1 Mata Hari

Danas priznata kao prototip fatalne žene, Margareta Gertruda Cele, poznata kao Mata Hari, bila je čuvena plesačica egzotičnog plesa, koja je ubijena 1917. godine zbog špijuniranja za Njemačku tijekom Prvog svjetskog rata. Slavu je stekla u Parizu svojim plesanjem, a kad je izbio rat bila je ljubavnica i dama za pratnju mnogih bogatih ljudi i vojnih osoba.

Kao državljanka neutralne Nizozemske, Mata Hari je često prelazila državnu granicu, što je u jednom trenutku privuklo pažnju savezničkih sila. Na informativnom razgovoru u britanskoj obavještajnoj službi, tvrdila je da je tajni agent koji radi za Francusku, međutim, francuska vlada je tu izjavu demantirala. Ubrzo potom, Francuska je presrela njemačku radio vezu, u kojoj se govorilo o detaljima jednog od njihovih najsupešnijih špijuna. Sve je ukazivalo na to da se radi slavnoj plesačici, i ona je ubrzo uhićena i optužena da je doprinijela smrti 50.000 ljudi. Na suđenju je osuđena i nad njom je izvršena smrtna kazna u listopadu 1917. godine. Iako nikad nije bilo točno utvrđeno da li je zaista radila za Nijemce ili Francuze, Mata Hari se pamti kao jedan od najslavnijih špijuna svih vremena.

2 Kim Philby
Možda jedan od najčuvenijih duplih agenata Hladnog rata, Kim Philby bio je britanski špijun, svjetski putnik, koji je zapravo bio socijalista po opredjeljenju pod kontrolom sovjetskog KGB. Tijekom svoje karijere, koja ga je vodila put Španjolske, Afrike, Sjedinjenih Država, Istanbula i Moskve, Philby je stekao reputaciju jednog od najsposobnijeg britanskog špijuna, koji je sve vrijeme slao tajne informacije sovjetskoj ambasadi u Parizu. Krajem četrdesetih godina prošlog stoljeća dobio je zadatak da bude posrednik između britanskih i američkih tajnih službi u Washingtonu. Za to vrijeme, proslijedio je značajne informacije o američkom naoružanju i zalihama atomskog oružja. Mnogi smatraju da su njegovi izvještaji imali veliki utjecaj na Staljinove političke odluke i da su doveli do početka Korejskog rata. Britanske obavještajne službe su sumnjale da je špijun, ali nisu mogli ništa dokazati, tako da je dugo ostao u “ladicama” obavještajnih službi, dok nije 1963. godine prebjegao u Sovjetski Savez. Nastavio je raditi u okviru sovjetske tajne službe sve do smrti 1988. godine, kada je dobio brojna posthumna odlikovanja od ruske vlade.

3 Nathan Hale
Nathan Hale bio je vojnik Kontinentalne vojske kada se 1776. godine dobrovoljno prijavio za opasni obaveštajni zadatak iza neprijateljske linije. godine dobrovoljno prijavio za opasni obavještajni zadatak iza neprijateljske linije. Hale, koji je tada imao samo 21 godinu, došao je prerušen u New York kako bi izvijestio o kretanju britanske vojske, ali, nakon što je grad pao u britanske ruke, pronašao ga je jedan britanski časnik i uhitio. Iako tada špijuniranje nije bilo toliko rasprostranjeno, Hale je optužen da je bio ilegalni borac i obješen nekoliko dana po hapšenju. Priča se da je, prije nego što je ubijen, izrekao čuvenu rečenicu “žao mi je što imam samo jedan život da dam za svoju zemlju”. Ova izjava i njegove špijunske aktivnosti donijele su mu reputaciju heroja Revolucionarnog rata. I dan danas njegova statua stoji ispred glavnog sjedišta CIA.

4 Frederick “Fritz” Joubert Duquesn
Frederick “Fritz” Joubert Duquesn bio je pisac, vojnik i avanturist koji je stekao slavu njemačkog špijuna za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata. Kao mladić, borio se protiv Engleske u svojoj rodnoj Južnoj Africi za vrijeme Prvog i Drugog burskog rata, kada se u jednom trenutku prijavio u britansku vojsku kako bi sabotirao njihove operacije i izvještavao o kretanju vojske. Ovo iskustvo pomoglo mu je da se u njemu ukoreni mržnja prema svemu što je englesko. Po izbijanju Prvog svjetskog rata, Duquesne počinje raditi kao špijun za Nijemce. Postavio je nekoliko bombi na britanske brodove. Uhićen je 1917. godine i izručen u New York, ali nakon dvije godine zatvora uspijeva pobjeći tako što je presjekao šipke u svojoj ćeliji i uz pomoć ljestava sišao niz zatvorski zid. Neko vrijeme je bio nestao, radeći kao novinar suradnik. Tada je čak i napisao svoju biografiju, prije nego što se opet vratio starom poslu kada je počeo Drugi svjetski rat. Njegovi špijunski dani okončani su 1942. Njegovi špijunski dani okončani su 1942. godine, kada je zajedno sa još 33 nemačka tajna agenta uhapšen i osuđen na najvećem suđenju špijunima u američkoj istoriji. godine, kada je zajedno sa još 33 njemačka tajna agenta uhićen i osuđen na najvećem suđenju špijunima u američkoj povijesti.

5 Sidney Reilly
Jedan od glavnih modela po kojem je osmišljen lik Jamesa Bonda, bio je Sidney Reilly, vrhunski špijun koji je radio za brojne vlada početkom dvadesetog stoljeća. Poznat kao “as špijuna”, Riley je bio ekspert za prijevaru i osobnu promociju, tako da su mnoge činjenice o njegovom životu pod velom tajne. Ono što se zna, jeste da je bio majstor prerušavanja, i da je često prelazio državne granice pod različitim imenima, a zadatak mu je bio da dolazi do vojnih tajni, planova izgradnje i prototipova aviona. Također je bio poznat po svom veselom karakteru, i često je koristio svoj šarm kako bi zavodio žene političara i vojnih osoba. U svom najčuvenijem zadatku, Riley je radio kao vođa britanske obavještajne skupine koja je imala za zadatak svrgavanje boljševičke vlade u Rusiji 1917. godine. Sudjelovao je u izvođenju neuspješnog državnog udara, i predvodio je pokušaj ubojstva Lenjina. Međutim, njegova grupa je bila raskrinkana, a on je za dlaku izbjegao uhićenje, uzevši identitet Nijemca i uspio je pobjeći u Finsku. Ruska vlada ga je u odsutnosti osudila na smrt. Godine 1925. u tajnoj operaciji namamljen je u Sovjetski Savez i uhićen. Iako nikad nije priznao da je bio tajni agent, streljački vod je izvršio smrtnu kaznu nad njim.

6 Richard Zorg
Richard Zorg, koga smatraju jednim od najvještijih špijuna 20. stoljeća, bio je sovjetski majstor špijunaže koji je djelovao diljem svijeta prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata. Tijekom većeg dijela svoje karijere, tajno je radio kao profesionalni novinar, putovao je diljem Europe, i prikupljao informacije o mogućem širenju komunizma. Po izbijanju Drugog svjetskog rata, Zorg je otputovao u Japan prerušen u nacističkog reportera i počeo Sovjetima da šalje vrijedne obavještajne podatke o japanskim i njemačkim vojnim operacijama. Upozorio ih je na napad na Pearl Harbor, na planiranu njemačku invaziju Rusije, i na bezbroj drugih vojnih misija. Međutim, Staljin je jednostavno ignorirao masu njegovih podataka. Japanci su ga uhvatili 1944. godine, i , iako nikad nije priznao da je sovjetski špijun, čak ni prilikom mučenja, ubrzo je ubijen. Sovjeti nisu priznavali ni njega ni njegov rad sve do 1964. godine, kada je proglašen nacionalnim herojem.

7 Aldrich Hazen Ames
Dok je većina špijuna angažirana u tajnim operacijama iz političkih ili ideoloških razloga, Aldrich Hazen Ames radio je kao agent CIA iz čisto financijskih motiva. Ames je radio kao analitičar kontrašpijunaže u Vašingtonu. Ames je radio kao analitičar kontrašpijunaže u Washingtonu. Kako mu je novac očajnički bio potreban, počeo je prodavati informacije Sovjetima, od kojih je, navodno, primio preko četiri milijuna dolara. Tijekom devet godina, Rusima je odao bezbroj tajni, uključujući imena preko stotine američkih doušnika koji su radili u Rusiji, od kojih je najmanje deset potom bilo ubijeno. Tako zarađeni novac trošio je na luksuzni način života, što je privuklo pozornost njegovih kolega iz CIA. Međutim, zahvaljujući dobroj obučenosti, uspijevao je nekoliko puta proći detektor laži. Napokon je 1994. godine uhićen, kada je priznao da je radio kao krtica, i osuđen je na doživotnu robiju. Interesantno je da je najmanje dva milijuna dolara ostalo na neotkrivenom bankovnom računu, a Rusi do današnjeg dana odbijaju vratiti taj novac američkim vlastima.

8 Elizabeth Van Liew
Elizabeth Van Liew bila je špijunka koja je radila za Uniju u vrijeme američkog Građanskog rata. Radila je predstavljajući se da je suradnica dobrotvornog društva. Bilo joj je dozvoljeno da ulazi u ozloglašeni zatvor Libi u Richmondu, gdje je zatvorenicima Unije donosila hranu i ostale potrepštine. Tamo je prikupljala informacije o kretanju vojske Konfederacije i prenosila ih američkim snagama. Također je djelovala u okviru malog špijunskog kruga sa sjedištem u okolici Richmonda, koji je uključivao nekoliko visokih dužnosnika konfederativne vlade. Čak su kružile glasine da je uspjela da zaposli jednog od svojih bivših robova u Bijeloj kući Konfederacije, koji je bio njen doušnik. Nakon završetka rata, Van Liew je kapetan Grant smatrao najvrednijim izvorom informacija iz glavnog grada Konfederacije. Zajedno sa Belle Boyd sa južnjačke strane, ostala je zapamćena kao najčuveniji špijun iz Građanskog rata, i postavljena u Hall slavnih vojne obavještajne službe.

9 Klaus Fuchs
Njemački teoretičar fizike i stručnjak za tehnologiju pravljenja atomske bombe, Klaus Fuchs opskrbio je brojnim značajnim tajnama o naoružanju tadašnji SSSR dok je radio kao znanstvenik za američku vladu. Napravio je nekoliko vrijednih otkrića na polju nuklearne fizija, i sudjelovao je u poznatom projektu Manhattan, koji je doveo do nastanka prve atomske bombe. Kao mladog komunistu, KGB ga je regrutirao 1941. godine, i tako je on godinama prenosio Sovjetima informacije o tehnologiji izrade bombe io stanju američkog naoružanja. Bio je uhićen 1946. godine nakon što je obavještajna služba Savezničkih snaga provalila sovjetsku šifru. Prilikom ispitivanja priznao je da je radio za Ruse. Iako nije toliko poznat kao što su bračni par Julius i Ethel Rosenberg, tajne o atomskoj bombi koje je odavao Klaus Fuchs više su utjecale na saznanja Rusa o američkom nuklearnom programu, i čak su im pomogle da razviju svoje nuklearno oružje.

10 Allan Pinkerton
Allan Pinkerton bio je škotski detektiv koji je uveo mnoge tehnike špijuniranja koje se koriste i danas. Bio je prvi detektiv koji je bacio u zasjenak svoje “mete”, a njegove tajne operacije, koje je nazivao “tumačenjem uloge”, pomogle su da se oblikuje moderna špijunaža. Godine 1850. osnovao je Nacionalnu detektivsku agenciju Pinkerton. Njegov tim bio je dobro poznat u 19. stoljeću, a najviše su ostali zapamćeni po sudjelovanju u praćenju i hvatanju nekolicine ondašnjih poznatih kriminalaca. Za vrijeme američkog Građanskog rata, Pinkerton je stajao na čelu Obavještajne službe Unije, i bio je blizak suradnik i savjetnik Abrahama Lincolna. Pomogao je da se osujeti zavjera ubojstva Lincolna 1861. godine, tako što je postavio agente unutar vojske Konfederacije, i čak je bio na tajnom zadatku kao časnik Konfederacije, kako bi izvještavao o pokretima vojnih trupa.
 
 
(blitz.rs/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=8231"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Preko 40 godina, printali smo novac i proširivali kreditni sistem da bi potaknuli rast ekonomije. Tijekom tog perioda, kako smo prekrivali papirima pukotine koje se se otvarale u sistemu, nastavljali smo pratiti rast ekonomije u nominalnim uvjetima. Ne rješavajućim osnovna pitanja, ekonomska pukotina je rasla u enormnu rupetinu koja je zahtjevala povećanje količine kredita i monetarnu ekspanziju da bi održali privid blagostanja. Kriza iza krize, mogućnosti da se razriješe masivne nejednakosti su jednostavno odgurnute u budućnost, omogućavajući tim nejednakostima da se izmješaju i ujedine. Dok se većina mišljenja odnosila da je slom i krah 2008. godine  kao najviša točka monetarnog ciklusa i krize, bojimo se da to nije tako. Od 2008. godine, ekonomska politika je bila bazirana na kreditima i monetarnoj ekspanziji se nije promjenila i nastavila je gurati eskalirajuću krizu u budućnost.

Ljudsko ponašanje je previše povezano za nas da bi promjenili puteve ponašanja, bez obzira kako mislimo da smo različiti i promjenjivi. Čak i najpametniji čovjek može postati zaveden od kratkovidnih brzih rješenja. Ljudska priroda je oblikovana tako da riješava probleme odmah (npr. kako pobjeći lavu puzajući kroz selo ) na trošak trajanja rješenja ( npr. preusmjereni resursi i ulaganja vremena i energije da bi sagradili zaštitni zid oko sela ). Zbog ljudske tendencije, povijest je razbacana među ostacima mrtvih novčanih valuta kratkovidnih politika.

U buđenju ovih destruktivnih laži, prosječne osobe, čija je ušteđevima izbrisana kolapsom novčane valute. Razmislite o tome samo jedan trenutak:

u medvjeđem (padajućem) tržištu, portfelj vam može pasti od 10 do 50%, ali portfelj se može još uvijek oporaviti s vremenom. U kolapsu novčane valute, čitava ušteđevina koja je akumulirana tijekom jednog života će biti izbrisana. Nema oporavka od kompletnog kolapsa novčane valute.

Primjeri kompletnog kolapsa novčane valute
Zašto bi investitori i porosječan čovjek zaštitio sebe od onog što se danas čini kao događaj udaraca manje vjerojatnosti/visoki udarac (npr. crni labud) ? Kriza valutne kauzule se ponavlja sa začuđujućom frekvencijom.

Mađarska, 1945-1946

Nakon završetka 2. Svjetskog rata, između kaosa kontinuiranog uništavanja, Mađarska je iskusila najgoru hiperinflaciju ikada zabilježenu. Na najbržem tempu, Mađarski pengo je izgubio pola vrijednosti svakih 15 sati. Znači, inflacija je bila 50% svakih 15 sati.

Zimbabwe, 1998-2009

Svačiji omiljeni predsjenik ( sa hobijem ekonomista), Robert Mugabe, je izvršio prepad na centralnu banku da bi prikrio poreze koji su izgubljeni u ekonomskim “reformama”. Na vrhuncu, Zimbabwe dolar je ozgubio pola vrijednosti svaki dan. [highlight color="yellow"] Znači, inflacija je bila 50% svakih 24 sata. [/highlight]

Jugoslavija, 1989-1994

Popunjavajući proračunske rupe, naštampanim novcem, Jugoslavija je iskusila kolaps valute dinara, u najvećem ritmu, u kojem je dinar izgubio pola vrijednsti svakih dan i pol. [highlight color="yellow"] Znači, inflacija je bila 50% svakih 36 sati. [/highlight]

Njemačka, 1921-1923

Vjerovatno najanaliziraniji kolaps valute u povijesti, hiperinflacija Weinmarska Republika-e je nedvojebeno bila rezultat deficita proračuna koji je stvoren nakon 1. Svjetskog rata. Osobito, isplate masivne reparacije koje su morali plaćati, već tada slaba njemačka marka je gurnuta dalje u kompletni kolaps. Doduše, krajnje uništenje njemačke srednje klase je snosilo direktne posljedice, njemačka hiperinflcaija je možda i pogurala napredovanje Hitler-a i koračanje prema 2.Svjetskom ratu.

Grčka, 1942-1944, 1953

Grčka danas dominira u ekonomskim vijestima, ali toj zemlji nije stran financijski kolaps, kao što se prema uzorku, to dešavalo kroz povijest. Na najgoroj točci grčke 1942-1944 inflacije, mjesečna inflacija je bila zapanjujućih 13.800%. [highlight color="yellow"] Znači, inflacija je bila 450% svakih 24 sata. [/highlight]

Ovih pet primjera su jedni od najgorih slučajeva u zadnjih 100 godina. Gledajući unazad, čak i više, vidimo kolaps valute u više navrata kroz carstva i administracije kroz povijest: Rim, Kina, Francuska, i (čak možda i ) SAD.

Zajednički razlozi kolapsa valute

Na kraju svega, kriza valute je obično uzrokovana kratkoročnim “rješenjima” strukturanog dohotka ili problema izdataka (npr. deficit proračuna). Ostatak  (npr. su troškovi koji pokrivaju pravo, paćanje troškova carstva, kupnja prostitutki i palača za aristokrate?) su samo detalji.

Kada problem deficita nije bio očit, vlade su koristila prošireni kredit i sankcije valutnog sistema i pogrešno razmišljajući  da su savladali njihovu ekonomsku sudbinu. Kada je deficit bio očit, vlade su obično rješavale problem uz pomoć štampanja novca, bolje nego se prilagoditi bolnom vraćanju duga. Na žalost, s vremenom, problem deficita je bio očit, ali je bilo prekasno da se popravi.

Dno je nastupilo kad su vlade napravile sve što su mogle, poučene iskustvom iz prošlosti, da bi postigli trenutno zadovoljenje na račun dugoročnih rješenja. Izguravajući kao bolno rješenje u prošlost, vlade su jednostavno pomiješale originalni problem do trenutka kada nije bio više rješiv printanjem novca. Na žalost, oni koji su patili od ovakvih procesa – bez obzira koliko dugo je trebalo da ih se riješi – srednja klasa je uvijek bila ta koja je spašavala domaću valutu na svojim fiksnim prihodima.

Američka kriza valute na križanju puteva

Danas, SAD je na križanju puteva. Dok nitko ne niječe dugove SAD-a i velike brojke dificita, postoji jaz neslaganja o jačini i brzini problema. Paul Krugman je prozvao za više fiskalne i monetarne stimulanse, raspravljajući  da SAD mora brinuti o deficitu kada se povrati normalan život i blagostanje. U opoziciji, Ron Paul je zahtjevao da se obuzda neumjerena potrošnja novca i to odmah. Obojca su jako pametni ljudi; očito je da je tvorce američke filozofije zatekao nacionalni uteg rata. Moment takve bitke ne može biti gori.

Realnost  sadašnje situacije je grozan:

Ciklus od 30 do 50 godina kreditne ekspanzije koj je producirao prekomjerna dugovanja za financijska dobra – obveznice, dionice, nekretnine i roba – sada se to sve obezvrjeđuje jer je pretjeran rizik cijene novca na najnižoj granici. Svjedočimo smrti izobilja i rođenju jednostavnosti, koje može bit jedno duže vrijeme. – Bill Gross 2012

Ne postoje sredstva za izbjegavanje kolapsa koja je uzrokovala kreditno zaduživanje. Alternativa je jedina u tome da ako je kriza došla ranije kao razultat dobrovoljnog napuštanja daljnjeg kreditnog zaduživanja ili kasnije kao krajnja i totalna katastrofa valutnog sistema. – Ludwig von Mises