Ako bi mogli napraviti izbor, koliko bi roditelja stavljalo petrokemikalije kemikalije u hranu svoje djece?

Ali kada kupujete hranu za djecu na policama trgovina, to je odluka koju donosite. Ovi proizvodi su napunjeni petrokemijskim sastojcima kroz umjetne boje i konzervanse.

Alarmantno je to sve da i su ovi sastojci također povezani s zdravstvenim problemima od hiperaktivnosti do raka.

Studija u časopisu Clinical Pediatrics je napravila ispitivanje samo umjetnih boja u hrani, i pronašli su ove štetne kemikalije u 96,3 posto bombona, 94 posto grickalice s okusom voća i 89,7 posto sokova u prahu.

Kada su izvršili zajedničko ispitivanje hrane za djecu i odrasle, 43,2 posto svih proizvoda proizvedeno je sa umjetnim bojama. Svježi proizvodi bili su jedina kategorija hrane koja nije napravljena sa umjetnim bojama (da, to znači da meso, mliječni proizvodi i proizvodi koji se peku mogu sadržavati umjetnu boju!).

Jedan od najgorih vrsta aditiva svakako su umjetne boje, za koje postoji jak dokaz koji ih povezuje sa štetom koju rade na dječji živčani sustav.

Dokazi da umjetne boje mogu proizvesti hiperaktivno ponašanje kod djece već su navele europske zemlje da zahtijevaju stavljanje oznaka upozorenja na hranu koja sadrži te sastojke.

U stvari, iste tvrtke koje koriste umjetne boje u dječjim proizvodima u SAD-u obično koriste boje na prirodnoj bazi za iste proizvode u Europi.

Na naljepnicama pazite na sve što je označeno kao boja – sintetička boja na bazi nafte. Prema Centru za znanost u javnom interesu, najbolja je odluka izbjegavati svu hranu proizvedenu sa umjetnim bojama, ne samo zbog potencijalnih zdravstvenih rizika, već zato što su umjetno obojene namirnice obično niske nutritivne vrijednosti.

U najopasnije boje spadaju:

Crvena 40: To je najčešće korištena umjetna boja, koja se nalazi u bezalkoholnim pićima, slatkišima, desertima od želatine, kolačima, pa čak i kobasicama. Iako je crvena 40 jedna od najtemeljitije testiranih boja, smatra se da su glavne studije za koje FDA smatra da su sigurne, zapravo pogrešne – čak i od strane FDA! Poznato je da Crvena 40 uzrokuje alergijsku reakciju kod nekih ljudi.

Plava 1: Druga najčešća boja, koja se nalazi u pićima, slatkišima i pecivima. Istraživanja su pokazala da Plava 1 može povećati rizik od raka i uzrokovati oštećenje neurona. Također je poznati alergen.

Žuta 5: Treća najčešća boja, koja se koristi u slatkišima, pecivima i želatinskim desertima. Pokazalo se da uzrokuje alergijske reakcije kod nekih ljudi, osobito onih osjetljivih na aspirin, te je redovito zagađena sa karcinogenima benzidinom, 4-aminobifenilom i njihovim biološkim prekursorima.

Žuta 6: Posljednja uobičajena boja, koja se nalazi u napitcima, slatkišima i pecivima. Čak su i istraživanja koja su financirala prehrambena industrija povezala ovu boju sa tumorima bubrega i nadbubrežnom žlijezdom. Također je poznato da je kontaminirana istim karcinogenima (i prekursorima) kao žuta 5.

Ostale boje uključuju Plavu 2, koje je povezana s rakom mozga kod štakora, Zelena 3 koja je prethodno povezana s tumorom mjehura i testisa kod štakora, i Crvena 3 koja je povezana s tumorima štitnjače kod štakora. Iako su ove boje rijetke, one se još uvijek mogu naći u namirnicama za djecu, kao što su voćne rolne.

Dok su dokazi koji povezuju neke od tih boja s rakom ograničeni, dokazi koji ih povezuju s hiperaktivnošću postaju sve brojniji svake godine.

Budući da je FDA posljednji put pregledala i analizirala ovaj problem u 2011. godini, najmanje osam novih studija, uključujući dvije meta-analize, pokazale su da uklanjanje umjetnih boja iz prehrane hiperaktivne djece dovodi do značajnih poboljšanja u ponašanju.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Nove smjernice za rak objavljene od strane Svjetskog fonda za istraživanje raka (WCRF) su stavile slaninu, kobasice i druge mesnate poslastice na listu opasne hrane, navodeći da nema “sigurne” količine ove omiljene hrane

Ali da li stvarno možemo kriviti meso zbog toga – ili su to kemikalije i drugi aditivi koje prehrambena industrija stavlja u mješavinu koja čini takvo meso otrovnim?

WCRF navodi da posebno prerađeno meso, povećava rizik od raka. Dr. Giota Mitou, direktor istraživanja WRCF-a, izjavio je u nedavnoj izjavi: “Najbolji savjet je ne jesti prerađeno meso. Rizik se povećava s potrošnjom.”

WCRF također dodaje da kada je riječ o prerađenom mesu, “nijedna razina unosa ne može se pouzdano povezati sa nedostatkom rizika od raka debelog crijeva”.

Ali možete reći da obrađeno meso zapravo nije hrana – barem u usporedbi sa domaćom slaninom ili svježom domaćom kobasicom. Mišljenje da je vakuumirano meso puno natrijevog nitrita ili mješoviti mesni proizvodi koje kupite u supermarketu je na bilo koji način jednako kao i meso hranjeno travom, doista je vrlo smiješno.

Iako je umjerenost nužna, zabrana pravih mesnih proizvoda poput slanine ponovo stavlja na ljude dodatni rizik umjesto otkrivanja pravih krivaca – prehrambene industrije koja zagađuje opskrbu hranom sa otrovnim aditivima već desetljećima.

Toksični aditivi uzrokuju rak, a ne hrana

Pišući za The Guardian, Bee Wilson napominje da uvijek postoji način da slanina, kobasice i druga hrana koju sada nazivamo “prerađenim mesom” ne rezultira oboljevanjem od raka. Wilson mahnito tvrdi: “Činjenica da je to tako malo poznato je priznanje snage​mesne industrije koja je posljednjih 40 godina bila uključena u kampanju prikrivanja i pogrešnog usmjeravanja građana.”

Kao što Wilson dalje bilježi, mnogi od nas odabiru meso na temelju njegove “ružičaste boje”. Ružičasta boja koju vidimo kod mesnih proizvoda nije pokazatelj prisutnosti svježine, nego prisutnosti nečega što je još zlokobnije: natrijevog nitrita i natrijevog nitrata.

Ove kemikalije su te koje su otrovne, a ne samo meso. Ono što nazivamo “prerađenim mesom” više je kancerogeno nego “neprerađeno meso” zbog tih nitrata i nitrita (i drugih neugodnih sastojaka koji se dodaju).

Nitrati se prirodno pojavljuju u različitom povrću – ali način na koji nitrati reagiraju u mesu daleko su različiti. Određene komponente u crvenom mesu (željezo, amini i amidi) djeluju u interakciji sa nitratima kako bi nastali N-nitrozo spojevi, koji su kancerogeni – čak i u malim dozama.

“Kad god netko jede slaninu, kobasice ili drugo prerađeno meso, njihova crijeva primaju dozu nitrozamina, koji oštećuju stanice crijeva i može dovesti do raka” – objašnjava Wilson.

Znanstvenici već gotovo 60 godina poznaju tu vezu između nitrata, nitrita i raka – i ipak, umjesto da drže prehrambenu industriju odgovornom za prodaju hrane sa toksinom, potrošačima je jednostavno rečeno da samo jedu manje prerađenog mesa.

U 1970-im godinama industrija mesa je već znala za vezu između nitrozamina i raka. Kako su tada izvori napominjali, slanina (i ostala jela) mogu se proizvesti bez dodavanja nitrita i nitrata – ali proces zrenja će trajati malo duže. I dulji proces zrenja neizbježno znači manje dobiti za industriju, iako bi to značilo sigurnu hranu za nas ostale.

Iako je fer reći da isključivo jedući domaću slaninu i kobasice bez nitrata ne bi bio najzdraviji izbor kojeg možete odabrati, ostaje činjenica da domaća slanina ne mora uzrokovati rak.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Ako ste mislili da je rak debelog crijeva jedna od onih bolesti koje se trebate brojati samo kada postignete određenu podmaklu dob, imamo novosti za vas – Milenijalci imaju četiri puta veću šansu za razvoj rektalnog tumora i dvostruko veći rizik od nastanka tumora debelog crijeva

Očekuje se da će ti brojevi samo rasti; izračuni u studiji iz 2014. godine pokazuju da će slučajevi raka debelog crijeva rasti zastrašujućom stopom od 90 posto među onima u dobi od 20 do 34 godine starosti do 2030. godine.

Zašto je ova situacija tako izvan kontrole?

Jedan veliki problem je činjenica da ova dobna skupina ne ide na rutinski screenin koji bi smanjio stope raka debelog crijeva među starijima. Osim toga, mnogi mladi ignoriraju znakove bolesti, i često iz zamjenjuju sa nečim daleko manje ozbiljnim.

Kada je 34-godišnja Diana Zepeda iz Washingtona, imala bolove u trbuhu, vjetrove i proljev, pomislila je da bi to mogle biti probavne smetnje pomiješane sa stresom ili bolovima u želucu uzrokovani prehranom. Nakon što su joj se simptomi pogoršali, gastroenterolog je otkrio da je imala E. Coli i dao joj antibiotike.

Kada to nije uspjela riješiti, kolonoskopija je otkrila da tumor blokira njezino debelo crijevo. Do tada je imala karcinom debelog crijeva 4. stupnja, koji se proširio na jetru.

Nakon nekoliko operacija i napornih kemoterapija, nedavno je završila svoj posljednji krug kemoterapije i veseli se povratku u normalu. Nažalost, priča završava vrlo različito za puno mladih pacijenata sa rakom debelog crijeva.

Zepeda sada pokušava svjedočiti kako bi pomogla drugima da otkriju svoj rak prije nego što postane previše uznapredovao.

Unatoč ovim alarmantnim povećanjima stope oboljelih, međutim, to je važno za osobe koje doživljavaju simptome, koji mogu uključivati​promjene u njihovim navikama kod crijeva i rektalno krvarenje, imajući na umu da takvi simptomi obično nisu uzrokovani rakom debelog crijeva.

Što stoji iza porasta raka debelog crijeva među mladima?

Zašto je rak danas tako čest? U slučaju raka debelog crijeva, prehrana kod mladih ljudi bi mogla biti krivac.

Obrađena hrana općenito je povezana sa većim rizikom od raka, a natrijev nitrit koji se nalazi u prerađenim mesom posebno je rizičan.

Jela poput salame, slanine i kobasica spadaju u ovu kategoriju. Stručnjaci kažu da svakodnevno konzumiranje 50 grama prerađenog mesa može povećati rizik raka debelog crijeva za 18 posto; to je iznos koji se nalazi u samo jednom hot-dogu ili u četiri komada slanine.

Emulgatori koji se obično koriste u procesnoj hrani su također krivci. Emulgatori koji se nalaze u hrani poput margarina, pečenog kruha, poput karboksimetilceluloze i polisorbata 80, mijenjaju unutarnju crijevnu mikrofloru na način koji uzrokuje upale koje prethode formiranju stanica raka.

Rak debelog crijeva je jedan od najpreventivnijih karcinoma. Čak 45 posto slučajeva raka debelog crijeva moglo bi se spriječiti jedući manje mesa, više vlakana i redovitom vježbom, kažu stručnjaci.

Ljudi svih dobi mogu smanjiti rizik od raka debelog crijeva poboljšanjem njihove prehrane, prestankom pušenja i smanjivanjem njihove konzumacije alkohola.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Znamo li što jedemo, kojim dodacima je “obogaćena” hrana i koliko je svaki zalogaj rizik, sve češća su pitanja koja sebi postavimo kada na deklaraciji nekog proizvoda vidimo sitne, nepotpune ili podatke samo na stranom jeziku

Bez obzira na to što nas nadležni umiruju da su svi sastojci pod kontrolom, većina građana strahuje da su analize površne i neredovite. I opet je potrošač prepušten sam sebi i jede na – vlastitu odgovornost .

Na tržištu je, prema ranijim podacima, bilo oko jedan posto neispravnih namirnica. Toliko je prethodnih godina, naime, bilo namirnica s opasnim sastojcima, koje su zaustavljane na granici ili povlačeni sa rafova prodavnica.

U suvremenoj prehrambenoj industriji na raspolaganju su 22 kategorije aditiva (konzervansi, stabilizatori, boje, emulgatori, zaslađivači, zgušnjivači, antioksidanti …), a na takozvanoj pozitivnoj listi je 314 supstanci ili njihovih grupa, označenih brojevima. Aditivi koji se koriste u Europskoj uniji imaju i slovnu oznaku E.

Istraživanja govore da su pojedini dodaci i konzervansi štetni i da nakon duže upotrebe, naročitio u prekomjernim dozama, narušavaju rad vitalnih organa. Zato strahovanja mnogih potrošača, koji sumnjaju da se dio prehrambene industrije oteo kontroli i da se u masovnoj proizvodnji vodi računa samo o profitu, nisu bezrazložna.

“Postupak za određivanje dopuštenih količina aditiva u prehrambenim proizvodima ustanovljena je međunarodnim zakonima”.. “Naša lista aditiva koji se koriste u domaćoj industriji se svake dvije-tri godine usklađuje s europskom regulativom, koja opet direktive dobiva od međunarodnih stručnih tijela iz ove oblasti”.

Pojedine analize, međutim, pokazuju da se namirnice “filaju” različitih kemijskim preparatima nauštrb hranjivih tvari. Tako je javna tajna da se u mesne prerađevine dodaju – repovi, jezici, koža, tetive, loj, žlijezde, iznutrice, sve do kostiju.

To se “maskira” raznim dodacima koji podešavaju okus i miris , pa se samo u laboratorijima može otkriti pravi sastav. Time proizvođači osiguravaju sebi veće zarade, a potrošači plaćaju proizvode koji nemaju deklariranu nutritivnu vrijednost.

Stručnjaci tvrde da nema apsolutno neškodljivih aditiva i da može da se govori samo o stupnju njihove štetnosti, koja ovisi o načinu i količine unosa u organizam. I pored takvog načina prehrane život prosječnog čovjeka je sve duži.

“Određeni aditivi mogu u preporučenim količinama se konzumirati svakog dana, a da pri tome nemaju posljedice na zdravlje čovjeka. Jer, veliki dio aditiva se razgrađuje tjedna same tehnološke obrade, odnosno proizvodnje, pa tek dio ostaje u gotovom proizvodu. Zato je važna umjerena i raznolika prehrana “.

Kodiranje proizvoda je već dugo obveza svakog proizvođača, tako da se pri uvozu ili izvozu robe može utvrditi zemlja porijekla, vrsta i kvalitetu robe i drugi podaci važni za zaštitu zdravlja potrošača, ali i poštovanje ekonomskih zakona i carina.

Podatak o zemlji podrijetla na bar-kodu je važan jer se tako može saznati dosta io kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti proizvoda. Poznato je, naime, da se u pojedinim zemljama pojmovi kvalitete prilično razlikuju.
 
(b92.net/uredio:NSP)

Obmanuti riječima “zdrava hrana” u nazivu prodavonice, potrošači ne znajući kupuju upravo ono što žele izbjeći: mnoštvo nezdravih masti, šećera, aditiva, konzervansa, emulgatora …

KEKSI

Staklene ladice prodavaonica zdrave hrane pune su najrazličitijih vrsta keksa. Neki imaju predznak “dijet”, neki “integralni”, neki “zdravi”, ali svi sadrže štetni hidrogenirana biljna ulja, koja se ponekad na etiketi proizvoda spominju i kao “monogliceridi” ili “digliceridi”, i sadrže šećere koji mogu da se sakriju pod pedesetak različitih naziva.

EKSPANDIRANE ŽITARICE

To su žitarice koje su pod velikim pritiskom i visokom temperaturom napuhane. Kako ovakve žitarice nemaju nikakav okus, prelijevaju se uljima ili šećerom. Takve žitarice se nalaze u kupovnim Muslija i rižinog Galeta.

MUSLI

Samo jedan pogled na deklaraciju pokazat će vam da uglavnom sve pahuljice sadrže između 20 i 30 grama šećera na 100 grama proizvoda, to jest četiri-pet žličica šećera. Tijekom prerade žitarica nestaju mnoge njihove hranjive tvari, a napuhani proizvod je ukusan koliko i listovi novinskog papira. Kako bi imale dobar okus, dodaje im se šećer.

INTEGRALNI ŠTAPIĆI

Dok kupujemo vrećicu integralnih štapića, uvjereni smo da pazarimo zdravu grickalicu. Ipak, samo pola sata kasnije, vrećica u kojoj stoje biće natopljena mašću jer je margarin jedan od osnovnih sastojaka ovih grisina, koje se, povrh svega, prže u ulju.

BILJNI SIREVI

Biljne sireve čine biljna mast, biljni proteini, pšenični škrob, emulgator 450, pojačivači arome, konzervansi, boje … jer sve je to potrebno da bi nešto što je napravljeno od biljnih masti izgledom i okusom što više podsjećalo na kačkavalj. Dobra zamjena za vrijeme posta, ali nikako i zdravija.

ENERGETSKE PLOČICE

Pločice od žitarica s medom i suhim voćem i opet neizostavnim hidrogenirana biljnim mastima su slatkiš, a ne zdrava hrana. Mnoge od njih sadrže čokoladu, karamel ili slične dodatke zbog kojih nikako ne mogu da se uvrste u zdrave namirnice.

SUHO VOĆE

Iako smo uvjereni da sa suhim voćem nema greške, brusnice, suhe šljive, datulje i grožđice često su kandirane, odnosno ušećerene, a čim sadrže dodane šećere, više ne mogu da se podvedu pod zdravu hranu.

LANENE PLOČICE

Mnogi ih jedu za doručak uz jogurt, misleći da čine dobro svom organizmu. Istina je potpuno drugačija jer ove pločice sadrže više soli i margarina, odnosno loših transmasnih kiselina nego lana, i kao takve nisu izvor omega-3 masnih kiselina. Osim toga, nesamleveni lan naš želudac ne može probaviti, pa samim tim ni da iz njega uzme hranjive tvari.
 
(blic.rs/uredio:NSP)

Za sve ove štetne namirnice postoji i zdrava alternativa

Svi smo čuli da namirnice koje jedemo svakodnevno  sadrže toksine i opasne kemikalije.

Jesti zdravo znači konzumirati namirnice koje su minimalno obrađene i koje ne sadrže aditive.

Evo namirnica za koje različiti eksperti za hranu sa svih krajeva svijeta kažu da ih nikada ne treba jesti!

1. Endokrinolozi – rajčice u konzervi

Problem je u limenim konzervama . One sadrže bisfenol-A, sintetički estrogen koji se dovodi u vezu s reproduktivnim problemima, srčanim oboljenjima, dijabetesom i pretilošću.

Alternativa : Sok od rajčice iz staklene boce.

2. Stočari – meso grla koja su hranjena kukuruzom

Stoka u prirodi jede travu, a ne žitarice. Većina današnjih farmera, zbog pritiska i želje za većim profitom, hrani stoku kukuruzom i sojom zato što su jeftiniji. Meso stoke koja se hranila travom sadrži više beta-karotena, vitamina E, omega 3 masnih kiselina, kalcija , magnezija i kalija. Uz to, sadrži manje zasićenih masti.
Iako je ovo meso skuplje , mnogo je zdravije i ukusnije.

3. Toksikolozi – kokice iz mikrovalne

Problem je u supstanci PFOA , kemikaliji koja se nalazi u ambalaži kokica za mikrovalnu. Ova kemikalija dovodi se u vezu s neplodnošću, kao i problemima s jetrom i pankreasom. U mikrovalnoj ova kemikalija isparava i ulazi u kokice, au ljudskom tijelu se može zadržati godinama.

Alternativa : Obične kokice.

4. Poljoprivrednici – neorganski krumpiri

Neorganski krumpiri sadrže herbicide, pesticide i fungicide . Anorganske krumpire možete prepoznati po tome što ne mogu proklijaju.

Alternativa : Organski krumpiri. Neki bi možda pomislili da je alternativa oprati krumpire, ali kemikalije su apsorbirane u tolikoj mjeri dapranje nije nikakvo rješenje.

5. Eksperti za ribarstvo – lolos s farmi

Kao što nije prirodno da krave jedu žitarice, tako nije prirodno ni da lososi budu ograđeni mrežom i da se hrane sojom, živinskim otpacima ili čak hidrolizovani perjem pilića. Meso lososa koji se uzgajaju na ovaj način izuzetno je kancerogeno i dovodi se u vezu s dijabetesom i pretilošću.

Alternativa: Divlji, ulovljeni losos.

6. Biotehnološki stručnjaci – neorganska soja (GMO nefermentirana soja)

Jedina soja koja je prihvatljiva za ljudsku upotrebu jeste fermentirana soja . Nažalost, 90% soje u svijetu je genetski modificirano i izazivadugoročne probleme sa zdravljem, zato što remeti balans hormona , a može dovesti čak i do raka .

Alternativa : Fermentirana soja.

7. Eksperti za organsku hranu – neorganske jabuke

Od svih neorganskih proizvoda, jabuke sadrže najveću razinu pesticida . Rezultati više istraživanja izloženost ovim pesticidima dovode u vezu s rakom i Parkinsonovom bolešću.

Alternativa : Organske jabuke. Iako su mnogo skuplje, one su mnogo ukusnije i neusporedivo zdravije.
 
(Stil / Fokuzz.com/uredio:NSP)

Iako izgleda posve prirodno, gotova narezana salata se satima drzi u ledenoj vodi s klorom kako bi se spriječio razvoj bakterija.

A nerijetko je prskana limunskom i tartarnom kiselinom kako listovi ne bi oksidirali i izgledali staro, zapocinje svoje izlaganje Joanna Blythman, britanska novinarka koja proteklih 25 godina istrazuje prehrambenu industriju i otkriva njene tajne. No kada je su u pitanju gotovi obroci, stvar je joć puno gora.

Hrana proputovala cijeli svijet

Cilj uspjeha gotove hrane je u tome da uvijek izgleda isto i da uvijek ima isti  okus. A to je moguće samo ako se kemijski obradi do neprepoznatljivosti. Proizvodači hrane zato ne pripremaju sirove namirnice “iz vrta” nego kupuju vec gotove, smrznute ili sušene namirnice.

Osim toga, tako izbjegavaju obvezu da sve one kemikalije koje su tom procesu koristene navedu na deklaraciji svoje pizze, spageta bolonjez ili drugog pripremljenog obroka. Također, te namirnice često putuju mjesecima s drugih kontinenata, istice Blythman. Dok kupujete česnjak jos imate izbor hocete li kupiti kineski ili nesto skuplji domaci, kad kupujete gotovi obrok, ne.

Kao i kod svake industrije, proizvodnja gotove hrane razbija se u etape, a kooperanti su u pravilu najjeftiniji ponudači.

“Tradicionalni britanski složenac tako se sastoji od novozelandske teletine, izraelske mrkve, argentinskih govedih kostiju i krumpira s Mallorce u Balearskom otocju” – navodi Blythman. Kada je istraživala pizzu, na kojoj je kao zemlja podrijetla bila navedena Irska, trag ju je odveo u vise od 60 zemalja u kojima su namirnice uzgajane ili pripremane.

Ne bismo ni prepoznali namirnice

Jaja se proizvodačima dostavljaju u raznim oblicima, osim u onom u kojem ga mi poznajemo. Dolaze u prahu, s dodanim secerom, kao proizvodi od albumena (bjelančevina iz bjelanjka), smrznuta, u tekućem obliku, kristalizirana… No uvijek postoji i jeftinija varijanta supstituta koji su napravljeni od proteina, a mogu stajati i do 18 mjeseci. U najboljem slučaju, proizvodaci kupuju cilindre tvrdo kuhanog sredisnjeg dijela jaja kako bi svaka kriska bila jednaka. To je idealno za sendviče ili gotove rolade.

“Slicno je i s maslacem. Za jela se rabi znatno jeftiniji blijedo žuti prah koji nastaje prskanjem i susenjem mjesavine maslaca, mlijecnih proteina i skroba” – objasnjava Blythman.

Anonimnost kao stit

Cak i ako se tvrtke koje prodaju gotova jela oglašavaju, kooperanti se u pravilu skrivaju. To su nerijetko pogoni u kojima se radi bez prestanka, a ako nastane ikakav problem, na stotine tona obroka moze biti pokvareno.

“Nakon sto je Tesco upozoren kako je pošiljka riže pljesniva, morali su povuci osam različitih jela” – objašnjava Blythman i dodaje kako jedan pogon pripremljene hrane na dan moze proizvesti i 250.000 porcija.

Nema deklaracije, nema pravila

Niti s pripremljenom hranom situacija nije nista bolja. Dok prema EU propisima sve zapakirano mora imati listu sastojaka, aditiva i kemikalija, proizvodi koji su pripremljeni na licu mjesta ne moraju. No nigdje ne piše da se primjerice kroasan koji tjednima stoji zamrznut i krcat je aditivima ne smije prodavati kao “svježe ispečen”.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(net.hr/uredio:NSP)

Sve veći broj znanstvenih istraživanja dokazuje da je zdrava hrana neposredno povezana sa zdravljem odnosno bolestima i zdravstvenim tegobama koje pogađaju suvremenog čovjeka

Između ostalog stručnjaci su došli do saznanja da u biološki prerađenoj hrani vlada određeni red koji ljudskom organizmu osigurava životnu energiju i jača njegovu prirodnu otpornost.

Naše tijelo lako prepoznaje da se hranimo pravom i zdravom hranom jer se u tom slučaju zdravstvene tegobe odbijaju o nevidljive crte obrane, a pravilnom prehranom moguće je izliječiti određene bolesti, pa i neke vrlo teške.

Srećom sve je više ljudi koji pažljivo biraju namirnice koje će konzumirati, svjesni da hrana koju smo jeli u prošlom stoljeću nije ni izdaleka ona ista koju jedemo danas.

Jaja kokoši koje su prije 50-ak godina slobodno šetale i pasle travu sadržavale su i do četiri puta više omega-3 esencijalnih kiselina u usporedbi sa jajima koka koje danas, nažalost, leže stisnute jedna uz drugu, što ih sigurno ne čini sretnima.

I mlijeko životinja koje se hrane travom u usporedbi s onima koje se hrane žitaricama sadrže 500 posto više CLA – konjugirane linolinske kiseline, koja se prodaje u pripravku jednog od najpopularnijih sredstava za mršavljenje.

A onda se pitamo kako to da nacije postaju sve deblje, a istodobno svi žele imati društveno prihvatljivo tijelo – navodi dr. Lejla Kažinić-Kreho, nutricionistica i voditeljica Prehrambeno-dijetetskog savjetovališta Nutrimen u Zagrebu.

Ona podsjeća i da je industrija hrane od sredine prošlog stoljeća do danas proizvela više od 3500 različitih kemikalija koje se svakodnevno dodaju hrani. Osim toga godišnje se proizvede oko 200.000 tona kemijskih aditiva koje konzumiramo s hranom.

Prema tome proizlazi da svatko od nas godišnje pojede prosječno oko tri kilograma aditiva, što nam svakako dugoročno ugrožava zdravlje.

Muško i žensko tijelo se razlikuje

Unatoč tome, još je uvijek aktulna poruka grčkog liječnika Hipokrata koji je u četvrtom stoljeću prije Krista kazao ‘Neka vaša hrana bude lijek, a vaš lijek vaša hrana’.

Dr. Kažinić Kreho, kao moderna stručnjakinja školovana na uglednom King’s Collegeu u Londonu, podsjeća da se muško i žensko tijelo razlikuje, pa im u određenim životnim razdobljima i kod različitih tegoba mogu pomoći različite namirnice te je ženama i muškarcima posvetila posebnu knjigu o prehrani u svakom životnom razdoblju (“Prehrana 21. stoljeća za žene” i “Prehrana 21. stoljeća za muškarce”).

Primjerice, žene su u vrijeme trudnoće, predmenopauze i menopauze sklonije depresiji i osteoporozi, dok tek rijetki muškarci pate zbog muške menopauze, ali su zato skloniji gihtu (upalama zglobova uzrokovanim velikim sadržajem mokraćne kiseline u krvi koja u zglobove odlaže kristale), Parkinsonovoj bolesti, aknama, prhutu…

Zato muškarci imaju veću potrebu za bjelančevinama jer imaju veću mišićnu masu nego žene, pa im ni prehrambene potrebe nisu iste.

Muškarci koji pate zbog gihta trebaju iz prehrane izbaciti namirnice bogate purinom, kao što su morski plodovi, Jakobove kapice, šparoge, crveno meso, špinat, alkohol, dok žene koje su tri puta sklonije depresiji nego muškarci trebaju posegnuti za hranom koja je zapravo “prirodni prozak”, a to su namirnice bogate triptofanom, esencijalnom kiselinom koja je preteča serotonina, hormona sreće i zadovoljstva, a to su: meso peradi, oslić, tunjevina, Jakobove kapice, šparoge, smeđa riža, brokule, banane…

Znanstvenici su potvrdili da nam u borbi protiv raka osim pametnih lijekova mogu pomoći i namirnice iz naših hladnjaka. Štoviše, na temelju izvješća koje su pripremili za američki kongres procjenjuju da bi se odgovarajućom prehranom smrtnost zbog raka u SAD-u mogla smanjiti za 35 posto, a preventiva raka pomoću dijetetike postaje iznimno uzbudljivo područje istraživanja diljem svijeta.

Primjerice, odgovarajuća prehrana pomaže u sprečavanju triju vrsta raka koji odnose najviše života – raka pluća, raka debelog crijeva i raka dojke, ali ne samo njih.

Vitamin A, vlakna i masti

Studije pokazuju da zaštita od malignih bolesti počinje od vitamina A, odnosno njegova prethodnika karotena koji dokazano smanjuje rizik od razvoja raka pluća, želuca i jednjaka, a pravo bogatstvo karotena koji će se pretvoriti u vitamin A nalazi se u mrkvi, špinatu, bundevi, šparogama i krumpiru.

Isto tako recentne su studije potvrdile da osobe koje konzumiraju puno vitamina C rjeđe obolijevaju od raka želuca i jednjaka. Ovim su vitaminom osobito bogati ananas, limun, rajčica, jagode, maline, cvjetača…

Netopiva vlakna kojima obiluju žitarice, orašasti plodovi i povrće, pomaže u povećanju volumena hrane na putu kroz debelo crijevo i tako osigurava brži protok, kraće zadržavanje i koncentraciju štetnih tvari u crjijevima, zato stručnjaci savjetuju – jedite što više žitarica, integralnog kruha i smeđe riže, zelja, cvjetače, prokulica, rotkvica, repe, a mnogo obećavaju i limun, selen, špinat, soja, grah, žitarice i biljna ulja, jer se pokazalo da ljudi koji nabrojene namirnice imaju češće na svojim tanjurima znatno rjeđe obolijevaju od raka debelog crijeva.

Među preventivnim mjerama je i smanjeni unos masnoće čiji se pretjerani unos povezuje s rakom dojke, debelog crijeva, prostate, jajnika i maternice, pa se smatra da dnevni unos masti u ukupnom kalorijskom unosu ne bi smio prelaziti 30 posto. To se postiže konzumiranjem ribe, bijelog mesa, mliječnih proizvoda s manje masnoće i manjim unosom maslaca i margarina.

Unos alkohola također treba svesti na najmanju moguću mjeru jer prekomjerno pijenje također povećava rizik od nastanka raka želuca i debelog crijeva, a udruženo s pušenjem još i raka usta, ždrijela i jednjaka. Ograničiti treba konzumiranje suhog i dimljenog mesa, te pretjerano slanih i kiselih namirnica.

Zdravo srce i bistar um

Za očuvanje zdravog srca uživajte u mediteranskom načinu prehrane koji obiluje tjesteninom, salatama, voćem, povrćem, maslinovim uljem i češnjakom. Ljudi koji poštuju zakonitosti takve prehrane smanjuju rizik obolijevanja od srčanih bolesti za 75 posto.

Naime, tjestenina je gotovo bez masnoće, maslinovo ulje sadrži nezasićene masnoće koje snižavaju razinu kolesterola i smanjuju opasnost od ateroskleroze. Osim toga maslinovo ulje je bogato vitaminom E, koji je snažan antioksidans koji također čuva krvne žile od ateroskleroze.

Plava riba, naročito srdele i skuše štite krvnožilni sustav jer sadrže mnogo omega 3 masnih kiselina. Voće i zeleno povrće odličan su izvor antioksidacijskih vitamina C i E te beta-karotena koji djeluju protiv štetnog utjecaja slobodnih radikala.

Sposobnost pamćenja može se potaknuti većim unosom nezasićenih masnih kiselina kao što su omega 3 koje se nalaze u plavoj ribi. Istraživanjasu pokazala da su djeca koja su se hranila mlijekom obogaćenim omega 3 masnim kiselinama već sa sedam godina imali veći kvocijent inteligencijeod vršnjaka koji su konzumirali neobogaćeno mlijeko.

Mentalne sposobnosti mogu se poboljšati i većim unosom kalija (sadrže ga agrumi, salata, sjemenke suncokreta, banane i krumpir), cinka (pšenične klice, sjemenke bundeve, jaja…) i aminokiselina (sojini proizvodi, kravlji sir i bademi).

Stručnjaci za prehranu preporučuju barem značajno povećati omjer sirove hrane u odnosu na kuhanu hranu, ističući da se za vrijeme kuhanja uništavaju ezimi, klorofil – neophodan za opskrbu naših stanica kisikom, određeni vitamini, posebno vitamina C, mnogi antioksidansi i druge aktivne fitokemikalije. Podsjetimo, enzimi su naša “iskra života”, jer stimuliraju probavni proces i utječu na pravilno stanično disanje i prokrvljenost, razgrađuju masti i ugljikohidrate.

Sirova hrana čuva mladost

Termička obrada masti i ulja, koja je sada široko rasprostranjena, može imati negativan utjecaj na zdravlje, budući da tijekom zagrijavanja masti i ulja na visokim temperaturama nastaju lipidni peroksidi, vrlo toksični slobodni radikali odgovorni za razvoj osteoporoze, kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara, bolesti imunološkog sustava i zloćudnih bolesti.

Sirova biljna hrana može pomoći u spriječavanju i liječenju mnogih bolesti i čisti tijelo od toksina. Sirovojedci unose u tijelo veliku količinu enzima i vitamina, pa imaju više fizičke i mentalne energije jer oni stimuliraju regenerativne procese i cijeli organizam postaje svježiji i mladenačkiji. Oni bolje spavaju, psihički su stabilniji, rijetko pate od probavnih problema jer se permanentno detoksiciraju.

Takva hrana je također značajno jeftinija jer voće i povrće možete sami uzgajati na najprirodniji način. Sirova hrana je puna antioksidansa, koji stimuliraju imunosni sustav, neutraliziraju slobodne radikale i na taj način preveniraju nastanak niza degenerativnih bolesti, pa čak i malignih, te znatno usporava starenje.
 
(slobodnadalmacija.hr)

Ovaj kruh stimulira proizvodnju crvenih krvnih zrnaca i hemoglobina, olakšava izbacivanje kancerogenih i toksičnih tvari iz organizma, kao i viška kolesterola, i preporučuje se za prevenciju dijabetesa, arterioskleroze i celulita

Ovaj kruh se pravi od proklijalih pšeničnih zrna, s minimalnim dodatkom kvasca i soli, bez aditiva, konzervansa i sličnih tvari, piše healthylifetricks.com.

Sve ostale vrste kruha se razlikuju od ovog, prije svega jer sadrže brašno niske biološke vrijednosti, s osobinama koje ne odgovaraju ljudskom tijelu.

Ovaj kruh bez brašna je hranjiv kao i svi ostali pekarski proizvodi, ali i bogat proteinima, vitaminima, aminokiselinama, mastima, ugljikohidratima i mineralima. Samo sadržaj hranjivih vlakana je dvadeset puta veći nego u kruhu od bijelog brašna.

Kako napraviti ovaj kruh u udobnosti svog doma:

SASTOJCI:

• 300 g pšenice

• 100 g ječmenih pahuljica (pšenične, zobene)
  
• 2 žlice sezama
• 2 žlice sjemenki lana
• 2 žlice suncokretovih sjemenki
• 1 žličica soli
• 1/2 svježeg kvasca + 50 ml vode

PRIPREMA:

Proces izrade ovog neobičnog kruha je pomalo dug, ali nije zahtjevan. Počnite tako da pšenicu prelijete vodom. Pšenica bi trebala ostati u vodi tri dana, dok ne počne klijati. Voda se treba periodično mijenjati kako bi se spriječilo kvarenje pšenice.

Poslije tri dana procijedite žito i izmiksajte ga u blenderu. Dobit ćete masu sličnu tijestu.

U tu masu dodajte ječmene pahuljice ili ako ih nemate možete dodati pšenične. Pahuljice prije toga treba preliti mlakom vodom da bi omekšale.

Zatim treba dodati sjemenke suncokreta, sjeme lana i sezama, koje su prethodno blago zapečene na suhoj tavi.

U 50 ml vode umiješajte pola svježeg kvasca (može se staviti i cijeli kvasac) sa žlicom šećera. Kada kvasac malo naraste, dodajte ga u smjesu i zamijesite kruh rukama. Nije potrebno dodavati vodu jer je sama pšenica dovoljno vlažna.

Dodajte žličicu soli, dobro izmijesite smjesu i ostavite da odstoji najmanje 30 minuta.

Zagrijte pećnicu na 220 stupnjeva. Prije pečenja, ubacite par kockica leda u pećnicu da se stvori para koja omogućuje da kruh naraste malo više. Pecite kruh oko 45-50 minuta. Probajte da li je kruh pečen uz pomoć drvenog štapa ili kuhače.

Čestitamo! Upravo ste napravili najzdraviji kruh na svijetu. Dobar tek!
 
(preveo:mag.Alfred Bošković/uredio:nsp)

Fitoterapeuti objašnjavaju kako se stanje jednog od najvažnijih dijelova organizma može popraviti i prirodnim lijekovima, ali te metode se moraju kombinirati s klasičnom medicinom

Prema kineskoj medicini, koja na čovjeka gleda kao na drvo, jetra predstavlja korijen organizma i samim tim ključ našeg zdravlja. Bez obzira na to što ima regenerativna svojstva, bez nje bismo mogli preživjeti svega dva dana, pa je od presudne važnosti voditi računa o prehrani, konzumaciji alkohola, šećera i kofeina, kako bismo osigurali besprijekoran rad ovog vitalnog organa.

Ukoliko organizam izlažemo pesticidima, aditivima, lijekovima bez kontrole i različitim toksinima, stvara se mogućnost za nastanak masne jetre ili steatoze, a posljedice mogu biti fatalne.

Masna jetra je ne tako rijetko stanje kod ljudi, koje – u slučaju da se ne otkrije na vrijeme – može uzrokovati njezino povećanje, pojavu kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, ciroze i karcinoma jetre i na kraju njezina potpunog otkazivanja.

Zato smo istražili na koje se sve načine ovaj problem može riješiti ili ublažiti, ukoliko do njega već dođe.

Fitoterapeuti ističu da često kod njih dolaze pacijenti zamašćene jetre, niskog željeza i hemoglobina, pa čak i raka jetre.

Probleme tih ljudi, nažalost, ne možemo otkloniti, ali u suradnji s klasičnom medicinom smo u mogućnosti smo im pomognemo i njihovo zdravstveno stanje popravimo za 60 posto.

Najvažnije što im se može savjetovati je da u organizam ne unose konzervanse i emulgatore, jesti kuhanu hranu s mnogo svježeg povrća.

Kako ističu, za masnu, napuhanu i blokiranu jetru postoji specijalan recept od korijena lincure (encijana) i lozove rakije. Ipak, neophodno je naglasiti da ga nije svako kadar napraviti, pošto treba voditi računa o točnom omjeru upotrijebljenih sastojaka.

Korijen ove ljekovite biljke trebalo bi potopiti u lozovu rakiju i držati ga šest-sedam tjedana. Narednih šest mjeseci može se uzimati pola rakijske čašice ovog lijeka, što će masnoće dovesti u balans – i dodaju da postoje i druge kombinacije za prirodno čišćenje jednog od najvažnijih organa u organizmu, kao što su čaj od timijana, korijen cikorije i cvijet nevena.

Uglavnom je, kako objašnjavaju, riječ o prirodnim antioksidansima, s antikancerogenim i umirujućim djelovanjem.

Za liječenje takozvane tihe bolesti, koju je zbog izostanka simptoma moguće zapaziti i poslije čitave desetljeća, prvi uvjet je prestanak unosa alkohola, pravilna i zdrava prehrana, kao i stalna, ali umjerena fizička aktivnost.

Redovite analize su obvezne

PRVI SIMPTOMI SU SLABOST I GUBITAK TEŽINE

Prvi simptomi koji ukazuju na nepravilan rad jetre su slabost, gubitak težine i apetita, slaba koncentracija, mučnina, smanjena moć rasuđivanja i konfuznost.

Nakon toga javlja se i povećanje jetre, bol u središnjem ili gornjem desnom dijelu trbuha, tamne mrlje na koži vrata ili podlaktice, žutilo kože, svrbež, krvarenje desni, pojava modrica, tamna stolica i na kraju unutarnje krvarenje.

Prema riječima stručnjaka, vrlo je važno redovito raditi kompletnu analizu krvi, a ako postoji sumnja da nešto nije u redu s jetrom, na red dolaze ultrazvučni pregled i biopsija.

Održava život

- Jetra je najveći unutarnji organ koji se sam obnavlja
– Nalazi se u gornjem desnom dijelu trbuha, ispod rebara
– Predstavlja nezamjenjivi laboratoriju našeg organizma
– Kod odraslog čovjeka teška je između 1,2 i 1,5 kilograma
– Ima ulogu prečišćivača krvi, razgradjivacima masti, proteina i ugljikohidrata, održava razinu glukoze u krvi, stvara žuč i enzime, skladišti minerale, vitamine i glikogen

Što je za zdravu jetru poželjno uključiti, a što izbaciti iz prehrane

Obavezno konzumirajte

- Žitarice
– Ribu, pileće i pureće meso
– Bjelanjak
– Nemasno mlijeko i mladi sir
– Hladno prešana biljna ulja
– Svježe povrće
– Svježe voće, cijeđene sokove i kompote
– Čajeve i vodu

Izbjegavajte

- Termički obrađena uja
– Masno meso
– Kajmak, tvrde sireve i kačkavalj
– Povrće koje napuhava (kelj, karfiol, grah, celer, kupus, krastavac, krumpir)
– Orašasti plodovi
– Gazirana i slatka pića
– Kava
– Alkoholna pića
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(kurir,youtube/uredio:nsp)