“Naše je stajalište da nema rješenja za sukob osim pregovora i mira za stolom”

Nakon što su prošli tjedan bili pregovori sa Talibanima o završetku američkog ‘vječnog rata’, Washington je afganistanski militantni pokret spreman boriti se protiv ‘nametnutog’ rata još stotinu godina, rekao je za RT njegov glavni pregovarač.

Dugogodišnji mirovni proces zaustavio je predsjednik Donald Trump samo nekoliko dana uoči službeno potpisanog sporazuma.

Nacrt su čak parafirale obje strane, rekao je vodeći talibanski pregovarač Sher Mohammad Abbas Stanikzai. Dodao je da ipak ne vidi da je američka odluka konačna i rekao da su talibani i dalje posvećeni pregovorima.

“Naše je stajalište da ne postoji rješenje sukoba osim pregovora i izuzev mira za stolom” – rekao je Stanikzai. “Nadamo se da je gospodin Trump ponovno razmislio o svojoj najavi i da će vratiti tamo gdje smo prije bili.”

Razgovori su odjedanput prekinuti zbog bombaškog napada talibana automobilom u kojem je poginuo američki vojnik stacioniran u Kabulu prošlog tjedna – zajedno s gotovo desetak afganistanskih civila – nakon čega je predsjednik Trump naglo otkazao planirani sastanak sa talibanima u Camp Davidu.

Talibani tvrde da su njihov bombaški napad opravdan odgovor na tekuće napade američkih i afganistanskih snaga, te inzistiraju da brane svoju zemlju od neprijateljskog stranog okupatora.

“Rat nam je nametnut. Američki vojnici su u Afganistanu. Mi nemamo niti jednog mudžahedina u Washingtonu.”

Stanikzai je bio skeptičan u pogledu predsjednikovog razloga za zaustavljanje razgovora, tvrdeći da se sukobio s izjavama državnog sekretara Mikea Pompea, koji se sljedećeg dana pojavio na televiziji i hvalio se da je SAD ubio “preko 1.000 talibana” tijekom prethodnih deset dana, čak i kada su pregovori napredovali.

“Ako mogu ubiti tisuću naših talibana, zašto ne bismo mogli ubiti jednog ili dva američka vojnika?” – pitao je Stanikzai. “To je naše pravo. Moramo se branimo i branimo svoj narod. “

Predstavnik talibana je rekao kako se predsjednik Trump ne razlikuje od svog prethodnika Baracka Obame, koji je također pokušao provesti mirovne pregovore s afganistanskim militantima prije nego što je u posljednji trenutak promijenio smjer i otkazao pregovore.

SAD su napale Afganistan u listopadu 2001. nakon terorističkih napada 11. rujna u kojima je ubijeno gotovo 3000 ljudi u New Yorku i Washingtonu.

Američki dužnosnici optužili su talibane da skrivaju članove terorističke skupine Al-Kaida, koja je navodno stajala iza zloglasnog napada 11. rujna.

Rat se vukao gotovo dva desetljeća i koštao je američke porezne obveznike oko 877 milijardi dolara od ožujka 2019. To uključuje i borbu protiv talibana i pokušaj obnove onoga što je preostalo.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

Novi-Svjetski-Poredak.com

Savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost John Bolton i ratni krvožedni hučkač smijenjen je s te funkcije, objavio je na Twitteru sam predsjednik Donald Trump

- Sinoć sam informirao Johna Boltona da Bijela kuća više ne treba njegove usluge. Imao sam velika razilaženja s brojnim njegovim prijedlozima, kao i druge osobe u mojoj administraciji, stoga sam Johna zamolio da podnese ostavku, a on je to jutros i učinio, napisao je u utorak Trump na Twitteru.

- Zahvaljujem Johnu na njegovoj službi. Sljedećeg tjedna imenovat ću novog savjetnika za nacionalnu sigurnost, dodao je Trump.

Sam Bolton je u pomalo enigmatičnoj objavi na Twitteru dao ponešto drugačiju verziju događaja.

- Ponudio sam sinoć predsjedniku svoju ostavku, a on mi je rekao: ‘Ajmo o tome razgovarati sutra ujutro.’

Novinar Washington Posta Robert Costa izvještava da mu je Bolton, neposredno nakon Trumpove obavijesti o smjeni, poslao SMS poruku u kojoj mu tvrdi da je ostavku podnio samoinicijativno, a ne na Trumpov zahtjev, tj. da nije smijenjen.

Bolton je bio treći Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost: prvoga, Michaela Flynna, smijenio je samo nekoliko tjedana nakon stupanja na dužnost zbog njegovih nedopuštenih kontakata s Rusima, drugoga, H.R. McMastera, smijenio je u ožujku prošle godine.

New York Times navodi da su Trump i Bolton imali fundamentalne nesuglasice oko praktički svih ključnih vanjskopolitičkih pitanja, uključujući Iran, Sjevernu Koreju i Afganistan, a odluka o smjeni stiže u trenutku kada američki predsjednik nastoji uspostaviti diplomatske kontakte i pokrenuti pregovore s dugogodišnjim američkim neprijateljima – Iranom i Sjevernom Korejom. Takva Trumpova inicijativa naišla je na snažne otpore unutar njegove administracije, a jedan od oponenata u tom pogledu bio mu je i Bolton.

Boltona se smatralo vodećim ‘jastrebom’ u Trumpovoj administraciji: tražio je od predsjednika oštriji stav prema brojnim državama, poput Sjeverne Koreje. Bolton, glavni arhitekt Trumpove politike prema Iranu, također je zagovarao oštriji pristup prema Rusiji, Afganistanu i Venezueli.

Sada već bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost, preuzeo je tu dužnost u travnju 2018., od H. R. McMastera te se ponekad sukobljavao s državnim tajnikom Mikeom Pompeom, jednim od najvećih Trumpovih “lojalista” u administraciji.

Trump se ponekad šalio s Boltonovim ratobornim i intervencionističkim imidžom te je navodno rekao u Ovalnom uredu, prilikom jednog susreta, da “John nikada nije vidio rat koji ne voli”.

- Svi znate velikog Johna Boltona. On će vas bombardirati. On će vam uzeti cijelu zemlju, znao se našaliti Trump, predstavljajući Boltona vođama drugih zemalja.

Trumpov izaslanik za Sjevernu Koreju, Stephen Biegun, spominje se kao mogući Boltonov nasljednik.

- Biegun, poput Pompea, razumije da je predsjednik predsjednik i da on donosi odluke, rekao je za Reuters izvor blizak Bijeloj kući.

John Sullivan, zamjenik državnog tajnika za kojeg se očekuje da će biti imenovan veleposlanikom u Rusiji, također je jedan od kandidata.

Bolton se protivio mirovnom planu za Afganistan, koji uključuje primirje s talibanima te je protivnik povlačenja američkih snaga iz te zemlje.

Američki su dužnosnici rekli da je Bolton odgovoran za neuspjeh veljačkih pregovora u Hanoiu, s Kim Jong-unom preporučujući popis beskompromisno čvrstih zahtjeva koje je Kim odbio.

(jutarnji.hr)

Ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao je svog američkog kolegu Georgea W. Busha dva dana prije napada 11. rujna 2001. godine, upozoravajući na neposrednu terorističku zavjeru koja dolazi iz Afganistana, otkrio je bivši analitičar CIA-e

Hitno upozorenje koje je stiglo od strane ruskog čelnika spominje se u knjizi “Zamka Rusije: Kako bi se naš rat u sjeni s Rusijom mogao pretvoriti u nuklearnu katastrofu”, objavljenoj početkom ovog tjedna, a napisao ju je George Beebee, viši analitičar CIA-e iz Busheve ere, piše RT.

Putin je telefonirao Bushu dva dana prije napada kako bi upozorio da je ruska obavještajna služba otkrila znakove početka terorističke kampanje, “nešto što je u pripremi”, i koja dolazi iz Afganistana.

Otkrivanje istine bivšeg operativca CIA-e izgleda još jedan dokaz da je Washington više puta bio upozoren na napade koji su se na kraju dogodili 11. rujna 2001. godine.

Iako je postojanje upozorenja iz Moskve godinama bilo javno saznanje – visoki ruski obavještajni dužnosnici govorili su o njima nedugo nakon napada.

Beebeeva knjiga sugerira da te informacije nisu bile ograničene samo na razmjenu između obavještajnih agencija, te da je Busha na to osobno upozorio Putin.

Osim Rusije, SAD su, kako se izvješćuje, upozorili britanski špijuni, a CIA i FBI više puta su istaknuli opasnost od nasilnih napada.

Je li Bijela kuća zapravo poslušala ta upozorenja i učinila sve što može kako bi zaštitila svoje građane i dalje ostaje misterija.

Neki savjeti koji su završili među tadašnjim dužnosnicima Bijele kuće sadržani su u memoarima Condoleezze Rice, tadašnje savjetnice za nacionalnu sigurnost i kasnije državne tajnice.

U knjizi “Nema više časti”, Rice je priznala da je odbacila ranije upozorenje Putina o ekstremistima koje u Pakistanu financira Saudijska Arabija i za koje je rekao da bi to na kraju moglo dovesti do “velike katastrofe.”

Rice je napisala kako je odbacila upozorenje i “odbacila ga kao rusku ogorčenost prema Pakistanu zbog podrške afganistanskim mudžahidima” za vrijeme rata Sovjetskog Saveza u Afganistanu.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Afganistan je 2017. godine proizveo najviše opijuma u svojoj povijesti – procjenjuje se 9000 tona, objavio je ured UN-a za droge i kriminal u svojem izvješću

Sjedinjene Države će zadržati 8.600 vojnika u Afganistanu pošto potpišu ugovor o kojemu trenutačno pregovaraju s talibanima i kojim žele zaustaviti osamnaestogodišnji rat, rekao je u četvrtak Donald Trump.

“Smanjit ćemo broj vojnika na 8.600 i zatim ćemo vidjeti što dalje”, rekao je američki predsjednik u razgovoru za radio Fox News. “Uvijek ćemo biti prisutni” u Afganistanu, dodao je.

Između 13.000 i 14.000 američkih vojnika trenutačno je raspoređeno u toj zemlji u kojoj je SAD intervenirao 2001. kako bi uništio džihadističku mrežu al Qaedu odgovornu za napade 11. rujna i srušio tadašnju talibansku vlast u Kabulu.

Talibani od tada nisu prestajali s pobunom, a američke snage su na vrhuncu sukoba 2011. imale 98.000 vojnika.

Republikanski predsjednik je usto upozorio da će Washington u slučaju novog napada koji bi se eventualno planirao u Afganistanu protiv SAD-a, vratiti sa snagama “većim no ikad”.

SAD već godinu dana u Dohi, u Kataru vodi izravne pregovore s talibanima koji su ušli u završnu fazu.

Glavna tema pregovora je veće ili manje vojno povlačenje Amerikanaca popraćeno vremenskim planom, u zamjenu za obećanje pobunjenika da al Qaeda i druge “terorističke” skupine neće više djelovati na teritoriju koje oni kontroliraju.

Američki predsjednik je istaknuo da povlačenje neće biti posvemašnje, nego će zadržati snage kadre da pružaju “važne obavještajne podatke”. “Moramo i ubuduće biti prisutni”, rekao je.

(dnevnik.hr)

Tijekom vikenda u Njemačkoj, tri žene su bile seksualno zlostavljane, a stariji građanin je nakon prebijanja poslan u bolnicu

Dvojica afganistanskih migranata uhićeni su, dok su ostale tri osumnjičene osobe ostale na slobodi.

38-godišnjakinju su afganistanski migranti proganjali i silovali

Hanoverska policija je u ponedjeljak izvijestila da je u nedjelju 38-godišnja žena silovana nakon što su je presrela dva muškarca dok je bila na putu kući iz praonice u okrugu Linden-Mitte.

Policija je rekla, “Jedan od njih dvojice razgovarao je s njom i zahtijevao seksualni odnos, što je žena odbila.“

Jedan od muškaraca potom je 38-godišnjakinju progonio do stana, gurnuo je uz ogradu, a zatim je silovao. Žena je uspjela pobjeći od muškarca nakon što ju je on nakratko ostavio bez nadzora. Kontaktirala je policiju nakon što je sigurno stigla do svog stana.

Dvojica migrantskih muškaraca koji se podudarali s opisima koje je žrtva dala policiji kasnije su uhićeni u blizini mjesta zločina. Prema portalu Junge Freiheit, glasnogovornica policije je izjavila za Berlinski tjednik da su obojica muškaraca Afganistanci.

Starija gospođa hospitalizirana nakon napada

76-godišnja žena hospitalizirana je nakon što ju je u nedjelju ujutro u gradu Bad Segebergu savezne države Schleswig-Holstein napao muškarac s “južnjačkim izgledom”.

Glasnogovornik policije rekao je za portal Jungeu Freiheit da je osumnjičeni čovjek koji je policiji poznat po tome što je u prošlosti počinio slična djela.

Seksualno napadnuta 18-godišnja djevojka

Policija u gradu Baden Eppelheimu traga za tamnokosim muškarcem za kojeg se vjeruje da je seksualno napao 18-godišnju djevojku koja je hodala ulicom Max-Kolbe-Wegom.

Muškarac je agresivno pokušao zgrabiti njezine intimne dijelove tijela. Nakon što se mlada žena obranila, kukavički napadač je pobjegao s mjesta napada.

Žrtva je osumnjičenog opisala kao vitkog 20-godišnjaka tamne puti koji je bio visok između 1,70 do 1,75 metara. U vrijeme zločina nosio je zelenu majicu i dugu crnu trenirku.

21-godišnjakinju seksualno maltretirala i tukla dva muškarca

U gradu Heidelburgu je 21-godišnjakinju seksualno uznemiravao muškarac iz istočne Europe koji joj je prvi u nedjelju ujutro prišao u baru i restoranu.

Policija kaže da je muškarac došao kod nje “s jasnom seksualnom namjerom.” Nakon što se žena nije složila, muškarac ju je agresivno zgrabio za grudi i stražnjicu.

Kad je žena te večeri izašla iz restorana, slijedio ju je muškarac i njegov prijatelj. Policija kaže: “Jedan od muškaraca tada ju je uhvatio za ruku, dok ju je drugi muškarac šakom udario lice i dao joj do znanja da od žene ne prihvaća “ne”

Žrtva je jednog od napadača opisala visokog oko 1,75 metara, tamnoputog, vitkog i crne, kovrdžave kose.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Predsjednik Trump želi smanjiti broj vojnika u Afganistanu do predsjedničkih izbora u studenome 2020., rekao je američki državni tajnik Mike Pompeo

Dok traju pregovori u glavnom katarskom gradu Dohi između talibana i američkih dužnosnika o okončanju 18-godišnjeg rata u Afganistanu, nasilja je sve više.

Pregovori u Njemačkoj

U najnovijem izvješću UN-ove misije u Afganistanu (UNAMA) navodi se da najveći broj civila strada u kopnenim borbama i sukobima, nakon toga u napadima bombi kućne izrade i u zračnim napadima. Najmanje je 3812 afganistanskih civila ubijeno je ili ranjeno u prvoj polovici 2019. u ratu protiv islamističkih militantnih skupina, uključujući znatno povećanje broja žrtava vladinih snaga i snaga pod vodstvom NATO-a, navodi se u UN-ovu izvješću objavljenom jučer.

Talibani i pripadnici Islamske države ubili su 531 Afganistanca i ranili 680 u razdoblju između 1. siječnja i 30. lipnja.

Tvrdolinijske islamističke skupine namjerno su izvele napad na 985 civila, uključujući vladine dužnosnike, plemenske čelnike, vjerske učitelje, navodi se u izvješću UNAMA-e.

Provladine snage i NATO ubile su više civila nego talibani i drugi islamisti: 717 i ranile 680 Afganistanaca u šest mjeseci do 30. lipnja, što je 30 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Unatoč optimizmu Donalda Trumpa kako bi se do početka rujna mogao postići sporazum o primirju s talibanima i kako bi u toj zemlji zavladao mir, situacija se ponovno zakomplicirala i vratila na početak.

I dok državni ministar za mirovna pitanja Abdul Salam Rahimi vjeruje da će izravni razgovori Kabula s talibanima biti održani u iduća dva tjedna, po svemu sudeći u Njemačkoj, gdje će afganistansku vladu predstavljati delegacija od 15 članova, talibani prije pregovora s afganistanskom vladom traže povlačenje američkih i NATO-ovih snaga, kao uvjet za pregovore i moguće okončanje rata, što je potvrdio i glasnogovornik talibanskog političkog ureda u Kataru Suhail Shaheen.

‘Svaki je stranac okupator’

Shaheen je istaknuo da talibani neće promijeniti svoj stav jer je “svaki strani vojnik na tlu Afganistana okupator koji ne može sudjelovati u unutarafganistanskom dijalogu”.

Trump želi smanjiti broj vojnika u Afganistanu do predsjedničkih izbora u studenom 2020., rekao je američki državni tajnik Mike Pompeo.

Objava vremenskih okvira unutar kojih će se provesti smanjenje broja vojnika dodatno potiče nagađanja da je Trump spreman sklopiti bilo kakav dogovor s talibanskim pobunjenicima koji će SAD-u dopustiti barem djelomično povlačenje snaga prije izbora u SAD-u.

U Afganistanu je 20.000 stranih vojnika, među kojima 14 tisuća Amerikanaca.

(vecernji.hr)

Visoki talibanski dužnosnik odbacio je izravne razgovore s američkom središnjom vladom u Kabulu, rekavši da nisu mogući nikakvi međudržavni politički pregovori dok su u zemlji prisutni strani vojnici

Pregovori će započeti tek nakon što se najavi povlačenje misije NATO-a pod vodstvom SAD-a iz Afganistana, rekao je glasnogovornik talibanskog političkog ureda u Kataru, Suhail Shaheen.

Talibani su od listopada održali sedam runda izravnih pregovora s američkim dužnosnicima u glavnom gradu Katara u Dohi, ali su odbili učiniti isto s vladom u Kabulu, koju smatraju nelegitimnom.

U subotu je afganistanski državni ministar za mirovna pitanja Abdul Salam Rahimi rekao da će vlada biti spremna sjesti s militantima u naredna dva tjedna ako talibani prihvate ponudu.

Razgovore može ugostiti jedna europska država, a trenutno se formira pregovarački tim od 15 osoba, rekao je.

Američki specijalni izaslanik za pomirenje u Afganistanu, Zalmay Khalilzad, rekao je da se međuafganistanski razgovori neće odvijati dok Washington ne potpiše svoj “vlastiti dogovor” s talibanima.

Unatoč gotovo dva desetljeća prisutnosti snaga predvođenih SAD-om u zemlji, militanti i dalje kontroliraju velike dijelove teritorija, a Kabul posljednjih godina uporno gubi zemlju koju zauzimaju talibani.

Prema američkom posebnom inspektoru za obnovu Afganistana (SIGAR), središnja vlada imala je učinkovitu kontrolu nad samo 53,8 posto zemlje u listopadu 2018. – što je značajan pad sa 72 posto u 2015. godini, piše RT.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Posljednja laž koju plasiraju mainstream mediji jest da bi se mi Hrvati trebali boriti protiv Talibana, međutim, zašto se protiv njih ne bi borili oni koji su ih i stvorili?

Na kraju krajeva, nije tadašnja Jugoslavija slala novac i oružje Talibanima, nego Amerika.

Onaj tko je zakuhao “sranje” tamo neka ga sam rješava, a ne da se preko naše kičme, odnosno života naših vojnika i novca naših poreznih obveznika vodi rat s kojim mi nemamo apsolutno nikakve veze.

Što se tiče bajki o američkom širenju demokracije, u to više ne vjeruju ni mala djeca.

Jasno je da Amerika podržava nedemokratske režime ukoliko su oni spremni na služenje njihovim interesima, ako pak neka vlast nije na to spremna, bez obzira koliko ona bila demokratska ili imala legitimiteta, američka administracija neće birati sredstva i načine da bi ju srušila i zamijenila ju svojim marionetama.

Drugi kriterij za širenje demokracije su prirodni resursi, ako imate naftu, uvijek ste u “demokratskom deficitu” i uvijek postoji mogućnost da vam demokracija dođe. Ima čak i šala na taj račun:

“Otac govori sinu, čuješ li zvuk bombi kako padaju – to je znak da nam dolazi demokracija!”.

Stoga se postavlja legitimno pitanje, kakva ljiga i moralno dno od novinara moraš biti da zagovaraš nastavak žrtvovanja života hrvatskih vojnika, kakvo dno dna moraš biti da kažeš – moramo nastavi služiti Americi, makar i po cijenu neutješnog plača i jecaja hrvatskih majki.

Reći ću vam kakvo, onakvo da ti je novac bitniji od istine, da ti je osobni interes iznad interesa društva kojeg tobože zastupaš, da ti život tvog sunarodnjaka vrijedi manje od svežnja novčanica u tvom džepu.

A takvih moralnih nakaza u našem narodu nažalost ne fali. Kako reče August Šenoa: “Vidje Hrvatska puno čuda, al ne nađe štrika za toliko Juda”.

- Zastupnik hrvatskog Sabora Ivan Pernar

Novi-Svjetski-Poredak.com

Američki predsjednik Donald Trump traži pomoć od Pakistana za izvlačenje Washingtona iz rata u Afganistanu, rekavši da bi mogao “pobijediti” taj rat za tjedan dana da želi ubiti milijune i izbrisati zemlju sa karte svijeta

“Mogao bih pobijediti taj rat za tjedan dana” – izjavio je Trump u ponedjeljak, kada se u Bijeloj kući sastao s pakistanskim premijerom Imranom Khanom.

“Afganistan bi bio izbrisan s lica zemlje … doslovno za 10 dana.”

“Ne želim ići tim putem” – dodao je predsjednik.

“Ne želim ubiti 10 milijuna ljudi.”

Umjesto toga, rekao je Trump, Pakistan će pomoći “izvući” SAD iz dugog rata u Afganistanu, u koji su se upletale prethodne administracije.

“Tamo smo već 19 godina i radili smo kao svjetski policajci, a ne kao vojnici” – rekao je Trump, dodajući kako povlači američke vojnike iz Afganistana.”

“Ovo je najbliže mirovnom sporazumu”, dodao je Khan, nadajući se da će se u nadolazećim tjednima afganistanska vlada složiti s izravnim razgovorima s talibanima.

Američki mirovni izaslanik Zalmay Khalilzad već mjesecima održava razgovore s talibanima, postižući u siječnju “načelni dogovor” o povlačenju stranih vojnika iz Afganistana, ali s mnogim pitanjima koja su još uvijek neriješena.

“Jasno je da sve strane žele okončati rat” – rekao je tada Khalilzad.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Čovjek u supermarketu u južnom Londonu bio je motiviran željom da “ubije članove javnosti” ako su Englezi, iznijeto je pred sudom u Old Baileyu

Samiulahaq Akbari (32), navodno je proganjao potencijalne žrtve u trgovini Tesco Extrau u Londonu 8. siječnja dok je držao nože dužine 30 centimetara.

Snimke prikazuje afganistanskog tražitelja azila kako dodiruje kupca Nicholas Speighta po ramenu prije nego što ga je upitao za njegovo državljanstvo. Kada je Speight odgovorio da je iz Velike Britanije, Akbari je nožem napao žrtvu, rečeno je na sudu.

Tužiteljica Heidi Stonecliffe izjavila je u utorak sudu da je žrtva imala veliku “sreću” da izbjegne oštricu noža migrantskog napadača.

Optuženik je namjeravao prijetiti, ozlijediti i ubiti pripadnike javnosti na temelju njihove nacionalnosti ili onoga što je g. Akbari smatrao državljanstvom – a cilj su mu bili Englezi.

U roku od 10 minuta od bijega sa scene zločina, Akbari je izvukao nož na još dva muškarca, u obližnjem restoranu Kebabish, a drugi put na Plouu u pubu Pond u Croydonu.

U oba slučaja, Akbari je pitao za državljanstvo žrtve prije nego što je pokrenuo svoj napad. Nije povrijeđen niti jedan muškarac.

Kada se Akbari vratio kući nakon incidenta, njegov je rođak nazvao policiju i upozorio ih da on “želi ubiti Engleze. Vidim njegove oči, ozbiljan je. On će to učiniti. Pokušava pobjeći i ubit će nekoga. Dođite brzo.”

Suđenje se nastavlja. (RT)

Novi-Svjetski-Poredak.com