Jedanaestogodišnja djevojčica zapanjila je računalne stručnjake hakiranjem izborne stranice u samo 10 minuta

Uoči američkih središnjih izbora u studenom, mainstream mediji su već počeli pričati o ruskoj prijetnji hakiranjem izbora

U međuvremenu, natjecanje u Las Vegasu pokazuje da kada se radi o miješanju u američke izbore, čak i dijete to može učiniti.

Natjecanje je održano na marginama godišnje konferencije Def Con o hakiranju u Las Vegasu, gdje su djeca u dobi od 8 do 17 godina bila zadužena da hakiraju replike web stranica isbornog povjerenstva u ključnim državama gdje će se voditi “velika bitka” i gdje se očekuje da će nadolazeći američki izbori u studenom biti tijesni.

Od 39 natjecatelja koji su ušli u uži izbor, 35 ih je uspjelo hakirati web stranice od kojih je najbrža bila 11-godišnja Audrey Jones. Hakirala je kod stranice za samo 10 minuta.

Dok je mantra web stranice R00tz Asylum “hakiranje za opće dobro”, ona izlaže jasne ranjivosti cyber sigurnosti američkog izbornog sustava unatoč nevjerojatnih 380 milijuna dolara odobranih od strane Kongresa za poboljšanje cyber-sigurnosti za izbore 2018. godine.

Izborne web stranice nisu jedine otvorene za manipulaciju. Bez ikakve specijalističke opreme, glasački stroj koji se koristi u 18 različitih država može lako hakirati svatko tko stekne administrativni pristup u manje od dvije minute, pokazujući vam da ne morate biti ruski haker ili vunderkind koji će pomrsiti konce u američkim izborima.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Analitičari Washingtonskog Foreign Policya tvrde da bi se tijekom ove godine mogli rasplamsati ratovi na različitim stranama svijeta, pa tako i u Europi

Iako je Trump glavni krivac za napete odnose SAD-a s mnogim zemljama, analitičari Foreign Policya smatraju da nije on jedini krivac za takvu situaciju.

Mnoge probleme izazvao je upravo aktualni američki predsjednik svojim agresivnim ponašanjem, prijetnjama, ucjenama, svojim karakterom i izborom prijatelja i neprijatelja, te činjenicom da se radije okružuje generalima nego li diplomatima.

Ali je sve to posljedica prijašnjih politika Bijele kuće koje je Trump naslijedio i koje će ga zasigurno nadživjeti. Prvi trend – je konstantno slabljenje utjecaja i moći SAD-a počeo je još ratom u Iraku 2003. godine.

Trebao je pokazati američku moć, a pokazao je samo njezine slabosti. Trumpov slogan ‘America First’ dokaz je da će voditi politiku isključivosti i netolerancije.

Njegovo nerazumijevanje važnosti savezništva s dugogodišnjim partnerima i zastrašivanje istih, njegove žalopojke o velikim troškovima američkih prekooceanskih intervencija je samo nedostatak introspekcije, ali i shvaćanja da najveću cijenu plaćaju narodi u kojima se intervencija dogodila.

No ograničavanje intervencija najavljivali su još i Barack Obama i Bernie Sanders, što znači da Trump nije oblikovao javno mišljenje, nego ga samo reflektira.

Ograničenje je u ovom slučaju pitanje količine, s obzirom da je trenutačno po svijetu razmješteno oko 200.000 američkih vojnika.

No, kako se američka moć geografski širi, tako se smanjuje njezin intenzitet pa glavne uloge preuzimaju lokalni naoružani statisti.

Drugi trend je rastuća militarizacija vanjske politike. Prostor diplomacije se smanjivao davno prije nego što je Trumpova administracija preuzela vlast. U svim zonama sukoba, Amerika izgleda kao da je sklonija kršiti međunarodne norme nego li ih poštovati.

Treći trend je erozija multilateralizma. Dok je bivši predsjednik Obama više-manje uspješno poštovao međunarodne sporazume kao što su Pariški sporazum o klimi, trgovinske sporazume i pregovore s Iranom o nuklearnom naoružanju, Trump ne poštuje ništa od toga. Čak i ova dinamika ima dublje korijene.

Animozitet između Rusije i zapadnih sila učinila je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nemoćnim da rješava velike sukobe, a povijest seže u 2011. i intervenciju u Libiji. U tom kontekstu evo i 10 konflikata na koje bi trebalo obratiti pozornost u 2018.

1. Sjeverna Koreja

Za sada, Sjedinjene Države provode “maksimalnu strategiju pritiska”: provođenje Vijeća sigurnosti na strože sankcije, pritiskom na Kinu da učini više kako bi oslabila sjevernokorejsko gospodarstvo, provodi vojne vježbe u neposrednom susjedstvu šaljući poruku da se ne boji ni vojnog sukoba.

2. SAD – Saudijska Arabija – Iran

Suparništvo će ojačati i druge sukobe na Bliskom istoku, a tri su faktora koja bi na to mogla utjecati – konsolidacija autoriteta Mohammeda bin Salmana, svojeglavog nasljednika krune u Saudijskoj Arabiji; agresivnija strategija Trumpove administracije prema Iranu i kraj teritorijalne kontrole Islamske države u Iraku i Siriji, što bi dopustilo Washingtonu i Rijadu da se usredotoče na Iran.

3. Mjanmar i Rohindže Kriza s Rohindžama u Mjanmaru

ušla je u novu opasnu fazu prijeteći teško stečenoj mjanmarskoj demokraciji, te stabilnosti u toj zemlji, kao i Bangladešu i cijeloj regiji.

Rohindže, koji za sebe vjeruju da su potomci autohtonog mjanmarskog stanovništva koje se s budizma preobratilo na islam prije nekoliko stoljeća. Mjanmarska vlada nikad ih nije priznala kao posebnu etničku skupinu i naziva ih ‘bengalskim muslimanima’.

4. Jemen

Sa 8 milijuna ljudi na rubu gladi, milijun oboljelih od kolere i više od 3 milijuna raseljenih osoba, rat u Jemenu mogao bi se još više razbuktati tijekom 2018. godine.

Nakon razdoblja rastućih napetosti i oružanih napada, bivši predsjednik Ali Abdullah Saleh je u prosincu priopćio kako je njegov Generalni narodni kongres napustio svoje partnerstvo s Hutijima u korist koalicije saudijskih čelnika.

5. Afganistan

Veliki su izgledi da se rat u Afganistanu tijekom ove godine razbukta. Nova američka strategija povećava tempo operacija protiv Talibana s još više američkih snaga, još više zračnih napada i još agresivnijim napadima kopnene vojske i afganistanskih snaga.

6. Sirija

Nakon gotovo sedam godina rata, režim predsjednika Bashar al-Assada ima nadmoć, uglavnom zahvaljujući iranskoj i ruskoj potpori. Ali borba nije gotova.

Veliki dijelovi zemlje ostaju izvan kontrole režima, a Sirija je arena za suparništvo između Irana i njegovih neprijatelja. Kako je islamska država izbačena sa istoka, izgledi za eskalaciju u drugim dijelovima zemlje će se povećati.

7. Regija Sahil

Taj pojas između pustinje i savane, od Atlantskog oceana do Crvenog mora širok je nekoliko stotina do tisuću kilometara i proteže se kroz desetak najsiromašnijih zemalja na svijetu. U njih osam: od Senegala do Čada milijunima ljudi prijeti glad.

8. DR Kongo

Odlučnošću predsjednika Josipa Kabila da se drži na vlasti prijeti eskalacijom krize u Kongu i humanitarnu katastrofu koja je već sad među najgorima na svijetu.

Kabila je trebao sići s vlasti 2017. godine, no produžio je vladavinu do kraja 2018. i novih izbora zbog nejedinstvene oporbe.

9. Ukrajina

Sukob u istočnoj Ukrajini odnio je više od 10.000 života i predstavlja ozbiljnu humanitarnu krizu.

Iako se i dalje ustraje, odnosi Rusije i Zapada vjerojatno se neće poboljšati. Područja koja posjeduju separatisti su disfunkcionalna i ovise o Moskvi.

10. Venezuela

Vlada predsjednika Nicolasa Madura i dalje vodi zemlju prema dnu, istodobno jačajući svoju političku moć. Oporba je implodirala, a izgledi za mirnu obnovu demokracije sve su manji. No, s gospodarstvom u slobodnom padu, Maduro se suočava sa ogromnim izazovima. Očekuje se da će se humanitarna kriza produbiti 2018. godine, budući da BDP nastavlja padati.

Prognoza za 2018. je daljnje pogoršanje situacije i povećani egzodus Venezuelanaca. Sustavni domaći i međunarodni pritisak jedini su način da se vlada natjera na vjerodostojne predsjedničke izbore.
 
(express.hr)

Mnogi globalni događaji konvergiraju prema sukobu u 2018. godini, ali će također biti vrlo pozitivna godina na mnogo načina

Da bi vam pomogli procijeniti što će se vjerojatno dogoditi u 2018. godini i nakon nje, pregledajte ove prognoze.

Zapamtite, naravno, da nitko nema popis 100% točnih predivđanja, no one nas moraju potaknuti na razmišljanje i moramo ih prihvatiti kao mogućnost i planirati u skladu s njima.

# 1) Domaći (kratkoročno) ekonomski napredak u SAD-u, ali dugoročno pucanje mjehura koje se može pokrenuti u bilo kojem trenutku

# 2) Vojna akcija koja uključuje Sjevernu Koreju

Analiza konvergentnih događaja ukazuje na vrlo visoku vjerojatnost vojne akcije koja će uključivati Sjevernu Koreja i koja će se odvijati u 2018., možda već u proljeće 2018. Nekoliko stvari nas upućuju u tom smjeru:

Nastavak testiranja nuklearnih bojevih glava i ICBM-a od strane Sjeverne Koreje, koje predstavljaju legitimnu prijetnju svijetu.

Potreba da vojno industrijski kompleks ojača potporu javnosti za svoje postojanje i velike financijske izdatke.

Popularnost predsjednika Trumpa koja sve više raste u 2018. (ratovi gotovo uvijek čine nacionalne lidere više popularnim).

# 3) Rat državnih agancija (FDA i DEA) protiv derivata kanabisa kao što je CBD ulje (ali njihovi napori neće uspjeti)

Domaća industrija kanabisa vjerojatno je već premašila 1 milijardu dolara godišnjeg prihoda, a ima dosta novca za financiranje pravnih izazova u napadima restriktivnih regulatora.

Vlada više ne može zaustaviti legalizaciju marihuane i prodaju medicinske marihuane u ovom trenutku, bez ustanka potrošača i privatnih industrija čija je proizvodnja vezana za kanabis.

# 4) Srednjoročni izbori u Americi 2018. godine će biti razočaravajući za demokrate, Obamu i Hillary

# 5) Cyber hakerski napadi nacionalnih država!

2018. je godina u kojoj će se vjerojatno početi događati veliki cyber napadi koje provode nacionalne države.

Već se sumnja da je nedavni veliki nestanak struje na aerodromu u Atlanti bio „probni rad” za cyber napad na američke infrastrukture, a poznato je da su Sjeverna Koreja i Kina vrlo sposobne za operacije cyber ratovanja.

Imajte na umu da su najvjerojatnije mete napada infrastrukturni centri u razvijenim zemljama. Konkretno, postrojenja za pročišćavanje vode, nuklearne elektrane, rafinerije, zračne luke i transportni sustavi.

# 6) Napetost na Bliskom Istoku će se povećati, sa biblijskim proročanstvom koje će se odigrati u Siriji

Prepoznavanjem Jeruzalema kao glavnog grada Izraela – nešto što ni Obama, Bush i Clinton nisu napravili, ali su obećali – nije se predvidilo pojačana napetost na Bliskom istoku.

To je dio svijeta u kojem događaji mogu ići zapanjujućom brzinom i žestinom, pa treba posebno pratiti ovo područje u razdoblju 2018. – 2020. godine.

Pentagonu je ISIS sada u bijegu u Siriji, sada kada je predsjednik Trump preokrenuo mnoge politike predsjednika Obama koje su preferirale terorističke skupine, kao što je ISIS.

Biblijska proročanstva iz Otkrivenja čini se da se obistinjuju sa nevjerojatnom točnošću, a mnogi analitičari biblijskog spisa vjeruju da će se nuklearna detonaciju odigrati u Damasku, u Siriji, dok Izrael bude izazvao koordinirani napad koja uključuje i Iran i Rusiju.

Američko priznanje Jeruzalema kao glavnog grada Izraela, na primjer, služi kao okidač u mnogim događajima koji su doveli do „Armagedona”, prema nekim analitičarima.

# 7) Više terorizma na tlu SAD-a (i više FBI zataškavanja)

Amerikanci će 2018. godine vidjeti nove akte terorizma na američkom tlu.

Politička lijevica u Americi će i dalje negirati muslimansku radikalizaciju koja stoji iza terorizma na američkom tlu, govoreći da radikalizacija ISIS-a nema nikakve veze s napadima. To negiranje će, naravno, dijeliti i lijevi mainstream mediji.

# 8) Slom kriptovaluta

2018. će biti godina u kojoj će se središnje banke početi boriti sa restućim fenomenom kriptovalute. Manipulacija kripto tržišta je dječja igra za središnje banake, koje će bez sumnje isplanirati paničnu prodaju ili hakerski napad na blockchain kao sredstvo da uništi vjerodostojnost kriptoveluta u svijesti javnosti.

Osim toga, trebali bismo očekivati da će mainstream mediji imati ove taktike vezane uz kriptovlaute:

Mainstream mediji povezuju kriptovalute sa djelima terorizma, trgovinom ljudima, pranjem novca i trgovinom drogom.

Povezivanje glavnih terorističkih događaja (ili napada pod lažnom zastavom) sa Bitcoinom kao početak procesa kriminaliziranje.

Eventualno donošenje federalnog zakona koji zahtijeva da sve transakcije kriptovaluta budu povezane sa identitetima (može proći i do nekoliko godina dok se izglasa ovaj zakon, i teško će biti izglasan 2018. godine).

Eventualno će se na tršište pustiti NSA-kontrolirana kriptovaluta koja će biti povezana sa središnjim bankama. Nazvat ćemo za sada to „FedCoin”, ali ona bi se mogla zvati i „NSAcoin.”

Neki ljudi vjeruju da je Bitcoin već NSAcoin, te da je uveden kao način da se skupe mase radi uvođenja virtualne valute kao dijela totalitarne policijske države.

# 9) Odcjepljenja i proglašavanje samostalnosti država će se nastaviti u 2018. godini

# 10) Istina o kontaminiranosti hrane pesticidima će se raširiti po cijelom svijetu

Ukratko, budite spremni za burnu 2018. godinu.

To može biti godina velikih postignuća i ekonomske ekspanzije, tako da iskoristite mogućnosti dok traju.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Ukoliko ne plaćate porez, država vam može napraviti ovrhu na nekretninu i prodati je da namiri porezno dugovanje. Do sada nije bilo tako, ali uskoro će i to građani osjetiti to na svojoj koži

Ministar financija Zdravko Marić u intervjuu subotnjem Jutarnjem listu kazao je da su porezni prihodi u prva dva ovogodišnja mjeseca dosegnuli 10,4 milijarde kuna ili 1,3 posto više nego u istom razdoblju lani, najavio je uvođenje poreza na nekretnine od 2018. i da uskoro slijedi prijedlog rješavanja problema blokiranih građana.

Prema preliminarnim podacima, ukupni proračunski prihodi u prva dva mjeseca ove godine iznosili su 17,6 milijardi kuna, pri čemu su porezni prihodi dosegnuli 10,4 milijarde, što je 1,3 posto više nego u istom razdoblju 2016. godine, naveo je Marić.

“Pritom su prihodi od PDV-a porasli za 1,8 posto. Kad govorimo o prihodima od PDV-a u ovoj godini, treba imati na umu da smo od 1. siječnja ove godine snizili stopu PDV-a na struju i odvoz smeća te da smo vratili opću stopu PDV-a na ugostiteljske usluge.

Međutim, valja imati u vidu činjenicu da usluge na koje smo smanjili stopu PDV-a nemaju sezonalni karakter, dok su ugostiteljske usluge najvećim dijelom sezonalnog karaktera, pa će se efekti vidjeti tek u narednim mjesecima”, rekao je Marić.

Kazao je i da se bilježi pad prihoda od trošarina na duhan i duhanske prerađevine, što je, po svemu sudeći, rezultat smanjenja potrošnje cigareta uslijed povećanja trošarina, ali i antipušačke kampanje.

Kao bitno, Marić ističe rast prihoda od doprinosa na plaću za 3 posto, što se zahvaljuje rastu zaposlenosti i nominalnom rastu plaća.

Rashodna strana proračuna, pak, u skladu je s planom, izjavio je, pri čemu su rashodi u prva dva mjeseca izvršeni u iznosu od 19,4 milijarde kuna, što je 1,1 milijardu više nego u istom razdoblju lani.

Kako ističe, to povećanje prvenstveno se odnosi na subvencije za poljoprivredu, jer se već u veljači, umjesto u travnju, isplatilo veći dio subvencija za poljoprivredu za prvi dio godine.

Što se tiče 2016. godine, Marić je ponovio da zadnji preliminarni podaci pokazuju da je deficit opće države na razini 1 posto BDP-a, što je niže od rebalansom planiranih 1,6 posto.

Porez na nekretnine od 1. siječnja 2018.

Ministar je istaknuo i da se od 1. siječnja 2018. uvodi porez na nekretnine kao zamjena za komunalnu naknadu.

“U cilju što uspješnije realizacije poreza na nekretnine, službe Ministarstva financija, a posebice Porezna uprava, intenzivno surađuju s Udrugom gradova i Udrugom općina i drugim institucijama kako bi implementacija poreza na nekretnine krenula od 1. siječnja 2018. bez stresova i nedoumica”, proučio je Marić.

Najavio je još jedan važan projekt na kojem se radi – rješavanje problema blokiranih građana. Po podacima Fine, blokirano je 327.000 građana, a njihov ukupni dug iznosi 40,2 milijarde kuna.

“Podsjetio bih da smo pred izbore obećali otpisati dug građanima do iznosa prosječne plaće i to dug prema državi, jedinicama lokalne samouprave, državnim i komunalnim tvrtkama. Obećanje ćemo ispuniti i provesti kroz zakonsko rješenje”, rekao je Marić.

Istaknuo je i da se razmatra mogućnost i način kako bi se zakonskim mjerama potaknuo otpis duga građanima i od drugih vjerovnika, kao što su banke, kartičari, telekomi i drugi jer je, kazao je Marić, najveći broj građana došao u blokadu upravo zbog duga prema drugim vjerovnicima, a ne prema državi.

“S prijedlogom zakonskog rješenja izaći ćemo u skorije vrijeme”, istaknuo je, među ostalim, ministar Marić u intervjuu za Jutarnji list.
 

 
(nacional.hr)