Iako su SF romani već u pedesetim godinama prošlog stoljeća predviđali potpunu manufakturnu zamjenu ljudi sa strojevima – tako što do danas ipak nismo vidjeli. Što ne znači da se isto neće dogoditi

Više poslovnih sektora u opasnosti

Nakon što je WEF (Svjetski ekonomski forum) objavio predviđanje kako će trenutna kretanja u socio-ekonomskim krugovima voditi do automatizacije proizvodnje i gubitka pet milijuna poslova u petnaest vodećih ekonomija svijeta do 2020., počele su različite analize.

Unatoč tomu što ovu brojku iz foruma smatraju ‘konzervativnom’, problem koji je pogodio brojne upravljačke strukture je što bi najveća brojka mogla otpasti na administraciju tvrtki.

Tako je taj segment postao meta broj jedan, s obzirom na moguću implementaciju softvera koji će olakšati birokraciju, administraciju, logistiku i računovodstvo, nauštrb uvriježene tehnološke revolucije u samoj proizvodnji – koja je već godinama u procesu.

Točnije, poslove bi mogli izgubiti prvenstveno ljudi iz računalnog, matematičkog i inženjerskog sektora, zbog razvoja umjetne inteligencije i logičkih postavki koje u njihovoj djelatnosti nadmašuju kreativnost.

Tehnološki ‘kvantni’ skok zakočen zbog ‘ljudskog faktora’

Ovakve turbulentne izjave dolaze pred ekonomski forum u Davosu i očito će biti jedna od stavki tamošnjeg sastanka. Kako nije riječ o isključivo ekonomskom već i o političkom pitanju bez premca – bit će zanimljivo osluškivati potencijalne zaključke.

Naime, ‘Četvrta industrijska revolucija’ pred vratima je već gotovo deset godina, no niti jedna globalna ekonomija nema petlje sprovesti je u potpunosti u praksu. Stručnjaci smatraju da se zbog svega koči tehnološki ‘kvantni skok’ – Amerikanci razvijaju umjetnu inteligenciju, Rusi idu na nanotehnologiju, Kinezi pak na industrijsku robotiku, a paralelno se razvija i 3D print, biotehnologija, te novi oblici energije.

Znanstvenici su i identificirali dva polja u kojima nas očekuju najveće promjene – analiza podataka i organizacija rada uz ljudske resurse. Prvo uključuje prikupljanje podataka, evaluaciju i odnos s klijentima, a drugo tehnike izrade proizvoda. Oboje ima visoku perspektivu automatiziranog, računalnog i robotiziranog rada.

Tako će zdravstvo, energetika, financijski i ulagački sektor doživjeti optimizaciju dok će dodatna radna mjesta iziskivati rastuće grane komunikologije, medija i zabavljačkog sektora. Hoće li doškolovanje kadra i preraspodjela posla pomoći? Kroz kraće vrijeme da, kroz duže teško jer će industrijsku revoluciju biti iznimno teško zaustaviti, naročito u korporatizmu.

Kiberdelija i transhumanizam kao ‘prirodna evolucija čovjeka’

Jedini spas čovjeka u takvom odnosu snaga sustav će predstaviti kao ‘tehnološku nadogradnju’ i približavanje automatskoj komponenti. Svijet transhumanizma baziran je na fizičkoj komponenti i poboljšavanju mentalnih i fizičkih mogućnosti, te borbi protiv bioloških manjkavosti.

Transhumanistički pokret osmislio je Julian Huxley 1957. godine, kao transcendenciju čovjeka i čovječanstva na višu razinu, te spoj znanosti, tehnologije i društvene utopije s eugeničkim pristupom. NIC (Nacionalno obavještajno vijeće SAD-a) već je predvidjelo taj prelazak, i to kroz narednih petnaestak godina. Ljudska augmentacija prema njima je samo prirodna evolucija i odgovor na jačanje robotske i umjetne svijesti.

Najbogatiji bi već u startu mogli ugraditi moždane umetke, napredno neuronsko sučelje, dodatnu brzinu procesuiranja podataka, očne implantate za noćni vid i sve spektre svjetlosti, brže i čistije razmišljanje (kao u filmu ‘Limitless’), a u daljnjim fazama razvoja i virtualne stvarnosti, te upravljanje avatarima koji bi korisniku prenosili sve osjete u realnom vremenu.

Iako sve zvuči kao film znanstvene fantastike, pojedine tehnologije se već uspješno implementiraju na životinjama diljem najpoznatijih svjetskih istraživačkih laboratorija. Možda je vremenski rok za ovakve promjene prekratak, no teško je ne vjerovati da će jednog dana tehnologija napredovati do ove razine.
 
(nexus-svjetlost.com/uredio:NSP)