “Kako je moguće da može djelovati kako na alergiju tako i na smanjenje masnoća, krvni tlak i tumore?” Odgovor leži u idealnom kemijskom sastavu njegovih sjemenki, koje sadrže preko 100 biološko-aktivnih tvari koje se međusobno dopunjuju i potpomažu u ljekovitom djelovanju što dovodi do jedne vrste funkcionalnog sinergizma (pojačanog djelovanja).

U ove aktivne tvari spadaju između ostalih omega-3 nezasićene masne kiseline, vitamini B1, B2 i B6, vitamin C, vitamin E, nigellone, gorka tvar Nigelline, timokinon, saponin melantanin, beta – sitosterin i mnoge druge.

Također treba uzeti u obzir da crni kim pomaže organizmu pri vraćanju ravnoteže u imunološki sustav kao i besprijekornom funkcioniranju metaboličkih procesa. Iz tog razloga je redovito korištenje čorokotovog ulja preporučljivo ne samo u akutnim i kroničnim stanjima, nego i kao svakodnevna preventiva, te predstavlja jedan veliki korak naprijed koji možete učiniti za svoje zdravlje i dugotrajnu vitalnost.

Ulje čorokota podiže imunitet

Imunitet je prirodna sposobnost organizma da prepozna strane tvari koje ga ugrožavaju i da se od njih zaštiti. U strane tvari koje štetno utječu na naš organizam u prvom redu ubrajamo različite bakterije, viruse i parazite. Imunološki sustav ima ulogu da prepoznaje, neutralizira, uništava i odstranjuje te tvari u procesima koji se nazivaju imunološke reakcije.

Dosadašnja ispitivanja ulja čorokota su pokazala da se njegovo djelovanje ne ograničava na pojedine organe, već da ono obuhvaća cjelokupni organizam preko imunološkog sustava. Ulje čorokota je imunomodulator, ono regulira funkcije imunološkog sustava – jedan od načina je da stimulira rast limfocita T i B.

Oslabljeni imunitet možemo prepoznati po sljedećim simptomima: česte infekcije i upale, slabost, iscrpljenost i umor, gubitak težine, česte glavobolje. Kod navedenih simptoma, ulje crnog kima uzimajte 2 puta na dan jušna žlica 15-30 minuta, najbolje prije jela.

Za prevenciju, tj kao priprema organizma za potencijalno iscrpljujuće razdoblje (na primjer prije sezone gripe), dovoljno je uzimati 1 jušnu ​​žlicu (ili 2 čajne žlice – ujutro i navečer) dnevno, najbolje prije jela na 15-30 minuta.

Ulje se treba uzimati najmanje tijekom dva mjeseca kako bi se dostiglo potpuno djelovanje na organizam.

Crni kim i karcinom

Veliki dio istraživanja u svijetu posvećen je djelovanju ulja čorokota na tumorske stanice. Pokazalo se da čorokota može izvrsno poslužiti u terapiji teških bolesti jer zahvaljujući njegovu djelovanju tijelo jača vlastitu sposobnost samoobrane.

Prvo značajnije ispitivanje djelovanja ulja crnog kima na prevenciju tumora izveli su znanstvenici u Južnoj Karolini. Donesen je zaključak da će zdrav imunološki sustav prepoznati i uništiti kancerogene stanice prije nego što tumor može ugroziti pacijenta.

Ulje čorokota djeluje kao imunomodulator, dakle potiče postizanje ravnoteže u svim sustavima, uključujući i imunološki sustav. Isto tako, ustanovljeno je da je čorokota osobito koristan kod agresivnih oblika tumora koji se šire pomoću tumorske angiogeneze i imaju tendenciju prema metastaziranju.

Znanstvenici u “Kimmel Cancer Center” u Philadelfiji su ustanovili da timokinon, jedan od sastojaka čorokota, zaustavlja rast tumorskih stanica kod karcinoma gušterače, te ih uništava pojačavajući proces apoptoze (programirane smrti stanica).

U tom smislu, timokinon kao hemopreventivno i hemoprotektivno sredstvo može pomoći pacijentima koji su podvrgnuti kemoterapiji, kao i osobama koji su visokorizični za karcinom.

Ulje crnog kima također znatno smanjuje štetni učinak zračenja kod radiološke terapije. Tijekom zračenja dolazi do stvaranja kisikovih slobodnih radikala koji oštećuju stanice, te posljedice mogu biti: oštećenje kože, edemi, ožiljci, fibroze itd. Studije su pokazale da će uzimanje ulja crnog kima pomoći u prevenciji tih posljedica.

Savezna uprava za kontrolu lijekova i hrane SAD-a je 1996. godine odobrila upotrebu ulja čorokota u tretmanima kancerogenih bolesti za sprečavanje neželjenih učinaka kemoterapije i jačanje imunološkog sustava organizma.

Uzima li se 2 – 3 puta na dan po jušna žlica ulja čorokota najbolje 15-30 minuta prije jela, olakšat će se i umanjiti neželjeni učinci kemoterapije, a tijelo potaknuti da jača vlastitu sposobnost samoobrane.

Također se preporučuje i osobama koje su rizične za karcinom (postoji obiteljska povijest bolesti, te mogući nasljedni faktor) da preventivno konzumiraju ulja čorokota, i to 1 jušna žlica na dan.

Važno je znati da do potpunog djelovanja ulja čorokota dolazi tek nakon 4-12 tjednog redovnog konzumiranja.
 

 
(webtribune.rs)

Rak je bolest koje se ljudi najviše boje što je i razumljivo budući da uzrokuje jedan od četiri smrtnih slučajeva u svijetu. Na još veću sramotu, dijagnoze raka i njegova liječenja veliki su izvor zarade u ovoj industriji i usto su fokus većine kampanja koje vlada financira

Malo je učinjeno po pitanju educiranja o prevenciji, što ostavlja mnogo ljudi bespomoćno u borbi protiv ove potencijalno smrtonosne bolesti – kao da sve što čovjek može napraviti je držati fige i nadati se da ne postane jedna od brzorastućih statistika o raku.

Kakvo li je olakšanje saznati da strategije prevencije ne samo da postoje, već su iznimno učinkovite u smanjenju rizika većine tipova raka, kaže dr. Mercola, američki liječnik.

„Više od polovice svih smrtnih slučajeva mogao bi se prevenirati zdravim izborima kao što su nepušenje, održavanje zdrave tjelesne težine, zdravom prehranom, redovitim vježbanjem i provođenjem preporučenih dijagnostičkih pregleda.”

Ovaj citat je preuzet od Američkog društva za rak i to bi vas trebalo osvijestiti i osnažiti ako još uvijek niste svjesni da prevencija raka započinje, prije svega, s vama i kao što će daljnji članak objasniti, s vašim domom.

1. Optimizirajte unos vitamina D

Ako želite smanjiti rizik od raka, ključno je da provedete dovoljno vremena na suncu ili u nekom sigurnom solariju. Ako to nije moguće, osigurajte se dovoljnom količinom vitamina D3. Koristeći podatke iz više od 100 država, dokazano je da što je veći UVB sunca to je manja učestalost 15 različitih vrsta raka, uključujući rak:

• Mjehura dojke maternice crijeva endometrija
• Jednjaka želudca pluća jajnika gušterače
• Rektalni renalni maternice Hodgkinov limfom ne-Hodgkinov limfom

Najvažniji faktor je razina vašeg vitamina D. Da bi mogli spriječiti razne bolesti i zdravstvene tegobe, uključujući rak, vaša razina vitamina D treba biti između 0.05/0.07 mg/L tijekom cijele godine. Vitamin D dobiven od izlaganja suncu ili sigurnom solariju je najbolji način da optimizirate razinu vitamina D.

No treba paziti na duljinu izlaganja. Potrebno vam je samo dovoljno izlaganja da vam koža dobije najslabiju nijansu ružičaste. Jednom kad dođete do ove točke vaše tijelo neće dodatno stvarati vitamin D zbog samoregulirajućeg mehanizma. Svako dodatno izlaganje samo će naštetiti vašoj koži.

Ako oralno uzimate vitamin D, potrebno je da uz njega uzimate i vitamin K2, zato što je nedostatak vitamina K2 ono što uzrokuje simptome toksičnosti vitamin D, koji uključuju nepotrebno kalcificiranje koje može dovesti do stvrdnjavanja arterija. Ako oralno uzimate vitamin D, a imate rak, bilo bi poželjno da redovito pratite razinu vitamin D u krvi.

2. Izbjegavajte višak proteina

Većina nas jede previše proteina. Uzmite u obzir smanjenje razine proteina na 1 gram po kilogramu čiste tjelesne mase osim ako ste sportaš ili ste trudni. Bilo bi neobično za većinu odraslih da trebaju više od 100 grama proteina. Ustvari im je potrebno otprilike pola tog iznosa. Ovo vas možda šokira, s obzirom da nas desetljećima uče kako je protein važan za naše zdravlje, no istina je da prekomjeran unos proteina može imati veliki utjecaj na razvitak raka.

Možete pomoći svom tijelu tako da ograničite svoj unos proteina i zamijenite taj manjak proteina sa zdravim mastima. Za većinu ljudi, smanjenje razine proteina na 1 gram po kilogramu čiste tjelesne mase, značilo bi smanjiti unos proteina za 35 do 70 grama. Trudnice i ljudi koji intenzivno vježbaju trebaju unositi 25% više proteina. Nadalje, kada smanjite unos proteina trebate ga zamijeniti s drugim kalorijama, posebno zdravim mastima kao što su avokado, maslac, kokosovo ulje, masline, maslinovo ulje, orašasti plodovi…

3. Jedite svježu hranu s nevjerojatnim zdravstvenim prednostima

Klice su odlična namirnica koju mnogi zanemaruju. Uz dodatak njihovom prehrambenom profilu, klice su jednostavne za vlastiti uzgoj. “Care2″ članak je prije 6 godina objavio 10 razloga za jedenje klica, uključujući i sljedeće.

• Klice sadrže 100 puta više enzima od sirovog voća i povrća, tako omogućavajući vašem tijelu da upija više vitamina, minerala, aminokiselina i potrebnih masti iz hrane koju jedete.

• Kvaliteta proteina i vlakana koji se nalaze u grašku, orašastim plodovima, sjemenkama i žitaricama poboljša se kad proklijaju.

• Sadržaj vitamina i esencijalnih masnih kiselina također se dramatično poveća tijekom procesa klijanja. Na primjer, ovisno o klici, nutritivna vrijednost može se povećati za 30 puta svoje početne vrijednosti u samo nekoliko dana klijanja. Suncokretovo sjeme i klice graška zauzimaju vrh ljestvice svih sjemenki koje mogu klijati i oko 30 puta su nutricionistički vrjednije od organskog povrća koje možete uzgajati u svom vrtu.

• Tijekom klijanja, minerali, kao što su kalcij i magnezij, vežu se za protein što ih čini bioraspoloživijima.

• Klice su odlična lokalno uzgojena hrana i bez problema je možete uzgajati u vlastitoj kuhinji, tako da točno znate što jedete. Budući da nisu skupe, cijena nije razlog da ih izbjegavate.

4. Pojednostavnite svoja sredstva za čišćenje

Na mojoj listi top strategija za preveniranje raka uvijek je bilo minimalno izlaganje toksinima kao što su sredstva za čišćenje. Iako je jako teško dokazati da izloženost osobe sredstvima za čišćenje kroz period od 10,20 ili 30 godina može izazvati rak, dobro je poznato da te kemikalije za čišćenje kućanstava ustvari uzrokuju rak, zajedno s drugim ozbiljnim zdravstvenim posljedicama kao što su reproduktivni i razvojni problemi u djece.

Istraživanja su pokazala da je, na primjer, rizik od raka dojke dvostruko veći kod žena koje koriste sredstva za čišćenje i osvježivače zraka nego kod onih koje ih ne koriste često. Sredstva za odstranjivanje plijesni i osvježivači zraka pokazali su najveću korelaciju s rakom dojke. Neke od kemikalije koje bi vam bilo u interesu izbjeći su:

• Sintetički musks Ftalati 1,4-diclorobenzene

• Terpentini Benzen Stiren

• Fenol Nonifelon etoksilati (NPEs) Formaldehid

• Naftna otapala Butil celosolva triclosan (antibakterijski)

Srećom, nije teško zamijeniti otrovna komercijalna sredstva za čišćenje sa zdravijim opcijama. Jedan od najboljih netoksičnih dezinficijensa je obični sapun i voda. Možete ga koristiti za pranje ruku, tijela i za čišćenje kućanstva. Još jedno svestrano sredstvo koje je odlično za čišćenje kuhinjskih pultova, daski za rezanje i kupaonica je 3% vodikov peroksid i ocat. Svoj dom možete održati čistim i tako što koristite vlastito izrađene proizvode sa sastojcima koje vjerojatno imate kod kuće.

Evo nekoliko savjeta kako napraviti jednostavna, učinkovita i prirodna sredstva za čišćenje:

• Koristite sodu bikarbonu pomiješanu s jabučnim ocatom za čišćenje odvoda i kada ili pospite sodu bikarbonu sa par kapi lavandinog ulja ili ulja čajevca ( koji imaju antibakterijska svojstva) kako bi jednostavno očistili sve od kupaonice do kuhinje.

• Ocat se može koristiti za čišćenje gotovo svega u vašem domu. Pokušajte ga pomiješati sa tekućim sapunom, esencijalnim uljima i vodom za čišćenje podova, prozora, kupaonice i kuhinje. Može se koristiti i kao prirodni omekšivač.

• Vodikov peroksid je sigurnije za koristiti od klora za dezinfekciju i izbjeljivanje.

• Votka je dezinficijens koji uklanja mrlje od crvenog vina , ubija ose i pčele te osvježava presvlake (jednostavno ga sprejem stavite na tkaninu).

5. Koristite prirodnije kozmetičke proizvode

Prilikom sređivanja svog stila života najčešće ste u iskušenju da počnete s dijetom( što je dobar početak), no proizvodi za osobnu njegu također su važni. Stavljanje kemikalija na kožu zapravo je puno gore od konzumiranja istih, zato što kada pojedete nešto, to mora otići do vaše jetre prije nego što vam uđe u krvotok. To daje vašem tijelu priliku da detoksira tvari koje bi mogle biti štetne. Međutim, kada stavljate kemikalije na kožu one odmah ulaze u vaš krvotok bez ikakvog filtriranja, tako da otrovne kemikalije od kozmetičkih proizvoda u velikoj količini ulaze u vaš krvotok, limfni sustav i tim putovima direktno ulaze u vaše unutarnje organe.

Postoji doslovno na tisuće kemikalija koje se koriste u proizvodima za osobnu njegu, a samo mali broj njih je testiran za sigurnost. Prema Nacionalnom institutu za sigurnost i zdravlje, gotovo 900 tisuća kemikalija koje se koriste u kozmetici su toksične. Nemoguće ih je sve nabrojiti no neki od najčešćih krivaca uključuju:

• Natrijev lauril sulfat (SLS) Musks Mercury
• Paraben 1,4-Dioksan olovo
• ftalati, uključujući dibutil ftalatal (DBP), dimetill ftalatal (DMP) i dietil ftalatal (DEP)
• Mineralno ulje, parafin, vazelin
• Nano čestice
• Hydroquinone Formaldehid

Kada je riječ o proizvodima za osobnu njegu, volim koristiti ovo pravilo- ako ga ne bi jeo, nemoj ga stavljati na tijelo. U idealnom slučaju, trebali bi potražiti organski pečat. Isto tako preporučujem korištenje „ Environmental Working Group’s Skin Deep Cosmetic Safety Database” , gdje možete pogledati široku paletu proizvoda i brandova kako bi saznali od čega se zaista sastoje i da li su sigurni ili nisu. Također možete napraviti vlastite proizvode za osobnu njegu koristeći jednostavne i prirodne sastojke koje većina vas ima u svom domu.

• Prirodni hidratanti – čisto kokosovo ulje. Sjajni su za hidratiziranje i moćan izvor laurinske kiseline.
• Prirodno sredstvo protiv akni – stavljanje samo kapi ulja origana na aknu može ubrzati cijeljenje i spriječiti stvaranje ružnog ožiljka (ne zaboravite temeljito oprati ruke nakon toga).
• Prirodni dezodorans – obični sapun i voda su dovoljni. No ako smatrate da to nije dovoljno, pokušajte pomiješati prstohvat sode bikarbone s vodom i imat čete učinkoviti dezodorans koji traje cijeli dan.

6. Riješite se svoje teflonske opreme za kuhanje

Oko 70% opreme za kuhanje koja je prodana u SAD-u na sebi ima teflonski sloj koji sadrži perfluorooktaničku kiselinu(PFOA) i druge perfluorirane spojeve (PFC), koji se koriste za pakiranje hrane otporne na mast i odjeće otporne na mrlje. Postoji mnogo naziva, no ako predmet sadržava naziv „tefloski” ili „otporan na mrlje”, u pravilu će imati neki tip impregniranog premaza fluorida kojeg je najbolje izbjegavati.

Dobro je poznato da kada se teflonske tave počnu grijati, otpuštaju toksine u vašu kuhinju. Kada tava dosegne 360°C (za što joj treba otprilike tri do četiri minute), najmanje 6 otrovnih plinova se otpušta. Na 538°C, slojevi na vašoj opremi za kuhanje pretvaraju se u kemijski otrov poznat po nazivu PFIB. Istraživanja su pokazala da se ovi toksini mogu akumulirati u vašoj krvi do alarmantne stope i mogu s vremenom dovesti do kroničnih bolesti kao što je rak. Ovo izlaganje može biti minimalno ako izbjegavate (riješite se) proizvoda koji sadržavaju PFC. To uključuje:

• Teflonsko posuđe (umjesto njega izaberite keramičke ili staklene posude)

• Kokice iz mikrovalne

• Pakiranje za masnu hranu (uključujući pakiranja od papira i kartona)

• Odjeću otpornu na mrlje

• Teško zapaljive materijale i proizvode koji ih sadrže

• Tapetiranje otporno na mrlje i sredstva koja štite od mrlja za tkanine

7. Pijte čistu izvorsku vodu

Ako dobivate općinsku vodu koja je tretirana s klorom ili kloraminima, otrovni nusprodukti dezinfekcije (DBP) nastaju kada ti dezinficijensi reagiraju sa prirodnom organskom tvari kao što je propala vegetacija iz vode. DPB-i su preko 1,000 puta otrovniji od klora, i od svih toksina i nečistoća prisutnih u vodi, poput fluorida i raznih farmaceutskih lijekova, DPB-i su najotrovniji.

Već je poznato da su trihalometani, jedan od najčešćih DBP-a, skupina B kancerogenih tvari, što znači da su izazvali rak kod laboratorijskih životinja. Također su povezani sa reproduktivnim problemima (u životinja i ljudi) kao što su spontani pobačaji, mrtvorođena djeca i kongenitalne malformacije, čak i na nižim razinama.

Sustav za filtriranje cijele kuće je najbolji odabir za uklanjanje klora, klorina, amonijaka, DBPa i drugih onečišćivača iz svih izvora vode (kade, tuševa i slavine). Ako nemate sredstava za ugradnju sustava za filtraciju cijele kuće, postoji nekoliko drugih trikova koje možete pokušati.

Možete pokušati i:

• Dodati voće, kao što su kriške naranče, na 1 galon vode, što će pomoći neutralizirati kloramin u oko 30 min.

• Otopiti 100mg tablete vitamina C u kadu s vodom, što će neutralizirati kloramin u kadi standardne veličine.

8. Odaberite organsku i lokalno uzgojenu hranu

Mnogi pesticidi i herbicidi su potencijalno kancerogeni, a vi ste izloženi njima kada jedete konvencionalno uzgojene namirnice i proizvode životinjskog podrijetla. Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) smatra 60% herbicida, 90% fungicida a 30% insekticida kancerogenim, a većina usto šteti i vašem živčanom sustavu. Neki od pesticida/herbicida koji se klasificiraju kao vjerojatni ili mogući kancerogeni su:

• Chlordane Heptachlor Tetrachlorvinphos

• Carbaryl Propoxur Lindane

• Dichlorvos Phosmet Permethrin

Rješenje je, naravno, odlučiti se za organski uzgojene namirnice i organsko uzgojene životinjske proizvode, koji su uzgajani bez kemikalija i drugih potencijalno kancerogenih proizvoda kao što je rBGH (genetski hormon rasta koji se često može naći u mlijeku).

Dobro je poznato da je konvencionalno uzgojeno voće i povrće često zagađeno s neprihvatljivim količinama ostataka pesticida. Životinje koje su uzgajane u skučenim stočnim prostorijama (CAFO) jedu hranu punu pesticida i ti toksini se akumuliraju u njihovom mesu i masti tijekom njihova života. Kada jedete tvorničko meso, unosite ove pesticide u svoje tijelo.

Što se tiče svježih proizvoda, određeno voće i povrće dosta je onečišćenije od drugog, samo zato što su osjetljivije na razne zaraze i zato ih se prska više od drugog voća i povrća. Neke namirnice više upijaju zbog svoje tanke, nježne kože. Takvu hranu trebali biste kupovati samo organsku.

Grupa za zaštitu okoliša (EWG) izdaje godišnji vodič za kupce koji govori o pesticidima u namirnicama. Navodi proizvode s najvišom i najnižom količinom pesticida, što vam može pomoći ako nemate dovoljno novca da kupujete sve organsko.

Odabir organski uzgojenih životinjskih proizvoda potencijalno je još važniji, međutim, životinjski proizvodi bioakumuliraju toksine iz svoje pesticidne hrane, što im daje veću koncentraciju za razliku od povrća.

Fermentirana hrana može biti korisna zato što neke od korisnih bakterija koje nastaju u fermentiranoj hrani pomažu u obrani protiv organofosfornih insekticida. Redovito konzumiranje fermentirane hrane (ili alternativno kvalitetni probiotik) može pomoći da smanjite štetu koju pesticidi mogu uzrokovati.

9. Izbjegavajte konzerviranu hranu

Izbjegavanje konzervirane hrane je možda najbolji način da izbjegnete bisfenol A (BPA)- kemikalija koja remeti endokrine i povezana je s rakom te reproduktivnim problemima i problemima u fetalnom razvoju, zajedno s drugim zdravstvenim problemima.

Iako je BPA često korištena komponenta u plastičnim posudama, također je možete pronaći u pakiranjima hrane i unutarnjem rubu konzervi. Istraživanja iz harvardske škole za zdravlje ljudi otkrili su da konzervirana hrana i piće može povećati vaš BPA nivo za nevjerojatnih 1000% u pet dana. Glavni istraživač napomenuo je da s obzirom na ovo otkriće, konzervirana hrana može pridonijeti vašem BPA-u više od plastike.

Evo 10 savjeta koji će vam pomoći smanjiti izloženost BPA-u kod kuće:

• Koristite samo staklene bočice i posuđe za vašu djecu

• Koristite šalice za kavu od stakla, keramike ili nehrđajućeg čelika radije nego plastične šalice

• Riješite se plastičnog posuđa i šalica i zamijenite ih s staklenim varijantama

• Izbjegavajte plastične omote ( i nikada ih ne koristite u mikrovalnoj)

• Dajte svom djetetu igračke od prirodnih tkanina umjesto plastičnih igračaka

• Ako već koristite plastični pribor za jelo, barem bacite ono što je istrošeno i izgrebano, nemojte ih stavljati u perilicu za suđe i nemojte ih prati s jakim deterdžentima, zato što to može uzrokovati da više kemikalija ulazi u vašu hranu

• Spremajte svoju hranu i pića u staklene spremnike

• Izbjegavajte korištenje vode iz boca, sami je filtrirajte pomoću procesa obrnute osmoze

• AKO želite koristiti mikrovalnu, nemojte to raditi u plastičnim posudama

• Prije no što dopustite zubaru da koristi bušilicu za zube na vama ili vašoj djeci, zatražite ga da potvrdi da to ne sadržava BPA

10. Riješite se mikrovalne pećnice

Ako koristite plastične posude u mikrovalnoj pećnici, to može ubrzati vrijeme koje treba potencijalno kancerogenim tvarima da uđu u vašu hranu. Osim toga, mikrovalovi stvaraju nove tvari koje se ne mogu naći u ljudima ni u prirodu, a zovu se radiolitički spojevi. Još uvijek nije istraženo što ti spojevi rade vašem tijelu.

Uz dodatak nasilnom efektu grijanja, koji se zove termički efekt, postoji i atermički efekt koji se slabo razumije jer ga nije lako izmjeriti. Pretpostavlja se da je taj atermički efekt odgovoran za deformaciju i degradaciju molekula i stanica. Na primjer, mikrovalovi se koriste u području mijenjanja gena kako bi se oživile membrane stanica. Znanstvenici koriste mikrovalove kako bi razdvojili stanice. Nesparene stanice postaju laka meta virusima, gljivama i drugim mikroorganizmima.

Nije toliko teško živjeti bez mikrovalne pećnice, vjerovali ili ne, ljudi žive jednako sretno i bez nje. Samo morate napraviti nekoliko prilagodbi, kao što su:

• Planirajte unaprijed – izvadite večeru iz frižidera to jutro ili večer prije.

• Napravite juhe i variva te ih zamrznite u vrećicama za zamrzavanje ili drugim spremnicima. Sat vremena prije jela, izvadite jednu vrećicu iz zamrzivača te je otopite u sudoperu u vodi, kada je uspijete izvući iz vrećice, stavite je u posudici te je zgrijte na štednjaku.

• Toster je odlična zamjena za mikrovalnu ako želite ugrijati ostatke! Držite ga na niskoj temperaturi – 90° do 130° C i polagano zagrijavajte hranu 20-30 min. Još jedna sjajna alternativa je konvencionalna pećnica.

• Pripremajte svoje obroke unaprijed kako bi imali hranjiv obrok i onih dana kada ste prezauzeti za kuhanje.

• Pokušajte jesti što više sirove organske hrane. To je jedan od najboljih načina za poboljšavanje zdravlja.

Šalji dalje – znanje je moć!
 

 
 
(atma.hr,youtube.com/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=19332"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Biti ćete pod velikim pritiskom da pronađete sve prirodne proizvode dostupne na tržištu za tretman akni. Tonik za čišćenje, kreme, tablete na hormonalnoj bazi, antiobiotici sadrže bezbroj kemikalije koje štete koži i mogu imati štetne nuspojave za vaše zdravlje.

KidsHealth.org objašnjava da ako koristite previše uobičajenih kemikalija za borbu protiv akni poput benzoil peroksida i salicilne kiseline, oni zapravo mogu uzrokovati još više akni.

Što je još gore, liječnik vam može prepisati lijekove koji mogu odbaciti prirodni sustave tijela i uzrokovati nezdrave nuspojave. Umjesto toga, pokušajte jabučni ocat, što je dovoljno sigurno i za jelo. Ovaj prirodni sastojak može pružiti prednost u borbi protiv akni i očistiti kožu na siguran i zdrav način.

Što je to u jabučnom octu?

Jabučni ocat je potpuno prirodni sastojak koji je vjerojatno mnogo manje da će imati štetne učinke na vaše tijelo od oštrih i potencijalno štetnih kemikalija koje se nalaze u komercijalnim proizvodima za njegu kože. Ova vrsta octa je izrađena od jabuka koje su razgrađene u procesu fermentacije. Mikroorganizmi pretvaraju šećer iz voća u alfa hidroksi kiseline, koje su glavne kompone za borbu protiv akni u jabučnom octu. Osim kiseline, ocat također sadrži vodu, vitamine i mineralne soli.

Kako jabučni ocat pomaže koži?

Vaša koža ima prirodne kiseline koje eliminiraju bakterije i zagađenje kojima je izložena na dnevnoj bazi. Mnoga sredstva za čišćenje i proizvodi za njegu kože utječu na kiselost kože, oslabljuju njenu sposobnosti zaštite od vanjskih utjecaja. Ali kiseline u jabučnom octu mogu pomoći izbalansirati prirodnu kiselost kože kako bi se osigurala zaštita. Osim toga, komponente unutar jabučnog octa mogu ukloniti tvari poput šminke i nečistoća s kože, razgrađujući mrtve stanice kože i napadajući bakterije. Uglavnom, jabučni ocat čisti i balansira vašu kože na prirodan način.

Jabučni ocat također može pomoći vašoj koži ako ocat popijete, iako bilo koja vrsta octa može pružiti istu korist kada se koriste na ovakav način. Acne Einstein objašnjava da octena kiselina u octu može kontrolirati razinu inzulina u tijelu, što može pomoći u ravnoteži hormona koji su uključeni u formiranje akni. Međutim, web stranica napominje da je potrebno više istraživanja kako bi potvrdili potencijalne učinke octa na akne. Ako uzmemo u obzir da farmaceutska industrija sva manje vrši istraživanje štetnosti, ocat je bar prirodan.

Hoće li bilo koja vrsta jabučnog octa djelovati?

Bilo koja vrsta jabučnog octa će imati neke osobine koje mogu pomoći u borbi protiv akni. Ipak, imat ćete najbolje rezultate ako koristite jabučni ocat od organskih jabuka i da nije pasteriziran ili filtriran. Također bi trebala sadržavati “majka”, što je nakupina unutar octa koje su stvorile bakterije. Ono vam neće naškoditi, ali možete ga procijediti ako vam je draže.

Kako koristiti jabučni ocat za akne?

Jabučni ocat pruža borbu protin akna ako se koristi kao tonik za lice. Za stvaranje tonika, pomiješajte ocat s vodom u omjeru vode dva do tri puta više vode nego octa. Kada ste spremni da ga koristite, prvo operite lice, zatim, nanesite tonik za lice s pamučnom vatom i ne perite nakon toga lice. Kad se sasuši, možete koristiti hidratantnu kremu ili druge proizvoda, ako se odlučite, ali bolje ostaviti kožu na licu da diše.

Iako je jabučni ocat prirodan, vaša koža bi mogla imati reakciju na njega. Zbog toga, trebali biste početi s mješavinom mnogo više vode nego octa i vidjeti kako vaša koža reagira. Nakon toga, možete otopinu sa manjim udjelom vode i više octa, ako je potrebno.

Ako želite koristiti jabučni ocat i pokušati uravnotežiti svoju razinu inzulina, trebali bi konzumirati ocat. Uzimajte jednu veliku žlicu i pijte ga jednom dnevno. Ako vam se ne sviđa okus, pokušajte ga pomiješati s nekim sokom ili hranom. Možda želite uzeti ocat kada jedete ugljikohidrate, jer pomaže tijelu da uspori proces razgradnje ugljikohidrata kako bi se spriječili inzulinski “šiljci” ili naglo povećanje inzulina u krvi. Na kraju vam možemo samo preporučiti, da koristite prirodu za izliječenje, a ne produkte farmaceutske industrije!
 

 
(preveo:mr. Alfred Bošković/uredio:nsp)

Šećer je jedna od najopasnije tvari na svijetu, koja služi kao hrana. Njezino djelovanje se uspoređuje sa najopasnijim drogama. Ovdje navodimo spisak razloga zašto treba ruducirati i prestati konzumirati šećer u dnevnoj prehrani.

1. Šećer može potisnuti imunološki sustav.
2. Šećer narušava odnose minerala u tijelu.
3. Šećer može uzrokovati hiperaktivnost, anksioznost, poteškoće u koncentraciji, i ćudljivost kod djece.
4. Šećer može proizvesti znatan porast triglicerida.
5. Šećer doprinosi slabljenju obrane protiv bakterijskih infekcija (zaraznih bolesti).
6. Šećer uzrokuje gubitak funkcije i elastičnosti tkiva, što više šećera jedete to više gubite elastičnost i funkcionalnost tkiva.
7. Šećer reducira lipoprotein visoke gustoće.
8. Šećer dovodi do nedostatka kroma.
9. Šećer dovodi do raka jajnika.
10. Šećer može jako brzo povećati razinu glukoze.
11. Šećer uzrokuje nedostatak bakra.
12. Šećer ometa apsorpciju kalcija i magnezija.
13. Šećer može uzrokovati da su oči više ranjive na starosne makularne degeneracije.
14. Šećer podiže razinu neurotransmitera: dopamin, serotonin, i norepinefrin.
15. Šećer može uzrokovati hipoglikemiju.
16. Šećer može proizvesti kiseli probavni trakt.
17. Šećer može uzrokovati nagli porast razine adrenalina kod djece.
18. Šećer može uzrokovati malapsorpciju koja je česta kod bolesnika s funkcionalnom bolesti crijeva.
19. Šećer može uzrokovati prerano starenje.
20. Šećer može dovesti do alkoholizma.
21. Šećer može uzrokovati karijes.
22. Šećer pridonosi pretilosti
23. Visoki unos šećera povećava rizik od Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa.
24. Šećer može uzrokovati promjene koje su često kod osoba s želučanim ili duodenalnim ulkusom.
25. Šećer može uzrokovati artritis.
26. Šećer može uzrokovati astmu.
27. Šećer uvelike pomaže nekontroliranom rastu Candida albicans (kvaščeva infekcija).
28. Šećer može uzrokovati žućne kamence.
29. Šećer može uzrokovati bolesti srca.
30. Šećer može uzrokovati upalu slijepog crijeva.
31. Šećer može uzrokovati hemoroide.
32. Šećer može uzrokovati proširene vene.
33. Šećer može povisiti glukozu i inzulin kod korisnika oralnih kontraceptiva.
34. Šećer može dovesti do parodontnih bolesti.
35. Šećer može dovesti do osteoporoze.
36. Šećer pridonosi kiselosti sline.
37. Šećer može uzrokovati smanjenje osjetljivosti na inzulin.
38. Šećer može smanjiti količinu vitamina E (alfa-tokoferol) u krvi.
39. Šećer može smanjiti hormon rasta.
40. Šećer može povećati razinu kolesterola.
41. Šećer može povećati sistolički krvni tlak.
42. Visoke količine unosa šećera povećavaju krajnje produkte napredne glikozilacije (AGEs) (Šećer se veže za non-enzimatski protein)
43. Šećer može ometati apsorpciju proteina.
44. Šećer uzrokuje alergije na hranu.
45. Šećer može doprinijeti dijabetesu.
46. Šećer može uzrokovati toksemiju tijekom trudnoće.
47. Šećer može doprinijeti ekcemu kod djece.
48. Šećer može uzrokovati kardiovaskularne bolesti.
49. Šećer može oštetiti strukturu DNA
50. Šećer može promijeniti strukturu proteina.
51. Šećer može uzrokovati starenje kože mijenjajući strukturu kolagena.
52. Šećer može izazvati katarakte.
53. Šećer može uzrokovati emfizem.
54. Šećer može uzrokovati aterosklerozu.
55. Šećer može promicati podizanje lipoproteina niske gustoće (LDL).
56. Visoki unos šećera može utjecati na fiziološke homeostaze mnogih sustava u tijelu.
57. Šećer smanjuje sposobnost enzima da funkcionira.
58. Šećer više unose osobe koje imaju Parkinsonovu bolest.
59. Šećer može povećati veličinu jetre tako što se stanice jetre dijele.
60. Šećer može povećati količinu jetrene masti.
61. Šećer može povećati veličinu bubrega i proizvesti patološke promjene u bubregu.
62. Šećer može oštetiti gušteraču.
63. Šećer može povećati retenciju tjelesne tekućine.
64. Šećer je neprijatelj # 1 crijevne peristaltike.
65. Šećer može uzrokovati mijopiju (kratkovidost).
66. Šećer može narušiti obloge kapilara.
67. Šećer može uzrokovati krhke tetive.
68. Šećer može uzrokovati glavobolje, uključujući i migrene.
69. Šećer igra ulogu u raku gušterače kod žena.
70. Šećer može negativno utjecati na ocjene i uspjeh školske djece i izazvati poremećaje učenja.
71. Šećer može uzrokovati depresiju.
72. Šećer povećava rizik od karcinoma želuca.
73. Šećer može uzrokovati dispepsiju (probavne smetnje).
74. Šećer može povećati rizik od dobivanja gihta.
75. Šećer može povećati razinu glukoze u oralnom testu tolerancije na glukozu tijekom probave složenih ugljikohidrata.
76. Šećer može povećati reakciju inzulina kod ljudi koji konzumiraju velike količine šećera u odnosu na nisko-šećernu prehranu.
77. Prehrana bogata rafiniranim šećerom smanjuje sposobnost učenja.
78. Šećer može uzrokovati manje učinkovito funkcioniranje dvaju krvnih proteina, albumina, i lipoproteina, koji mogu smanjiti sposobnost tijela da upravlja masnoćama i kolesterolom.
79. Šećer može doprinijeti Alzheimerovoj bolesti.
80. Šećer može uzrokovati ljepljivost trombocita.
81. Šećer može uzrokovati hormonsku neravnotežu, a neki hormoni postaju manje aktivni dok drugi postaju preaktivni.
82. Šećer može dovesti do stvaranja bubrežnih kamenaca.
83. Prehrana bogata šećerom može izazvati slobodne radikale i oksidativni stres.
84. Visoko šećerna prehrana može dovesti do bilijarnog raka trakta.
85. Visoko šećerna potrošnja kod trudnih adolescenata je povezana s dvostruko-povećanim rizikom za prerano rođenje dijeteta (eng. SGA).
86. Visoka potrošnja šećera može dovesti do značajnog smanjenja trajanja trudnoće kod adolescenata.
87. Šećer usporava vrijeme putovanja hrane kroz probavni trakt.
88. Šećer povećava koncentraciju žučnih kiselina u stolici i bakterijskih enzima u debelom crijevu. To može mijenjati žuč da počne proizvoditi rak-uzrokujuće spojeve i rak debelog crijeva.
89. Šećer povećava estradiol (najpotentniji oblik prirodnog estrogena) kod muškaraca.
90. Šećer se kombinira i uništava fosfatazu, enzim, što čini proces probave težim.
91. Šećer može biti faktor rizika raka žučnog mjehura.
92. Šećer je tvar koja stvara ovisnost.
93. Šećer može biti opojan, sličan alkoholu.
94. Šećer može pogoršati PMS.
95. Šećer koji se daje nedonoščadi može utjecati na količinu ugljičnog dioksida kojeg oni proizvode.
96. Smanjenje unosa šećera može povećati emocionalnu stabilnost.
97. Brza apsorpcija šećera promiče prekomjeran unos hrane kod pretilih ispitanika.
98. Šećer može pogoršati simptome djece sa poremećajem pažnje (ADHD).
99. Šećer negativno utječe na elektrolite mokraćnog sastava.
100. Šećer može usporiti sposobnost funkcioniranja nadbubrežne žlijezde.
101. Infuzija (intravensko hranjenje) šećernom vodom može spriječiti protok kisika do mozga.
102. Visoki unos saharoze može biti važan faktor rizika kod raka pluća.
103. Šećer povećava rizik od dječje paralize.
104. Visoki unos šećera može izazvati epileptične napadaje.
105. Šećer uzrokuje visok krvni tlak kod pretilih ljudi.
106. U Odjelima Intenzivne Njege, ograničavanje šećera spašava živote.
107. Šećer može izazvati smrt stanica.
108. Šećer može uzrokovati povećanje količine hrane koju jedete.
109. U maloljetnim rehabilitacijskim kampovima, kada se djeca stave na prehranu sa manje šećera, događa se 44%-tni pad antisocijalnog ponašanja.
110. Šećer može dovesti do raka prostate.
111. Šećer dehidrira novorođenčad.
112. Šećer može uzrokovati niske težine kod rođenja beba.
113. Veća potrošnja rafiniranog šećera je povezana s lošijim ishodom shizofrenije
114. Šećer može povisiti razine homocisteina u krvi.
115. Slatka hrana povećava rizik od raka dojke.
116. Šećer je faktor rizika kod raka tankog crijeva.
117. Šećer može uzrokovati rak grkljana.
118. Šećer zadržava sol i vodu u tijelu.
119. Šećer može pridonijeti blagom gubitku pamćenja.
120. Više 10-godišnje djece troši gazirana pića, nego mlijeka.
121. Šećer može povećati ukupnu količinu hrane koja se konzumira.
122. Izlaganje novorođenčadi šećeru rezultira povećanoj sklonosti prema saharozi u odnosu na vodu, kod djece od šest mjeseci do dvije godine starosti.
123. Šećer uzrokuje zatvor.
124. Šećer uzrokuje proširene vene.
125. Šećer može uzrokovati propadanje mozga u žena kod predijabetske faze i dijabetesa.
126. Šećer može povećati rizik od raka želuca.
127. Šećer može uzrokovati metabolički sindrom.
128. Šećer kod trudnica povećava oštećenje neuralne cijevi kod embrija.
129. Šećer može biti čimbenik kod bolesnika s astmom.
130. Veća potrošnja šećera uzrokuje šansu za dobivanje sindroma razdražljive utrobe.
131. Šećer može utjecati na sposobnost mozga da se bavi s nagradama i posljedicama.
132. Šećer može uzrokovati rak debelog crijeva.
133. Šećer može uzrokovati rak endometrija.
134. Šećer može uzrokovati karcinom stanica bubrega.
135. Šećer može uzrokovati tumor jetre.
136. Šećer može povećati upalne markere u krvi pretilih ljudi.
137. Šećer može smanjiti razinu vitamina E u krvi.
138. Šećer može povećati apetit za sva jela.
139. Šećer igra ulogu u etiologiji i nastanku akni.
140. Previše šećera može ubiti vaš ljubavni život.
141. Šećer potkopava školski uspjeh kod djece.
142. Šećer može uzrokovati umor, neraspoloženje, nervozu i depresiju.
143. Šećer je čest izbor pretilih osoba.
144. Linearno smanjenje unosa mnogih hranjivih tvari je povezano s povećanjem ukupnog unosa šećera.
145. Potrošnja visoke fruktoze je bio povezana s bolestima jetre.
146. Šećer se dodaje kao rizik od karcinoma mokraćnog mjehura.

REFERENCE

1. Sanchez, A., et al. “Uloga šećera u ljudskim neutrofilna fagocitozu,” Am J Clin Nutr studenoga 1973;. 261:1180-1184.
Bernstein, J. et al. “Depresija limfocita Transformacija Nakon oralne glukoze Gutanje.” Am J Clin Nutr 1997;. 30:613.
2. Couzy, F., et al. “Prehrambene Implikacije u interakciji Minerali,” Progresivni Hrana i prehrana Znanost. 17; 1933:65-87.
3. Goldman, J. et al. “Bihevioralni Učinci saharoze na predškolsku djecu.” J Nenormalan Dijete psihologije 1986;. 14 (4) :565-577.
4. Scanto, S. i Yudkin, J. “Utjecaj Prehrambenog saharoze na lipide u krvi, inzulin u serumu trombocita ljepljivost i tjelesne težine u ljudskim dragovoljaca.” J Postgrad Med 1969;. 45:602-607.
5. Ringsdorf, W., Cheraskin, E. i R. Ramsay “Saharoza, neutrofilna Fagocitoza i otpornost na bolesti”, Stomatološka Surv. 1976; 52 (12) :46-48.
6. Cerami, A., et al. “Glukoza i starenja.” Scientific American. Svibnja 1987:90.
Lee, AT i Cerami, A. “Uloga glikozilacije u starenje.” Ann NY Acad Sci. 663:63-67.
7. Albrink, M. i Ullrich IH “Interakcija Prehrambenog saharoze i vlakna na serumske lipide u zdravih mladih ljudi FED visoke ugljikohidratima dijeta.” Am J Clin Nutr 1986;. 43:419-428.
Pamplona, ​​R. et al. Mehanizmi Glikacija u aterogeneze Med hipoteze ožujka 1993.;. 40 (3) :174-81.
8. Kozlovsky, A., et al. “Učinci Prehrana bogata jednostavne šećere o mokraćnog kroma gubitke.” Metabolizam lipnja 1986;. 35:515-518.
9. Takahashi, E., Tohoku University School of Medicine, holističkog zdravlja Digest. Listopada 1982:41.
10. Kelsay, J. et al. “Dijete. Visoka u glukoza ili saharoza i mladih žena” Am J Clin Nutr 1974;. 27:926-936.
Thomas, BJ, i sur. Odnos uobičajenu prehranu do posta Koncentracija plazma inzulina i inzulin odgovor na oralnu glukoza, Hum Nutr Clin Nutr 1983; 36C (1):. 49_51.
11. Polja, M.., Et al. “Utjecaj nedostatak bakra na metabolizam i ugibanja u štakori hranjeni saharoza ili škrob dijetama,” Am J Clin Nutr 1983;. 113:1335-1345.
12. Lemann, J. “Dokaz da Glukoza Gutanje priječi Net renalna tubularna reapsorpcija kalcija i magnezija.” Am J Clin Nutr 1976;. 70:236-245.
13. Chiu, C. Am J Clin Nutr srpnja 2007;. 86:180-188
14. “Šećer, bijelo brašno Povlačenje proizvodi kemijske odgovor.” Ovisnosti pismo. Srpnja 1992:4.
15. Dufty, William Sugar Blues (New York: Warner Books, 1975)…
16. Ibid..
17. Jones, TW, et al. Poboljšana Adrenomedullary odgovor i povećana osjetljivost na Neuroglygopenia: temeljnih mehanizama negativan utjecaj šećera Gutanje kod djece J Pedijatrija.. Veljače 1995; 126:171-7.
18. Ibid..
19. Lee, ATand Cerami A. “. Uloga glikozilacije u Aging” Anali New York Academy of Science 1992;. 663:63-70.
20. . Abrahamson, E. i Peget, A. tijelo, um i šećer (New York: Avon, 1977.)
21. Glinsmann, W., et al. Procjena zdravstveni aspekti šećer sadržan u ugljikohidrata sladila. FDA Izvješće šećera Task Force. 1986:39.
Mäkinen KK sur. . Nacrtna Izvješće o učincima 16_month ksilitol Chewing_Gum Programa naknadne na 40_Month saharoze desni Programa Karijes istraživanje 1998;. 32 (2) 107-12.
Riva Touger-Decker i Kor van Loveren, šećeri i karijesa.
Jesam. J. Clin.Nutr. Listopada 2003, 78:881-892.
22. Oduševljen, H., et al. “Nutrient intake, pretilosti, dijabetesa i.” Brit Med J. 1989; 1: 655-658.
23. Tragnone, A. i sur. Prehrambene navike kao rizični čimbenici za upalne bolesti crijeva Eur J Gastroenterol Hepatol siječnja 1995.;. 7 (1) :47-51.
24. Yudkin, J. Slatko i opasno. (New York, Bantam Books: 1974), 129.
25. Darlington, L., Ramsey, et al. . “Placebo-kontrolirana, slijepih studija Prehrambenog manipulacije terapije kod reumatoidnog artritisa,” Lancet veljače 1986; 8475 (1) :236-238.
26. Ovlasti, L. “Osjetljivost: Vi reagiraju na ono što jedete.” Los Angeles Times veljače 12, 1985.
Cheng, J. et al. Prethodno Klinička studija na korelacija između alergijskog rinitisa i prehrambenih čimbenika Lin Chuang Er Bi Yan Hou Ke Za Zhi kolovoz 2002;. 16 (8) :393-396.
27. Crook, WJ Kvasac Veza (TN: Profesionalne Knjige, 1984)..
28. Heaton, K. “Sweet Put do žučnih kamenaca.” Brit Med J. 14. travnja 1984; 288:1103-1104.
. Misciagna, G., i dr. Am J Clin Nutr 1999;. 69:120-126.
29. Yudkin, J. “Šećer Potrošnja i infarkta miokarda.” Lancet 6. veljače 1971;. 1 (7693) :296-297.
Šah DJ, et al. Pogubnost Šećer i zaštitni učinci škroba na kardiološkog pregradnja, kontraktilne disfunkcije, a mortalitet kao odgovor na pritisak preopterećenja. Am J Physiol srca circ Physiol. Rujna 2007; 293 (3): H1853-H1860
30. Prione, T. saharin bolest (Novi Kanaan, CT: Keats Publishing, 1974)..
31. op. cit..
32. Prione, T. i Campbell, G. dijabetes, koronarne tromboze i saharin bolesti. (Bristol, Engleska, John Wright i Sinovi, 1960).
33. Behall, K. “. Utjecaj estrogena Sadržaj oralnih kontraceptiva i potrošnja saharoze na vrijednosti parametara krvi” Bolest Abstracts International-1982;. 431-437.
34. Glinsmann, W., et al. . Procjena zdravstveni aspekti šećer sadržan u ugljikohidrata sladila FDA Izvješće šećera Task Force 1986;. 39:36 _38.
35. Tjaderhane, L. i Larmas, M. visoke Saharoza Dijeta Smanjuje mehaničke čvrstoće kostiju u Uzgoj štakora. Am J Clin Nutr. 1998:128:1807-1810.
36. Wilson RF i Ashley FP Učinci eksperimentalnu Varijacije u prehrambenim unos šećera i oralnu higijenu na biokemijsko sastavu i pH Besplatna Glatka površina i aproksimalnih plaketa J Dent Res lipnja 1988;.. 67 (6) :949-953
37. Beck-Nielsen H., et al. Učinci prehrane na staničnoj inzulinske obvezujuća i osjetljivost na inzulin u mladih zdravih ispitanika “Dijabetes 1978;.. 15:289-296.
38. Mohanty P. et al. Glukoza izazov Potiče reaktivni kisikovi spojevi (ROS) generacije koje leukocita J Clin Endocrin metabolička kolovoz 2000;.. 85 (8) :2970-2973.
39. Gardner, L. i Reiser, S. “Učinci Prehrambenog ugljikohidrata na posta razinama ljudskog hormona rasta i kortizola.” Zbornik Soc Exp Med Biol 1982;. 169:36-40.
40. Ma Y. i sur. . Udruga Između unos ugljikohidrata i razine lipida u serumu J Am Coll Nutr travnja 2006;. 25 (2) :155-163
41. . Preuss, HG Šećer-induciranih krvnog tlaka Povišenja Preko životni vijek Tri Substrains od Wistar štakora J Am Coll od Nutr 1998;. 17 (1) 36-37.
42. Furth, A. i Harding, J.: “Zašto Šećer je loše za vas.” New Scientist 23. rujna 1989;. 44.
43. Lee AT, Cerami A. Uloga glikozilacije u Starenje Ann NY Acad Sci 21. studenog 1992;.. 663:63-70.
44. Appleton, N. lizati naviku Sugar (New York: Penguin Putnam Avery: 1988)..
. 45 Henriksen H. B ., a Kolset SO . . Tidsskr Niti Laegeforen 6. rujna 2007; 127 (17) :2259-62.
46. Prione, T.: saharin bolest (Novi Kanaan Ct: Keats Publishing, Inc, 1974). 0,131.
47. Ibid.. 132.
48. Vaccaro O., et al. . Odnos Postload glukoze u plazmi mortaliteta s 19 godine praćenja Diabetes Care listopad 15,1992;. 10:328-334.
Tominaga, M., et al, smanjena tolerancija glukoze je faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, ali ne natašte. Diabetes Care. 1999:2 (6) :920-924.
49. Lee, AT i Cerami, A. “modifikacije proteina i nukleinskih kiselina po reducirajući šećeri: moguća uloga u starenja.” Priručnik za biologiju starenja (New York: Academic Press, 1990.)..
50. Monnier, VM “Neenzimsko glikozilacija, Maillard reakciju i proces starenja.” J Gerontol. 1990:45 (4) :105-110.
51. Dyer, DG, et al. “Akumulacija Maillard reakciju proizvoda u kožu Collagen u dijabetes i starenje.” J Clin Invest. 1993:93 (6) :421-422.
52. Veromann, S. et al. Dijetalna Šećer i sol predstavljaju stvarne faktori rizika za razvoj katarakte Ophthalmologica srpanj-kolovoz 2003;.. 217 (4) :302-307.
53. Monnier, VM “Neenzimsko glikozilacija, Maillard reakciju i proces starenja.” J Gerontol. 1990:45 (4) :105-110.
54. Schmidt AM et al. Aktivacija receptora za napredne proizvode glikozilacije kraj: mehanizam za kronične vaskularne disfunkcije u dijabetičara Vasculopathy i ateroskleroza circ Res ožujak 1999 19; 84 (5) :489-97…
55. Lewis, GF i Steiner, G. Akutni učinci inzulina u kontroli VLDL proizvodnje u ljude. Posljedice za inzulin otporne Državna Diabetes Care travnja 1996;.. 19 (4) :390-3
R. Pamplona, ​​M.. J., et al. “Mehanizmi Glikacija u aterogeneze.” Med hipoteze 1990;. 40:174-181.
56. . Ceriello, A. Oksidativni stres i Glikemijski Uredba Metabolizam veljače 2000;. 49 (2 Suppl 1) :27-29.
57. Appleton, N. lizati naviku Sugar (New York: Penguin Putnam Avery, 1988)..
58. Hellenbrand, W. Dijeta i Parkinsonova bolest. Moguću ulogu u prošloj unos specifične hranjive. Rezultati iz self-primjenjenog Hrana frekvencije upitnika u case-control studije neurologiju rujna 1996.;. 47 (3) :644-650
Cerami, A., et al. “Glukoza i starenja.” Scientific American svibnja 1987:. 90.
59. Goulart, FS “Are You Šećer Smart?” Američki fitness Mar-travanj 1991:. 34-38.
60. Scribner, KB sur. Masne jetre i povećana pretilost u Mice konzumiranja Brzo vs Polako upija ugljikohidrata. Pretilost. 2007; 15:2190-2199.
61. Yudkin, J., Kang, S. i Bruckdorfer, K. “Učinci velikih količina šećera.” Brit J Med 22. studenoga 1980;. 1.396.
62. Goulart, FS “Are You Šećer Smart?” Američki fitness ožujak-travanj 1991:. 34-38
63. Ibid..
64. Ibid..
65. Ibid..
66. Ibid..
67. Nash, J. “. Zdravlje kandidati” Bit Jan 1992-1923:. 79-81.
68. Grand, E. “Alergije na hranu i migrene.” Lancet. 1979:1:955-959.
69. . Michaud, D. Dijetalna šećera, glikemijski teret i rizik od raka gušterače u prospektivna studija J Natl Cancer Inst 4. rujna 2002;. 94 (17) :1293-300.
70. Schauss, A. Dijeta, kriminal i delinkvencije (Berkley Ca; Parker Kuća, 1981)..
71. Peet, M. “Međunarodni Varijacije u ishod shizofrenije i prevalencija depresije u odnosu na nacionalne dijetetski prakse: Ekološka analiza.” Brit J Psych 2004; 184:404-408..
72. Cornee, J. et al. “Case-control studije karcinoma želuca i prehrambene čimbenike u Marseilleu, u Francuskoj”, Eur J Epidemiol 1995;. 11:55-65.
73. Yudkin, J. Sweet and Dangerous (New York: Bantam Books, 1974). 129.
74. . Choi HK, a Curhan G bezalkoholnih pića, fruktoza potrošnja i rizik od gihta kod muškaraca:… prospektivna studija skupine British Medical Journal veljače 9,2008; 336 (7639) :309-312.
75. Reiser, S. et al. . Učinci šećera na Indeksi na toleranciju glukoze u čovjeka “Am J Clin Nutr 1986:43;. 151-159.
76. Reiser, S. et al. . Učinci šećera na Indeksi na toleranciju glukoze u čovjeka “Am J Clin Nutr 1986;. 43:151-159.
77. Molteni, R, et al. Visoke masnoće, rafinirani šećer Dijeta Smanjuje hipokampusa Brain-izvedeni Neurotrophic Factor, neurona plastičnosti i učenje neuroznanosti 2002;.. 112 (4) :803-814.
78. . Monnier, V., Neenzimsko glikozilacija, Maillard reakciju i proces starenja J Gerontol 1990;. 45:105-111.
79. Frey, J. Ima li šećera u Alzheimerova bolest Annales de Biologie Clinique 2001;?. 59 (3) :253-257.
80. Yudkin, J. “. Metabolički promjena uzrokovane šećera u odnosu na srčanih bolesti i dijabetesa” Prehrana i zdravlje 1987;. 5 (1-2) :5-8.
81. Ibid..
82. Blacklock, NJ, “Saharoza i Idiopatska Bubrežna Stone.” Prehrana i zdravlje 1987;. 5 (1-2) :9-12.
Curhan, G., et al. Koristite pića i rizika za bubrežnih kamenaca u žena. Ann Inter Med. 1998:28:534-340.
83. . Ceriello, A. Oksidativni stres i Glikemijski Uredba Metabolizam veljače 2000;. 49 (2 Suppl 1) :27-29.
84. Moerman, CJ, i sur. Dijetalna unos šećera u etiologiji bilijarnog trakta raka Internat J Epidemiol travnja 1993;.. 2 (2) :207-214.
85. Lenders, HAC gestacijske dobi i dojenčad Veličina po rođenju su povezane s unosu među trudnice adolescenata Am J Nutr lipnja 1997;.. 1113-1117.
86. Ibid..
87. Bostick, RM, et al. “Šećer, Meat.and unos masti i Non-prehrambene Čimbenici rizika za rak debelog crijeva incidencija u Iowi žene.” Rak Uzroci i kontrole. 1994:5:38-53.
88. Ibid..
Kruis, W., et al. “Učinci dijeta niskima i visokim udjelom šećera na Gut Transit, žučne kiseline metabolizam i bakterijsku fermentaciju Gut 1991;.. 32:367-370.
Ludwig, DS, i sur. Visoki glikemijski indeks namirnice, prejedanje, pretilost i Pedijatrija ožujka 1999.;. 103 (3) :26-32.
89. Yudkin, J i EISA, O. Dijetalna Saharoza i estradiol Koncentracija u mladih muškaraca. Ann Nutr metabolička. 1988:32 (2) :53-55.
90. Lee, AT i Cerami A. “Uloga glikozilacije u starenje.” Ann NY Acad Sci 1992;. 663:63-70.
91. . Moerman, C. et al “Dijetalna unos šećera u etiologiji žučni mjehur raka mokraćnog sustava.” Internat J spo travnja 1993;. 22 (2) :207-214.
92. Avena NM Dokaz za šećer ovisnosti: Bihevioralni i Nuerochemical učinci povremena, prekomjernoj unos šećera Neurosci Biobehav Rev 2008; 32 (1) :20-39..
Colantuoni, C., et al. Dokazi To Intermitentna, Prekomjerni unos šećera uzrokuje endogenog opioidnog ovisnost Obes Res lipnja 2002;.. 10 (6) :478-488.
93. Ibid..
94 Pismo Edell Zdravlje rujna 1991;.. 07:01.
95. Sunehag, AL, i sur. Glukoneogenezu u novorođenčadi vrlo niske porodne težine Primanje Total parenteralne prehrane Dijabetes 1999;.. 48 7991 – 8000).
96. Christensen L. et al. Utjecaj dijetetski promjene na emocionalne nevolji. J Abnor psihologa. 1985; 94 (4) :565-79.
97. Ludwig, DS, i sur. Visoki glikemijski indeks namirnice, prejedanje i pretilost Pedijatrije Mar1999;.. 103 (3) :26-32.
98. Girardi, NL otupjela catecholamine Odgovori nakon glukoza Gutanje u djece s poremećajem deficita pažnje Pedijatrija Res 1995;.. 38:539-542.
.. Berdonces, JL Pozornost deficit hiperaktivnost i infantilne Otk Enferm siječnja 2001; 4 (1) 11-4
99. . Blacklock, NJ Saharoza i Idiopatska Bubrežna Stone Prehrana i zdravlje 1987;. 5 (1 & 2) :9-17.
100. Lechin, F. et al. Učinci oralnoga glukoze opterećenje na plazma neurotransmitori u ljude Neurophychobiology 1992;.. 26 (1-2) :4-11.
101. Arieff, AI IVS šećera vode može Cut Off kisika do mozga. Veterani uprava Medical Center u San Francisco San Jose Mercury;. 12. lipnja / 86.
102. De Stefani, E. Dijetalna Šećer i raka pluća: Studija slučaja kontrola u Urugvaju Nutr i rak 1998; 31 (2):.. 132_7.
103. Sandler, BP Dijeta Sprječava Polio (Milwakuee, WI,: Lee zaklada za prehrambene znanosti, 1951)..
104. Murphy, P. Uloga šećer u epileptičnim napadajima. Townsend Letter za liječnici i pacijenti. Svibnja, 2001.
105. Štern, N. & Tuck, M. Patogeneza hipertenzije u šećernom bolešću. Šećerna bolest, temeljna i klinički test. 2. izdanje, (Fil: Lippincott Williams & Wilkins, 2000) 943-957.
106. Christansen, D. Critical Care: Šećer Limit spašava živote Znanost Vijesti 30. lipnja 2001; 159:404…
107. Donnini, D. et al. Glukoza može izazvati stanične smrti kroz slobodni radikali posredovane mehanizam. Biochem Biohhys Res komu. 15. veljače, 1996:219 (2) :412-417.
108. Levine, AS, i sur. Šećeri i masti: Neurobiologija naklonosti Am J Nutr 2003 133:831 S-834S..
109. Schoenthaler, S. Probni Los Angeles Odjel Dijeta-Ponašanje program: Jesam Empirijska analiza šest institucionalnim okruženjima Int J Biosocial Res.. 5 (2) :88-89.
110. Deneo-Pellegrini H,. et al.Foods, hranjive tvari i raka prostate: case-control studije u Urugvaju fra J Cancer 1999 Svibanj; 80 (3-4) :591-7…
111. . Glukoneogenezu u novorođenčadi vrlo niske porodne težine Primanje Total parenteralne prehrane Dijabetes 1999 travanj;. 48 (4) :791-800.
112. Lenders, HAC gestacijske dobi i dojenčad Veličina po rođenju su povezane s unosu kod trudnih adolescenata Am JF Nutr 1998;.. 128:807-1810.
113. Peet, M. Međunarodni Varijacije u ishod shizofrenije i prevalencija depresije u odnosu na nacionalne dijetetski prakse: Ekološka analiza Britanac J Psihijatrija 2004; 184:404-408…
114. Fonseca, V. et al. Učinci visoke masnoće dijeta saharoze na Enzimi u Homosysteine ​​metabolizma u Ratu Metabolizam 200;.. 49:736-41.
115. Potischman, N, et.al. . Povećani rizik od ranoj fazi raka dojke koji se odnose na potrošnji slatke namirnice među ženama manje od 45 godina u Sjedinjenim Američkim Državama “Rak uzrokuje Kontrola 2002 prosinac;. 13 (10) :937-46.
116. Negri. E. et al. Faktora rizika za adenokarcinom tankog crijeva.
Intern J Cancer 1999:82:. I2 :171-174.
117. Bosetti, C. sur. Hrana Grupe i larin rizik od raka: Case-control studije iz Italije i Švicarske Inter J Cancer 2002:100 (3):.. 355-358.
118. Shannon, M. suosjećanja Pogledajte pretežak. CCL obitelji pronađeni. Studeni-Dec.1993. 20 (3) :3-5.
119. Zdravlje Nakon 50. Johns Hopkins Med Pismo. Svibnja 1994.
120 .. Rajeshwari, R. et al. Svjetovni Trendovi u Dječjim Zaslađeni-pića potrošnja (1973-1994): Studija Bogalusa srca. J AM Dijeta izv. prof. Veljača 205; 105 (2) :208-214.
121. Levine, AS sur. “. Šećeri i masti: Neurobiologija naklonosti” Am J Nutr, 2003; 133:831 S-834S.
122. Booth, DAM sur. “Slatkoća i izbor hrane:. Mjerenje sladila ‘Učinci na usvajanju” Slatkoća Dobbing, J., Ed, (London: Springer-Verlag, 1987)…
123. Cleve, TL Na causation proširenih vena. (Bristol, Engleska, John Wright, 1960.)
124. op. cit..
125. Ket, Y. i sur. Dijabetes, oslabljen glukoze natašte i razvoj kognitivnih oštećenja u starijih žena Neurologija 2004;.. 63:658-663.
126. Chatenoud, Liliane sur. Rafinirani-žitarica usisnog i rizik od raka u odabranim Italiji. Am. J. Clin Nutr. Prosinca 1999; 70:1107-1110.
127. Yoo, S. et al. Usporedba dijetetski unos povezana s metabolizma Faktori rizika sindrom u mladih odraslih osoba: Bogalusa Heart Study Am J Clin Nutr 2004 listopad, 80 (4) :841-848..
128. Shaw, Gary M. i sur. Oštećenje neuralne cijevi povezane s majke Periconceptional unosu od jednostavnih šećera i glikemijski indeks.
Jesam. J. Clin Nutr. Studenog 2003, 78:972-978.
129. Krilanovich, Nicholas J. Fruktoza Zlouporaba, epidemije pretilosti, Specijalne Problemi djeteta, i poziva na akciju Am. . J. Clin Nutr studenoga 2004; 80:1446-1447.
130. .. Jarnerot, G., potrošnja rafiniranog šećera po bolesnika s Crohnovom bolest, ulcerozni kolitis, ili razdražljiv utroba sindrom skand J Gastroenterol 1983 studeni;. 18 (8) :999-1002.
131. Allen, S. “Šećeri i masti:. Neurobiologija naklonosti” Am J Nutr.
2003; 133:831 S-834S.
132. De Stefani E, et al. Saharoza kao čimbenik rizika za rak debelog crijeva i rektuma: Case-control studije u Urugvaju Int J Cancer 5. siječnja 1998; 75 (1) :40-4…
133. Levi F, i sur. . Dijetetski čimbenici i rizika od raka endometrija Rak 1. lipnja 1993;. 71 (11) :3575-3581.
134. Mellemgaard A. i sur. Prehrambene Čimbenici rizika za karcinom bubrežnih stanica u Danskoj Eur J Cancer travnja 1996.;. 32A (4) :673-82.
135. Rogers AE, et al. Nutritivni i Dijetalna Utjecaji na jetre tumorigenesis u miševa i štakora Arch Toxicol Suppl 1987;.. 10:231-43. Pregledajte.
136. Sorensen LB, et al. “Učinak saharoze na upalnih markera u debelih čovjeka” Am J Clin Nutr kolovoz 2005;. 82 (2)
137. Mohanty, Priya, et.al. “Glukoza Izazov Potiče reaktivni kisikovi spojevi (ROS) generacije koje leukocita,” J Clin Endocrinol metabolička .. 2000, kolovoz: 85 (8) 2970-2973.
138. Arumugam V, i sur. “A High-Glycemic Meal Pattern Elicited Increased Subjective Appetite Sensations in Overweight and Obese Women.” Appetite . 2007; [Epub ahead of print].
139. Smith RN et al. “The Effect of a High-protein, Low Glycemic-load Diet Versus a Conventional, High Glycemic-load Diet on Biochemical Parameters Associated with Acne Vulgaris: A Randomized, Investigator-masked, Controlled Trial.” J Am Acad Dermatol 2007;57:247-256.
140. Selva, DM, et al. Monosaccharide-Induced Lipogenesis Regulates the Human Hepatic Sex Hormone-Binding Globulin Gene. J. Clin. Invest. 2007. doi:10.1172/JCI32249.
141. Fu ML, et al. Associatation Between Unhealthful Eating Patterns and Unfavorable Overall School Performance in Children. J Am Diet Assoc. 2007;107(11): 1935-1942. 142. Krietsch, K., et al. Prevalence, Presenting Symptoms, and Psychological Characteristics of Individuals Experiencing a Diet-related Mood-disturbance. Behavior Therapy. 1988;19(4): 593-604.
142. Krietsch, K., et al. Prevalence, Presenting Symptoms, and Psychological Characteristics of Individuals Experiencing a Diet-related Mood-disturbance. Behavior Therapy. 1988;19(4): 593-604.
143. Drewnowski A. et al Taste Preferences in Human Obesity: Environmental and Familial Factors. Am J Clin Nutr. 1991; 54: 635-641.
144. Berglund, M. et al. Comparison of Monounsaturated Fat with Carbohydrates as a Replacement for Saturated Fat in Subjects with a High Metabolic Risk Profile: Studies in the Fasting and Postpr andial States. Am. J. Clin Nut. Dec 1, 2007;86(6):1611 – 1620.
145. Ouyang X. et al. “Fructose Consumption as a Risk Factor for Non-alcoholic Fatty Liver Disease.” J of Hepatol. 2008;48(6):993-999.
146. De Stefani E., et al. “Dietary patterns and risk of bladder cancer: a factor analysis in Uruguay.” Cancer Causes Control , 2008; [Epub ahead of print].
 
NoviSvjetskiPoredak.com