Jesu li ljudi gluplji nego što su ikada bili? Jesu prethodne generacije mentalno oštroumnije od nas? Možda ste sumnjali da su ljudi doista sve gluplji već neko vrijeme, ali sada mi zapravo imamo znanstvene dokaze da je to tako.

Kao što ćete pročitati u nastavku, prosječan IQ pada diljem svijeta, pa čak i rezultati SAT testova u SAD-u su u padu već desetljećima, a znanstvenici su otkrili i da su naši mozgovi su sve manji i manji s vremenom.

Dakle, ako vam se čini na nekoliko dana kao da ste se probudili usred filma “Idiocracy”, možda nećete biti previše u krivu. Mnoge stvari koje stavljaju u vaš junk food nisu dobre za razvoj mozga, naš obrazovni sustav je sveukupno šala i većina ljudi su apsolutno ovisni o bezumnoj zabavi.

Srećom imamo puno tehnologije koja pomaže najvećem dijelu našeg razmišljanja u današnjem društvu, jer ako bismo morali ovisiti o vlastitim mentalnim sposobnostima većina nas bi bila u ogromnoj nevolji.

Nažalost, čini se da je to fenomen koji se događa po cijelom planetu. Kao što je nedavno članak Daily Mail-a objasnio, da IQ pada u cijeloj Americi …

Richard Lynn, psiholog na Sveučilištu u Ulsteru, izračunao je pad u ‘genetskom potencijalu’.

On je koristio podatke o prosječnim IQ diljem svijeta u 1950 i 2000 te otkrio da je naša kolektivna inteligencija pala za jedan IQ bod.

Dr. Lynn predviđa da, ako se ovaj trend nastavi, mogli bismo izgubiti još 1,3 IQ boda do 2050.

Jedan bod IQ ne zvuči kao puno, ali kad se vratite još dalje u prošlost, opadanja postaje puno više dramatičnije. Na primjer, profesor psihologije na Sveučilištu u Amsterdamu po imenu Jan Nijenhuis je izračunao da smo izgubili ukupno 14 IQ bodova u prosjeku od viktorijanske ere.

I ne trebamo profesora da nam kaže da je to istina. Samo vratite se i pročitajte neku literaturu iz tog vremenskog razdoblja. Mnogo toga je napisano na tako visokoj razini da se jedva može razumjeti.

Tu su i drugi dokazi da su ljudi sve gluplji, kao dobro. Na primjer, SAT rezultat u SAD-u značajno je pao u posljednjih nekoliko godina …

Čini se da postoji zabrinjavajući trend u američkim srednjim školama. Ako ćemo suditi kvalitetu obrazovanja po ocjenama koje studenti dobivaju na svojim SAT testovima, onda se čini da se stvari pogoršavaju. Od 2006, ukupna prosječna ocjena SAT testa je pala za 20 bodova, spustivši se od 1518 do 1498, 2012.godine. Rezultati također padaju u svakoj od tri kategorije ispitanih, čitanje pad od 9 bodova, matematika pad 4 boda, i pisanje pad od 9 bodova. Govorili su nam da će generacije postajati sve pametnije, ali što se događa?

I ovaj pad rezultata SAT testova nije samo ograničen na proteklih nekoliko godina. Sljedeća tablica iz Zero Hedgea pokazuje, SAT rezultate koji padaju u Americi već desetljećima …

Postoje čak i neki znanstvenici koji su uvjereni da pad mentalnih sposobnosti kod ljudi seže tisućama godina. Neki okrivljuju genetske mutacije za ovaj pad, a drugi ukazuju na činjenicu da su naši mozgovi sve manji. Na primjer, samo provjerite što jedna studija provedena na Sveučilištu u Cambridgeu je zaključila …

Ranija istraživanja Sveučilišta Cambridge su otkrila da se čovječanstvo smanjuje značajno.

Stručnjaci kažu da su ljudi u prošlosti bili na vrhuncu i da su moderni ljudi 10 % posto manji i kraći od svojih predaka lovaca-sakupljača.

A ako to nije dovoljno depresivno, naši mozgovi su također manji.

Nalazi koji su pronađeni preokrenuli su percepciju mudrosti o tome da su ljudi sve veći i veći, uvjerenje koje je izraslo iz podataka o najnovijem fizičkom razvoju.

Pad, rekli su znanstvenici, se dogodio tijekom posljednjih 10.000 godina. Oni krive poljoprivredu i nametnutu prehranu i urbanizaciju koja ugrožava zdravlje, što je dovelo do širenja bolesti.

Većina nas danas samo može pretpostaviti da su ljudi pametniji nego ikad prije.

Većina nas danas gledaju na naše pretke i rugaju se zato što su tako primitivni.

No, istina je da ako upravo sada su oni živi i idemo s njima u mentalne izazove, možemo se naći mentalno silno poniženi.

Kao što možete vidjeti, test je bio daleko teži nego što učenici osmog razreda moraju riješiti danas. U stvari, većina učenika osmih razreda imaju prilično dobar uspjeh, ako oni mogu pokazati SAD na karti svijeta.

Studija od prije nekoliko godina

No ipak prema provokativnoj teoriji eksperata sa Univerziteta Stanford, ljudi su počeli gubiti svoje intelektualne i emotivne sposobnosti, jer je komplicirana mreža gena koja daje moć ljudskom mozgu podložna mutacijama, a te mutacije se ne iskorjenjuju u modernom društvu jer inteligencija više nije potrebna za preživljavanje.

Međutim, kako kažu znanstvenici, ljudi se ne trebaju brinuti zbog gubitka moći inteligentnog razmišljanja, jer dok dođe do trenutka kada će to postati ozbiljan problem, ljudi će uz pomoć tehnologije učiniti prirodnu selekciju apsolutno nepotrebnom.

“Razvoj intelektualnih sposobnosti i optimizacija tisuća gena se najvjerovatnije desila u malim grupama prije nego su naši preci otišli iz Afrike”, rekao je dr. Gerald Crabtree, vođa istraživanja.

U takvom okruženju, inteligencija je bila neophodna za preživljavanje i postojao je veliki selektivni pritisak na gene ključne za intelektualni razvoj, što je dovelo do vrhunca intelektualnosti kod ljudi. Međutim, nakon toga je krenula degradacija. Razvojem agrikulture je došao i urbanizam, koji je umanjio moć prirodne selekcije da uništava sve mutacije koje vode ka intelektualnim nesposobnostima.

Bazirajući se na učestalosti prema kojoj se štetne mutacije pojavljuju kod ljudi, Crabtree je izračunao da će za oko 3.000 godina svaka osoba imati najmanje dvije mutacije štetne za inteligenciju i emotivnu stabilnost. Međutim, Crabtree vjeruje da će budući ljudi, uz ovako brz razvoj tehnologije, najvjerovatnije pronaći rješenje za taj problem, prenosi Daily Mail.

“Mislim da će nam biti poznata svaka od nekoliko miliona mutacija koje mogu umanjiti intelektualne sposobnosti. Vjerujem da će ljudi u budućnosti moći ‘popravljati’ mutacije koje se budu dešavale u stanicama. Zbog toga će proces prirodne selekcije postati apsolutno nepotreban”, kazao je Crabtree.

Dakle, što mislite o svemu tome?

Vjerujete li da su ljudi zapravo sve gluplji?
 
Idiokracija (2006) igrani film

 

 
(preveo i uredio: mag. spec. Alfred Bošković / uredio: nsp)

PISAC, predavač, bloger, esejist Charles Eisenstein jedan je od najzanimljivijih autora za koje smo čuli u posljednje vrijeme. Možda iz razloga jer se mnogo stvari o kojima je pisao u svojim knjigama “Sveta ekonomija” i “Uspon čovječanstva” posljednjih godina ozbiljno počelo obistinjivati.

Pisac David Korten ga je opisao kao “rijeku osobu koja uspješno kombinira filozofske i duhovne dubine s praktičnim uvidima u kulturalno i institucionalno podrijetlo potencijalno ubojite disfunkcije današnjeg društva – ali i njezina rješenja”.

Ubojita disfunkcija današnjeg društva očitava se na svakom koraku i sferi života običnog čovjeka, od pohlepe modernog kapitalizma do pogubnosti, rasprostranjenosti i prihvaćenosti GMO hrane. Knjigu “Sveta ekonomija” možete besplatno skinuti na internetu jer ju je autor, vjeran svojoj filozofiji, postavio dostupnom po principu “platite koliko želite”.

Charles Eisenstein diplomirao je na Yaleu filozofiju i matematiku, nakon života u jugoistočnoj Aziji posvetio se proučavanju i pisanju o najvažnijim temama današnjice – civilizaciji, općoj osviještenosti, novcu i evoluciji ljudske kulture. Na američkom Penn koledžu predavao je o znanosti, tehnologiji i društvu, a zatim i na Goddardu.

Nama je pažnju privukao njegov članak objavljen u internetskom izdanju britanskog The Guardiana u kojemu piše o genetskom modificiranju i patentiranju sjemena te objašnjava zašto to nije odgovor.

Eisenstein je članak započeo s citatom Lewisa Mumforda koji je patent opisao kao “sredstvo koje dozvoljava jednom čovjeku da prisvoji financijska dobra samo zato što je bio posljednja karika u kompliciranom socijalnom procesu – proizvodnji izuma”. Nadalje objašnjava što to znači: “Do izuma se ne dolazi ex nihilo – iz ničega, već iz ukupnosti izuma i znanja koja su došla prije njega”.

Nije točno da GMO uzgoj povećava prinos po hektaru

Veliki agrokorporacije kroz genetički inženjering dolaze do novih životnih formi, a onda ih patentiraju. Fizičarka Vandana Shiva u kampanji za slobodu sjemenja Seed Savers Exchange ovo naziva suvremenim porobljavanjem i poziva poljoprivrednike i potrošače da se bore protiv ovakve privatizacije.

Dok će mnogi zagovornici GMO uzgoja viknuti da nam je potreban ovakav poticaj s obzirom na svjetsku glad, da se trebamo oprostiti od tradicionalnog uzgoja i prigrliti high-tech agrikulturu koja, zbog genetskog inženjeringa, kemijskih herbicida, pesticida i gnojiva povećava prinos po hektaru.

Eisenstein objašnjava da ova tvrdnja nije točna. Organske agrikulture, naročito permakulture i tradicionalne zemljoradničke kulture se s vremenom prilagođavaju jedinstvenim karakteristikama lokalnog tla i klime. Poljoprivrednik i zemlja zajedno evoluiraju kroz generacije. Brojna istraživanja su pokazala dobro izvedene organske agrikulture kroz godine povećavaju prinose za dva ili tri puta i to sve konvencionalnim tehnikama. Teza da GMO agrikultura povećava prinos po hektaru je čisti mit, tvrdi Eisenstein.

Dalje objašnjava da ono što GMO kulture čine je da povećavaju produktivnost po jedinici rada, što je dobro ako se američki model ekonomskog razvoja primjenjuje na ostatak svijeta. Ako se uzmu osnovni parametri GMO agrikulture (i GMO patentiranih sjemena) koja je u velikoj mjeri potpuno mehanizirana, stav da može nahraniti svjetsku glad je ispravan. Ipak, tim parametrima došli smo pretpostavki koji su se počele pokazivati kao katastrofične, piše Eisenstein.

GMO uzgoj promiče zaduženost i stvara ovisnost o nestabilnim međunarodnim cijenama robe

Zapadnjački (GMO) agrikulturni stil suočava se s ogromnom krizom kroz sve veću upotrebu tehnologije. Nestašica vode, salinizacija, erozija i zbivanje tla ukazuju na neodrživost ovog sustava, objašnjava Eisenstein. Svako tehnološko rješenje rezultira novim, nepredvidivim problemima; primjerice otpor na herbicide i pesticide (superkorovi i supernametnici) znači da je potrebno još tehnologije kako bi se očuvao prinos. Zdravstveni rizici GMO-a su vrlo kontroverzna tema. Uzgoj GM sjemena uz koje dolaze posebni pesticidi i herbicidi je dizajniran tako da naruši ruralni radni reciprocitet, promiče zaduženost i stvara ovisnost o nestabilnim međunarodnim cijenama robe.

Današnja kriza traži povratak ekološkijim metodama uzgoja, onima iz stare agrikulturne tradicije. U te tradicije spada ne samo agronomsko znanje, nego i socijalne strukture koje dozvoljavaju znanju da evoluira i kruži. Danas imamo sistem intelektualnog vlasništva koji potiče inovaciju, ali samo jedne vrste – one koja dovodi do još većeg profita.

Koja je alternativa?

Ona stara praksa čuvanja i dijeljenja sjemena koja dozvoljava biljkama, zemlji i kulturi da organski evoluira, što organizacije poput Seed Savers Exchange imaju za cilj. U posljednjih 20 godina, praksa inovativne permakulture se raširila poput požara i nije patentirana, učinjena rijetkom i onda prodavana. Umjesto toga su je kopirali, dijelili i prilagodili lokalnim uvjetima – slično kao što se geni šire kroz vrste i životne oblike i tako šire kroz planet, slikovito opisuje Eisenstein.

U ekologiji, svaka vrsta doprinosi dobrobiti cjelokupnog života i izvlači korist iz dobrobiti svih životnih oblika. Sad bi se i čovječanstvo moglo priključiti ovom krugu. Tradicionalna agrikulturna društva u kojima poljoprivrednici imaju svoja sjemena i dijele ih međusobno puno su bliža ideji ekološke agrikulture od zapadnjačkog modela. Charles Eisenstein završava svoj članak predlažući da umjesto nametanja zapadnjačke tehnologije tradicionalnim društvima, pokušaju zapadnjaci preuzeti tradicionalno i učiti od njih.
 

 
 
(index.hr, youtube.com/priredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=10992"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]