Moskva pomaže Pekingu da izgradi Sustav upozorenja od napada nuklearnih raketa, što će drastično povećati kineske obrambene sposobnosti, rekao je predsjednik Vladimir Putin

On je također napomenuo da trenutno takvu tehnologiju imaju samo Rusija i SAD.

“Mislim da ovdje neću otkriti veliku tajnu. Ionako će sve postati jasno. Sada pomažemo našim kineskim partnerima u stvaranju sustava upozorenja za napad raketama svih dometa koje nose nuklearne glave” – rekao je Putin visokim dužnosnicima 16. sastanak diskusijskog kluba Valdai u crnomorskom odmaralištu Soči u četvrtak.

Predsjednik je prisutne podsjetio da su Rusija i SAD jedine dvije države na svijetu koje su trenutno naoružane takvim sustavima.

To je vrlo ozbiljna stvar koja će drastično povećati obrambene sposobnosti Kine.

Sustav upozorenja na raketne napade kombinira zemaljske radare i satelite u Zemljinoj orbiti koji detektiraju lansiranje balističkih projektila i izračunavaju njihovu putanju.

Podaci se zatim prosljeđuju u zapovjedni centar gdje se može donijeti odluka o odbijanju napada i njegovom reagiranju.

Ruski čelnik također je rekao da je osvajanje Kine “nemoguće po definiciji”, navodno se referirajući na trgovinski rat Washingtona protiv Pekinga, američke patrolne misije u Južnom kineskom moru i druge slične nasilne poteze SAD-a.

Oni koji čine takve “dekonstruktivne i štetne” pokušaje samo će “nanijeti štetu svijetu i nanijeti sebi štetu”, upozorio je Putin.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Vojska mora odlučno braniti kineski suverenitet, sigurnost i razvojne interese, kao i čvrsto održavati svjetski mir, rekao je Xi odabranoj publici na trgu Tiananmen, što je prenijela državna televizija

Pking je u utorak obilježio 70. obljetnicu uspostave Narodne Republike Kine velikom vojnom paradom u prijestolnici, pod budnim okom vođe Xi Jinpinga.

To je najvažniji događaj ove godine u Kini suočenoj s nizom izazova, uključujući gotovo četiri mjeseca protuvladinih prosvjeda u Hong Kongu i trgovinski rat sa SAD-om koji pogađa gospodarstvo.

Xi, obučen u odijelo nalik onima koje je nosio Mao Zedong, te u pratnji svojih prethodnika Hua Jintaoa i Jianga Zemina, kazao je kako će Kina provoditi strategiju otvaranja koja će koristiti svim stranama.

Vojska mora odlučno braniti kineski suverenitet, sigurnost i razvojne interese, kao i čvrsto održavati svjetski mir, rekao je Xi odabranoj publici na trgu Tiananmen, što je prenijela državna televizija.

“Nikakva sila ne može uzdrmati status Kine ili zaustaviti kineski narod i naciju da ide naprijed”, poručio je Xi s Vrata nebeskog mira, gdje je kineski komunistički vođa Mao Zedong 1. listopada 1949. proglasio osnivanje Narodne Republike.

Mjesec dana kasnije poraženi nacionalisti Kuomintanga s čelnikom Čang Kaj-šekom bježe na Tajvan, nakon građanskog rata u kojem su se s komunistima borili za kontrolu nad teritorijima oslobođenima nakon japanske invazije. U tim sukobima poginulo je nekoliko milijuna ljudi.

Xi je u utorak kazao kako Kina mora održati blagostanje i stabilnost u Hong Kongu i na Makau, razvijati mirne odnose s Tajvanom i “nastaviti težnju za potpunim ujedinjenjem domovine”.

Kineski čelnik čiji je program modernizacije vojske uzburkao duhove u regiji potom se spustio na ulicu i izvršio pregled vojne opreme i postrojenih vojnika.

Prošavši pored njih u crnoj limuzini, pozdravio ih je: “Zdravo drugovi, drugovi koji teško rade!”. “Pratiti partiju! Boriti se za pobjedu! Uzorno se ponašati!”, odgovorili su vojnici.

Xi se nakon toga vratio na pozornicu i pratio paradu vojnika, tenkova, dronova, raketa i letjelica.

Među prikazanim oružjem bile su interkontinentalne balističke rakete DF-41, temelj kineskih nuklearnih kapaciteta. Te rakete mogu nositi nekoliko nuklearnih glava i stići i do SAD-a.

 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

 

 
(index.hr)

Iranski predsjednik Hassan Rouhani rekao je da su Sjedinjene Države poticale terorizam na Bliskom Istoku, provodeći američku politiku za širenje haosa i radikalizma u cijeloj regiji

U intervjuu koji je vodio u utorak navečer, Rouhani je odbacio svaku ideju da je Iran u „fanatičnoj“ potrazi za nuklearnim oružjem – kao što je njegov američki kolega tvrdio u govoru ranije tog dana – i izjavio je da je Washington umjesto toga glavni problem na Bliskom istoku.

“Danas je Amerika, nažalost, pristalica terorizma u našoj regiji – i kamo god Amerika ide, terorizam se širio u poput epidemije” – rekao je Rouhani, ukazujući na američku intervenciju u Siriji kao slučaj.

Zemlja koja je prisutna i leti zračnim prostorom Sirije i bombardira zemlju bez dozvole vlade te države – je Amerika (Sjedinjene Države).

Rouhani je dodao da su američke sankcije Iranu također kvalificirane kao oblik terorizma, ističući njihove loše učinke na zdravstveni sustav zemlje i troškove lijekova. Kazao je da je ublažavanje sankcija i dalje težak preduvjet prije nego što će Teheran čak razmotriti dolazak na stol za razgovore sa Amerikom.

“Ako prestanu sa sankcijama, atmosfera će se promijeniti” – rekao je predsjednik Rouhani.

Unatoč tome što je američki predsjednik Donald Trump pokazao želju da okonča američku vojnu prisutnost u Siriji, Washington nastavlja tamo provoditi izričite operacije protiv želje njihove vlade.

Godinama je pod upravom Baracka Obame, SAD također davao stotine milijuna dolara oružja i druge pomoći pobunjeničkoj oporbi u Siriji, poplavivši zemlju oružjem i produživši krvavi sukob.

Američko miješanje u drugim dijelovima svijeta – od Sjeverne Afrike do Srednje Azije – također je pomoglo u ostvarenju poplava nasilja i ekstremizma.

Nakon gotovo dva desetljeća rata u Afganistanu, militantne skupine ondje drže veći teritorij nego ikad prije, izvodeći redovite napade na američke i afganistanske snage.

U međuvremenu u Libiji, posljedica NATO-ove akcije koja je svrgnula vođu Muammar Gadafija 2011. godine, i dalje drži zemlju u kaosu.

Napetosti između Washingtona i Teherana sve više rastu od prošle godine, kada je predsjednik Trump povukao Sjedinjene Države iz nuklearnog sporazuma potpisanog između Irana i svjetskih sila, i ponovno nametnuo ukinute sankcije gospodarstvu te zemlje.

Brojni incidenti oko Perzijskog zaljeva – uključujući „sabotaže“ na tankere, rušenje američkog špijunskog bespilotnog zrakoplova i napadi na saudijsku naftnu infrastrukturu – bili su pripisani Iranu, održavajući američko neprijateljstvo na visokoj poziciji.

Novi-Svjetski-Poredak.com

SAD možda imaju vojni proračun koji daleko premašuje vojni proračun Rusije, ali to nije važno s obzirom da je ruska vojska tu da brani zemlju, a ne da napada druge nacije, rekao je ruski ministar obrane

Ruski vojni proračun prije nekoliko godina doživio je značajni porast programa naoružanja, ali je to povučeno u posljednjih nekoliko godina.

Stockholmski međunarodni institut za istraživanje mira procijenio je da je Rusija šesta najveća svjetska obrambena sila u 2018. godini, iza SAD-a, Kine, Saudijske Arabije, Indije i Francuske.

U međuvremenu se Pentagon zasipao novcem Trumpove administracije, ostavljajući vojne proračune drugih država daleko iza.

No čovjek koji je zadužen za rusko ministarstvo obrane kaže da njegovi kolege Rusi nemaju razloga za brigu, jer se njihove rublje poreznih obveznika dobro troše.

„SAD troše ogromne količine novca na privatne vojne naručitelje, na zrakoplovne prijevoznike. Pa da li je Rusiji zaista potrebno pet do deset napadačkih nosača zrakoplova s obzirom na to da nemamo namjeru napasti nikoga?“ – rekao je ruskim ministar obrane Sergej Šojgu.

Potrebna su nam sredstva koja bismo mogli upotrijebiti protiv neprijateljskih napadačkih skupina ako napadnu našu zemlju. Oni su daleko manje skupi i vrlo učinkovitiji.

Ministar je također kritizirao Washington zbog njegove navike da opravdava svijetu svoje vojne intervencije interesima ljudi koji žive u zemljama koje napadaju.

“U kojim nacijama nakon njihovog “dolaska demokracije” je procvjetala demokracija? Je li to bio Irak, Afganistan ili Sirija?” – pitao je Šoigu. “A te zemelje sigurno mogu zaboraviti i na suverenitet i neovisnost nakon američkog učešća i “oslobađanja”.”

Dodao je da se čini da SAD ne gubi na apetit za uništavanjem drugih nacija, bilo vojnom intervencijom ili drugim sredstvima.

“Naše zapadne kolege vole optuživati​Rusiju da vodi “hibridne ratove” ili bilo što drugo. No, ja kažem da je Zapad taj koji vodi stvarni hibridni rat. SAD se upravo sprema napustiti Afganistan koji je u polu-ruševnom sranju i istodobno rade naporno na dizanje tenzija u Venezueli – sve za “trijumf demokracije” – naravno.”

SAD su ove godine pokušale srušiti venecuelansku vladu podržavajući Juana Guaida, koji se proglasio privremenim predsjednikom latinoameričke države.

Međutim, njegovo pretvaranje nije bilo tako uspješno. Američka dva pokušaja pokretanja građanskog rata velikih razmjera i svrgavanja predsjednika Nicolasa Madura bila su neuspješna unatoč obećanjima Washingtona da će ukinuti oštre ekonomske sankcije protiv Venezuele nakon što njihov čovjek preuzme kontrolu u zemlji.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Pentagon navodi kako je svrha razmještanja trupa odbrambenog karaktera i da će se one koncentrirati na zračnu odbranu

Predsjednik Sjedinjenih Američki Država Donald Trump odobrio je razmještanje američkih snaga u Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, poslije napada na saudijska naftna postrojenja, prenosi agencija Tanjug pozivajući se na Reuters.

Kako javlja ova agencija, svrha razmještanja američkih vojnih snaga je odbrambenog karaktera i one će se prije svega koncentrirati na zračnu obranu i obranu od raketnih napada, izjavio je Pentagon.

Ministar odbrane SAD-a Mark Esper kazao je kako je ovo razmještanje prvi korak, te kako on ne otpisuje dodatne poteze sličnog karaktera.

On je naveo kako je riječ o odgovoru na zahtjeve Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata da im se pomogne u zračnoj i raketnoj obrani.

Esper i general Joseph Dunford, prvi čovjek američkog Glavnog vojnog stožera, naveli su kako će detalji razmještanja biti određeni narednih dana.

Stav jemenskih pobunjenika

Za napade bespilotnim letjelicama na saudijska naftna postrojenja 14. rujna odgovornost je preuzela pobunjenička grupa Huti u Jemenu, dok Washington za te napade uporno optužuje službeni Teheran.

Iran je negirao bilo kakvu umiješanost u ove napade.

U petak je zvaničnik pobunjeničkog pokreta Huti u Jemenu kazao kako će obustaviti ispaljivanje raketa i napade bespilotnim letjelicama na Saudijsku Arabiju, te upozorio kako bi nastavak rata mogao dovesti do „opasnog razvoja događaja“.

(balkans.aljazeera.net)

Saudijska Arabija želi da njihovi saveznici vjeruju da je Teheran pokrenuo napade na njihova naftna postrojenja, iako su samo dokazali da je oružje korišteno u napadu iranskog podrijetla

Iako je to tako, Donald Trump neće vjerojatno dati zeleno svjetlo za rat protiv Irana.

Oružje na kojem piše “Made in Iran” nije “lansirao Iran”.

Mogućnost da da je rakete kojima su napadnuta postrojenja proizveo Iran, nije veliko otkriće, izjavio je za RT Viktor Murakhovsky, vojni analitičar i glavni urednik časopisa Arsenal of the Fatherland.

Prikazivanje ostataka raketa i bespilotnih letelica koje su pogodile objekte naftnog postrojenja Abqaiq i Khurais možda je to dokazalo, ali one su identificirane čim su se prve krhotina raketa pojavile nakon udara.

Iran je razvio takve “krstareće rakete dugog dometa” na temelju sovjetske rakete Kh-55, koje je kupio od Ukrajine početkom 2000-ih, rekao je Murakhovsky.

Ali ni na koji način ne dokazuje da je Teheran imao bilo kakve veze s napadom i da su napadi na saudijska naftna postrojenja bili sa iranskog teritorija.

Unatoč napadu koji su pobunjeni Huti izvršili iz Jemena, Rijad je u srijedu tvrdio da isti nije mogao biti pokrenut s jemenskog teritorija i da je Iran “nesumnjivo sponzorirao” taj napad. Jedan od argumenata bio je da Huti nisu bili sposobni provesti takav napad. Murakhovsky to osporava.

“Nije tajna da Iran isporučuje oružje i vojnu opremu pobunjenim Hutima u Jemenu, a krstareće rakete su mogle biti među tim isporukama” – rekao je.

Ako je to slučaj, takve rakete „nije teško lansirati“, a Hutima nije nije bila potrebna pomoć iranskih specijalaca da sami izvedu napad, rekao je vojni stručnjak.

Trump zna da je napad na Iran loša ideja.

Ono što Saudijsko izvješće u osnovi kaže jest da je “oružje mogao isporučiti, i vjerojatno je to bio Iran”, što je potpuno isti način na koji su Velika Britanija i drugi slali oružje oružje Saudijskoj Arabiji, koje je korišteno u ovom četverogodišnjem ratu protiv Jemena” – rekao je Matthew Gordon-Banks, bivši britanski zastupnik i viši znanstveni suradnik britanske Akademije obrane.

No izlazeći s optužbama protiv svojih glavnih geopolitičkih rivala u Teheranu, Rijad “teži očekivanju da će SAD provesti svoj prljavi posao za njih” – što znači uzvratni udar na Iran.

Međutim, malo je vjerojatno da će ostvariti svoj cilj, jer američki predsjednik Donald Trump zna da “bez obzira na to što njegovi savjetnici kažu, napad protiv Irana mogao bi imati pogubne posljedice širom Zaljeva i širom svijeta”.

Novi-Svjetski-Poredak.com

“Naše je stajalište da nema rješenja za sukob osim pregovora i mira za stolom”

Nakon što su prošli tjedan bili pregovori sa Talibanima o završetku američkog ‘vječnog rata’, Washington je afganistanski militantni pokret spreman boriti se protiv ‘nametnutog’ rata još stotinu godina, rekao je za RT njegov glavni pregovarač.

Dugogodišnji mirovni proces zaustavio je predsjednik Donald Trump samo nekoliko dana uoči službeno potpisanog sporazuma.

Nacrt su čak parafirale obje strane, rekao je vodeći talibanski pregovarač Sher Mohammad Abbas Stanikzai. Dodao je da ipak ne vidi da je američka odluka konačna i rekao da su talibani i dalje posvećeni pregovorima.

“Naše je stajalište da ne postoji rješenje sukoba osim pregovora i izuzev mira za stolom” – rekao je Stanikzai. “Nadamo se da je gospodin Trump ponovno razmislio o svojoj najavi i da će vratiti tamo gdje smo prije bili.”

Razgovori su odjedanput prekinuti zbog bombaškog napada talibana automobilom u kojem je poginuo američki vojnik stacioniran u Kabulu prošlog tjedna – zajedno s gotovo desetak afganistanskih civila – nakon čega je predsjednik Trump naglo otkazao planirani sastanak sa talibanima u Camp Davidu.

Talibani tvrde da su njihov bombaški napad opravdan odgovor na tekuće napade američkih i afganistanskih snaga, te inzistiraju da brane svoju zemlju od neprijateljskog stranog okupatora.

“Rat nam je nametnut. Američki vojnici su u Afganistanu. Mi nemamo niti jednog mudžahedina u Washingtonu.”

Stanikzai je bio skeptičan u pogledu predsjednikovog razloga za zaustavljanje razgovora, tvrdeći da se sukobio s izjavama državnog sekretara Mikea Pompea, koji se sljedećeg dana pojavio na televiziji i hvalio se da je SAD ubio “preko 1.000 talibana” tijekom prethodnih deset dana, čak i kada su pregovori napredovali.

“Ako mogu ubiti tisuću naših talibana, zašto ne bismo mogli ubiti jednog ili dva američka vojnika?” – pitao je Stanikzai. “To je naše pravo. Moramo se branimo i branimo svoj narod. “

Predstavnik talibana je rekao kako se predsjednik Trump ne razlikuje od svog prethodnika Baracka Obame, koji je također pokušao provesti mirovne pregovore s afganistanskim militantima prije nego što je u posljednji trenutak promijenio smjer i otkazao pregovore.

SAD su napale Afganistan u listopadu 2001. nakon terorističkih napada 11. rujna u kojima je ubijeno gotovo 3000 ljudi u New Yorku i Washingtonu.

Američki dužnosnici optužili su talibane da skrivaju članove terorističke skupine Al-Kaida, koja je navodno stajala iza zloglasnog napada 11. rujna.

Rat se vukao gotovo dva desetljeća i koštao je američke porezne obveznike oko 877 milijardi dolara od ožujka 2019. To uključuje i borbu protiv talibana i pokušaj obnove onoga što je preostalo.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

Novi-Svjetski-Poredak.com

Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je da Saudijska Arabija treba kupiti ruske sustave protuzračne obrane kako bi zaštitila svoje naftne objekte od bespilotnih napada

Tom prilikom je mislio na Iran i Tursku koji posjeduju ruske raketne sustave S-300 i S-400.

“Saudijska Arabija mora donijeti pametnu odluku, kao što je to učinio Iran kupnjom našeg S-300, kao što je učinio gospodin Erdogan odlučivši da od Rusije kupi najnaprednije sustave protuzračne obrane S-400 Triumph” – rekao je Putin novinarima u Ankari Ponedjeljak.

“Ove vrste sustava sposobne su obraniti bilo koju infrastrukturu u Saudijskoj Arabiji od bilo kakvih napada.”

Putin je odgovarao na pitanje o nedavnom napadu bespilotnih letjelica na naftne objekte u Saudijskoj Arabiji, za koje je Washington okrivio Iran, iako su jemenski pobunjenici Huti preuzeli odgovornost.

Koalicija na čelu sa Saudijskom Arabijom napala je Jemen 2015. godine i od tada se bore protiv Huta.

Nedavna eskalacija tog sukoba nije bila među temama o kojima se razgovaralo na trilateralnom samitu u Ankari između Putina, turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i iranskog predsjednika Hassana Rouhanija.

Trojica čelnika složili su se, međutim, da se sukob u Jemenu mora završiti što je prije moguće.

Putin je citirao Kuran kako bi definirao rat saudijske koalicije protiv Jemena, rekavši da je muslimanska sveta knjiga rekla da je jedini legitimni oblik nasilja samoobrana te je u tom kontekstu govorio o raketnim sustavima ruske izrade kao mogućem rješenju.

Iran upravlja raketnim sustavima S-300 od 2017. godine, a prva serija S-400 isporučena je Turskoj u srpnju.

Kupnja raketnih sustava S-400 od strane Turske uzrokovala je značajne sukobe s Washingtonom, koji im odbija isporučiti borbene avione F-35, strahujući da će rusko naoružanje ugroziti njihove računalne sustave.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost John Bolton i ratni krvožedni hučkač smijenjen je s te funkcije, objavio je na Twitteru sam predsjednik Donald Trump

- Sinoć sam informirao Johna Boltona da Bijela kuća više ne treba njegove usluge. Imao sam velika razilaženja s brojnim njegovim prijedlozima, kao i druge osobe u mojoj administraciji, stoga sam Johna zamolio da podnese ostavku, a on je to jutros i učinio, napisao je u utorak Trump na Twitteru.

- Zahvaljujem Johnu na njegovoj službi. Sljedećeg tjedna imenovat ću novog savjetnika za nacionalnu sigurnost, dodao je Trump.

Sam Bolton je u pomalo enigmatičnoj objavi na Twitteru dao ponešto drugačiju verziju događaja.

- Ponudio sam sinoć predsjedniku svoju ostavku, a on mi je rekao: ‘Ajmo o tome razgovarati sutra ujutro.’

Novinar Washington Posta Robert Costa izvještava da mu je Bolton, neposredno nakon Trumpove obavijesti o smjeni, poslao SMS poruku u kojoj mu tvrdi da je ostavku podnio samoinicijativno, a ne na Trumpov zahtjev, tj. da nije smijenjen.

Bolton je bio treći Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost: prvoga, Michaela Flynna, smijenio je samo nekoliko tjedana nakon stupanja na dužnost zbog njegovih nedopuštenih kontakata s Rusima, drugoga, H.R. McMastera, smijenio je u ožujku prošle godine.

New York Times navodi da su Trump i Bolton imali fundamentalne nesuglasice oko praktički svih ključnih vanjskopolitičkih pitanja, uključujući Iran, Sjevernu Koreju i Afganistan, a odluka o smjeni stiže u trenutku kada američki predsjednik nastoji uspostaviti diplomatske kontakte i pokrenuti pregovore s dugogodišnjim američkim neprijateljima – Iranom i Sjevernom Korejom. Takva Trumpova inicijativa naišla je na snažne otpore unutar njegove administracije, a jedan od oponenata u tom pogledu bio mu je i Bolton.

Boltona se smatralo vodećim ‘jastrebom’ u Trumpovoj administraciji: tražio je od predsjednika oštriji stav prema brojnim državama, poput Sjeverne Koreje. Bolton, glavni arhitekt Trumpove politike prema Iranu, također je zagovarao oštriji pristup prema Rusiji, Afganistanu i Venezueli.

Sada već bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost, preuzeo je tu dužnost u travnju 2018., od H. R. McMastera te se ponekad sukobljavao s državnim tajnikom Mikeom Pompeom, jednim od najvećih Trumpovih “lojalista” u administraciji.

Trump se ponekad šalio s Boltonovim ratobornim i intervencionističkim imidžom te je navodno rekao u Ovalnom uredu, prilikom jednog susreta, da “John nikada nije vidio rat koji ne voli”.

- Svi znate velikog Johna Boltona. On će vas bombardirati. On će vam uzeti cijelu zemlju, znao se našaliti Trump, predstavljajući Boltona vođama drugih zemalja.

Trumpov izaslanik za Sjevernu Koreju, Stephen Biegun, spominje se kao mogući Boltonov nasljednik.

- Biegun, poput Pompea, razumije da je predsjednik predsjednik i da on donosi odluke, rekao je za Reuters izvor blizak Bijeloj kući.

John Sullivan, zamjenik državnog tajnika za kojeg se očekuje da će biti imenovan veleposlanikom u Rusiji, također je jedan od kandidata.

Bolton se protivio mirovnom planu za Afganistan, koji uključuje primirje s talibanima te je protivnik povlačenja američkih snaga iz te zemlje.

Američki su dužnosnici rekli da je Bolton odgovoran za neuspjeh veljačkih pregovora u Hanoiu, s Kim Jong-unom preporučujući popis beskompromisno čvrstih zahtjeva koje je Kim odbio.

(jutarnji.hr)

Bolje je ne biti “normalna zemlja” ako to znači provoditi invazije i državne udare poput Sjedinjenih Država, rekli su najviši ruski ministri i odbacili bizarne primjedbe novog šefa Pentagona

“Bilo bi “sjajno” kada bi zapad “mogao natjerati Rusiju da se ponaša kao normalnija zemlja” – izjavio je Mark Esper, novoimenovani ministar obrane tijekom posjeta Parizu ovog tjedna.

Međutim, ta se napomena nije svidjela Moskvi.

“Ako je to rekao, pozvao nas je da se ponašamo kao normalna zemlja, a ne kao Sjedinjene Države”, izjavio je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na brifingu za novinare u glavnom gradu Rusije, gdje su on i ministar obrane Sergej Shoigu imali susret licem u lice s francuskim kolegama.

Inače, trebali bi se ponašati poput SAD-a, bombardirajući Irak i Libiju u očiglednom kršenju međunarodnog prava … Trebali bismo podržati državne udare, nasilne i protuustavne, kao što su to činili SAD i njegovi najbliži saveznici u veljači 2014. u Ukrajini.

Nadalje, da je Rusija slijedila upute Washingtona, “potrošili bismo milione na intervencije u druge demokratske države poput one kada je američki Kongres izglasavanjem odobrio 20 milijuna dolara za potporu demokraciji u Rusiji” – izjavio je Lavrov.

Sa svoje strane, Shoigu je također rekao da normalnost za Moskvu ima drugačije značenje.

Vjerojatno ćemo i dalje ostati “nenormalna zemlja”.

U međuvremenu, gostujući francuski dužnosnici zalagali su se za pomirenje s Rusijom.

“Došlo je vrijeme, vrijeme je da poradi na smanjenju nepovjerenja”, rekao je ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian.

Ministrica obrane Florence Parly dodala je da je “važno razgovarati jedni s drugima, kako bi se izbjegli nesporazumi i napetosti.”

Sastanak dolazi nekoliko tjedana nakon što se ruski predsjednik Vladimir Putin krajem kolovoza u Breganconu susreo sa svojim francuskim kolegom Emmanuelom Macronom, u pokušaju da ublaži napetost i probije led u odnosima Rusija-Zapad.

Tom se prilikom Macron založio za stvaranje nove arhitekture sigurnosti i povjerenja između EU-a i Rusije.

Istaknuo je da je doprinos Moskve “ključan” za pomoć u rješavanju kriza u Iranu, Ukrajini i Siriji i za rad na neširenju nuklearnog oružja.

Novi-Svjetski-Poredak.com