Mikotoksini su smrtonosni prirodni spojevi koje proizvode plijesni i druge štetne gljivice

Pronađeni su u žitaricama i također u prehrambenim proizvodima dobivenim od stoke koja je jela zaraženo žito. Ti endokrini disruptori mogu naštetiti spolnom razvoju mladih djevojaka i uzrokovati druge, ozbiljnije zdravstvene komplikacije.

Čak 25 posto svjetskih zaliha žitarica kontaminirano je plijesnima koje proizvode mikotoksine. I ljudska hrana i hrana za životinje su pod utjecajem tih toksina.

Jedan od najnovijih slučajeva zaraze mikotoksinom dogodio se 2014. godine. Mikotoksin koji se zove aflatoksin kontaminirao je zalihe kukuruza u Keniji. To je izazvalo pojavu bolesti aflatoksikoze koja je uzela 125 života.

Nakon te tragedije, istraživači su analizirali uzorke lokalnog kukuruza na znakove pojave aflatoksina. Upozorili su da je više od polovice kukuruznih proizvoda bilo kontaminirano razinama aflatoksinom koja je premašila sigurnu granicu koju je odredila kenijska vlada.

Nadalje, nedostatak akutnih znakova i simptoma trovanja mikotoksinima ne oslobađa potencijalne pacijente od opasnosti. Čak i niske koncentracije mikotoksina u tijelu mogu potpuno poremetiti pravilne funkcije endokrinog sustava kod zaražene osobe.

Smrtonosne mikotoksine nalazimo u žitaricama i proizvodima životinjskog podrijetla

Godine 2011. Institut za rak Rutgers u New Jerseyu istraživao je grupu mladih djevojaka koje su živjele u New Jerseyju. Istraživači su tražili znakove zaraze zearalenonom (ZEA), mikotoksinom koje proizvode plijesni Fusarium graminearum koji ometa razine estrogena.

Studija je pokazala da je 78,5% ispitanika bilo pozitivno ocijenjeno na ZEA.

Ječam, kukuruz, zob, riža, sirak i pšenica su neka od zrna koja sadrže te mikotoksine. ZEA se također može naći u mliječnim proizvodima, jajima i mesu životinja koje se hrane žitaricama. Može čak završiti i u pivu.

Derivati​ ZEA-e također su patentirani kao oralni kontraceptivi. Također se koriste kako bi se stoka brže utovila.

“Zearalenon se u Sjedinjenim Američkim Državama od 1969. naširoko koristi kako bi se poboljšala stopa tova kod goveda povećanjem stope rasta i učinkovitosti konverzije hrane” – upozorili su istraživači sa Sveučilišta u Ateni u studiji iz 2012. godine.

Aflatoksin i zearalenon su samo dva od 40 mikotoksina koji se smatraju opasnima u više od 100 zemalja. Ovi endokrini disruptori uzrokuju preuranjeni pubertet i sindrome povezane sa estrogenom kao što su povećanje maternice, otečene mliječne žlijezde i pseudopregnacija.

Nema zrna koje je sigurno od kontaminacije mikotoksinima. I konvencionalni i organski proizvodi mogu se zaraziti plijesnima koji proizvode toksine. Nadalje, kuhanje zrna neće značajno smanjiti razine mikotoksina.

Jedini način da se izbjegnu ti endokrini disruptori je potpuno odustajanje od prehrane žitaricama. Trebalo bi biti dovoljno lako prestati jesti kukuruz zbog njegove povezanosti s GMO-ima i herbicidima koji uzrokuje rak.

Umjesto toga, jedite svježe povrće koje ima nisku količinu škroba i sadrži mnoge hranjive tvari. Određene namirnice mogu smanjiti štetne učinke mikotoksina na endokrini sustav. Češnjak je jedan od te hrane.

Začini mogu imati slične zaštitne učinke. Predlaže se da se začini nalaze u svakoj kuhinji širom svijeta jer imaju zdravstvene prednosti koje mogu spriječiti tvari koje uzrokuju bolesti u hrani. Ovi začini mogu spriječiti mikotoksine da naruše zdravlje ljudi koji nesvjesno jedu kontaminirano zrno.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Nakon što je nedavno svijetom odjeknula vijest da su slanina, šunka i kobasice kancerogene, mnogi su s pravom pomislili da nam više ništa nije preostalo i da sve izaziva rak

No, kako bi nam pomogli u ovoj nedoumici, Međunarodna agencija za istraživanje raka stvorila je listu od 116 tvari i aktivnosti koje dokazano izazivaju rak, a na listi se ne nalazi crveno meso (koje samo “vjerojatno izaziva rak”).

Lista se dijeli na tri dijela, “izloženost kancerogenima”, “mješavina kancerogena” i “agensi”

Izloženost kancerogenim tvarima

1. Pušenje duhana: Najučestaliji oblik konzumacije duhana je uvlačenje dima cigarete, a o opasnostima pušenja već je odavno sve rečeno. Inače, duhan se konzumira još od 5000.-3000. godine prije Krista kada je u Južnoj Americi započeo uzgoj ove biljke.

2. Solarij: Solariji i solarij svjetiljke su naprave koje uz pomoć ultraljubičaste radijacije pomažu pri dobivanju kozmetičkog tena, ali u isto vrijeme čovjeka pretjerano izlažu UV radijaciji koja izaziva rak, katarakt i prerano starenje kože.

3. Proizvodnja aluminija: Povećan rizik oboljenja od raka pluća i mjehura zabilježen je kod radnika u tvornicama za obradu aluminija. Dulja izloženost isparavanjima kemikalija i katranu kamenog ugljena može izazvati rak.

4. Arsen u vodi: Izuzetno otrovna kemikalija koja se koristi u proizvodnji pojedinih legura može završiti u zalihama vode, a arsen dokazano izaziva rak kože i povezuju ga s rakom jetre, pluća, bubrega i mjehura.

5. Proizvodnja auramina: Auramin se koristi kao antiseptik, ali i kod proizvodnje bojila. Studija je pokazala da je velik broj tumora mjehura kod muškaraca koji se bave proizvodnjom auramina, povezan se udisanjem štetnih agensa tijekom procesa proizvodnje.

6. Proizvodnja i popravak obuće: Povezana je s povećanim rizikom oboljenja od raka nosa i leukemije, a razlog je izloženost benzenu i ostalim otapalima. Doduše, ovaj rizik znatno ovisi o trajanju i razini izloženosti.

7. Čišćenje dimnjaka: Dimnjačari, zbog izloženosti čađi i prašini, obolijevali su od posebnog oblika raka koji čak nosi i naziv “dimnjačarski rak”.

8. Gasifikacija ugljena: Istraživanja pokazuju da radnici koji dolaze u doticaj s ugljenim plinom, češće oboljevaju od raka pluća.

9. Destilacija kamenog ugljena: Katran kamenog ugljena gusta je crna tekućina koja ostaje nakon destilacije kamenog ugljena, a između ostalog, koristi se i prilikom asfaltiranja. Izloženi nisu samo oni koji dolaze u izravni doticaj već se može raditi i o zagađenju zraka.

10. Proizvodnja koksa: Proizvodnja koksa također je povezano s povećanim rizikom od raka pluća i bubrega.

11. Proizvodnja namještaja: Proizvođači namještaja statistički češće obolijevaju od raka nosa zbog izloženosti prašini.

12. Iskopavanje hematita i izloženost radonu: Rudari koji iskopavaju hematit neprestano su izloženi radonu, radioaktivnom kancerogenu koje uvelike povećava rizik od raka pluća.

13. Pasivno pušenje: Mnoge studije pokazale su da rizik od raka pluća postoji čak i kod onih koji udišu tuđi dim iako sami nisu pušači, a radi se o povećanom riziku od raka pluća, srčanih bolesti ili emfizema. Svake godine 12 tisuća Britanaca umire o pasivnog pušenja.

14. Rad u čeličanama: Studije su pokazale da radnici u čeličanama u različitim dijelovima svijeta puno češće obolijevaju od raka pluća. Rad u čeličanama podrazumijeva i svakodnevnu izloženost brojnim poznatim genotoksicima i karcinogenim tvarima.

15. Proizvodnja izopropanola: Ljudi u ovoj industriji često su izloženi brojnim kancerogenim tvarima, a ova bezbojna i zapaljiva kemikalija snažnog mirisa ima niz primjena ne samo u industriji već i u domu i farmaciji (alkohol za čišćenje rana, sredstva za higijensku dezinfekciju ruku itd.).

16. Proizvodnja ljubičaste boje: Ljubičasta ili magenta prva je sintetička boja koja je proizvedena 1850., ali tijekom proizvodnje koriste se i neke kemikalije koje su povezane s rakom mjehura. Inače, mnoge štetne kemikalije zabranjene su u prizodnji boja za kosu.

17. Poslovi u kojima se radi s bojama: Studije su dokazale povezanost između rada s bojama i povećanog rizikom od raka. Slučajevi raka mjehura i leukemije mogli bi biti povezani s izloženošću benzenu u kombinaciji s ostalim organskim otapalima. Rak pluća mogle su izazvati olovni kromat i azbest.

18. Rad s katranom: Katran se ne koristi samo kod asfaltiranja nego se s njim susreću i krovopokrivači koji su tako izloženi štetnim kemikalijama kao što je benzen.

19. Industrija gume: Studije su pokazale da su radnici zaposleni u industriji gume češće obolijevali od raka mjehura, raka pluća i leukemije.

20. Izloženost anorganskim kiselinama i aerosolima: Tekući aerosoli koji nastaju kondenzacijom para sumporne kiseline, povezani su povećanim rizikom od raka pluća.

Kancergone mješavine

21. Prirodne mješavine aflatoksina: Radi se o toksinima koje proizvode određene vrste gljiva, a spadaju u među najkancerogenije tvari poznate čovjeku.

22. Alkoholna pića: Konzumacija alkohola povezana je s rakom dojke, debelog crijeva, jednjaka, jetre, usne šupljine i jednjaka, a vjerojatno je povezana i s rakom gušterače.

23. Areka: Areka oraščići blagi su stimulans nalik kavi, a najčešće se žvaču s lišćem betela. Vjeruje se kako povećava rizik od raka usne šupljine i jednjaka.

24. Žvakanje lišća betela (bez duhana): Lišće betela najproširenije je u Aziji gdje ga ljudi žvaču pomiješano s areka oraščićem, a oba sastojka povezana su s rakom usne šupljine

25. Žvakanje lišća betela (s duhanom): Lišće betela dodatno povećava rizik

26. Katran ugljenog kamena: Kao što smo već i napisali, radi se o crnoj tekućini u kojoj se nalaze mnogi kancerogeni

27. Ugljeni katran: Radi se o materijalu koji se dobiva destruktivnom destilacijom ugljena kod proizvodnje ugljenog plina. Sirovi katran sadrži velik broj organskih spojeva (npr. benzena, naftalena, metilbenzena itd.)

28. Loženje na ugljen: Ugljen je jedan od najpoznatijih kancerogena, ali ne radi se samo o problemu s kojim se susreću rudari već postoji određena opasnost i za sve one koji se griju ugljenom.

29. Ispušni plinovi dizel motora: Postoji velika opasnost od raka zbog udisanja plinova dizel motora. Preko 30 sastojaka dizela nalazi se na listi potencijalno opasnih kancerogenih tvari i spojeva.

30. Mineralna ulja: Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila je neobrađena i blago obrađena mineralna ulja u prvu skupinu kancerogena. Visoko rafinirana ulja nalaze se u trećoj skupini što znači da vjerojatno nisu opasna, ali ih se zbog nedostatka istraživanja ne može klasificirati kao bezopasne.

31. Fenacetin: Fenacetin je bijeli kristalični prašak bez mirisa, gorkog okusa i vrlo teško topiv u vodi, a koristi se kao sredstvo protiv boli i za sniženje povišene tjelesne temperature. Međutim, u nekim je zemljama zabranjen zbog povezanosti s tumorima kod pacijenata.

32. Biljke koje sadrže aristolohičnu kiselinu: Aristolohična kiselina, koju nalazimo u biljci Vučja stopa, čest je sastojak biljnih pripravaka za mršavljenje. Međutim, mnoge su studije pokazale kako je ona povezana s oštećenjem bubrega, ali rakom gornjeg urinarnog trakta.

33. Poliklorirani bifenili: spadaju zajedno u skupinu pesticida/insekticida. Ne predstavljaju kemijski jedinstvenu tvar, nego se radi o 209 spojeva s različitim sadržajem klora. U mnogim zemljama ne koriste se od kraja sedamdesetih zbog štetnosti za okoliš, a istraživanja su pokazala povezanost s melanomima, rakom jetre, rakom mozga i rakom dojke.

34. Kineska slana riba: Prehrana koja sadrži velike količine slanog mesa, ribe i ukiseljene hrane (najčešće u dijelovima Azije i sjeverne Afrike), može povećati rizik od nazofaringealnog karcinoma. Takva hrana često ima visok udio nitrata i nitrita koji oštećuju DNK.

35.Nafta iz škriljevca: Nafta koja se dobiva tzv. frackingom (lomljenjem) posljednjih je godina podijelila i izazvala burne reakcije, nakon što je otkriveno da postoji velika opasnost od ispuštanja štetnih otrova u zrak, vodu i zemlju. Kemikalije koje se koriste prilikom frackinga povećavaju rizik od oboljenja.

36. Čađa: Kao što smo već spomenuli, čađa i ugljena prašina također su povezani s rakom.

37. Duhan za žvakanje: Iako je pušenje daleko rasprostranjenije, neki duhan žvaču ili šmrču misleći da je to bezopasan način konzumacije. No, to nije točno.

38. Drvena prašina: Prašina tvrdih vrsta drva karakterizira se kao izrazito opasna i karcinogena.

39. Obrađena hrana: Meso koje na određeni način obrađeno, zbog okusa ili trajnosti.

Kancerogeni agensi i skupine agensa

40. Acetaldehid: Nastaje u tijeku alkoholnog vrenja mošta (dekarboksilacijom pirogrožđane kiseline

41. 4-aminobifenil

42. Aristolohične kiseline i biljke koje ih sadrže

43. Arsen

44. Azbest

45. Azatioprin

46. Benzen

47. Benzidin

48. Benzo(a)piren

49. Berilij

50. Klornafazin

51. Bisklorometil eter

52. Klorometil metil eter

53. 1,3-Butadien

54. 1,4-Butanediol dimetansulfonat

55. Kadmij

56. Kloroambucil

57. Metil-CCNU

58. Kromium

59. Ciklosporin

60. Kontraceptivi, hormonalni, kombinirani oblici (s estrogenom i progesteronom)

61. Oralni kontraceptivi, sekvencijalni oblici hormonalne kontracepcije (period uzimanja samo estrogena, a zatim period estrogena i progesterona)

62. Ciklofosfamidi

63. Dietilstilbestrol

64. Boje na bazi benzidina

65. Epstein-Barr virus

66. Estrogen, nesteroidni

67. Estrogen, steroidni

68. Estrogenska terapija, postmenopauzalna

69. Etanol u alkoholnim pićima

70. Erionit

71. Etilen oksid

72. Etoposide, sam i u kombinaciji sa cisplatinom i bleomycinom

73. Formaldehid

74. Galij arsenid

75. Bakterija Helicobacter pylori (infekcija)

76. Hepatitis B (kronična infekcija)

77. Hepatitis C (kronična infekcija)

78. Biljni lijekovi koji sadrže biljku roda aristolohija

79. HIV tip 1 (infekcija)

80. HPV (humani papillomavirus) tipa 16, 18, 31, 33, 35, 39, 45, 51, 52, 56, 58, 59 i 66

81. Humani T–limfotropni virus tipa 1

82. Melfalan

83. Metoksalen i ultraljubičasta A-radijacija

84. 4,4′-metilen-bis(2-kloroanilin)

85. MOPP i druga kombinirana kemoterapija koja uključuje alkilatne agense

86. Iperit, poznat i pod imenom “dušikov iperit”

87. 2-naftilamin

88. Neutronska radijacija

89. Nikal

90. 4-(N-nitrozodimetilamin)-1-(3-piridil)-1-butanon

91. N’-nitrozonornikotin

92. Opisthorchis viverrini (infekcija)

93. Zagađenje zraka

94. Partikularne tvari u zagađenom zraku

95. Radioaktivni fosfor-32

96. Plutonij-239 i njegovi proizvodi raspadanja (plutonij-240 i ostali izotopi), u obliku aerosola

97. Radioaktivni jod, kratkotrajni izotopi, uključujući I-131, od nezgoda atomskih reaktora do eksplozija nuklearnog oružja (izloženost tijekom djetinjstva)

98. Radionuklidi, α-čestice

99. Radionuklidi, β-čestice

100. Radij-224 i proizvodi njegova raspadanja

101. Radij-226 i proizvodi njegova raspadanja

102. Radij-228 i proizvodi njegova raspadanja

103. Radon-222 i proizvodi njegova raspadanja

104. Schistosoma haematobium (infekcija shistosomijazom)

105. Silicij, kristal (udahnut u obliku kvarca ili kristobalita)

106. Solarno zračenje

107. Puder s vlaknima azbesta

108. Tamoksifen

109. 2,3,7,8-tetraklorodibenzo-p-dioksin

110. Tiotepa

111. Torij-232 i proizvodi njegova raspadanja, uneseni intravenozno

112. Treosulfan

113. Orto-toluidin, koristi se u izradi kemikalija od gume, pesticida i bojila

114. Vinil klorid

115. Ultraljubičasto zračenje

116. X-zračenje i gama zračenje
 

 
(index.hr,youtube/uredio:nsp)